|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
laly
Nivo: Forumski doajen
Don't Let Me Be Misunderstood
Registriran(a): 19-11-2005
Lokacija: Wudang
Odgovori: 39084
IP: Maskiran
  
|
Re: Re: Da, mi smo muslimani, ali... isplati li se?
citat:
Indijanac wrote:
Cekao sam te da to kazes!
Medresa pocinje kada dijete navrsi 14 godina i to je vjerska skola. A KSC pocinje od djetetove 6 godine i ta skola za sebe kaze da nije vjerska nego je gradjanska (sekularana). Razumijes li ti kolika je to razlika?? Odakle pravo nevjerskoj skoli da ima vjerska obiljezja i da na taj nacin nudi ekskluzivno pravo i polozaj djeci samo jedne vjere? Zar to nije diskriminacija? ... Vjeronauka je u svim skolama i to nije nikakvo vjersko obiljezje nego obican nastavni predmet kojeg imaju djeca svih vjera. Ali u KSC-u djeca svih vjera nemaju svoja vjerska obiljezja nego samo djeca jedne vjere. Kako to?? Sta mislis da se u ostale osnovne skole postave Islamska obiljezja kakva bi reakcija javnosti bila?
Dakle, katolicka djeca mogu u svojoj skoli imati krstove i casne sestre, a muslimanska djeca u skolama gdje su u vecini ne mogu imati svoja vjerska obiljezja. Zasto?
Napominjem da KSC nije privatna skola nego se finansira iz budzeta. I zato odakle im pravo kao sekularnoj skoli na poseban status koji katolickoj djeci daje povlasten polozaj u odnosu na muslimansku djecu?
[Edited by Indijanac on 12-04-2014 at 16:29 GMT]
evo ti malo sta je katolicka skola, a sto se ne bi finansirala sa budzeta?
SUSTAV KATOLIÈKIH ŠKOLA ZA EUROPU U BOSNI I HERCEGOVINI
IDEJA
Tijekom rata djeca Sarajeva i mnogih drugih gradova ali i cijelih pokrajina Bosne i Hercegovine, kako zbog ratnih djelovanja tako zbog porušenosti škola, nisu uopæe ili su djelomièno i vrlo èesto po podrumima i privatnim kuæama pohaðala improviziranu nastavu. I tamo gdje su škole mogle normalnije djelovati, djeca manjinskih naroda i grupa su trpjela zbog netolerantnog odnosa prema njima. U tome su, nažalost, nerijetko sudjelovali i sami nastavnici. To je mnogim roditeljima bio dodatni razlog za napuštanje njihovih domova i krajeva gdje su njihovi preði stoljeæima živjeli. A to je, zapravo, i bio krajnji cilj agresije i rata. Val mržnje, taložen stoljetnom nepravdom apsolutistièkih sistema kojima je komunizam bio svojevrsna kulminacija, trebao je zapljusnuti i preplaviti sve, ne štedeæi ni djecu u školskim klupama. Bosna i Hercegovina, zemlja susreta naroda, kultura i vjera – Europa u malom, èetverogodišnjim ratom protiv èovjeka dovedena je u opasnost izbora izmeðu iskljuèivosti i tolerancije, prošlosti i buduænosti.
Umjesto primjera koji je stoljeæima dokazivao da je, uz teškoæe i s puno umijeæa, zajednièki život u razlièitosti moguæ i kao prilika, izazov i poticaj za uzajamno obogaæenje, ova zemlja je prema dobro razraðenom planu trebala postati negacijom svih vrjednota kojima sve pozitivne snage u Europi i svijetu, opravdano teže. Rat u BiH, zemlji što svojim oblikom na nalikuje srcu i što je smještena u srcu Europe, trebao je prouzroèiti njezin treæi „srèani udar“ u ovom stoljeæu. Svjesna tragiènih i dalekosežnih posljedica takvoga plana, Katolièka crkva se, nošena snagom vjere u duhu svoga poslanja i u okviru svojih vrlo ogranièenih snaga, od poèetka agresije i rata suprotstavila širenju mržnje i etnièkoj podjeli meðu ljudima.
OSTVARENJE
S tom svrhom je Vrhbosanska nadbiskupija odluèila otvoriti škole nastojeæi ih pretvoriti u znak ohrabrenja i nade, ali i provjere i potvrde da u ljudima ove zemlje ni užasnim ratom nije posve ubijena otvorenost prema drugim i drugaèijim.
Dok su granate još padale po Sarajevu i rat u BiH svom žestinom bjesnio, u proljeæe 1994. Nadbiskupija je pristupila obnovi granatama ošteæene i posve opljaèkane zgrade, vlasništvo Družbe Sestara Kæeri Božje Ljubavi, u kojoj je u jesen te godine otvorila prvu školu u Sarajevu. Na veliko iznenaðenje svih, za tu „katolièku“ školu, otvorenu djeci svih naroda i religija, bilo je tri puta više prijavljenih nego ih je u uèionicama bilo mjesta. Iako se mislilo da æe toliko zanimanje s prestankom rata i normaliziranjem stanja u drugim školama opasti, za upis u njih je iz godine u godinu sve veæe zanimanje. Zato smo, uz nemale administrativne i materijalne teškoæe, otvorili katolièke školske centre u Zenici, Travniku, Tuzli, Žepèu, Banjoj Luci i Bihaæu, a jedan katolièki školski centar u Konjicu zatvorili nakon nekoliko godina rada zbog premalog broja povratnika i djece u taj kraj. Tako da sada u BiH postoji sedam katolièkih školskih centara s èetrnaest škola koje, u školskoj godini 2012/2013. pohaða 4661 uèenik sa 515 zaposlenih djelatnika.
POSEBNOSTI
Ove škole, istina, nose naziv katolièke jer ih osniva i vodi Katolièka crkva, ali one svojim programom ispunjavaju sve uvjete propisane za državne škole i njihov rad. U okviru tog programa uèenici, u dogovoru sa svojim roditeljima, se slobodno opredjeljuju hoæe li ili ne pohaðati konfesionalni vjeronauk. Za one koji ne izaberu konfesionalni vjeronauk etika je obvezujuæi alternativni predmet. Oni koji to žele mogu izabrati samo pouku u vjeri kojoj pripadaju njihovi roditelji, a vjersku pouku izvodi od poglavara dotiène Crkve ili vjerske zajednice odreðeni vjerski službenik ili druga kvalificirana osoba. Povijest religija, radi boljeg meðusobnog poznavanja, obvezatni su slušati svi ðaci. Ove škole u svome nastavnom programu posebnu važnost pridaju trima podruèjima: klasiènim jezicima (latinski i grèki) i temeljima europske civilizacije, živim europskim jezicima (engleski, njemaèki ili francuski), te informatici kao tehnièkom pomagalu buduænosti.
Mirnu i sretniju buduænost BiH i svih njezinih naroda i graðana vidimo u ujedinjenoj Europi. Stoga smo i ove škole uvezali u Sustav katolièkih škola za Europu te i simbolièno imenom usmjerili k pozitivnim vrijednostima Europe ukljuèili ih u lanac europskog katolièkog školstva. Pouèeni iskustvom da potiskivanje bilo kojeg ljudskog osjeæaja ne rješava nego uveæava teškoæe po onoj što me više pritišæeš, ja se više odupirem i što mi više nijeèe ono što jesam, ja to sve više postajem, ove škole njeguju u mladim ljudima ljubav prema narodima i kulturama kojima pripadaju, ali i duboko poštivanje prema drugima budeæi u svima privrženost i ljubav prema BiH kao zajednièkoj domovini i kao kulturološkoj vrjednoti.
SVRHA
Novi svijet ljudskog razumijevanja, mira i uvažavanja raða se u ljudskim srcima milošæu Neba i raspoloživošæu èovjeka. Europi, kolijevki moderne civilizacije, danas kao nikada prije treba te raspoloživosti. Rat u BiH u kojem je i Europa na svoj naèin ponižena, pokazao je da na nam danas više od svega treba duha i srca, više plemenitosti i uvažavanja èovjeka. Treba nam havelovske demokracije koja podrazumijeva i promièe neotuðivost i poštivanje ljudskih prava ali i odgovornost za bližnjega.
Crkva i preko ovih škola želi slijediti poziv vjesnika mira, blagopokojnog pape blaženika Ivana Pavla Drugog, i pomoæi da Sarajevo za Europu postane uzor suživota i miroljubive suradnje meðu razlièitim narodima i vjerama. Nakon svega zla što su ga ovi ljudi doživjeli, to je moguæe samo, ako se naðe naèin kako novim generacijama pomoæi da u sebi otkriju i razviju plemenita nagnuæa uvažavanja drugih.
Katolièka crkva u BiH je u ovom ratu dovedena do ruba opstanka. Oko dvije treæine njezinih vjernika je prognano, preko sedamdeset posto crkava, samostana, župnih ureda i svih njezinih materijalnih i kulturnih dobara je porušeno i uništeno. Ipak je u podizanje i održavanje ovih škola uložila ljudske sile i velika materijalna sredstva. U vremenu nadljudskih nastojanja da se na ovom podruèju, gdje se veæ stoljeæima bori izmeðu života i smrti, održi i preživi i u ovom projektu su joj pomogli pojedinci i ustanove koji su shvatili važnost njezina opstanka i njezina zauzimanja za temeljne ljudske i kršæanske vrjednote.
BiH je razorena i opustošena i treba joj svakovrsne pomoæi. Ali više od svega treba joj glas koji æe njezinim stanovnicima doviknuti da je njihova buduænost u praštanju, pomirenju u miru te poštivanju i pravima svakog èovjeka i naroda. To æe moæi samo oni èiji su moralni temelji izdržali sve ove nemoralne potrese. To æe moæi samo oni koji ne budu dovikivali svoju nego Božju poruku o èovjeku. Sustav katolièkih škola za Europu upravo to želi i nastoji, iz dana u dan, èiniti.
|
|
12-04-2014 at 16:55 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Indijanac
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 24-01-2014
Lokacija: Tz
Odgovori: 176
IP: Maskiran
|
Re: Re: Da, mi smo muslimani, ali... isplati li se?
citat:
laly wrote:
po cemu je diskriminacija? katolicka skola - osnivac katolicka crkva, normalno je da ima obiljezja katolicke vjere.
koliko vidim tebi vise smeta postjanje KSC-a nego sve ono sto si navodio ranije.
Ocigledno ne citas ono sto pisem!
Ako je to katolicka skola koju je osnovala katolicka Crkva, onda trebaju priznati da su vjerska skola. Ali oni to ne priznaju nego kazu da nisu vjerska skola nego su gradjanska, nevjerska, sekularna skola. Ako su gradjanska, nevjerska, sekularna skola koja je, kako oni tvrde, otvorena za svu djecu, onda ne smiju imati vjerska obiljezja samo jedne vjere jer to vodi u segregaciju i diskriminaciju djece koja nisu katolicke vjere!! Sta mislis kako se osjecaju muslimanska djeca za koju se ne organizuje nikakva priredba za njihov Bajram dok se za katolicku djecu redovno odrzavaju Bozicne priredbe i kiti se skola? Zar to nije klasicni primjer diskriminacije i stavljanja djece jedne vjere u povlasten polozaj nad djecom druge vjere?
I na kraju krajeva, sta ce vjerski simboli, vjersko ime, klari, i vjerske priredbe u jednoj grajdanskoj, nevjerskoj, sekularnoj skoli (bez obzira ko je osnivac te skole)?? Ako ce priznati da su vjerska skola i da su skola samo za katolicku djecu onda nije problem sto imaju vjerske simbole. Ali ne mogu tvrditi da su gradjanska, nevjerska, sekularna skola i otvorena za svu djecu a pri tome stavljati djecu jedne vjere u povlasten polozaj nad djecom druge vjere! To je diskriminacija!
I opet te pitam, kako bi bilo da se u ostale gradjanske, nevjerske, sekularne skole u kojima su muslimanska idjeca u vecini postave Islamska obiljezja? Naravno da bi to bilo nezamislivo, ali katolickoj djeci je dozvoljeno da postave svoja vjerska obiljezja u svojoj skoli i zato su oni u povlastenom polozaju u odnosu na muslimansju djecu.
Nemam ja nista protiv KSC-a kao obraznovne institucije, ali imam u dijelu da ta skola provodi getoizaciju i segregaciju katolicke djece i diskriminaciju muslimanske djece.
|
|
13-04-2014 at 00:28 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
| Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 7
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: aba, Alija I., Andjela-tz, crveno-crni, DRAGANA BALJAK, Kicho, kovac86, lojalan, malabosanka, mea, mir, MuKi, Nesko CA, ovan, prodajem frizider, Rodjeni
|
| FORUM : Politika : Da, mi smo muslimani, ali... isplati li se? |
  |
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
