Prijedor je nakon Srebrenice najveće mjesto masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u BiH za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela od kojih je oko 500 indetifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 3300 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora

Auschwitz-Birkenau,Poland,1942
Omarska,Bosnia and Herzegovina,1992.
Omarska za nezaborav

Slike izmucenih logorasa u logoru Omarska 1992 govore sto su sve ti ljudi prozivjeli u nekoliko mjeseci. Danas rasuti u 129 zemalja svijeta i dalje cekaju pravdu.

Stravicne slike ponizenja iz logora Omarska. Logorasi trce na tzv. rucak koji je trajao sve skupa 2 minute. Ko ostane sekundu duze slijedile su stravicne batine.

[Edited by Sevdalija on 26-06-2005 at 23:36 GMT]

Oni su odlucivali o zivotu i smrti. Desno na slici je tadasnji komandir prijedorske policije ili bolje receno nacelnik tadasnjes SUP-a Simo Drljaca.Njegov potpis znacio je deportaciju mnogih uglednih Prijedorcana u logore. Obogatio se izvodeci nesrpsko stanovnistvo iz Prijedora u ljeto 1992. Jos jedan ratni zlocinac koji nije docekao sud pravde u Den Haagu. Sluzbeno stradao od strane SFOR-a pri pokusaju hapsenja. Bolje obavijesteni kazu da je morao umrijeti, jer kao vrlo nekarakterna osoba mogao bi odati svoje "saradnike" iz inostranih obavjestajnih sluzbi, sa kojima je cijelo vrijeme rata obilato saradjivao. Mrtav Simo najbolji Simo. Toliko je volio "svoj" Prijedor da je sahranjen u Banja Luci. Zasto?


U augustu 1992 logor Omarska je raspusten. Jedan broj logorasa deportovan je u logor Manjaca kod Banja Luke a jedan dio je vracen u logor Trnopolje kod Kozarca. Kako su izgledali otpusteni logorasi najbolje pokazuje ova slika

Prizori iz logora Omarska
Puska o ramenu strazara, strah u ocima logorasa, nijemi pogledi zivih kostura koji bolje govore od bilo kakvih komentara

26.06.2005

Posljednji ispraćaj 57 Bošnjaka i dva Hrvata iz Prijedora stradalih tokom posljednjeg rata, a čiji su posmrtni ostaci iskopani iz više grobnica na području prijedorske općine obavljen je u nedjelju uz vjerske obrede u Kozarcu.

Tijela su ispraćena na jedno katoličko i deset bošnjačkih grobalja u Prijedoru, te na zagrebačko groblje Sesvete.

Osim porodica nastradalih i predstavnika općinskih vlasti sahrani je prisustvovao i potpredsjednik RS-a Adil Osmanović, zamjenik reisu-l-uleme Ismet Spahić i župnik prijedorske župe Marijan Stojanović, načelnici općina Prijedor i Sanski Most, Marko Pavić i Sanjin Halimović, predstavnici Federalne i Međunarodne komisije za traženje nestalih, političkih partija, nevladinih organizacija i OSCE-a.

Predsjednica Skupštine općine Prijedor Azra Pašalić rekla je u obraćanju okupljenima da je jedino sredstvo do oprosta i pomirenja istina o najtežim zločinima nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru 1992. godine.

Poručeno je i da počinioci zločina imaju svoja imena i prezimena, te moraju biti kažnjeni.

Saučešće porodicama izrazio je i sekretar Haškog suda Hans Holthaus













[Edited by cupo on 26-06-2005 at 23:47 GMT]

[Edited by cupo on 26-06-2005 at 23:53 GMT]

Koji ocaj Moj muz je bio u Omarskoj, pa su ga poslje prebacili na Manjacu. I dan dansa ima oziljke od zice kako su ga tukli grozota.

[Edited by Mostarka! on 09-07-2005 at 00:04 GMT] 

Logor na Manjaci,Ron Haviv


Logor Trnopolje,Ron Haviv

Moj buraz je ubijen u Omarskoj,daljni porijeklom iz Kozarca

Ovo im nikad necu zaboraviti do kraja svoga zivota

Kako su nas ´´komsije´´ poklali

Prijedor

Godisnjica stradanja Bosnjaka i Hrvata u Rizvanovicima

PRIJEDOR-Na 14. godisnjicu stradanja 1700 Bosnjaka i Hrvata na lijevoj obali Sane, 20. jula u Rizvanovicima bit ce priredjen zajednicki oprostaj od 300 u posljednjih godinu dana identificiranih posmrtnih ostataka civilnih zrtava prijedorske opstine. Zajednicku dzenazu za 297 bosnjackih zrtava predvodit ce reisu-l-ulema BiH Mustafa ef. Ceric, a jos je neizvjesno ko ce se od trojice Hrvata oprostiti u ime Katolicke crkve.

Medju zrtvama koje ce biti pokopane ovog dana nalaze se tri zene, a Ajsa Jakupovic ( 78 ) ujedno je najstarija zrtva. Uzeir ( 53 ), Zuhra ( 58 ) i Almir Cepic ( 23 ) jedna je od kompletnih porodica koje su 1992. likvidirane u Prijedoru. Medju ovim zrtvama se cak 22 puta pojavljuju po dvojica brace: Aliskovic Emir ( 21 ) i Nazmija ( 31 ), Aliskovic Jasim ( 38 ) i Vahid ( 27 ), Aliskovic Dzevad ( 27 ) i Halid ( 32 ), Crljenkovic Nurija ( 25 ) i Zikrija ( 31 ), Causevic Mirhad ( 34 ) i Nihad ( 28 ), Dedic Senad ( 23 ) i Sero ( 38 ), Dizdarevic Ibrahim ( 38 ) i Mustafa ( 33 ), Duratovic Husein ( 37 ) i Mirsad ( 34 ), Ganic Andad ( 31 ) i Sead ( 35 ), Horic Edhem ( 39 ) i Husein ( 36 ), Kardumovic Asmir ( 23 ) i Sakib ( 26 ), Karupovic Mensud ( 33 ) i Ismet ( 30 ), Kljajic Fehim ( 55 ) i Mehmed ( 50 ), Kljajic Latif ( 39 ) i Ramiz, Mahmuljin Nagib ( 38 ) i Omer ( 35 ), Mujadzic Rasim ( 39 ) i Ramo ( 36 ), Nasic Dijaz ( 40 ) i Zijad ( 44 ), Nasic Mehmedalija ( 60 ) i Vahid ( 50 ), Poljak Sabit ( 30 ) i Sakib ( 34 ), Selimovic Elvedin ( 23 ) i Sead ( 38 ), Zahirovic Emir ( 39 ) i Enes ( 36 ), te Zulic Admir ( 16 ) i Armin ( 19 ). Po trojica brace iz jedne porodice medju zrtvama ponavljaju se sedam puta : Bilalovic Dzevad ( 42 ), Mehmed ( 48 ) i Saban ( 46 ), Brkic Irfet ( 27 ), Huse ( 20 ) i Redzo ( 38 ), Duratovic Muhamed ( 29 ), Salih ( 34 ) i Senad ( 36 ), Fazlic Adem ( 55 ), Besim ( 40 ) i Kasim ( 49 ), Hegic Esad ( 27 ), Hasan ( 43 ) i Emir ( 31 ), Jakupovic Jusuf ( 21 ), Kasim ( 32 ) i Mustafa ( 24 ) i Tadzic Beco ( 43 ), Galib ( 37 ) i Ibro ( 39 ). Duratovic Dervis ( 59 ), Sead ( 33 ) i Senad ( 24 ), Zahirovic Edhem ( 64 ), Emir ( 39 ) i Enes ( 36 ) i Alijagic Suljo ( 57 ), Ekrem ( 24 ) i Ferid ( 33 ) identifikovane su zrtve koje cine otac i dva sina.
Zrtve ocevi i sinovi identifikovani su i u sljedecim slucajevima:

Alagic Jasim ( 69 ) i Dervis ( 27 ), Bilalovic Saban ( 46 ) i Ismet ( 24 ), Ceric Jusuf ( 51 ) i Samir ( 20 ), Crljenkovic Salko ( 50 ) i Amir ( 19 ), Dedic Sero ( 38 ) i Damir ( 17 ), Imsirovic Esad ( 51 ) i Mirsad ( 19 ), Crljenkovic Dervis ( 51 ) i Safet ( 21 ), Grozdanic Muharem ( 61 ) i Jusuf ( 35 ), Kadiric Dzevad ( 41 ) i Nedzad ( 21 ) i Hopovac Miralem ( 52 ) i Rejhan ( 28 ).

Medju ovim zrtvama cetiri su maloljetnika, a najmladje zrtve su Pasic Sakib ( 16 ) i Kadiric Fahrudin ( 16 ). Vecina zrtava koje ce biti pokupane 20. jula, likvidirana je od maja do avgusta 1992. u naseljima na lijevoj obali Sane i u koncentracionim logorima Omarska i Keraterm. Organizacioni odbor za pripremanje dzenaze i oprostaja od zrtava odlucio je da ova oprostaj ima iskljucivo vjerski karakter.

Prema evidenciji Federalne komisije za trazenje nestalih osoba, u Prijedoru je tokom posljednjeg rata nestalo oko 3.300 osoba bosnjacke, hrvatske i ostalih nacionalnosti. Prema istom izvoru i podacima iz policijskih dokumenata, do sada je iz 53 masovne i vise stotina zajednickih i pojedinacnih grobnica ekshumirano 2.286 tijela. U proteklih osam godina identificirano je 1.366 zrtava, od cega je 1.271 muskarac, 95 zena i 37 djece od dvije do 18 godina.