cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran
  
|
Re: Prijedor
Rizvanoviæi kod Prijedora Zajednièki ispraæaj za 305 žrtava
Praštati moramo, ali zaboraviti ne možemo
U Rizvanoviæima kod Prijedora juèer je u prisustvu više hiljada Prijedorèana, èlanova porodica, prijatelja i komšija, na 14. godišnjicustraviènog zloèina u kojem je u samo nekoliko dana ubijeno 1.700 osoba, obavljen zajednièki ispraæaj za 305 civilnih žrtava proteklog rata.
Rijeè je o 302 Bošnjaka i tri Hrvata, èija su posmrtni ostaci ekshumirani iz nekoliko prijedorskih masovnih grobnica. Ispraæaj pod nazivom "Doðite da pamtimo", imao je iskljuèivo vjerski karakter, jer osim govora reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceriæa i prijedorskog župnika Marijana Stojanoviæa, nije bilo obraæanja zvaniènika.
Sjeæanje na majke
U Rizvanoviæima su juèer bili brojni zvaniènici, meðu kojima i predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Sulejman Tihiæ, predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžiæ,potpredsjednik RS Adil Osmanoviæ, predstavnik banjaluèkog OHR-a Grem Dej (Graham Day), šef banjaluèkog ureda Ambasade SAD u BiH Luis Krišok (Louis Chishock) i mnogi drugi. U ime porodica od nevino stradalih oprostili su se Jasminka Dediæ i Mirsad Duratoviæ, kojima je tokom rata u Prijedoru ubijeno na desetine èlanova najuže porodice.
Oni su kazali da je od 22. maja do 31. avgusta 1992. godine na podruèju Prijedora ubijeno više od 3.600 pripadnika nevinog nesrpskog stanovništva. Najmlaða žrtva Anel Behliæ iz Èarakova nije imao ni dvije godine kad je ubijen, dok jenajstariji Husein Aliæ ubijen u 93. godini.
- Sjetimo se ovom prilikom svih naših majki Bosanki, naše Have Tatareviæ iz Zecova i Mine Gariboviæ iz Trnopolja, kojima spodobe, životinje u ljudskom obliku ubiše svakoj po šest sinova -kazali su Dediæ i Duratoviæ.
Poruèili su da ne mrze, ali da pamte poèinjeno zlo i da se ovakva tragedija Prijedora, Brda, Kozarca, BiH, više nikada i nikome na ovom svijetu ne ponovi. Klanjanje zajednièke dženaze za 302 Bošnjaka predvodio je reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceriæ. Od trojice Hrvata, Stipe Doliæa, Nedjeljka Komljenoviæa i Jure Gavranoviæa, u ime Katolièke crkve, oprostiose prijedorski župnik Marijan Stojanoviæ, koji je kazao da je teško promatrati tuðe suze i oplakivati svoje mrtve.
Pogled unaprijed
-Ovaj naš današnji posljednji oproštaj od nama bliskih i dragih ljudineka ne bude povodza mržnju i osvetu. Neka nam bude poticaj za praštanje i pogled unaprijed - rekao je župnik Stojanoviæ uz poruku da zaboraviti možemo ili ne možemo, ali praštati moramo, što posebno vrijedi za èovjeka vjernika.
Nakon zajednièkog ispraæaja, kolone s tijelima žrtava uputile su se prema šehidskim mezarjima i katolièkim grobljima, u pravcu Kamièana, Kozarca, Zecova, Èarakova, Hambarina, Rakovèana, Rizvanoviæa, Bišæana, Skele-Zagrada, Èejreka, Ljubije, Ravske iPašinca gdje sunevino ubijeni u prisustvu svojih najbližih dostojanstveno ukopani.
U snu se nadala
-Dok sam njegove kosti tražila, u snu sam ga živog gledala i nadala se, vjerovala. Sad ga nema - govorila je kroz jecaj Tahira Mujkanoviæ, koja je juèer na Skeli ukopala svoju ljubav, svoju nadu, svog Senada, koji je 1992. u 36. godiniubijen u logoru Keraterm.
Ivica Doliæ sahranio oca
- Ivica Doliæ sahranio je oca Stipu. Ivica je u ratu ostao bez skoro kompletne porodice, oca, majke i 18-godišnjeg brata, koji su ubijeni u kuæi u naselju Žeger.
Kaže da je našao smiraj, jer je konaèno pronašao kosti svog oca i dostojanstveno ga sahranio. Doliæ, koji danas s porodicom živi u Zagrebu, o ratu i zloèinima poèinjenim u Prijedoru ne želi govoriti.
Brojne intervencije ljekara
Pune ruke posla imali su dežurni ljekari Hitne pomoæi Doma zdravlja. Na terenu je zabilježeno pedesetaklakšihintervencija, poput pada pritiska, vrtoglavice, nesvjestice, naroèito kod starijih osoba koje.
Dva pacijenta su zadržana na lijeèenju u bolnici, kako nezvanièno saznajemo, zbog predinfarktnog stanja i moždanog udara.
http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=16951&z=7&isasp=
|
|
21-07-2006 at 01:56 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran
|
Re: Prijedor
Sahranjeno 305 ubijenih civila
PRIJEDOR - Na više prijedorskih mezarja i katolièkih grobalja juèe je sahranjeno 305 civilnih žrtava rata, koje su ubijene tokom prošlog rata u BiH 1992. godine, èiji su posmrtni ostaci identifikovani u proteklih godinu dana.
Rijeè je o 302 Bošnjaka, meðu kojima je i èevoro Roma, i tri Hrvata za koje je juèe, u prisustvu nekoliko hiljada osoba, prije ukopa održan zajednièki ispraæaj u Rizvanoviæima, selu u kojem je, ukljuèujuæi još pet bošnjaèkih sela na lijevoj obali rijeke Sane, u nekoliko dana tokom rata u julu 1992. godine stradalo 1.700 civila.
Kako je reèeno, žrtve koje su juèe ukopane, ubijane su na kuænim pragovima, svojim imanjima, u šumama ili su odvoðeni u prijedorske logore "Omarska i "Keraterm", gdje su ubijeni. Cijelo stanovništvo šest prijedorskih sela na lijevoj obali Sane je deportovano, a sela su spaljena.
Tom skupu i manifestaciji pod nazivom "Doði da pamtimo", koji je juèe održan na 14. godišnjicu stradanja 1.700 žrtava i koja je imala iskljuèivo vjerski karakter prisustvovali su poglavari Islamske zajednice (IZ) u BiH i Katolièke crkve, prijedorske župe i bh. politièari, meðu kojima su bili predsjedavjuæi Predsjedništva BiH Sulejman Tihiæ, predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžiæ i potpredsjednik RS Adil Osmanoviæ. Skupu su prisustvovali i naèelnik Prijedora Marko Paviæ i predsjednik Skupštine opštine (SO) Prijedor Azra Pašaliæ i predstavnici meðunarodnih organizacija i stranih ambasada u BiH.
Tihiæ je tom prilikom rekao da lokalne, entitetske i državne vlasti u BiH trebaju sve uèiniti da nestali budu pronaðeni i dostojanstveno sahranjeni, a odgovorni za sve zloèine u ratu u BiH kažnjeni.
Klanjanje zajednièke dženaze za 302 Bošnjaka predvodio je reisu-l-ulema Mustafa efendija Ceriæ, koji je rekao da oni što su u ratu ubijali nevine ljude i civile nisu znali da, kako je rekao, ovaj narod ima dva života.
"Oni nisu znali da se ovaj narod nakon smrti ponovo raða. Oni nisu vjerovali da æe ove nevine duše u Rizvanoviæima pred cijelim svijetom svjedoèiti o njihovom zloèinu protiv èovjeka", rekao je efendija Ceriæ.
Od trojice Hrvata Jure Gavranoviæa, Nedeljka Komljenoviæa i Stipe Doliæa osim njihovih porodica, u ime Katolièke crkve, oprostio se prijedorski župnik Marijan Stojanoviæ.
"Ovaj naš posljednji oproštaj od nama bliskih i dragih ljudi neka ne bude povod za mržnju i osvetu, veæ neka nam ova golgota bude poticaj za praštanje i pogled unaprijed, jer zaboraviti možemo ili ne možemo, ali praštati moramo, jer smo ljudi vjernici. Preduvjet tog praštanja je priznanje krivice onih koji su zlo poèinili", rekao je Stojanoviæ.
Meðu juèe ukopanim žrtvama na mezarjima i grobljima u Kamièanima, Kozarcu, Èarakovu, Hambarinama, Rakovèanima, Rizvanoviæima, Bišèanima, Skeli-Zagradu, Èejrecima, Ljubiji, Ravskoj i Pašincu je i èetvoro djece koja su u ljeto 1992. godine imala 16 godina i tri žene. Najmlaða žrtva je imala dvije, a najstarija 93 godine.
Najveæu tragediju su pretpjele porodice Hegiæ, Tahiroviæ, Cepiæ, Jakupoviæ, Duratoviæ kojima je u ratu ubijeno i do 11 èlanova najuže rodbine.
Od sina Muharema Sikiriæa juèe se oprostila majka Hatidža.
"Smirena sam jer imam mezar na koji mogu otiæi, a skrhana sam kao i svaka majka ovdje, jer sam se 14 godina nadala da mi je sin živ", kaže Sikiriæeva.
Oca Stipu Doliæa juèe je ukopao njegov jedini preživjeli sin Ivica Doliæ.
U ratu mu je ubijena skoro èitava porodica otac, majka i brat. Doliæ, koji danas živi u Zagrebu, kaže da je nakon pronalaska kostiju ubijenog oca sada našao smiraj, ali da o ratu i zloèinima u Prijedoru ne želi da govori.
Dženaze i ukop prošli bez incidenata
U prijedorskoj policiji juèe su rekli da su bili u pripravnosti tokom održavanja dženaza i ukopa civilnih žrtava rata na prijedorskim mezarjima i grobljima, istièuæi da se tom prilikom nije dogodio nijedan incident.
Dvije ekipe prijedorske Hitne pomoæi, koje su juèe bile u Rizvanoviæima i na lokalnim grobljima, imale su nekoliko intervencija, jer se radilo o slabosti i nesvjestici uglavnom starijih ljudi koji su prisustvovali zajednièkom ispraæaju civilnih žrtava u tom selu.
Jedan stariji muškarac je zbog visokog krvnog pritiska zadržan na lijeèenju u prijedorskoj bolnici.
http://www.nezavisne.com/dnevne/dogadjaji/dog07212006-01.php
|
|
21-07-2006 at 02:10 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran
|
Re: Prijedor
Bosnian genocide - Prijedor region, Western Bosnia:
PRIJEDOR MASSACRES: 305 BOSNIAKS BURIED TODAY
During the agression, around 3,200 Bosnians, non-Serbs, were killed in the municipality of Prijedor, most of them by the end of August 1992. Of that number, at least 700 men were killed in August 1992 in the concentration camp Omarska. Over the course of the past ten years around 1,700 bodies and remains of victims have been exhumed from mass graves in the area, 800 of which have been identified so far. Along with the Srebrenica massacre, which happened three years later, the massacre in Prijedor represents the worst single atrocity of the war in Bosnia.
BURIED TODAY ON THEIR FINAL RESTING PLACE
"..There are those who still claim that nothing really happened in Prijedor, or that if something happened it was done by paramilitary groups who had nothing to do with the authorities in the municipality. These claims are refuted by the fact that most of the mass graves found so far are secondary mass graves, which means that the local authorities undertook quite an effort and invested considerable time and resources to conceal the bodies, which would not have happened if they weren´t involved in these crimes. Many of those involved in these crimes are still at large.
The commemoration coincided with the transfer of jurisdiction over the trial of Zeljko Mejakic and three other individuals responsible for deaths and mistreatment in the Omarska camp to the Bosnian state court by the Hague Tribunal. Speakers at the commemoration expressed their satisfaction with this fact, pointing out that it would be the best for establishing of truth and for the sake of reconciliation that this process takes place in Bosnia itself. - by Sinisa Djuric, Sobaka Contributor
CONTRAVERSIES
Why did thousands gather yesterday to bury 305 victims of a slaughter 14 years ago that was part of the Serb ethnic cleansing campaign at the beginning of Bosnia´s war? Because the most responsable ones are still at large:
After a joined religious ceremony for the 298 Muslim Bosnians, four Roma Bosnians and three Catholic Bosnians, the bodies were separated in their final resting places, if not in their common death, and buried at nine different graveyards in the area of Rizvanovici, near the northwest Bosnian town of Prijedor. Bosnian Serb-dominated and also war crime-implicated local government didn´t allow one joint burial site, and there is still a lingering contraversy about many missing bodies, allegedly disposed of in the ore mine now in possession of Indian-own Mittal Steel.
After foreign media discovered these contemporary concentration camps, Serb troops dismantled them and released the people they were keeping. However, many people died in the camps or went missing afterwards.
According to the International Commission for Missing Persons (ICMP), more than 3,300 people were reported as missing from the Prijedor municipality after the 1992-95 war.
Bodies were first dumped into primary mass graves, later secretly relocated and only 53 have been found in the Prijedor area. So far, 1,449 people have been identified due to modern DNA analysis carried out in Bosnian ICMP laboratories.
AFTERMATH
Considering the fact that one of the major Prijedor Internet pages - Prijedor.com - by its content encourages terrorist violence against Bosniak returnees, who happened to be the Muslims and calls for the destruction and desecration of rebuilt mosques and in a pathological way incites hatred towards the Bosniak people. Considering the fact that Prijedor is the site of the first known concentration camp on the European soil after the Holocaust and the WWII, this is a very worrisome report. Serbs tend to repeat themselves, thus causing danger for themselves and their non-Orthodox Christian neighbours - as Croatia, Bosnia-Hercegovina and Kosovo all can testify in detail. Existance of such, by Austrian standards criminal site, is an excellent indicator that all those European and American efforts didn´t provide justice for Bosniak and some other Bosnian people yet.
Although some pragmatic contemporary American lawyers might say: "Justice is God´s business!", there is still some serios work left for the world of just men, at home in Bosnia-Hercegovina and abroad - i.e. in Phoenix, Arizona and Chicago, Illinois where certain war criminals found their shelters. Not to mention Russia, Greece, Serbia and Montenegro.
|
|
21-07-2006 at 12:20 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
