23.07.2009

Na dnu ove provalije su fizički dokazi užasnog naslijeđa rata u BiH

Delegacija ambasadora Evropske unije s ambasadorom Švedske u BiH Bosseom Hedbergom na čelu posjetila je danas lokaciju Korićanskih stijena na Vlašiću, gdje se vrši ekshumacija tijela žrtava.

Posjetu evropske delegacije organizirali su Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) i Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INOBiH).

Prema nekim informacijama, u grobnici se nalaze neka od preko 200 tijela muškaraca s područja Prijedora koji su na toj lokaciji pogubljeni 21. avgusta 1992. godine, saopćeno je iz ICMP-a.

INO BiH je u julu 2009. počeo istraživanje lokacije. Prema prvim izvještajima, pronađeni su ljudski ostaci. Lokacija grobnice predstavlja ogroman logistički problem, jer je gotovo nepristupačna i do nje se dolazi konopcima i ljestvama.

- Ispod nas, na dnu ove provalije, nalaze se fizički dokazi užasnog naslijeđa rata u Bosni i Hercegovini - izjavio je Bosse Hedberg, ambasador Švedske, države koja trenutno vodi rotirajuće predsjedništvo EU i jedan je od većih donatora ICMP-a.

- Problem nestalih osoba je jedno od ključnih pitanja ljudskih prava s kojima se ova zemlja danas suočava. Uime diplomatskih predstavnika EU-a koji su se okupili ovdje želim izraziti našu zadivljenost i punu podršku naporima Instituta za nestale osobe i Međunarodne komisije za nestale osobe na rješavanju ovog problema - dodao je Hedberg.

(FENA)

Ahmic Hamdo clan ekspertnog tima obiljezava mjesto gdje su pronađene kosti

24.07.2009

Prijedor

Obilježena 17. godišnjica stradanja u logoru Keraterm

U Prijedoru je danas obilježena 17. godišnjica stradanja Hrvata i muslimana u logoru Keraterm u Prijedoru.
Predsjednik Udrženja logoraša "Prijedor '92" Mirsad Duratović rekao je da su razlozi okupljanja sjećanje na stradale, podsjećanje samih logoraša na sve što su prošli i podsjećanje svih koji su odgovorni za logore da ni oni nisu zabravljeni.

"Vjerujemo da će ih stići ruka pravde", rekao je Duratović.

Aktivista Udruženja Prijedorčanki "Izvor" Edin Ramulić rekao je da je na današnji dan 1992. godine u prostoriji broj 3 Keraterma stradalo između 150 i 200 logoraša.

"Većina ih još nije pronađena i tragamo za njima među još 1.273 nestalih Prijedorčana", rekao je Ramulić.

Pred bivšim logorom Keraterm 2003. godine postavljena je spomen-ploča sa natpisom: "Na ovom mjestu je u maju 1992. uspostavljen logor smrti Keraterm gdje je 3.000 ljudi bilo zatočeno mučeno ili ubijeno. Do avgusta 1992. ubijeno je ili iz njega u nepoznatom pravcu odvedeno više od 300 nevinih ljudi".

Obilježavanju su, osim bivših logoraša i porodica stradalih i preživjelih, prisustvovali predstavnici opštinske i republičke vlasti, političkih stranaka, Islamske zajednice BiH i nevladinih organizacija.

Skup su organizovali Udruženje Prijedorčanki "Izvor", Udruženje logoraša "Prijedor '92" i Udruženje logoraša Kozarac, a prijedorska policija obezbjeđivala je skup i regulisala saobraćaj.

(SRNA)

24.07.2009

Određen pritvor optuženima za zločine na Korićanskim stijenama

Na prijedlog Tužilaštva BiH, određen je pritvor Zoranu Mariću, Saši Zečeviću i Radoslavu Kneževiću, optuženim za ratne zločine počinjene na Korićanskim stijenama i u Jajcu.

Zečeviću i Kneževiću pritvor može trajati do 17. septembra, a Mariću do 20. septembra ove godine, nakon čega će uslijediti kontrola opravdanosti njihovog ostanka u pritvoru.

Zečević i Knežević se terete da su kao pripadnici interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor 21. augusta 1992. godine učestvovali u strijeljanju više od 200 civila izdvojenih iz konvoja koji se kretao iz pravca Prijedora prema Travniku.

Na mjestu Korićanske stijene izdvojeni muškarci su dovedeni na ivicu provalije i strijeljani. Pošto su neki od njih davali znakove života i nakon pada u provaliju, pripadnici interventnog voda su, kako se navodi u optužnici, bacali bombe na njih, nakon čega se čulo jaukanje.

Smatra se da je 12 osoba preživjelo strijeljanje.

Zečevića su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili 1. jula ove godine, kada mu je određen pritvor, dok Knežević izdržava kaznu zbog ratnog zločina počinjenog u Prijedoru 1994. godine.

Tužilaštvo BiH tereti Zorana Marića da je kao pripadnik Mrkonjičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) 10. septembra 1992. godine sudjelovao u strijeljanju civila u selu Tisovac u općini Jajce.

Prema optužnici, tada su ubijene 23 osobe, a četiri su preživjele. Prije nego su strijeljani, civili su, smatra Tužilaštvo BiH, opljačkani i maltretirani.

Mariću je državni sud 8. jula 2009. odredio jednomjesečni pritvor nakon što su ga organi Srbije izručili BiH budući da nije imao srbijansko državljanstvo, prenio je BIRN-Justice Report.

Prema najavama iz Suda BiH, Marić bi se trebao izjasniti o krivici 30. augusta.

(FENA)

28.07.2009

Veče sjećanja na doktora Esada Sadikovića

Književna nagrada "Dr. Eso Sadiković" bit će uručena 5. avgusta u Prijedoru, na večeri sjećanja na velikog humanistu i barda prijedorske čaršije, doktora Esada Sadikovića, logoraša zloglasne Omarske koji je ubijen 5. avgusta 1992. godine nad jamom Hrastova Glavica kod Sanskog Mosta.

Alida Pejić pored fotografije dr. Sadikovića


Ovo su jučer na konferenciji za novinare potvrdili članovi Fondacije "Dr. Eso Sadiković" rekavši da je žiri pregledao 34 rada, kratke priče s dozom humora i ironije, onako kako je dr. Eso nerijetko i sam pisao.

- Esad Sadiković bio je posebna ličnost. Živio je u humoru, u ruganju životu i svijetu i u tom stilu smo se trudili da osmislimo dva prethodna sjećanja na njega. Tako će biti i ove godine, jer želimo da to bude noć smijeha i vedrine. Sve drugo bi nam naš doktor zamjerio - rekao je Nedim Kadirić, član Fondacije.

Alida Pejić, članica Fondacije i bliska Esina rođaka kaže da je on na neobičan način volio Prijedor u koji je došao iz Sarajeva, gdje je već radio kao ljekar.

- Bio je jedan od najmlađih ljekara, primarijus koji je otišao kao ekspert UN na Somou. U planu je imao i angažman za Sjevernu Koreju. Nažalost, nije otišao. Ostao je u Prijedoru u koji je došao zbog porodice. Osjećam potrebu da se sve dobro koje ostavio gradu u kojem čak nije ni rođen ne zaboravi - kazala je Alida i dodala da književna nagrada koja nosi ime dr. Ese nije omaž samo njemu, već sjećanje na sve Prijedorčane ubijene u proteklom ratu.

Promocija i izložba

Na večeri sjećanja bit će promovisana i knjiga novinara Vehida Gunića posvećena doktoru Esi, nastupit će i glumac Milan Pavlović i majstor harmonike Elvedin Muhić. Izložbom će se predstaviti i Enisa Grozdanić, koja danas boravi u Švedskoj, inače Esina komšinica koja je s njim u razgovoru podijelila brojne sate neizvjesnosti do njegovog odvođenja u logor.

(AVAZ)

30.07.2009

Cijeli svijet ovo treba vidjeti

Članovi porodica, rođaci, komšije i prijatelji Prijedorčana koje su zločinci iz Interventnog voda CJB Prijedor 21. avgusta 1992. godine mučki ubili na Korićanskim stijenama jučer su posjetili ekspertni tim koji vrši ekshumaciju na novoj lokaciji.

Korićanske stijene: Fatiha za ubijene


Najteže je bilo majkama ubijenih. Hamša Jusufović iz Kozarca kroz plač nam je rekla da je ovdje izgubila sina jedinca Senada, koji je bio 1965. godište. Hajri Bergić iz Trnopolja ovdje su zločinci ubili sina, dva sestrića i amidžiće.

- Cijeli svijet ovo treba vidjeti. Najviše me boli nepravda - kaže majka Hajra.

Sin Zumre Zaimović iz Kozarca doveden je na Korićanske stijene navodno zbog razmjene.

- Evo, vidite kako je razmijenjen. Da mi je naći jednu kost da je mogu sahraniti, proučiti Fatihu i kazati da je to mezar moga djeteta. Sedamnaest godina čekam na to - priča Zumra.

(AVAZ)

06.08.2009

Prijedor

Obilježeno 17. godina od raspuštanja logora Omarska

U Omarskoj je danas u organizaciji Udruženja logoraša "Prijedor '92" obilježeno 17. godina od raspuštanja logora.

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da će podržati izgradnju memorijalnog centra u Omarskoj, kao i zakone o zabrani negiranja genocida i o zabrani fašističkih organizacija.

"Nakon suđenja Radovanu Karadžiću (ratnom predsjedniku Republike Srpske) uvjeren sam da će sud utvrditi da je ovdje bio genocid. Karadžić je za deset lokacija, osim Srebrenice, optužen za genocid, a Prijedor je jedna od njih", rekao je Silajdžić novinarima u Omarskoj.

On je dodao da Omarska zaslužuje memorijalni centar i da ne vidi zbog čega se tome protivi lokalna zajednica.

Predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor '92" Mirsad Duratović rekao je da je, prema evidenciji prijedorske policije iz 1992. godine, u logor Omarska od 20. maja 1992. godine dovedeno 3 334 lica, među kojim je bilo 37 žena, kao i da je među zatvorenicima bilo 28 maloljetnika i 68 lica starijih od 60 godina.

"Oko 700 ljudi nije živo napustilo logor", rekao je Duratović.

Raspuštanje logora u Omarskoj počelo je 6. avgusta 1992. godine, a okončano 21. avgusta iste godine.

Komemoraciji su, osim preživjelih i rodbine stradalih logoraša, prisustvovali ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, načelnik opštine Sanski Most Sanjin Halimović, kao izaslanik predsjednika SDA Sulejmana Tihića, poslanici u Narodnoj skupštini RS i odbornici Skupštine opštine Prijedor, te predstavnici političkih partija, nevladinih organizacija i Islamske zajednice.

Prostor bivšeg logora "Omarska" danas je u vlasništvu rudnika "ArcelorMital Prijedor".

(SRNA)

16.08.2009.

U proteklih mjesec dana ekshumirani ostaci 52 žrtve

Na Korićanskim stijenama na planini Vlašić u protekih mjesec dana ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 52 žrtve, koji su transportovani u Gradska groblja Visoko.
Ekshumacija na Korićanskim stijenama bit će nastavljena i narednih dana, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.

Pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti Prijedor su 21. augusta 1992. godine na Korićanskim stijenama ubili 252 civila bošnjačke nacionalnosti.

17.08.2009

Bila je strašna ta pucnjava, nezamislivo

Hasan Elkaz, svjedok Tužilaštva, tvrdi da je Milorada Radakovića Srbu vidio 21. avgusta 1992. godine. Hasan je tada bio među civilima koji su u konvoju provođeni iz pravca Prijedora ka Travniku, a Radaković među vojnicima koji su ih osiguravali.

„Par minuta sam ga posmatrao, a onda mu se moj brat, koji ga poznaje odranije, htio javiti. Rekao sam mu da se sakrijemo. Imao sam prilike u logoru Omarska vidjeti kako poznanici zatvorenika dođu po njih, odvedu ih, i onda se ti ljudi više nikada ne vrate“, ispričao je Elkaz.

Radaković je, prema optužnici, skupa sa Zoranom Babićem, Gordanom Đurićem, Miloradom Škrbićem, Ljubišom Četićem, Dušanom Jankovićem i Željkom Stojnićem učestvovao u osiguranju konvoja, a zatim u odvajanju i strijeljanju više od 200 civila na Korićanskim stijenama.

Prema iskazu svjedoka Elkaza, u konvoju je bilo „između dvije i tri hiljade ljudi“, koji su ukrcani u autobuse i kamione s prikolicama.

„Poslije Banje Luke smo se često zaustavljali. Prišao bi jedan vojnik i ubacio kesu u svaki autobus i kamion i rekao da se stavi svaka dragocjenost i vrijednost ili novac. To je više puta urađeno“, kazao je.

Kako se navodi u optužnici, optuženi su od civila Bošnjaka i Hrvata, “uz prijetnju da će ih ubiti”, uzimali novac i druge dragocjenosti. Na jednom od takvih stajanja Elkaz je primijetio Milorada Radakovića kako razgovara s jednim od vozača.

„Na jednom mjestu, poslije sam saznao da se zove Korićanske stijene, čula se strahovita pucnjava. Nama su rekli da pognemo glave i da slučajno ne dižemo pogled. Mi smo tako uradili. Bila je strašna ta pucnjava, nezamislivo. Mislio sam da na nas neko puca“, rekao je Elkaz.

Drugi svjedok Tužilaštva Ranko Mijić ispričao je da je u avgustu 1992. radio kao načelnik kriminalističke policije u Prijedoru. Po njegovim riječima, "najvišu vlast u policiji" su imali „Simo Drljača, kao načelnik, i Dušan Janković, kao komandir policijske stanice“. Drljača je poginuo prilikom hapšenja 1997. godine.

Mijić je kazao da mu je poznato da su 1992. u Prijedoru postojali interventni vodovi, ali da su bili odvojeni od krimslužbe te da je njima mogao naređivati isključivo Simo Drljača.

„Ako nema Sime, mislim da njih niko nije mogao aktivirati. Simo je držao sve u svojim rukama s obzirom na to kakav je bio – bahat i osvetoljubiv. On je bio gospodar svega u to vrijeme“, rekao je Mijić i dodao da je u Drljačinom odsustvu Janković bio njegov „funkcionalni zamjenik“.

Kako je kazao, interventni vod formiran je kao jedinica za posebne namjene i oružane akcije, koja je povremeno učestvovala i u „pratnji konvoja radi bezbjednosti ljudi“.

„Za Korićanske stijene saznao sam nakon dva ili tri dana. Šaptalo se šta se desilo, pa sam i ja čuo... Saznanja su bila vrlo štura. Iz konvoja je izveden veći broj ljudi i strijeljani su tu na licu mjesta“, dodao je Mijić.

Svjedok se prisjetio kako je skupa s velikim brojem policajaca učestvovao na asanaciji terena na Korićanskim stijenama.

„Cilj je bio da se izvrši asanacija, ali s obzirom na to da se pokvarila dizalica, to nije urađeno. Nakon toga, Simo je naredio da se kamenjem zatrpaju leševi. Ja sam sišao dolje ali nisam radio na tome. Pokušalo se i nekom tečnošću zapaliti tijela, ali to nije uspjelo“, ispričao je Mijić.

(FENA)

18.08.2009.

Dado Mrđa me udario pištoljem po leđima

Zaštićeni svjedok K05 je na kraju svog iskaza pred Sudskim vijećem zamolio optužene da mu ne zamjere na svjedočenju.

"Nadam se da mi optuženi neće zamjeriti i da se nekad možemo vidjeti“, rekao je K05, svjedok Tužilaštva na suđenju sedmorici bivših pripadnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije.

Tužilašto smatra da su svi optuženi učestvovali u strijeljanju oko 200 muškaraca 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić.

Ovaj svjedok je kazao da je 14. maja 1992. zajedno s porodicom i drugim mještanima pokušao napustiti područje općine Prijedor, ali su ih zarobili pripadnici jedinice Vojne policije Pete kozarske iz Sanice.

Svjedok je nakon nekog vremena odveden u logor Trnopolje, gdje ostaje sve do 21. avgusta 1992. godine.

"Tog dana došla su četiri autobusa i imao sam sreću da je naišao Draško Krndija, moj komšija, pripadnik interventnog voda, u policijskoj maskirnoj uniformi. Rekao mi je da uđem u autobus gdje mi je pronašao mjesto“, kazao je K05.

Svjedok K05 je bio u tom autobusu do Kozarca, gdje je njega i još dvojicu muškaraca Krndija premjestio u drugi kamion rekavši da im je "tamo bolje" i da će "imati više mjesta“.

"Smjestili smo se u zadnji kamion na kraju koji je, kao i ostali, već bio pun. Mislim da smo se zaustavljali 10 do 12 puta zbog pljačkanja. Jednom prilikom me je Dado Mrđa pištoljem po leđima udario i dao mi kesu da pokupim od drugih novac“, objasnio je K05.

Darko Mrđa priznao je krivicu u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) za sudjelovanje u ubistvu i nehumanim djelima 21. avgusta 1992. godine na Korićanskim stijenama.

Osuđen je 2004. na 17 godina zatvorske kazne. U optužnici Tužilaštva BiH se navodi da su optuženi "uz prijetnju da će ih ubiti“ oduzimali novac i vrijednosti u konvoju u kojem je bilo više od 1.200 civila.

Zaštićeni svjedok je kazao da je kolona stala blizu rijeke Ugar, gdje je nedaleko od kamiona u kojem se nalazio vidio dva autobusa i "10 do 12 ljudi u zelenim i policijskim uniformama“.

"Pred suton smo došli na Smetove i tu su nas istovarili te rekli da idemo svojima. Tu sam vidio vojsku u različitim uniformama, ali ne i ljude koji su bili kraj rijeke Ugar“, kazao je K05.

(FENA)

Otkriveni ostaci još četiri tijela na Korićanskim stijenama

Na Korićanskim stijenama, gdje ekspertni tim Instituta za nestale osobe (INO) BiH već mjesec dana traga za ostacima tijela stradalih osoba nesrpske nacionalnosti iz Prijedora i Kozarca, koje su prije 17 godina ubili pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti (CJB) Prijedor, otkriveni su skeletni ostaci još četiri tijela, čime se broj ekshumiranih žrtava povećao na 56, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Skeletni ostaci su transportovani u "Gradska groblja" Visoko i sada slijedi proces njihove identifikacije.

(ONASA)