Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli
23.07.2008 obavljane je jos jedna dzenaza u Kozarcu i Prijedoru za 70 zrtava srpsko crnogorske fasisticke agresije. Tada su na dzenazi bile prisutne i "Zene u crnom" iz Beograda. Pa evo njihovog texta o Prijedoru, Kozarcu i dzenazi
Prijedor: nepriznati genocid ili „A svet je æutao“
„Stvorili ste nam oseæaj da smo nièiji...“
Sudbin Musiæ, Prijedor
„Zovem se majka hrabrost“, „Ja sam Majka Mejra“ – kaže žena nižeg rasta sa naoèalima sede kose. Napulju pljušti kiša. „Nebo se otvorilo“ – kaže jedna druga žena isto tako sede kose. „Moj sin jedinak je ubijen u Omarskoj, muèen je dva meseca pre nego što æe ga ubiti“. Druga žena toplih oèiju boje badema dodaje:“Moj sin jedinak je masakriran na Koriæanskim stjenama“. Èetvrta, baka kaže:“Ja svog sina još nisam pronašla“. „Ne gubi nadu“, odgovara Majka Mejra, „Majka hrabrost“, „Ja sam pronašla i pokopala svog mrtvog ubijenog sina i svoju mrtvu ubije kæi“. Peta žena plave kose, širokog srca, prièa; pet je ujutru, napolju pljušti kiša:“Ja sam sa æerkicom od tri godine bila u Trnopolju, Keratermu i Omarskoj, preživela sam, ja sam zatvorila Omarsku“.
Kiša i dalje pada, nebo se nad nama spustilo... Idemo ulicom ka mezarju gde æe se obaviti dženaza. Emsuda prièa:“Ovom ulicom bager je dva sata sakupljao mrtve ljude. Cesta je bila sva u krvi. Ni jedan punoletan muškarac iz te ulice nije preživeo. Sve su ih pobili. Nismo mogèi da verujemo da se pomirimo sa èinjenicom da su nas zatvarali, muèili i ubijali naše komšije, naši najbliži dojuèerašnji prijatelji. Mi smo vama zahvalne što ste sa nama podelile našu tugu.“
Zovem se Staša, zovem se Ljilja, zovem se Persa, zovem se Ružica, zovem se Gordana, zovem se Sabina, zovem se Miloš, zovem se imenovan/a zloèinom poèinjenim u naše ime. Zovem se Staša, zovem se Ljilja, zovem se Persa, zovem se Ružica, zovem se Gordana, zovem se Sabina, zovem se Miloš, zovem se dolazim vama na noge iz države organizovanog zloèina. Zovem se Staša, zovem se Ljilja, zovem se Persa, zovem se Ružica, zovem se Gordana, zovem se Sabina, zovem se Miloš, i donosim venac belih ruža na kome piše „Sa saoseæanjem i solidarnošæu, Mreža Žena u crnom Srbije“.
Kiša i dalje pada, svuda voda, vlaga i blato. U kafkijanskom smo prostoru... Zovemo se Omarska, Keraterm, Trnopolje, masakr na Koriæanskim stjenama (masakrirano 200 Bošnjaka muškaraca iz sela Tukovi, na planini Vlašiæ, kod Skender Vakufa). Nekad su bili masakri u Juzefovu, Lomaziju...U Keratermu je ubijeno 300 ljudi, u Omarskoj je ubijeno 180 ljudi. Koncentracioni logori na tlu Evrope u Bosni... Podseæaju na Dahau, Bergen Belsen, Mathauzen, Ravensbrik, Aušvic Birkenau iz Nacistièke Nemaèke. U njima je ubijeno oko èetiri miliona Jevreja. Estetika je ista. Bodljikava žica je bila tu. I muèenja i ubistva i silovanja. I ljudi su isti. Nemci i Srbi. I Bošnjaci i Jevreji. I prvo rešenje je bio progon, drugo rešenje je bilo koncentracija/preseljenje ili „organizovano lutanje naroda“ (Hana Arent), konaèno rešenje je bilo ubijanje u fabrikama smrti. Ubice su bile osloboðene bremena izbora. Obezlièavali su proces ubijanja. Dehumanizovali su drugog i doprineli psihološkom distanciranju koje im je omoguæilo da ubijaju. I Nemci i Srbi su postali poèinioci. I Nemci i Srbi su sami odabrali da ubijaju. (Ervin Štaub). I Nemci i Srbi nisu bili samo dobrovoljni dželati nego su zapravo želeli da budu genocidni dželati Jevreja/Bošnjaka. Potpuna degradacija i poniženje žrtava olakšalo je njihovu dehumanizaciju. (Danijel Goldhagen) „Da li je ubijanje Jevreja/Bošnjaka bilo u suprotnosti sa njihovom savešæu? (Hana Arent) Adolf Ajhman u holokaustu ili Milomir Stakiæ, Duško Sikirica, Duško Tadiæ, Damir Došen, Dragan Kolundžija, Darko Mrða, Dragoljub Prcaæ, Mlaðo Radiæ, Zoran Žigiæ, Predrag Banoviæ, Željko Mejakiæ, Momèilo Gruban, Duško Kneževiæ, Dušan Fuštar u bosanskom genocidu. Njihove zloèine legalizovala je država. Adolf Ajhman je organizovao vozove koje su u gasne komore Treblinke, Sobibora, Majdaneka odnele u smrt živote šest miliona Jevreja, a bosanski Srbi 14.000 su Bošnjaka ubili. Opseg ubijanja zamagljivao je njihovo seæanje na pojedinaène masakre. Obièni Nemci/obièni Srbi su lako postajali genocidne ubice i to su radili iako nisu morali. Svaki poèinilac je doprinosio programu istrebljenja. Nemci ili Srbi su mogli reæi „ne“ masovnom ubijanju. I jedni i drugi su odabrali da kažu „da“. (Danijel Goldhagen)
Sedamdeset tabuta je tu, na jedanaestoj dženazi, u tu vlažnu zemlju pokopano: Hambarin (400 izbeglica), Rizvanoviæi (ubijeno 100 Bošnjaka), Prijedor (u samom gradu ubijeno 5.200 Bošnjaka i Hrvata), Kozarac (ubijeno 100 Bošnjaka)... Nekada su bili Odesa, rumunski pokolj (masakrirano 50.000 Jevreja), Babi Jar, kotlina u blizini Kijeva, ukrajinski pokolj (masakrirano 33.000 Jevreja), Festival žetve, Lublinska oblast (masakrirano 42.000 Jevreja)...
Prve su se u Kozarac vratile one žene koje nemaju nikog, koje su izgubile svoju decu, svoju braæu, svoje muževe. Žene koje su sve izgubile su bile te koje su prve pružile ruku pomirenja. One žene koje iza sebe nemaju nikog i ništa osim svojih praznih tela, onih koja su ispražnjena od dece i koja još uvek za njima tragaju. Ne gube nadu, po masovnim grobnicama traže ostatke svojih najmilijih. Ženama u Bosni i Hercegovini je potrebno veliko srce da bi se stvorio mir.
I kiša je i dalje padala, svo vreme, po nama, po zemlji, po svežim humkama. Nebo je svedoèilo:“Ne postoje crne rupe zaborava. Ništa ljudsko nije toliko savršeno, a na svetu jednostavno ima previše ljudi da bi zaborav bio moguæ. Jedan èovek æe uvek preživeti da prièa“. (Hana Arent)
by Zene u crnom iz Beograda
|
28-08-2008 at 00:15 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli
Prisjeæanje na strahote - godišnjica zloèina u prijedorskim logorima
U Prijedoru je održan okrugli sto pod nazivom „Kako saèuvati sjeæanja na prijedorske logore smrti". Logoraši su još jednom progovorili o stradanjima u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje prije 16 godina.
U maju 1992. godie na podruèiju prijedorske opštine otvorena su tri logora- Keraterm, Trnopolje i Omarska. U logoru Omarska, za koji mnogi logoraši kažu da je bio najzloglasniji, ubijeno je oko hiljadu Prijedorèana a od 3 hiljade logoraša Keraterma ubijeno je njih 300. Nakon 16 godina logoraši se još uvijek prisjeæaju dana provedenih u logoru. Sabiha Turkanoviæ z Kozarca jedna je od mnogobrojnih koji su proveli više od 150 dana u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje: „Mi nismo ono što smo bili. Mi smo istraumatizirane osobe, naravno sve i jedna osoba koja je to preživjela i ona to ne može izbrisati jer ona legla-ustala ona ima tu sliku. Ta je slika meni u oèima. Ja se ne moram sastati sa logorašima. Ja dok se kreæem imam tu sliku.“
U Prijedoru se, kažu u udruženjima ovog grada, još uvijek porièu zloèini u logorima. Zbog toga se Prijedor mora suoèiti sa prošlošæu bez koje nema pomirenja kaže predsjednik uduženja logoraša Kozarac Sabahudin Gariboviæ i dodaje da je to neophodno svima:
„Svi bi trebali da priznaju ono što su radili. Kada priznaju svoj zloèin tek onda æe doæi do suživota na podruèiju opštine Prijedor.“
Memorijalni centar Omarska
Okrugli sto „ Kako saèuvati sjeæanja na prijedorske logore smrti“ bila je prilika da se otvori pitanje memorijalnog centra Omarska u èiju realizaciju, kako je reèeno treba da se ukljuèe svi kako bi se podigao memorijalni centar koji bi bio opomena za sledeæe generacije. Predsjednik inicijativnog odbora za formiranje fondacije memorijalnog centra Satko Mujagiæ kaže kako saèuvati sjeæanja: „ Prièajuæi o tome, pozivajuæi ljude da razgovaramo, pozivajuæi medije i gradeæi spomen-obilježija i neke vrste sjeæanja na ta mjesta. Jer ovo što se desilo u Prijedoru je od svjetske važnosti. Logor Omarska se može uporediti sa Aušvicem, to nisam ja izmislio, to su drugi ljudi rekli.“
U haškom tribunalu dokazano je da su u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje poèinjeni zloèini èije æe obilježavanje biti nastavljeno i danas na lokaliteu „Hrastova glavica“ u opštini Sanski Most dok æe dan kasnije logoraši te porodice ubijenih i nestalih posjetiti logor Omarska.
Dragan Maksimoviæ
[Edited by cupo on 28-08-2008 at 21:55 GMT]
|
28-08-2008 at 21:54 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli
Prijedorski zlocinci
Ratni zlocinac Željko Mejakiæ
Anðeo smrti - bivši komandant logora u Omarskoj, Željko Mejakiæ, na optuženièkoj klupi Haškog tribunala 2003. godine. Kasnije je sluèaj prebaèen Sudu BiH koji je Mejakiæa osudio na 21 godinu zatvora, a suoptužene Grubana i Kneževiæa na 11 i 31 godinu zatvora za zloèine u Omarskoj.
Ratni zloèinac Dušan Fuštar
Bivši zapovjednik smjene zatvorskih stražara u logoru Keraterm kod Prijedora, Dušan Fuštar, osuðen je pred Sudom Bosne i Hercegovine na devet godina zatvora nakon što je priznao krivnju po dijelovima optužnice koja ga je teretila za ratne zloèine poèinjene 1992. godine. Fuštara se izravno teretilo da je sudjelovao u odabiru dvadeset zatoèenih muškaraca koji su potom odvedeni iz Keraterma i strijeljani.
Ratni zloèinac Momèilo Gruban
Ratni zloèinac Momèilo Gruban osuðen je na 11 godina zatvora radi poèinjenih zloèina nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora. Momèilo Gruban je kao zapovjednik jedne od smjena zatvorske straže proglašen odgovornim za izravno zlostavljanje zatoèenika te za smrt najmanje njih èetvorice.
Imena ostalih ratnih zloèinaca iz Prijedora
» ZORAN ZIGIC, "ZIGA"
ZELJKO MEAKIC
MIROSLAV KVOCKA
DRAGOLJUB PRCAC
MLADEN RADIC, "KRKAN"
MILOJICA KOS, "KRLE"
MOMCILO GRUBAN, "CKALJA"
DUSAN KNEZEVIC, "DUCA"
Pukovnik VLADIMIR ARSIC
Major RADMILO ZELJAJA
NADA BALABAN
DRAGAN KOLUNDZIJA
DUSKO SIKIRICA
DAMIR DOSENdetalji zlocina
GORAN BOROVNICA
ZELJKO SAVIC
MIRKO BABIC
NIKICA JANJIC
DRAGOMIR SAPONJA
ZDRAVKO GOVEDARICA
PREDRAG KOSTIC, "KOLE"
NEDELJKO PASPALJ
MILAN PAVLIC
MILUTIN POPOVIC
DRAZENKO PREDOJEVIC
ZIVKO JOVIC
MILOMIR STAKIC
SIMO MISKOVIC
SLOBODAN KURUZOVIC
GROZDAN MUTIC
BRANKO BASARA
DRAGAN TADIC
MILAN KOVACEVIC
SIMO DRLJACA
NEDJELJKO TIMARAC
DRAGAN FUSTAR
DRAGAN KONDIC
GORAN LAJIC
MIRKO VRUCINIC
MIODRAG PRISTANA
RANKO MIJIC
SRDJO SRDIC
MOMCILO RADANOVIC, "CIGO"
MARKO PAVIC
MILENKO VUKIC
Vise o njihovim nedjelima mozete procitati ovdje http://www.prijedor.ba/bih/historija,zlocinci.php
Edit: samo prekopiratje link u braus i enter nece nesto link da mi radi na nasoj stranici
[Edited by cupo on 28-08-2008 at 22:12 GMT]
|
28-08-2008 at 22:11 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 42
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adnan_, Adnan_ IRAQ, Ajvi, antepavelic, goca, Herodot.H, joskobra, Lastavica, LilyL, nele73, Pasha_car_aga, rafa, SEMY_, Tuc-Muc-SRB, zaza
|
FORUM : Politika : O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|