Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

17.08.2009

Bila je strana ta pucnjava, nezamislivo

Hasan Elkaz, svjedok Tuilatva, tvrdi da je Milorada Radakovia Srbu vidio 21. avgusta 1992. godine. Hasan je tada bio meu civilima koji su u konvoju provoeni iz pravca Prijedora ka Travniku, a Radakovi meu vojnicima koji su ih osiguravali.

Par minuta sam ga posmatrao, a onda mu se moj brat, koji ga poznaje odranije, htio javiti. Rekao sam mu da se sakrijemo. Imao sam prilike u logoru Omarska vidjeti kako poznanici zatvorenika dou po njih, odvedu ih, i onda se ti ljudi vie nikada ne vrate, ispriao je Elkaz.

Radakovi je, prema optunici, skupa sa Zoranom Babiem, Gordanom uriem, Miloradom krbiem, Ljubiom etiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem uestvovao u osiguranju konvoja, a zatim u odvajanju i strijeljanju vie od 200 civila na Korianskim stijenama.

Prema iskazu svjedoka Elkaza, u konvoju je bilo izmeu dvije i tri hiljade ljudi, koji su ukrcani u autobuse i kamione s prikolicama.

Poslije Banje Luke smo se esto zaustavljali. Priao bi jedan vojnik i ubacio kesu u svaki autobus i kamion i rekao da se stavi svaka dragocjenost i vrijednost ili novac. To je vie puta uraeno, kazao je.

Kako se navodi u optunici, optueni su od civila Bonjaka i Hrvata, uz prijetnju da e ih ubiti, uzimali novac i druge dragocjenosti. Na jednom od takvih stajanja Elkaz je primijetio Milorada Radakovia kako razgovara s jednim od vozaa.

Na jednom mjestu, poslije sam saznao da se zove Korianske stijene, ula se strahovita pucnjava. Nama su rekli da pognemo glave i da sluajno ne diemo pogled. Mi smo tako uradili. Bila je strana ta pucnjava, nezamislivo. Mislio sam da na nas neko puca, rekao je Elkaz.

Drugi svjedok Tuilatva Ranko Miji ispriao je da je u avgustu 1992. radio kao naelnik kriminalistike policije u Prijedoru. Po njegovim rijeima, "najviu vlast u policiji" su imali Simo Drljaa, kao naelnik, i Duan Jankovi, kao komandir policijske stanice. Drljaa je poginuo prilikom hapenja 1997. godine.

Miji je kazao da mu je poznato da su 1992. u Prijedoru postojali interventni vodovi, ali da su bili odvojeni od krimslube te da je njima mogao nareivati iskljuivo Simo Drljaa.

Ako nema Sime, mislim da njih niko nije mogao aktivirati. Simo je drao sve u svojim rukama s obzirom na to kakav je bio bahat i osvetoljubiv. On je bio gospodar svega u to vrijeme, rekao je Miji i dodao da je u Drljainom odsustvu Jankovi bio njegov funkcionalni zamjenik.

Kako je kazao, interventni vod formiran je kao jedinica za posebne namjene i oruane akcije, koja je povremeno uestvovala i u pratnji konvoja radi bezbjednosti ljudi.

Za Korianske stijene saznao sam nakon dva ili tri dana. aptalo se ta se desilo, pa sam i ja uo... Saznanja su bila vrlo tura. Iz konvoja je izveden vei broj ljudi i strijeljani su tu na licu mjesta, dodao je Miji.

Svjedok se prisjetio kako je skupa s velikim brojem policajaca uestvovao na asanaciji terena na Korianskim stijenama.

Cilj je bio da se izvri asanacija, ali s obzirom na to da se pokvarila dizalica, to nije uraeno. Nakon toga, Simo je naredio da se kamenjem zatrpaju leevi. Ja sam siao dolje ali nisam radio na tome. Pokualo se i nekom tenou zapaliti tijela, ali to nije uspjelo, ispriao je Miji.

(FENA)

17-08-2009 at 21:29 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

18.08.2009.

Dado Mra me udario pitoljem po leima

Zatieni svjedok K05 je na kraju svog iskaza pred Sudskim vijeem zamolio optuene da mu ne zamjere na svjedoenju.

"Nadam se da mi optueni nee zamjeriti i da se nekad moemo vidjeti, rekao je K05, svjedok Tuilatva na suenju sedmorici bivih pripadnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadanje milicije.

Tuilato smatra da su svi optueni uestvovali u strijeljanju oko 200 mukaraca 21. augusta 1992. na Korianskim stijenama, na planini Vlai.

Ovaj svjedok je kazao da je 14. maja 1992. zajedno s porodicom i drugim mjetanima pokuao napustiti podruje opine Prijedor, ali su ih zarobili pripadnici jedinice Vojne policije Pete kozarske iz Sanice.

Svjedok je nakon nekog vremena odveden u logor Trnopolje, gdje ostaje sve do 21. avgusta 1992. godine.

"Tog dana dola su etiri autobusa i imao sam sreu da je naiao Drako Krndija, moj komija, pripadnik interventnog voda, u policijskoj maskirnoj uniformi. Rekao mi je da uem u autobus gdje mi je pronaao mjesto, kazao je K05.

Svjedok K05 je bio u tom autobusu do Kozarca, gdje je njega i jo dvojicu mukaraca Krndija premjestio u drugi kamion rekavi da im je "tamo bolje" i da e "imati vie mjesta.

"Smjestili smo se u zadnji kamion na kraju koji je, kao i ostali, ve bio pun. Mislim da smo se zaustavljali 10 do 12 puta zbog pljakanja. Jednom prilikom me je Dado Mra pitoljem po leima udario i dao mi kesu da pokupim od drugih novac, objasnio je K05.

Darko Mra priznao je krivicu u Meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju (MKSJ) za sudjelovanje u ubistvu i nehumanim djelima 21. avgusta 1992. godine na Korianskim stijenama.

Osuen je 2004. na 17 godina zatvorske kazne. U optunici Tuilatva BiH se navodi da su optueni "uz prijetnju da e ih ubiti oduzimali novac i vrijednosti u konvoju u kojem je bilo vie od 1.200 civila.

Zatieni svjedok je kazao da je kolona stala blizu rijeke Ugar, gdje je nedaleko od kamiona u kojem se nalazio vidio dva autobusa i "10 do 12 ljudi u zelenim i policijskim uniformama.

"Pred suton smo doli na Smetove i tu su nas istovarili te rekli da idemo svojima. Tu sam vidio vojsku u razliitim uniformama, ali ne i ljude koji su bili kraj rijeke Ugar, kazao je K05.

(FENA)

19-08-2009 at 11:05 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

Otkriveni ostaci jo etiri tijela na Korianskim stijenama

Na Korianskim stijenama, gdje ekspertni tim Instituta za nestale osobe (INO) BiH ve mjesec dana traga za ostacima tijela stradalih osoba nesrpske nacionalnosti iz Prijedora i Kozarca, koje su prije 17 godina ubili pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti (CJB) Prijedor, otkriveni su skeletni ostaci jo etiri tijela, ime se broj ekshumiranih rtava poveao na 56, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Skeletni ostaci su transportovani u "Gradska groblja" Visoko i sada slijedi proces njihove identifikacije.

(ONASA)

20-08-2009 at 13:33 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

21.08.2009

Korianske stijene

Sjeanje na strijeljane i zapaljene civile

Na Korianskim stijenama, na planini Vlai, i ovog 21. augusta rtve e ponovo stati na liticu i pogledati u nepreglednu kotlinu i guste ume. ut e ubor vode i ponovo se sjetiti dana kada su zajedno sa onima kojih vie nema stajali na tom mjestu i iekivali smrt.
Svi e poeljeti jo ovaj put da se u nekoj od bijelih vrea sa posmrtnim ostacima pronaenim na stijenama i nedaleko od njih nau kosti nestalih lanova porodica.

Vie od 1.200 civila koji su konvojem voeni na razmjenu u Travnik proli su putem preko Korianskih stijena 21. augusta 1992. godine. Pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadanje milicije izdvojili su oko 200 mukaraca Bonjaka i Hrvata iz tog konvoja koje su potom sproveli do provalije i strijeljali.

Od ukupnog broja ubijenih civila, 12 je preivjelo strijeljanje. Nakon 17 godina pronaeni su posmrtni ostaci njih 56.

"Na prvi pogled ta grobnica izgleda kao da nije izmjetana, da je primarna, ali smo nali spaljivanja. Tu su ih polili benzinom i zapalili. Donosimo nekih 15-ak vrea sa zemljom, granjem, te dijelovima koica koje nisu izgorjele, objanjava Amor Maovi, lan kolegija Instituta za traenje nestalih osoba BiH, koji radi na istraivanju grobnice na Korianskim stijenama..

Civili koji su izvedeni na strijeljanje ubijeni su iz pitolja i automatskog oruja, da bi potom s vrha litice pripadnici SJB Prijedor bacali bombe na ubijene i ranjene koji su leali u provaliji.

Sulejman Kahrimanovi je jedan od 12 mukaraca koji su preivjeli strijeljanje, ali je taj dan izgubio sina Mehmeda kojeg i danas trai.

"Kad su sve pregledali i pokupili ta je u koga bilo rekli su: "Po krakom postupku, pali!" Njih je bilo jedno sedam do osam iza nas. Stajao sam u drugom redu i odmah se bacio u provaliju, bez razmiljanja. Metak me okrznuo na glavi, ali to nije bilo opasno", prisjetio se Kahrimanovi.

Za zloine poinjene na Korianskim stijenama 21. augusta 1992. godine pred Sudom BiH krivicu je priznao Damir Ivankovi, bivi pripadnik SJB Prijedor. U julu 2009. godine osuen je na 14 godina zatvora.

Darko Mra je takoer priznao krivicu pred Haakim tribunalom zbog uea u strijeljanju civila na Korianskim stijenama. Ovaj bivi pripadnik interventnog voda osuen je na 17 godina zatvora.

Pred Sudom BiH optueno je jo devet osoba za isti zloin.

Na mjestu strijeljanja ni danas nema spomen obiljeja, pie BIRN - Justice Report.

21-08-2009 at 12:29 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

21.08.2009

Obiljeena 17. godinjica zloina na Korianima

KNEEVO - Minutom utnje i bacanjem vie od 200 bijelih rua jue je na Korianskim stijenama kod Kneeva obiljeeno 17 godina od zloina u kojem je stradalo preko 200 Bonjaka i Hrvata.
Obiljeena 17. godinjica zloina na Korianima

"Bilo je strano. Nas oko 250 izveli su iz autobusa i naredili nam da kleknemo uz liticu, izvadili su nam sve pare iz depova, poskidali satove i nakit i poslije naredbe 'Po kratkom postupku' poeli da pucaju i guraju nogama", ispriao je Sulejman Kahrimanovi, jedan od 12 preivjelih Bonjaka, koji je na Korianima izgubio sina Mahmuda, za kojim i danas traga.

On je kazao da je preivio zahvaljujui drvetu koje ga je zaustavilo pri padanju u ponor, te da su ga poslije etiri dana lutanja po planini Vlai na Babanovcu uhapsili pripadnici Vojske RS.

Sejdo Blaevi, otac koji je na Korianima izgubio dvadesetdvogodinjeg sina, naglasio je da svake godine dolazi na ovo mjesto da oda poast nevino stradalim graanima Prijedora.

"Tragam za svojim sinom ve 17 godina i jo ga nisam naao. Zajedno smo bili u konvoju. Njega su odvojili i odvezli na ovo mjesto, na kojem je stradao. Dijete mi je izgubilo ivot, samo traim da ga sahranim kao ovjeka", rekao je s velikim bolom Blaevi.

Adil Osmanovi, potpredsjednik RS, istakao je da je zabrinjavajue da 17 godina poslije stradanje preko 200 ljudi nema adekvatnog odgovora, prije svega istranih organa RS.

"Poruka je da neemo utati i da traimo da oni koji su kreatori i egzekutori budu izvedeni pred lice pravde. Na ovom skupu trebalo je da govorim u ime institucija RS, ali kako kada su u tom periodu bile ukljuene u ovaj zloin", kazao je Osmanovi.

On smatra da je velika odgovornost na institucijama RS, te da je pravda spora ali dostina.

Porodice nastradalih su podsjetile da na mjestu stradanja nema spomen-obiljeja.

"Naelnik optine Kneevo nam je u odgovoru na na zahtjev da se postavi spomen-ploa odgovorio da to nije po zakonu jer bi postavljena ploa pored puta ometala saobraaj, te da jo nije vrijeme jer bi bila oskrnavljena", rekao je Edin Ramovi iz Udruenja Prijedoranki "Izvor", koje osmu godinu zaredom organizuje posjetu Korianima.

Porodice nastradalih Bonjaka jue su simbolino otkrili plou, ali su je poslije zavrene ceremonije vratili u Prijedor.

Vie od 1.200 civila koji su konvojem voeni na razmjenu u Travnik proli su putem preko Korianskih stijena 21. avgusta 1992. godine. Pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i Interventnog voda tadanje milicije izdvojili su oko 200 mukaraca Bonjaka i Hrvata iz tog konvoja, koje su potom sproveli do provalije i strijeljali.

Amor Maovi, direktor Instituta za traenje nestalih lica BiH, rekao je da je dosad pronaeno oko 100 tijela na oba lokaliteta, te da su samo etiri identifikovana.

"Teren je jako nepristupaan i pronalazak ide sporo. Proces traenja trajae onoliko dugo dok ne budemo sigurni da nita nismo ostavili", kazao je Maovi.

Osueni Mra i Ivankovi

Za zloin na Korianskim stijenama Tuilatvo BiH dosad je optuilo devetoricu bivih pripadnika Interventnog voda prijedorske policije.

Presuda je ve izreena Damiru Ivankoviu, koji je osuen na 14 godina zatvora. On je jedan od sedmorice koje je Tuilatvo BiH u januaru ove godine optuilo za uee u sprovoenju bonjakih i hrvatskih civila iz prijedorskih logora do lokaliteta Korianskih stijena na Vlaiu i strijeljanju njih vie od 200.

Ivankovi je osuen na osnovu sporazuma o priznju krivice. Ubrzo nakon njega krivicu je priznao Gordan uri, ali je Sud odbio taj sporazum jer je Vijee zakljuilo da optueni nije iznio potpunu istinu u svjedoenju na koje se obavezao sporazumom.

uriu je poslije ljetne pauze u Sudu BiH nastavljeno suenje zajedno s ostalim optuenim: Zoranom Babiem, Miloradom Radakoviem, Miloradom krbiem, Ljubiom etiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem.

U julu su uhapena jo dvojica bivih pripadnika prijedorske policije, Saa Zeevi i Radoslav Kneevi, koje je Tuilatvo takoe optuilo za ovaj zloin.

Haki tribunal je 2004. godine za ratni zloin na Korianskim stijenama na 17 godina osudio Darka Mru, koji je takoe priznao krivicu u okviru sporazuma s tuiocem.

http://www.nezavisne.com/dogadjaji/vijesti/45211/Obiljezena-17-godisnjica-zlocina-na-Koricanima.html

22-08-2009 at 12:31 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

Korianske stijene: Jo jedan sporazum

24 avgust 2009 Dravno tuilatvo najavilo da je postignut jo jedan sporazum o priznanju krivice za zloin poinjen na Korianskim stijenama.

Tuilatvo BiH je najavilo da je postignut sporazum o priznanju krivnje sa jo jednim optuenim za zloin poinjen na Korianskim stijenama, ne preciziravi o kome se radi.

Prijedlog sporazuma o priznanju krivnje bit e razmatran u nastavku suenja, 25. augusta.

Za zloin na Korianskim stijenama, koji je poinjen 21. augusta 1992. godine, Tuilatvo BiH tereti Zorana Babia, Milorada Radakovia, Gordana uria, Milorada krbia, Ljubiu etia, Duana Jankovia i eljka Stojnia.

Svi optueni su, smatra Tuilatvo BiH, kao pripadnici interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor uestvovali u odvajanju i strijeljanju vie od 200 civila na Korianskim stijenama na planini Vlai.

Uee u ovom zloinu priznao je Damir Ivankovi, kojeg je Sud, nakon prihvatanja sporazuma, osudio na 14 godina zatvora.

Nakon Ivankovia, i optueni Gordan uri je postigao sporazum, ali ga Sudsko vijee nije prihvatilo jer se urievo svjedoenje protiv ostalih optuenih razlikovalo u odnosu na injenini opis naveden u optunici.

U nastavku suenja kao svjedok Tuilatva BiH sasluan je Enes Daferovi, koji je 21. augusta 1992. godine bio u konvoju na putu od Tukova, opina Prijedor, ka Travniku. Svjedok je ispriao da je bio zajedno s drugim civilima u autobusu koji se pokvario prije nego to e doi do Kneeva/Skender-Vakufa.

Bili smo u autobusu i ekali. Dola je lada, iz koje su izila tri vojnika sa automatskim pukama. Jedan je poeo da galami, govorei da nas moe pobiti. Nedugo zatim, doao je prazan autobus iz pravca Travnika i potrpani smo u njega, kazao je Daferovi, dodavi da je tada doao i Mile koji ih je kasnije spasio.

Svjedok je pojasnio da su uli u taj drugi autobus i krenuli, meutim ubrzo se i taj autobus pokvario.

Stali smo kod nekih sela, vidjeli smo da je bilo vojske. Dolo nam je troje ili etvero s kokardama na glavi. Pitali su Mileta hoe li on da ide spavati, a da oni ovo srede. Mile im je rekao da je on voa puta, ubijedivi ih da odu, kazao je svjedok.

Nakon zavretka ispitivanja, svjedok je pokazao u sudnici da je Mile optueni Milorad krbi.

Svjedok je rekao da su kasnije civili iz autobusa potrpani u kamione, kojima su doli do mjesta Smetovi, odakle su pjeke nastavili prema Travniku.

Prije kvara na autobusima, ispriao je svjedok, s njima je bio neki vojnik zvani Zoka iz Tukova, koji je naredio dvojici civila da od ostalih pokupe novac i zlato.

Zoka je potrpao u depove od vojnikih hlaa puno para, a kesu s nakitom uzeo je voza, kazao je svjedok, dodavi da je on predao oko 3.000 tadanjih maraka i sat koji mu je bio poklon.

Drugi svjedok Tuilatva bio je Ferid Kovaevi, koji je 21. augusta 1992. godine takoer bio u konvoju na putu od Prijedora do Travnika.

Kada smo doli do Korianskih stijena, vidio sam, s kamiona koji je imao ceradu, dva autobusa puna ljudi kojima su glave bile sagnute. Bili su to plavi autobusi na kojima je pisalo Ikarbus. Nisam vidio vie nita, a ne sjeam se da sam uo pucnjavu, kazao je svjedok.

Tokom vonje prema Travniku, ispriao je svjedok, vie puta je u kamion ulazio ovjek i traio da predamo novac i zlato. Svjedok ne zna ko je bio taj ovjek.

25-08-2009 at 14:55 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

26.08.2009

Korianske stijene

Ekshumirano 59 rtava i ostaci brojnih zapaljenih tijela

Na lokalitetu Korianske stijene u srednjoj Bosni na kojem je 1992. poinjen stravian ratni zloin strijeljanja bonjakih i hrvatskih civila nad ivicom duboke provalije, zavrena je ekshumacija najmanje 59 tijela i ostataka neutvrenog broja zapaljenih tijela.
lanovi Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine ekshumirali su ostatke rtava na veoma nepristupanom terenu, litici visokoj 70 metara, saopeno je danas iz tog instituta.

Ekshumacija je zapoela 21. jula po naredbi Suda BiH.

Kantonalno tuiteljstvo iz Travnika rukovodilo je ekshumacijom.

(FENA)

26-08-2009 at 15:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

26.08.2009

Sud BiH

Novo sporazumno priznanje krivice za Korianske stijene

Gordan uri (1968.), optuen za krivino djelo zloina protiv ovjenosti poinjeno na lokalitetu Korianskih stijena, sklopio je s Tuilatvom BiH sporazum o priznanju krivice.

Potpisanim sporazumom, optueni Gordan uri Buzda i Buzdovan, roen 15. maja 1968. u mjestu Ljubija, opina Prijedor, priznao je krivicu za uestvovanje u ratnom zloinu poinjenom na lokalitetu Korianskih stijena na Vlaiu 21. augusta 1992.

Optueni, koji se tereti za zloine protiv ovjenosti, saglasan je da mu Sud BiH na osnovu sporazumnog priznanja izrekne kaznu od 7 do 10 godina zatvora.

Svjestan je da se sklapanjem sporazuma odrie prava na suenje i prava na albu na presudu koju mu na osnovu sporazuma izrekne Sud BiH.

Optueni uri e, nakon to sud prihvati izjavu kojom se izjanjava krivim, u skladu s ovim sporazumom, a prije odreivanja kazne, lino dati svoju izjavu kojom e izraziti pokajanje pred rtvama za njegovo uestvovanje u izvrenju krivinog djela koje priznaje.

O sklapanju sporazuma tuilac Tuilatva BiH upoznao je udruenja porodica rtava ratnih zloina na podruju Prijedora, koja su iskazala podrku sklapanju ovog sporazuma.

Zakljuenjem sporazuma o priznanju krivice zadovoljavaju se interesi pravde, rtava i javnosti, tako to se postie ravnotea izmeu visine predloene kazne i interesa pravde, jer optueni preuzima obavezu da svjedoi o dogaajima i tekim zloinima i na taj nain doprinosi rasvjetljavanju uestvovanja i krivine odgovornosti velikog broja poinilaca tekih krivinih djela.

Takoer, optueni se potpisivanjem sporazuma obavezao da e ovlatenim osobama tuilatva i policijskih agencija, prenijeti svoja saznanja o predmetnom dogaaju i drugim dogaajima od 1992. do 1995., a za koje se interesuju pravosudne i policijske agencije.

Sklapanjem sporazuma optueni se obavezao i na dobrovoljno i potpuno svjedoenje u ovom i drugim predmetima, kada bude pozvan da svjedoi.

uri se tereti da je kao pripadnik Interventnog voda CJB Prijedor 21. augusta 1992. na lokalitetu Korianskih stijena, na planini Vlai, uestvovao u ubistvu vie od 200 mukaraca bonjake i hrvatske nacionalnosti, koji su prethodno izdvojeni iz konvoja kojim su civili nesrpske nacionalnosti s podruja Prijedora i prijedorskih logora, prevoeni prema teritoriji pod kontrolom Armije RBiH u Travniku.

Kako je saopeno iz Suda BiH, predloena kazna u skladu je s ulogom optuenog uria u navedenom zloinu, jer je utvreno da optueni nije uestvovao u strijeljanju rtava, ve je bio angaovan na osiguranju lokacije na kojoj je pogubljenje izvreno.

Sporazum je proslijeen na prihvatanje Sudu BiH.

(FENA)

26-08-2009 at 15:12 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

01 septembar 2009

Korianske stijene: Pritvor za nove osumnjiene

Sud BiH odredio pritvor dvojici bivih pripadnika interventnog voda policije u Prijedoru koji su optueni za ubistva poinjena u augustu 1992. godine na Korianskim stijenama.

Dravni sud je, prema prijedlogu Tuilatva, odredio jednomjeseni pritvor Petru iviu i Branku Topoli, osumnjienim za uee u ubistvima preko 200 civila na planini Vlai 21. augusta 1992. godine.

ivia i Topolu uhapsili su pripadnici Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) u augustu ove godine, zbog osnovane sumnje da su, kao pripadnici interventnog voda, uestvovali u osiguranju konvoja kojim su civili nesrpske nacionalnosti s podruja Prijedora prevoeni prema teritoriji pod kontrolom Armije BiH. Oko 200 mukaraca je prethodno izdvojeno iz konvoja, a potom strijeljano na lokalitetu Korianske stijene.

Prema navodima rjeenja Suda, pritvor je odreen zbog bojazni da bi osumnjieni mogli ometati tok krivinog postupka uticajem na svjedoke ili eventualne sauesnike, te zbog teine kivinog djela za koje se sumnjie i mogunosti naruavanja javnog reda i mira.

Sud je, nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala, utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjieni poinili krivino djelo koje im se stavlja na teret, stoji u odluci Suda.

Za zloin na Korianskim stijenama, trenutno je pred Sudom BiH u toku suenje Zoranu Babiu, Gordanu uriu, Miloradu Radakoviu, Miloradu krbiu, Ljubii etiu, Duanu Jankoviu i eljku Stojniu. Istom optunicom se prvobitno teretio i Damir Ivankovi, ali je on nakon priznanja krivnje osuen na 14 godina zatvora.

Oekuje se i poetak suenja Sai Zeeviu i Radoslavu Kneeviu, protiv kojih je optunica potvrena u julu 2009. godine.

Veliki broj svjedoka Tuilatva, kao i Ivankovi, koji je svjedoio nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivnje, kazali su da je Petar ivi bio komandir prvog odjeljenja u interventnom vodu.

02-09-2009 at 18:10 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

07.09.2009

Sluaj Korianske stijene

Uhapen Marinko Ljepoja iz Prijedora

Po nalogu Tuilatva BiH u Prijedoru je lien slobode Ljepoja Marinko (1966.), osumnjien da je, na lokalitetu Korianske stijene, poinio krivino djelo zloina protiv ovjenosti iz lana 172. KZ BiH.
Policijski djelatnici Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) su jutros na podruju Prijedora liili slobode Ljepoja Marinka, roenog 20.05.1966. godine, nastanjenog u Prijedoru.

Ljepoja Marinko je pod istragom Posebnog odjela za ratne zloine Tuilatva BiH i osumnjien je da je dana 21.08.1992. godine, na lokalitetu Korianske stijene na planini Vlai, poinio krivino djelo zloina protiv ovjenosti iz lana 172. KZ BiH.

Navedeni je osumnjien za sudjelovanje u strijeljanju vie od 200 osoba, odnosno mukaraca bonjake i hrvatske nacionalnosti, koji su prethodno izdvojeni iz konvoja, kojim su civili nesrpske nacionalnosti, sa podruja Prijedora i iz prijedorskih logora, transportovani prema Travniku.

Nakon lienja slobode osumnjienog, pripadnici SIPA-e izvrili su i pretres objekata i prostorija koje je koristio osumnjieni Ljepoja Marinko.

Osumnjieni e tokom dana biti predat postupajuem tuiocu Tuilatva BiH, koji e sasluati osumnjienog, nakon ega e odluiti o pokretanju prijedloga za odreivanje pritvora, saopteno je iz Tuilatva BiH.

(Sarajevo-x.com)

07-09-2009 at 14:51 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 4
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
FORUM : Politika : O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice