Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

03.12.2009.

Analiza BIRN-a

Istina o Korianskim stijenama izala na vidjelo

Tuilatvo BiH okonalo je izvoenje dokaza na prvom suenju za zloin poinjen u augustu 1992. godine na Korianskim stijenama, pie Denis Didi, novinar BIRN Justice Reporta. Optunica je ukljuivala osam osoba, a njihovo zajedniko suenje je poelo u martu ove godine. Prvi put od poetka rada Odjela za ratne zloine, ak dvojica optuenih Damir Ivankovi i Gordan uri tokom suenja su ne samo priznala krivicu nego i svjedoila protiv ostalih optuenih, ali i niza osumnjienih, to je dovelo do novih hapenja i optunica.
Najvanije, ovo suenje je doprinijelo otkrivanju masovne grobnice s tijelima preko 50 ubijenih.

Ivankovi i uri su, nakon potpisivanja sporazuma o priznanju krivnje, osueni na 14, odnosno osam godina zatvora.

Odbrana e poeti sa sasluanjem svjedoka prvooptuenog Zorana Babia 7. decembra ove godine.

Babi se tereti skupa s Miloradom Radakoviem, Miloradom krbiem, Ljubiom etiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem, bivim pripadnicima interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, da su 21. augusta 1992. godine uestvovali u sprovoenju konvoja s preko 1.200 civila, koji su voeni na razmjenu u Travnik.

Kako stoji u optunici, oko 200 mukaraca je na Korianskim stijenama izdvojeno i strijeljano.

Svjedoei protiv suoptuenih, Ivankovi i uri su kazali da su Babi, Radakovi, krbi, eti i Stojni bili pripadnici interventnog voda koji su 21. augusta pratili konvoj s civilima za Travnik. Duana Jankovia su pak prepoznali kao komandira SJB-a Prijedor.

Vidio sam puno autobusa i lepera, 14 ili 15 vozila, a okolo 1.500 ljudi. Doao je pokojni komandir Miroslav Para i poredao nas tako da svako uzme po jedno vozilo. Tu se pojavio Jankovi, u plavoj arenoj uniformi i u policijskom golfu, i ve smo trebali da krenemo. Bilo je nezgodno, jaukanje i plakanje, prisjetio se Ivankovi.

Prvi put smo stali pored Trnopolja, odnosno u Kozarcu, i tu su nam se pridruila tri ili etiri autobusa. Sljedee stajanje, naiao je komandir Para i rekao da oduzmem dragocjenosti od putnika. Ja sam jednu kesu prebacio nekom momku i rekao da pokupi, dodao je Ivankovi, koji je kesu dao Parau.

Prema navodima optunice, sva estorica su od civila u konvoju, uz prijetnju da e ih ubiti, uzimali novac, zlato i druge dragocjenosti.

O pljakanju zatvorenika govorio je bivi pripadnik interventnog voda, koji je dao iskaz kao zatieni svjedok K1, rekavi da je s njim u transporteru bio optueni eti, koji je pljakao zatvorenike.

Voza mi je govorio da pogledam ta radi. Nisam htio gledati, ali sam vidio kasnije da stavlja neto u depove. Pretpostavljam da je oduzimao novac od civila. Koliko sam uo, taj novac je kasnije rasporeen u kasu SJB-a Prijedor, kazao je K1.

Veliki broj civila koji su 21. augusta 1992. godine odlazili iz Prijedora svjedoio je u korist Tuilatva. Svjedokinja B je rekla kako je optueni Stojni, uavi u autobus, zahtijevao da se jedna vrea napuni s pet hiljada njemakih maraka i svim satovima, nakitom i dragocjenostima ili e baciti jedno od djece iz kamiona u kanjon.

Nakon dva sata putovanja, doli smo na Korianske stijene. Vidjela sam autobus s mukarcima, koji su sjedili pognute glave, s rukama iza lea. Tu je bilo dosta uniformisanih lica. Vidjela sam Babia, Radakovia i Stojnia, koji su se kretali, dodala je B.

Ivankovi se prisjetio da je na posljednjem stajanju konvoja, u blizini rijeke Ugar, ugledao dva autobusa i samo mukarce.

Stali smo i doao je Mra. Izveo me je i uzeo kesu s novcem. Onda je izveo neke mukarce iz autobusa govorei: Ti, ti, ti... Osjetio sam da neto nije u redu. Nikada se prije nije desilo da mukarce odvajaju. Tada sam vidio da pored tih autobusa stoje Para, Mra, Babi, Stojni, krbi i uri, dodao je Ivankovi.

Darko Mra je pred Hakim tribunalom 2004. godine osuen na 17 godina zatvora nakon to je priznao krivicu.

uri je tokom svjedoenja kazao da je uao u jedan od autobusa u kojem su izdvojeni mukarci, te da mu je nakon desetak minuta vonje Para naredio da pazi da neko ne naie iz suprotnog pravca i prie autobusima.

Odmakao sam s dvojicom vozaa autobusa do krivine iza stijene i uo estoku rafalnu paljbu. Pucnjava je bila strahovita. uje se dovikivanje i kuknjava... Sve skupa je trajalo pola sata. Od poetka putovanja, u meni se stvorila velika muka, uo sam ta se radi i nisam mogao da vjerujem, dodao je uri.

Bivi vozai u konvoju i zatieni svjedoci KS1 i KS2 rekli su Sudskom vijeu da su za vrijeme strijeljanja civila stajali u zaklonu sa uriem.

Kad sam iziao iz autobusa, krenuo sam prema jednoj stijeni. Za mnom je iao policajac uri, koji je bio preplaen, i voza drugog autobusa. Zaula se pucnjava iz automatskog oruja, te padanje jedne bombe, ispriao je KS1.

KS2 je dodao da je uo kako je uriu bilo nareeno da se odmakne do oblinje stijene radi obezbjeenja. Poto mi je bila munina od svega, i ja sam krenuo za njim, kazao je KS2, dodavi da je uo pojedinanu i rafalnu pucnjavu i detonacije.

Osueni Ivankovi je, kako je ispriao, ostao na lokalitetu gdje se vrilo strijeljanje. Prisjetio se kako je civilima nareeno da se poredaju jedan po jedan uz provaliju.

Prva vrsta je morala kleknuti... To je neopisivo... Poeli su se gurati, poela je pucnjava... i onda skau... Pucnjava je trajala kratko, 10 ili 15 minuta, jer su ljudi i sami skakali, a ko je pao, teko da je mogao da preivi. Ja sam ispucao jedan rafal, ali ne do kraja. Nisam ubacio rezervno punjenje. Nije bilo potrebe... Nestajali su ljudi..., kazao je Ivankovi.

U optunici se navodi da je 12 ljudi preivjelo strijeljanje na Korianskim stijenama. Dvojica su javno svjedoila zatieni svjedok A i Husein Jakupovi.

Tokom putovanja u konvoju, svjedok A je odvojen od porodice i prebaen u jedan od autobusa s vojno sposobnim mukarcima.

Rekli su nam da se postrojimo pored ivice i da sjednemo kao da se molimo Bogu. Uspio sam kleknuti i, kada sam poao staviti ruke za vrat, poela je pucnjava. Kako sam okrenuo glavu, uspio sam vidjeti da policajac sa automatskom pukom puca ka meni. uo sam samo jauke iz kolone. Skoio sam ka provaliji i siao desetak metara ka dnu i drao se za jedan jeli, objasnio je A.

Prema njegovom iskazu, pucnjava je trajala oko petnaestak minuta, nakon ega su pripadnici interventnog voda poeli bacati bombe.

Kada se to zavrilo, vidio sam da su neki sili i dolje i da pucaju po pojedincima, kazao je A.

I Jakupovi je preivio tako to je skoio niz stijenu.

Srpski vojnici su nam naredili da iziemo iz autobusa i dva po dva stanemo uz stijenu. Par minuta smo kleali, a onda je poela pucnjava. Ja sam skoio niz stijenu. Bio sam zaglavljen i uklijeten. Ostao sam cijelu no dok su ljudi padali, kazao je on.

Uz pomo kaia, Jakupovi se spustio sa stijene do bunja, gdje je vidio veliki broj nagomilanih golih tijela.

K3, bivi pripadnik interventnog voda, kazao je da je u augustu 1992. godine uestvovao u osiguranju konvoja u kojem je dolo do zloina, te potvrdio da su tog dana u pratnji bili i Babi, uri, Radakovi, krbi, eti i Stojni.

Nakon to smo stigli na konano odredite, istim putem smo se vraali. Prva osoba na koju sam naletio bio je Stojni. On se nalazio blizu mjesta gdje su civili poubijani. Prvi susret kada je on uao u kabinu to neu nikada zaboraviti rekao je: ta smo uradili, svi emo zaglaviti u Tunjici..., ispriao je K3 i objasnio da je Tunjica kazneno-popravni zavod u Banjoj Luci.

Dravno tuilatvo je saslualo i svjedoke koji su govorili o asanaciji terena na Korianskim stijenama. edo Vukovi, ivorad Pelengi i Radovan ukari, bivi pripadnici Civilne zatite Kneevo, opisali su kako su nastojali ukloniti tijela ubijenih civila zbog stranog mirisa i straha od trovanja vode.

Milan Komljenovi, bivi predsjednik Kriznog taba Kneevo, kazao je da je za ubistva civila saznao 22. augusta 1992. godine, te je otiao da izvidi lokaciju.

Tamo sam vidio sliku uasa, hrpe ljudi, jedni preko drugih. Ljudi su visili po stijenama i granama. To je bila strana slika, dodao je.

Svjedoci Zoran Babi, Milivoje Pavievi i Dragomir Markovi, koji su u augustu 1992. godine radili pri Centru slube bezbjednosti (CSB) Banja Luka, kazali su da su bili na uviaju na lokalitetu Korianske stijene, ali da im nije poznato da li je voena bilo kakva istraga u vezi s tim ubistvima. Svjedoci su potvrdili da im je reeno da su za smrt ubijenih krivi pratioci konvoja.

Tuilatvo je u sklopu dokaznog postupka uvelo preko 150 materijalnih dokaza, od kojih se veliki dio odnosio na potvrde o smrti i izvjetaje sa ekshumacija, a takoer je saslualo dva vjetaka sudske medicine Miroslava Rakoevia i Sabihu Brki-Silajdi, koji su govorili o ekshumacijama ubijenih civila na Korianskim stijenama. Brki-Silajdi je rekla da joj je to bila najtea ekshumacija u karijeri.

(Sarajevo-x.com)

03-12-2009 at 13:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

07.12.2009.

Sud BiH: Bit e sasluano vie od 50 svjedoka u sluaju Korianske stijene

Na statusnoj konferenciji pred Sudom BiH odbrane estorice optuenih za zloin poinjen u augustu 1992. na Korianskim stijenama iznijele su danas prijedloge za izvoenje dokaza i istaknule da e sasluati vie od 50 svjedoka i dva vjetaka, prenosi BIRN-Justice report.

Najavljeno je da e svjedoci uglavnom biti vozai koji e govoriti o okolnostima formiranja i polaska konvoja iz Prijedora do Korianskih stijena na planini Vlai.

Tuilatvo BiH tereti Zorana Babia, Milorada Radakovia, Milorada krbia, Ljubiu etia, Duana Jankovia i eljka Stojnia, bive pripadnike interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, da su uestvovali u sprovoenju konvoja s vie od 1.200 civila koji su voeni na razmjenu u Travnik.

Sva estorica se terete da su na Korianskim stijenama uestvovali u strijeljanju oko 200 mukaraca.

Ranko Daki, branilac Duana Jankovia, sm je najavio sasluanje 50 svjedoka. To je predsjedavajua sudskog vijea, Minka Kreho, odbila, objanjavajui da nema potrebe za tolikim brojem svjedoka i zatraila od branioca da spisak svjedoka skrati na razumnu mjeru od 27.

Kako se navodi u optunici, Duan Jankovi je naredio i, zajedno s ostalim optuenima, poinio, uestvovao i pomagao u pripremanju i uinjenju progona nesrpskog stanovnitva".

Odbrana Milorada Radakovia je predloila sasluanje Gordana uria, emu se usprotivila tuiteljica Vesna Terzi.

Gordan uri je u ovom predmetu bio svjedok tuilatva i svaki branitelj je imao mogunost da ga direktno ispita. Tada odbrana Milorada Radakovia to nije uinila i smatram da sud ne treba da prui sada tu mogunost, navela je Terzi.

Gordan uri je, nakon priznanja krivice i prihvatanja sporazuma s Tuilatvom BiH, proglaen krivim za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva poinjen na Korianskim stijenama u augustu 1992. godine.

Sud BiH ga je osudio na kaznu zatvora od osam godina.

Odlueno je da e prva dva svjedoka odbrane iskaz dati 8. decembra.

(FENA)

07-12-2009 at 14:18 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

10.12.2009

Protesti - Prijedorani ukazali na problem u traenju nestalih

Udruenje Prijedoranki "Izvor danas je na mirnim protestima u tom gradu, ponovo ukazalo na brojne probleme u traenju nestalih i, kako kau, inertnost nadlenih organa u tom procesu.
U Prijedoru se jo traga za 1.154 nestalih Bonjaka.

Svake godine ovo udruenje, 10.decembra, na Meunarodni dan ljudskih prava, nastoji da skrene panju na problem nestalih.

Ovo je, kau, i opomena za sve koji su odgovorni za pronalazak nestalih da ponu da rade svoj posao.

Nezadovoljstvo radom Instituta za traenje nestalih BiH danas su u Prijedoru odvojeno zatraili i predstavnici udruenja nestalih srpskih boraca i civila.

(FENA)

11-12-2009 at 11:41 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

11.03.2010

Ljubia eti priznao krivicu za zloin na Korianskim stijenama

Optueni Ljubia eti, potpisao je sporazum o priznanju krivnje kojim priznaje sudjelovanje u ratnom zloinu na lokalitetu Korianskih stijena na Vlaiu, 21.avgusta.1992. godine, saopeno je iz Tuilatva BiH.
Optueni Ljubia eti, roen 07.04.1969. godine, zakljuio je sa tuiteljem Posebnog odjela za ratne zloine Tuilatva BiH, sporazum o priznanju krivice za kazneno djelo zloina protiv protiv ovjenosti iz lanka 172. KZ BiH.

U skladu sa sporazumom, tuitelj je saglasan da Sud BiH na temelju navedenog sporazuma, izrekne kaznu zatvora u rasponu od 11 do 13 godina.

Optueni Ljubia eti, sklapanjem sporazuma u potpunosti priznaje izvrenje kaznenog djela kako je navedeno u optunici Tuilatva BiH, te se potpisivanjem sporazuma odrie prava na suenje i prava albe na presudu koju mu izrekne Sud BiH.

Optueni se obavezao, da e nakon to sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, a prije izricanja kazne, osobno dati svoju izjavu kojom e iskazati pokajanje za kazneno djelo koje je poinio.

Prije sklapanja sporazuma, postupajua tuiteljica upoznala je oteene u ovom predmetu o namjeri sklapanje sporazuma, putem udruenja koje okuplja rtve ratnog zloina sa podruja Prijedora, i oteeni su dali podrkuu sklapanju ovog sporazuma, s obzirom da se optueni sporazumom obavezao da e tuilatvu ustupiti korisne informacije koje e pomoi u rasvjetljavanju ratnog zloina na Korianskim stijenama, kao i na podruju Prijedora tokom 1992. godine.

Optueni se takoer obavezao da e na zahtjev tuilatva svjedoiti u ovom, kao i u drugim predmetima kada to od njega zatrai Tuilatvo BiH ili ovlatena agencija za sprovoenje zakona.

Sporazum je proslijeen Sudu Bosne i Hercegovine.

(Sarajevo-x.com)

11-03-2010 at 15:19 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

18.03.2010

Za strijeljanje 200 civila - Ljubia eti osuen na 13 godina zatvora

Sudsko vijee je osudilo Ljubiu etia, nekadanjeg pripadnika Interventnog voda policije u Prijedoru, na 13 godina zatvora zbog uea u strijeljanju oko 200 civila u augustu 1992. godine na Korianskim stijenama.

"Ova kazna e se vjerovatno nekima initi blaga, ali Sudsko vijee je zadovoljno da e kazna, skupa sa obeanjem etia da e saraivati sa Tuilatvom na rasvjetljavanju zloina na podruju Prijedora, i njegovim iskazanim kajanjem, postii svrhu kanjavanja, kazala je Minka Kreho, predsedavajua Sudskog vijea pri obrazlaganju presude, a javlja BIRN - Justice Report.

eti je potpisao sporazum o priznanju krivnje sa Dravnim tuilatvom 11. marta ove godine, koji je predviao da mu se izrekne kazna zatvora u trajanju od 11 do 13 godina.

Nakon sklapanja sporazuma, on je svjedoio u koristu Tuilatva, te priznao da je 21. augusta 1992. godine uestvovao u strijeljanju civila na planini Vlai i dao izjavu pokajanja rtvama.

eti se prvobitno teretio skupa sa Zoranom Babiem, Miloradom Radakoviem, Miloradom krbiem, Duanom Jankoviem i eljkom Stojniem, bivim pripadnicima Interventnog voda i Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor.

Istom optunicom su bili obuhvaeni i Damir Ivankovi i Gordan uri, takoer bivi pripadnici Interventnog voda, ali su oni sredinom prole godine, nakon priznanja krivnje, osueni na 14, odnosno osam godina zatvora.

etia je Sudsko vijee oglasilo krivim da je uestvovao u udruenom zloinakom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti opine Prijedor u cilju progona bonjakog i hrvatskog stanovnitva sa tog podruja, te da je 21. augusta 1992. godine uestvovao u strijeljanju oko 200 mukaraca na Korianskim stijenama, koji su prethodno izdvojeni iz konvoja koji se kretao iz Prijedora ka Travniku.

"Pri odmjeravanju kazne, Vijee je odmjerilo teinu djela i stepen krivine odgovornosti optuenog. Kada se poredi stepen individualne odgovornosti etia u odnosu na osuenog Ivankovia, dolazi se do zakljuka da je eti u kritinoj situaciji koristio malokalibarsku puku, a Ivankovi automatsko naoruanje, koje ima deset puta veu ubojnu mo, pojasnila je sutkinja Kreho.

Obrazlaui olakavajue okolnosti, Kreho je dodala da se eti priznanjem krivnje "suoava sa posljedicama svog djelovanja", te da boluje "od izvjesnih zdravstvenih problema".

eti je osloboen obaveze plaanja trokova sudskog postupka, a porodice rtava i oteeni su upueni na parnicu sa imovinsko-pravnim zahtjevima.

S obzirom da se eti trenutno nalazi na izdravanju kazne zatvora za razbojnitvo, Sudsko vijee mu nije odredilo pritvor nakon izricanja presude, ve pojasnilo da e "nakon objedinjavanja svih kazni biti upuen na izdravanje kazne".

(Sarajevo-x.com)

18-03-2010 at 12:57 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

25.03.2010

Sluaj "Korianske stijene" ekajui smrt na litici

Husein Jakupovi, svjedok Tuilatva BiH, opisao je kako je 21. augusta 1992. godine preivio strijeljanje na Korianskim stijenama, rekavi da ga je pred polazak straar iz Trnopolja upozorio da ne ide tim konvojem, javlja BIRN-Justice report sa dananjeg nastavka suenja u ovom predmetu pred Sudom BiH.
Dola su etiri autobusa u Trnopolje i tada su nam straari rekli da je to konvoj koji ide za Travnik. Bila je guva i svi su eljeli otii. Pokuao sam s braom ui u autobus, ali nam je straar, kojeg smo poznavali, rekao da to nije konvoj za nas i njih je vratio, a ja sam uspio ui. (...) Kasnije je konvoj zaustavljen blizu rijeke Ugar i tu su nas 80 do 90 izdvojili, prisjetio se Jakupovi.

Svjedok je kazao da je uhapen 21. maja 1992., nakon ega je bio zatoen u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, te da je 21. augusta iste godine pokuao napustiti podruje Prijedora konvojem u ijoj su pratnji bili pripadnici rezervne policije.

Za sudjelovanje u osiguravanju konvoja od 1.200 civila koji su 21. augusta 1992. godine voeni iz Prijedora u Travnik na razmjenu, terete se Saa Zeevi, Radoslav Kneevi, Petar ivi, Branko Topola i Marinko Ljepoja. Prema navodima optunice, ivi je u to vrijeme bio komandir Prvog interventnog voda pri SJB-u Prijedor, Zeevi, Kneevi i Ljepoja pripadnici istog voda, a Topola straar u logoru Trnopolje.

Dravno tuilatvo tvrdi da su etvorica optuenih zajedno sa ostalim pripadnicima Prvog interventnog voda izdvojili i strijeljali oko 200 mukaraca na Korianskim stijenama na planini Vlai, dok je ivi nastavio konvojem do Smetova.

Jakupovi je kazao da su na Korianskim stijenama i u pratnji konvoja bili pripadnici policije i vojske, te da su oni vrili selekciju mukaraca. On je istakao da su imali uniforme svijetloplave boje i bive Jugoslovenske narodne armije (JNA), te automatske puke.

Kod razdvajanja su nam traili zlato, pare i satove, te su rekli da e ubiti onog ko ne bude sve predao. Kad smo stigli na Koriane, rekli su nam da nas vode u razmjenu ive za ive, te nam je nareeno da stanemo prvo uz stijenu, a potom uz rub ceste prema provaliji i kleknemo. Bio sam u prvoj vrsti i samo znam da sam vidio stijene i provaliju. Poeli su pucati i bacio sam se dolje, ali poto je neko u mene udario, ostao sam zaglavljen u stijenama, rekao je Jakupovi.

U optunici stoji da je civilima bilo nareeno da stanu uz rub ceste, nakon ega je u njih pucano iz automatskog oruja, prilikom ega su tijela ubijenih i ranjenih padala u provaliju, dok su se neke osobe same bacale kako bi izbjegle smrt. Nedugo potom su na tijela bacali rune bombe ili pucali na njih.

uo sam da je tog dana neko silazio meu ljude i govorio da ima ivih, u koje je potom pucao. (...) Kada sam siao dolje, 22. augusta, vidio sam ubijene, i onda su dola dva vojnika koja su prebrojavala tijela i govorila da nas jo fali tu. Oni su skupili na jedno mjesto ubijene i zapalili ih, a onda je kamion s litice istresao kamenje i zemlju, da ih valjda prekrije. Dok su tijela gorjela, bio je jak smrad, prisjetio se svjedok.

Nedugo zatim, kako je kazao Jakupovi, kroz umu je krenuo prema Travniku, ali ga je pronala srpska vojska i vratila u Skender-Vakuf, gdje je ispitivan, a potom prebaen u Banju Luku.

Prvo su me odveli u njihovu komandu na Vlai, te potom u privatnu kuu gdje je bila Vojna policija, a odatle u Skender-Vakuf i Banju Luku. Inspektor u Banjoj Luci mi je rekao da se prijavim u Meunarodni komitet Crvenog kria (MKCK), uz iju pomo sam nakom dva i po mjeseca napustio BiH, rekao je Jakupovi.

(Sarajevo-x.com)

25-03-2010 at 15:34 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

09.04.2010

Poela izgradnja spomen-obiljeja

U Kozarcu kod Prijedora ovih dana poela je izgradnja spomen obiljeja za oko 1.800 nevino ubijenih Kozarana, koji su stradali u periodu od 1992. do 1995. godine.



Doktor Zlatko keri, predsjednik odbora za izgradnju spomen obiljeja, iju su izgradnju prije etiri godine upravo inicirale majke Kozaranke ija su djeca ubijena tokom prolog rata, kae da e imena rtava biti ispisana na 32 mermerne ploe, unutar obiljeja.

- Samo obiljeje koje se nalazi u centru Kozarca, tamo gdje se nekad okupljala izgubljena kozarka mladost bie visoko 3,70 metara sa oko 600 svjetiljki s vanjske strane, postavljenih u simbolici bodljikave ice i izgubljenih ivota. Upaljene,obinom prolazniku, panju e skretati na kozaraku tragediju- kazao nam je keri.

On je dodao da bi spomen obiljeje, ija e izgradnju kotati oko 420.000 maraka, trebalo biti zavreno do kraja jula ove godine kada u Kozarac dolazi najvie dijaspore. Podsjetio je da su Kozarani do sada prikupili oko 100.000 maraka za izgradnju, "BH Telecom" je osigurao 30.000, a federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica 20 000 maraka.

- Oni koji ele dati sredstva za izgradnju ovog Kozaranima posebno znaajnog obiljeja to mogu uraditi i pozivom na donatorski broj 090 291 084 - kazao je keri.

(AVAZ)

09-04-2010 at 16:58 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

25.07.2010

U Prijedoru klanjana denaza za 41 Bonjaka

Na gradskom stadionu "Berek" u Prijedoru u nedjelju je obavljen zajedniki ispraaj posmrtnih ostataka etrdeset i jednog Bonjaka, rtava ratnog nasilja na podruju prijedorske opine.

Oni su identificirani tokom protekle godine; meu njima je 11 Kozarana i 30 Prijedorana. Denaze su obavljene na vie ehidskih mezarja u prijedorskoj opini.

Denazu-namaz predvodio je poglavar Islamske zajednice u BiH reisu-l-ulema Mustafa Ceri, a osim porodica stradalih prisustvovao joj je izmeu ostalih i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi i predsjednica Skuptine opine Prijedor Azra Paali.

Reis Ceri je poruio da ne treba izgubiti vjeru u Boga i potovanje prema komijama, ve treba vjerovati da e se i "najgori ljudi jednoga dana opameti i potivati pravo na ivot, vjeru, slobodu, imetak i ast", prenijeli su mediji u RS-u.

(FENA)

25-07-2010 at 18:05 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

21.08.2010.godine

Strijeljano vie od 200 ljudi Obiljeena 18. godinjica masakra na Korianskim stijenama

Na lokalitetu Korianskih stijena na planini Vlai, danas je obiljeena 18. godinjica stradanja vie od 200 mukaraca bonjake i hrvatske nacionalnosti sa podruja opine Prijedor, javila je Federalna televizija.

Njih su 21. augusta 1992. godine iz konvoja izveli srpski policajci, pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti Prijedor i strijeljali ih na rubu provalije.

Porodice stradalih, prijatelji i osobe koje su preivjele masakr, ali i brojni graani iz Srednje Bosne, bacili su na mjesto stradanja 250 rua, koje simbolizuju nevino izgubljene ivote. Od nadlenih je, i ovog puta, zatraeno da se uz poinioce, kazne i naredbodavci zloina.

Za ovaj zloin osuena su etiri njegova izvrioca, na osnovu sporazuma o priznavanju krivice u BiH se vodi postupak protiv jo deset osoba. Do sada su pronaeni skeletni ostaci stotinjak osoba, a samo etiri su identifikovane i ukopane.

22-08-2010 at 16:42 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli

04.10.2010

SUENJE ZA ZLOIN NA KORIANSKIM STIJENAMA: SVJEDOK PREPOZNAO U SUDNICI OPTUENOG KRBIA

Zatieni svjedok Tuilatva Bosne i Hercegovine KO18, koji je preivio strijeljanje na Korianskim stijenama u augustu 1992. godine, prepoznao je danas u sudnici Suda BiH treeoptuenog, Milorada krbia, kao jednog od vojnika u plavim maskirnim uniformama.

KO18 je ispriao da je od 26. maja do 21. augusta 1992. bio u logoru Trnopolje kada su dola etiri autobusa u koje je uguran zajedno s ostalim logoraima".

Vojnici u plavim maskirnim uniformama su, kazao je, bili glavni i davali su naredbe ko ta da radi. Meu njima je svjedok vidio Milorada krbia, kojeg je prepoznao i u sudnici.

- Poznajem ga iz Prijedora i vidim ga. Primijetio sam ga kada su doli po nas u logor Trnopolje. Bio je u plavoj maskirnoj uniformi - kazao je svjedok, ali se nije mogao sjetiti da li je krbia vie viao tog dana.

Zatieni svjedok KO18 je iskaz dao kao dodatni svjedok Tuilatva BiH na suenju Zoranu Babiu, Miloradu Radakoviu, Miloradu krbiu, Duanu Jankoviu i eljku Stojniu, optuenima za strijeljanje oko 200 mukaraca na Korianskim stijenama na planini Vlai 21. augusta 1992. godine. Mukarci su prethodno izdvojeni iz konvoja koji se kretao iz Prijedora prema Travniku. Tuilatvo smatra da su Babi, Radakovi, krbi i Stojni bili pripadnici Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, dok je Duan Jankovi, prema optunici, bio komandir SJB-a.

KO18 se prisjetio zaustavljanja u Kozarcu gdje su se autobusima iz Trnopolja prikljuila ostala vozila iz Prijedora. Na estim stajanjima poslije Banje Luke naoruani pratilac u sivomaslinastoj uniformi je od putnika traio novac i vrijednosti, ali svjedok je najvie govorio o posljednjem zaustavljanju.

- Na zaustavljanju pored neke rijeke svi smo izali da se osvjeimo, a kad smo se vraali, vidio sam ove plavce kako postrojavaju ljude. Pokuao sam da uem u autobus, ali su mi plavci rekli da stanem u stroj. Stajao sam pognute glave dok nije dola komanda da uemo u autobuse. Rekli su nam da idemo u razmjenu - kazao je KO18.

Nakon to su uli u autobuse, krenuli su dalje, ali se, ispriao ej svjedok, motor vrlo brzo ugasio, nakon ega je zauo zvuk mitraljeza.

- Bili smo u autobusu dok se nije utiao taj mitraljez. Onda su se otvorila prednja vrata i neko je rekao trojici putnika da izau. Nisam vidio tu osobu koja je ula. Izali su vani, a zatim se ula pucnjava. Tako su to radili cijelo vrijeme - ispriao je KO18.

Svjedok je kazao da je red doao i na njega. Nakon to je izaao iz autobusa na zadnja vrata, ponovo je ugledao plavce. Sa strane ih je bilo pet, a prema provaliji su stajala jo trojica.

- Kretao sam se prema njima i stali smo ispred. Gledali smo se u lice. Bilo je kao u filmu. Mislio sam da taj momak ispred nee pucati u mene. Bio je simpatian. Onda su nam uz psovke naredili da se okrenemo i osjetio sam kako sam pogoen u lijevo rame i pao sma nedaleko od mjesta na kome sam strijeljan - kazao je.

Svjedok je s ostalim preivjelim rtvama proveo nekoliko dana u blizini rijeke, a zatim je bio sam u umi, gdje su ga nali pripadnici Hrvatskog vijea odbrane (HVO) te odveli u bolnicu u Jajce, zatim u Fojnicu.

Prema navodima optunice, na planini Vlai su mukarci u dva autobusa izdvojeni iz konvoja, odvezeni do Korianskih stijena, gdje im je nareeno da kleknu na rub litice, a zatim su pripadnici Interventnog voda na njih pucali iz vatrenog oruja, prenio je BIRN.

Suenje se nastavlja 11. oktobra.

04-10-2010 at 16:45 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 6
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
FORUM : Politika : O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice