20.07.2009

Prijedor

Sahranjene 44 žrtve terora nad nesrbima Prijedora

U selima kod Prijedora danas su sahranjene 44 osobe bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ubijene u proteklom ratu.

Na velikom platou ispred društvenog doma u Rizvanovićima obavljen je posljednji ispraćaj, a zatim dženaza za identifikovane 42 osobe bošnjačke i sahrana dvije osobe hrvatske nacionalanosti.



Ispraćaju sugrađana prisustovao je i veliki broj mještana prijedorskih mjesnih zajednica, a vjerski obred za bošnjačke žrtve predvodio je poglavar Islamske zajednice u BiH reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.

Na današnji datum je u ratu počelo stradanje civilnog stanovništva nesrpske nacionalnosti sa područja tzv. lijeve obale Sane, sela Zecovi, Čarakovo, Hambarine, Rizvanovići, Bišćani, Rakovčani.



Prema procjenama, na ovom području je u proteklom ratu stradalo je oko 1.800 civila, uglavnom bošnjačke nacionalnosti.

(FENA)

20.07.2009 Prijedor dženaza

20.07.2009 Prijedor dženaza

20.07.2009 Prijedor dženaza

21.07.2009

Korićanske stijene: Počela ekshumacija posmrtnih ostataka



Sud BiH je, na zahtjev Tužilaštva BiH, izdao naredbu na osnovu koje je danas na planini Vlašić, na lokalitetu Korićanske stijene, počela ekshumacija posmrtnih ostataka civila za koje se pretpostavlja da su ubijeni 21. avgusta 1992. godine, saopćilo je Tužilaštvo BiH.

Pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti (CJB) Prijedor su pomenutog datuma sudjelovali u strijeljanju više od 200 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Korićanske stijene, na planini Vlašić.

Oni su ove osobe prethodno izdvojili iz konvoja kojim su prevoženi bošnjački i hrvatski civili iz prijedorskih logora i šire regije Prijedora prema teritoriji pod kontrolom Armije RBiH u Travniku.

Nakon strijeljanja, pripadnici Interventnog voda bacali su bombe u provaliju i na taj način ubijali civile koji su preživjeli strijeljanje.

Do danas, pronađena su samo četiri kompletna tijela i neki dijelovi tijela ubijenih.

Ekshumaciji posmrtnih ostataka ovih žrtava prisustvuje tužilac Tima 2 Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, tužilac Kantonalnog tužilaštva iz Travnika, policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK) i pripadnici Policijske stanice Kneževo, kao i uposlenici Instituta za nestale osobe (INO) BiH.

Potraga za ostacima tijela strijeljanih civila na Korićanskim stijenama i njihova ekshumacija trajaće više dana.

O nalazima ekshumacije biće blagovremeno obaviještene porodice ubijenih žrtava, predstavnici udruženja žrtava, kao i mediji u BiH.

(ONASA)

23.07.2009

Na dnu ove provalije su fizički dokazi užasnog naslijeđa rata u BiH

Delegacija ambasadora Evropske unije s ambasadorom Švedske u BiH Bosseom Hedbergom na čelu posjetila je danas lokaciju Korićanskih stijena na Vlašiću, gdje se vrši ekshumacija tijela žrtava.

Posjetu evropske delegacije organizirali su Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) i Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INOBiH).

Prema nekim informacijama, u grobnici se nalaze neka od preko 200 tijela muškaraca s područja Prijedora koji su na toj lokaciji pogubljeni 21. avgusta 1992. godine, saopćeno je iz ICMP-a.

INO BiH je u julu 2009. počeo istraživanje lokacije. Prema prvim izvještajima, pronađeni su ljudski ostaci. Lokacija grobnice predstavlja ogroman logistički problem, jer je gotovo nepristupačna i do nje se dolazi konopcima i ljestvama.

- Ispod nas, na dnu ove provalije, nalaze se fizički dokazi užasnog naslijeđa rata u Bosni i Hercegovini - izjavio je Bosse Hedberg, ambasador Švedske, države koja trenutno vodi rotirajuće predsjedništvo EU i jedan je od većih donatora ICMP-a.

- Problem nestalih osoba je jedno od ključnih pitanja ljudskih prava s kojima se ova zemlja danas suočava. Uime diplomatskih predstavnika EU-a koji su se okupili ovdje želim izraziti našu zadivljenost i punu podršku naporima Instituta za nestale osobe i Međunarodne komisije za nestale osobe na rješavanju ovog problema - dodao je Hedberg.

(FENA)

Ahmic Hamdo clan ekspertnog tima obiljezava mjesto gdje su pronađene kosti

24.07.2009

Prijedor

Obilježena 17. godišnjica stradanja u logoru Keraterm

U Prijedoru je danas obilježena 17. godišnjica stradanja Hrvata i muslimana u logoru Keraterm u Prijedoru.
Predsjednik Udrženja logoraša "Prijedor '92" Mirsad Duratović rekao je da su razlozi okupljanja sjećanje na stradale, podsjećanje samih logoraša na sve što su prošli i podsjećanje svih koji su odgovorni za logore da ni oni nisu zabravljeni.

"Vjerujemo da će ih stići ruka pravde", rekao je Duratović.

Aktivista Udruženja Prijedorčanki "Izvor" Edin Ramulić rekao je da je na današnji dan 1992. godine u prostoriji broj 3 Keraterma stradalo između 150 i 200 logoraša.

"Većina ih još nije pronađena i tragamo za njima među još 1.273 nestalih Prijedorčana", rekao je Ramulić.

Pred bivšim logorom Keraterm 2003. godine postavljena je spomen-ploča sa natpisom: "Na ovom mjestu je u maju 1992. uspostavljen logor smrti Keraterm gdje je 3.000 ljudi bilo zatočeno mučeno ili ubijeno. Do avgusta 1992. ubijeno je ili iz njega u nepoznatom pravcu odvedeno više od 300 nevinih ljudi".

Obilježavanju su, osim bivših logoraša i porodica stradalih i preživjelih, prisustvovali predstavnici opštinske i republičke vlasti, političkih stranaka, Islamske zajednice BiH i nevladinih organizacija.

Skup su organizovali Udruženje Prijedorčanki "Izvor", Udruženje logoraša "Prijedor '92" i Udruženje logoraša Kozarac, a prijedorska policija obezbjeđivala je skup i regulisala saobraćaj.

(SRNA)

28.07.2009

Veče sjećanja na doktora Esada Sadikovića

Književna nagrada "Dr. Eso Sadiković" bit će uručena 5. avgusta u Prijedoru, na večeri sjećanja na velikog humanistu i barda prijedorske čaršije, doktora Esada Sadikovića, logoraša zloglasne Omarske koji je ubijen 5. avgusta 1992. godine nad jamom Hrastova Glavica kod Sanskog Mosta.

Alida Pejić pored fotografije dr. Sadikovića


Ovo su jučer na konferenciji za novinare potvrdili članovi Fondacije "Dr. Eso Sadiković" rekavši da je žiri pregledao 34 rada, kratke priče s dozom humora i ironije, onako kako je dr. Eso nerijetko i sam pisao.

- Esad Sadiković bio je posebna ličnost. Živio je u humoru, u ruganju životu i svijetu i u tom stilu smo se trudili da osmislimo dva prethodna sjećanja na njega. Tako će biti i ove godine, jer želimo da to bude noć smijeha i vedrine. Sve drugo bi nam naš doktor zamjerio - rekao je Nedim Kadirić, član Fondacije.

Alida Pejić, članica Fondacije i bliska Esina rođaka kaže da je on na neobičan način volio Prijedor u koji je došao iz Sarajeva, gdje je već radio kao ljekar.

- Bio je jedan od najmlađih ljekara, primarijus koji je otišao kao ekspert UN na Somou. U planu je imao i angažman za Sjevernu Koreju. Nažalost, nije otišao. Ostao je u Prijedoru u koji je došao zbog porodice. Osjećam potrebu da se sve dobro koje ostavio gradu u kojem čak nije ni rođen ne zaboravi - kazala je Alida i dodala da književna nagrada koja nosi ime dr. Ese nije omaž samo njemu, već sjećanje na sve Prijedorčane ubijene u proteklom ratu.

Promocija i izložba

Na večeri sjećanja bit će promovisana i knjiga novinara Vehida Gunića posvećena doktoru Esi, nastupit će i glumac Milan Pavlović i majstor harmonike Elvedin Muhić. Izložbom će se predstaviti i Enisa Grozdanić, koja danas boravi u Švedskoj, inače Esina komšinica koja je s njim u razgovoru podijelila brojne sate neizvjesnosti do njegovog odvođenja u logor.

(AVAZ)

06.08.2009

Prijedor

Obilježeno 17. godina od raspuštanja logora Omarska

U Omarskoj je danas u organizaciji Udruženja logoraša "Prijedor '92" obilježeno 17. godina od raspuštanja logora.

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da će podržati izgradnju memorijalnog centra u Omarskoj, kao i zakone o zabrani negiranja genocida i o zabrani fašističkih organizacija.

"Nakon suđenja Radovanu Karadžiću (ratnom predsjedniku Republike Srpske) uvjeren sam da će sud utvrditi da je ovdje bio genocid. Karadžić je za deset lokacija, osim Srebrenice, optužen za genocid, a Prijedor je jedna od njih", rekao je Silajdžić novinarima u Omarskoj.

On je dodao da Omarska zaslužuje memorijalni centar i da ne vidi zbog čega se tome protivi lokalna zajednica.

Predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor '92" Mirsad Duratović rekao je da je, prema evidenciji prijedorske policije iz 1992. godine, u logor Omarska od 20. maja 1992. godine dovedeno 3 334 lica, među kojim je bilo 37 žena, kao i da je među zatvorenicima bilo 28 maloljetnika i 68 lica starijih od 60 godina.

"Oko 700 ljudi nije živo napustilo logor", rekao je Duratović.

Raspuštanje logora u Omarskoj počelo je 6. avgusta 1992. godine, a okončano 21. avgusta iste godine.

Komemoraciji su, osim preživjelih i rodbine stradalih logoraša, prisustvovali ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, načelnik opštine Sanski Most Sanjin Halimović, kao izaslanik predsjednika SDA Sulejmana Tihića, poslanici u Narodnoj skupštini RS i odbornici Skupštine opštine Prijedor, te predstavnici političkih partija, nevladinih organizacija i Islamske zajednice.

Prostor bivšeg logora "Omarska" danas je u vlasništvu rudnika "ArcelorMital Prijedor".

(SRNA)

16.08.2009.

U proteklih mjesec dana ekshumirani ostaci 52 žrtve

Na Korićanskim stijenama na planini Vlašić u protekih mjesec dana ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 52 žrtve, koji su transportovani u Gradska groblja Visoko.
Ekshumacija na Korićanskim stijenama bit će nastavljena i narednih dana, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.

Pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti Prijedor su 21. augusta 1992. godine na Korićanskim stijenama ubili 252 civila bošnjačke nacionalnosti.