Hrvatska ne skida blokadu
Saturday, 01 August 2009

Živa riba i goveda bh. proizvođači još ne mogu izvoziti u Hrvatsku s obzirom na to da hrvatska strana nije spremna za obostrano prihvatljivo rješenje problema, izjavio je Drago Nedić, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.

“Nakon sastanka dvije delegacije u Sarajevu krajem maja, dogovorena je nesmetana trgovina sve robe izuzev živih goveda i žive ribe. O ove dvije stavke trebalo je da bude postignut naknadan dogovor. Hrvatska strana nas je u međuvremenu kontaktirala i tražila da im omogućimo jednostran izvoz živih goveda, što smo mi odbili. Ostali smo pri stavu da ćemo dozvoliti uvoz iz Hrvatske samo ako našim proizvođačima bude omogućen nesmetan izvoz u tu zemlju”, kaže Nedić.
Hrvatska strana zabranu uvoza živih goveda i žive ribe iz BiH, pojašnjava Nedić, obrazlaže evropskim obavezama.
“Oni tvrde da bi to moglo ugroziti njihov put prema Evropskoj uniji i mi poštujemo njihovu odluku. Ako im je bolje da izvoze u EU nego u BiH, to je u redu, ali nećemo popustiti i jednostrano im dozvoliti izvoz”, naglašava Nedić.
Za razliku od žive ribe i goveda, Nedić tvrdi da se sarajevski dogovor o međusobnoj nesmetanoj trgovini goveđim mesom, konzumnim jajima i drugim proizvodima poštuje i da je saradnja dvije zemlje od tada znatno unaprijeđena. Dvije strane su u svakodnevnom kontaktu i rješavaju probleme koji se javljaju u međusobnoj trgovini.
“Zahvaljujući ovom dogovoru neki naši poizvođači zabilježili su prvi izvoz u Hrvatsku nakon dugogodišnjeg čekanja kao, na primjer, ‘Levita’ iz Gradiške i ‘Agreks’ iz Donjeg Žabara”, kaže Nedić.
Potvrđuju to i u preduzeću “Agreks”, koje je, prema riječima direktora Predraga Miličića, prošle nedjelje izvezlo u Hrvatsku prva tri vozila jaja, čime je ostvaren izvozni posao od oko 50.000 eura.
“Ovo je prvi put da smo razgovarali sa susjedima na principu reciprociteta, a to podrazumijeva da uslovi za robu iz Hrvatske koja se plasira u BiH važe i za robu iz BiH koja se izvozi u Hrvatsku. To do sada nije bio slučaj. U BiH je ulazilo sve i svašta bez problema, dok smo mi stalno nailazili na necarinske prepreke i nismo mogli izvoziti u Hrvatsku”, naglašava Miličić.
Dodaje da hrvatski kupac, koji konzumna jaja koristi za preradu, ima interes da nastavi da kupuje jaja od “Agreksa”, te stoga očekuje značajno povećanje izvoza.
Šteta za ribogojilišta
Zabrana izvoza žive ribe u Hrvatsku koči proizvodnju i onemogućava izvozne poslove domaćih ribogojilišta, kaže predstavnik preduzeća “RIZ-Krajina” iz Bihaća i predsjednik Grupacije proizvođača ribe pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Almir Bašanović.
“Smanjili smo tov riblje mlađi zbog čega trpimo štete. Jedan dio mlađi držimo u ribnjacima, dok dio uspijevamo plasirati u Srbiju”, kaže Bašanović.
Dodaje da su iznevjerena očekivanja o dogovoru s Hrvatskom o izvozu žive ribe, te da Grupacija još nije zvanično obaviještena zašto se problem ne rješava.

U središtu Bjelovara koordinacija udruga proizvođača mlijeka Bjelovarsko- bilogorske županije u sklopu akcije 'Pijmo hrvatsko mlijeko' danas je prolaznicima besplatno podijelila oko tisuću litara mlijeka.

Svojom akcijom, kažu, žele upozoriti na teško stanje u sektoru proizvodnje mlijeka koje je, kako tvrde, uzrokovano prekomjernim uvozom mlijeka sumnjive kakvoće. Na majicama koje su proizvođači mlijeka imali na sebi, uz "Pijmo hrvatsko mlijeko" pisalo i "Ne uvoznom smeću!"

Jedan od organizatora, potpredsjednik Saveza udruga hrvatskih proizvođača mlijeka Mladen Šolčić, rekao je da uvoz mlijeka i dalje raste, a obiteljska gospodarstva koja su, kazao je, na nagovor ministarstva poljoprivrede u sklopu programa razvoja govedarstva podigla nove suvremene farme kako bi povećale proizvodnju mlijeka i postala konkurentnija, sada jedva otplaćuju kredite.

On je rekao kako je uvozni lobi dobro zarađuje dok domaći proizvođači jedva uspijevaju prodati svoje mlijeko. Ako se nastavi uvoz, prijeti propast ne samo malim već i velikim proizvođačima mlijeka, kazao je Šolčić. Tvrdi da je osobito sumnjiv uvoz mlijeka iz BiH koja, kako je rekao, nema ni sama dovoljno krava za proizvodnju mlijeka za vlastite potrebe.

Predsjednik Saveza udruga proizvođača holstein goveda Josip Vinceković rekao je kako proizvođači mlijeka od države očekuju da uvede privremene mjere poput zaštitnih carina i prelevmana jer se u Hrvatsku uvozi i više nego što je potrebno mlijeka i mliječnih proizvoda. Mljekare sada ostvaruju ekstra profit dok proizvođači jedva krpaju kraj s krajem, kazao je Vinceković.


Komentar:

Gledao sam prilog o ovome maloprije na HTV-u i malo je reć da mi je pritisak skočio Veli jedan od tih seljaka kako on ima više krava nego cijela BiH a eto kao uvozi se mlijeko od Bosanaca!
Da se našla neka druga država da govorio o tome pa ni pola jada već Hrvatska kojoj je BiH destinacija br 1 što se tiče izvoza našla da se buni  

Neka se bune ,hoce u evropu a ne pristaju na trzisnu ekonomiju ,smjesno do bola haha

HRVATSKA BLOKADA IZVOZA ŽIVE RIBE I GOVEDA IZ BIH - BIH JE MORALA OŠTRO REAGOVATI
00:17 / 03.08.2009.

Za neke proizvode nedostaju laboratorije, za neke nešto drugo, ali je riba školski primjer savršenstva naše proizvodnje. I zato se Hrvati ne mogu praviti da su veći Evropljani od zemalja EU. - Time što Hrvatska još ne skida blokadu izvoza žive ribe i goveda iz BiH u priličnoj mjeri se ...

... potvrđuje sumnja da je i ono što je postignuto svojevremeno ukidanjem zabrane za neke druge proizvode poput mlijeka izgleda bilo više motivisano našom brzom kontrareakcijom, a još više izborima koji se su tada bližili u Hrvatskoj. Jasno je da je omogućavanje izvoza robe u BiH bio dobar predizborni potez, pišu Nezavisne novine.

Što se tiče obećanja da će biti deblokiran i izvoz žive ribe i goveda iz BiH u Hrvatsku, koje je tada zvučalo vrlo optimistično, tu smo se osvjedočili da nije bilo iskrene spremnosti hrvatske strane. Ako za goveđe proizvode kao izgovor pronalaze neke evropske uslove, mada Hrvastka nije članica Evropske unije, navodeći da zbog toga što mi ne možemo neke proizvode plasirati u EU pa ih i Hrvatska odbija prihvatiti, kod ribe nemaju apsolutno nikakvu argumentaciju. Naši proizvođači ribe jedini su koji su ispunili sve kriterije EU. Sasvim slobodno možemo plasirati svoje proizvode u EU, a Hrvatska može biti samo popustljivija, a nikako rigoroznija.

Blokada uvoza žive ribe i goveda je nezakonita, neprihvatljiva i mjera suprotna svjetskim standardima. BiH bi morala oštro reagovati uvođenjem sličnih ili još jačih kontramjera, pišu Nezavisne novine.

Za mnoge proizvode BiH ne zadovoljava formalne standarde. Međutim, imamo kvalitetne proizvode, ali ne možemo validnim međunarodnim certifikatima to da dokažemo. Za neke proizvode nedostaju laboratorije, za neke nešto drugo, ali je riba školski primjer savršenstva naše proizvodnje. I zato se Hrvati ne mogu praviti da su veći Evropljani od zemalja EU.

Svaki sedmi Italijan raspolaže mjesečno s manje od 1.000 evra, a svaki 20. živi u apsolutnom siromaštvu i nije u stanju da održi minimalni životni standard. U Italiji se relativno siromašnom smatra osoba čija je mjesečna potrošnja manja od 999,67 evra, a prošle godine se broj Italijana u toj kategoriji povećao za 13,6 odsto na 8,78 milionam, pišu Nezavisne novine.

Biznis.ba

BUGOJNO: H&H FRUIT ZADOVOLJAN OTKUPOM ŠUMSKIH PLODOVA I KULTIVISANE MALINE
10:42 / 06.08.2009.

S područja Srednjobosanskog (SBK) i Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) bugojansko preduzeće H&H Fruit otkupilo je 85 tona šumskih plodova i 150 tona kultivisane maline. Otkupna cijena maline u startu je iznosila 3,2 KM i bila je najveća u BiH. Povećanom ponudom u julu i padom cijena u regionu kooperanti H&H Fruita su za kilogram maline dobijali 2,5 KM, koja je dobrim dijelom već plasirana na tržište naše i susjednih zemalja.

Otkup je pri kraju a cijene se trenutno za borovnicu kreču od 1,8 KM do 2 KM, kilogram šumske maline plaća se dvije, a kupine jednu KM.

Sa 500 tona kapaciteta H&H Fruit raspolaže jednom od najvećih hladnjača u našoj zemlji a već iduće godine planira proširenje na novih 500 tona.

(Biznis.ba/Fena)

DANI DOMAĆIH PROIZVODA U TRGOVAČKOM LANCU “MERKATOR”
11:11 / 11.08.2009.

Trgovački lanac "'Merkator BH" rezervisao je avgust za specijalnu pažnju koju će posvetiti promovisanju domaćih proizvoda na svojim policama u svim objektima u BiH, saopšteno je danas iz ove kompanije.Dani domaćih proizvoda obilježavaju se sloganom ...

... "Prepoznajte domaći kvalitet" i predstavljaju sastavni dio dugoročnog projekta "Domaća korpa" koji uključuje približno 60 kvalitetnih i najbolje prodavanih proizvoda priznatih domaćih proizvođača po najnižim cijenama koje je moguće dobiti u prodavnicama prehrane u BiH.

Tokom avgusta, "Merkator BH" je u saradnji sa domaćim dobavljačima odabrao više od 60 prozvoda unutar širokog asortimana roba, a da bi kupci odabrali domaće kvalitetne proizvode, biće dodatno naglašene u prodajnom prostoru, uz pomoć informacija koje će dobiti putem promocije i degustacije unutar trgovina.

U "Merkatoru" smatraju da je ovo idealan način da se kupci upoznaju bolje sa kvalitetom domaćih proizvoda i to po veoma sniženim cijenama u periodu trajanja akcije.

Ovu akciju među prvima su pozdravili direktor prodaje banjalučke ''Vitaminke'' Pero Marić koji je rekao da je njegova firma ''objeručke'' prihvatila inicijativu "Merkatora", dok je direktor marketinga Mesne industrije ''Lijanović'' Tomislav Perić istakao da je kvalitet domaćih proizvoda na svjetskom nivou, i da je cilj "Lijanovića" da u to uvjere i domaće kupce.


(Biznis.ba/Srna)

Ne bih volio da se ostvare neke crne prognoze no sudina Dite je krajnje neizvjesna a zahvaljujući našem narodu tj.nama samima kojima je draže uvozno smeće nego domaći brand sa bogatom istorijom

SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA DRUŠTVA DITA D.D. TUZLA
12:05 / 14.08.2009.

Na ime ostvarenih gubitaka iz poslovanja za period počev od 01.07.2005. godine pa zaključno sa 31.12.2007. godine Skupština Društva je na sjednici održanoj 24.07.2009. godine donijela Odluku o smanjenju osnovnog kapitala sa 8.095.379,00 KM ...

... na 3.207.603,00 KM u iznosu od 4.814.010,00 KM. Kontakt telefon: 035-281-009.


(Biznis.ba)

POLJOPRIVREDNICI: ZAKON O ZAŠTITI DOMAĆE PROIZVODNJE MORA SE ODNOSITI JEDNAKO NA SVE ZEMLJE CEFTA-E
14:19 / 31.08.2009.

Zakon o zaštiti domaće proizvodnje mora se odnositi jednako na sve zemlje CEFTA-e, istaknuli su poljoprivrednici na današnjoj konferenciji za novinare u Ljubuškom. Poljoprivrednici su najavili i blokadu zgrade Vijeća ministara u Sarajevu ukoliko ne ...

... bude razumijevanja za njihove zahtjeve.

Licemjerno je ponašanje Udruge poljoprivrednika u BiH jer su nedavno pred zgradom Ustavnog suda u Sarajevu dijelili voće i povrće, istaknuo je predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvođača Županije Zapadnohercegovačke Dragan Pavlović.

Razlog za to, ističe Pavlović, bilo je osporavanje 'Lijanovićevog' zakona o zaštiti domaće proizvodnje.

Taj zakon ne štiti, gotovo, ništa što je izvan proizvodnog programa tvrtke Lijanović, dok voće i povrće uopće ne tretira, naglašava Pavlović.

Direktor Plantaža d.o.o. Čapljina istaknuo je kako primarni poljoprivredni proizvođači nisu ni za kakve zabrane uvoza, nego samo za zaštitu vlastitih proizvoda kroz zaštitne poreze.

BiH je potpuno nespremna dočekala ulazak velikih trgovačkih lanaca, posebice kada je u pitanju plasman domaće robe, istaknuo je predsjednik Udruge poljodjelaca Županije Zapadnohercegovačke Miro Ćutuk.

(Biznis.ba/Fena)

U zaštiti domaćeg treba biti kreativan


Mi­nis­tar vanj­ske trgo­vi­ne i eko­no­nom­skih odno­sa BiH Mla­den Zi­ro­je­vić pro­šle se­dmi­ce je pro­go­vo­rio o broj­nim ne­ca­rin­skim ba­ri­je­ra­ma Srbi­je i Hrvat­ske ko­je do­vo­de do ne­lo­jal­ne kon­ku­ren­ci­je i ugro­ža­va­ju do­ma­će proi­zvo­đa­če, po­se­bno po­ljo­pri­vre­dne.
Zi­ro­je­vić je na­ja­vio i bor­bu svog Mi­nis­tar­stva pro­tiv ne­lo­jal­ne kon­ku­ren­ci­je i po­vla­če­nje re­ci­pro­čnih mje­ra pro­tiv ove dvi­je ze­mlje.

Po­ka­za­li šta mo­gu

- Mo­ra se ima­ti na umu da ne­pos­to­ja­nje ca­ri­na ne zna­či da ne­ko ne­će i da­lje pri­mje­nji­va­ti ne­do­zvo­lje­ne ba­ri­je­re ko­je se kre­ću od odu­go­vla­če­nja pro­ce­du­ra, ri­gi­dnog tu­ma­če­nja za­kon­skih ro­ko­va, pa do zah­tje­va za obi­mnom do­ku­men­ta­ci­jom, sis­te­mom sku­pog i čes­to du­pli­ra­nog uzor­ko­va­nja...
Bes­ca­rin­skim ba­ri­je­ra­ma se ugro­ža­va bh. izvoz na trži­šta su­sje­dnih ze­ma­lja.
Mi se pro­tiv onih do­zvo­lje­nih ba­ri­je­ra mo­že­mo bo­ri­ti uspos­tav­vom od­go­va­ra­ju­ćeg sis­te­ma u BiH, a sa ne­do­zvo­lje­nim bes­ca­rin­skim ba­ri­je­ra­ma mo­ra­mo bi­ti ne­što kre­ati­vni­ji.
Mi to mo­že­mo, mi­slim da smo to u po­slje­dnje vri­je­me ne­ko­li­ko pu­ta po­ka­za­li.

Šta kon­kre­tno Mi­nis­tar­stvo na­mje­ra­va po­du­ze­ti da bi se do­ma­ći po­ljo­pri­vre­dni proi­zvo­đa­či do­ve­li u što ra­vno­pra­vni­ji po­lo­žaj u vanj­skot­gro­vin­skoj raz­mje­ni?

- Sva rje­še­nja ni­su u na­šoj na­dle­žnos­ti, ali po­ka­za­lo se da ka­da sve re­le­van­tne in­sti­tu­ci­je dje­lu­ju ko­or­di­ni­ra­no, ima­mo i re­zul­ta­te. Naj­ve­ći dio efi­ka­snih mje­ra su u na­dle­žnos­ti en­ti­tet­skih vla­da i en­ti­tet­skih mi­nis­tar­sta­va po­ljo­pri­vre­de, a s dru­ge stra­ne, bh. proi­zvo­dnja svo­ju po­zi­ci­ju du­go­ro­čno mo­že ja­ča­ti sa­mo uspos­ta­vom od­go­va­ra­ju­ćeg sis­te­ma.
To je ši­rok spe­ktar akti­vnos­ti me­đu ko­ji­ma je naj­va­žni­ja za­ko­no­da­vna i in­sti­tu­ci­onal­na ure­đe­nost bh. trži­šta, kre­ira­nje i ra­zvoj sis­te­ma kon­tro­le, po­tre­ban broj la­bo­ra­to­ri­ja...
Mi mo­že­mo re­agi­ra­ti u in­di­vi­du­al­nim slu­ča­je­vi­ma, ali bez sis­tem­skih rje­še­nja ne­ma zna­čaj­ni­jeg na­pret­ka.

Is­tom mje­rom

Šta po­dra­zu­mje­va­te pod na­jav­lje­nim uvo­đe­njem re­ci­ro­te­ta?

- Pod re­ci­pro­te­tom po­dra­zu­mje­vam upra­vo ono što ta ri­ječ zna­či, a to zna­či uz­vra­ća­nje is­tom mje­rom.
Mo­ram pri­zna­ti da ovo ne spa­da u uobi­ča­je­ni na­čin ko­mu­ni­ka­ci­je u me­đu­na­ro­dnim odno­si­ma.

Ko­je me­ha­ni­zme u okvi­ru CEF­TA-e do­ma­ći proi­zvo­đa­či mo­gu ko­ris­ti­ti kao za­šti­tu?

- To su ra­zli­či­ti me­ha­ni­zmi za ra­zli­či­tie si­tu­aci­je i u prin­ci­pu se ra­di o ad hoc mje­ra­ma ko­je se pre­du­zi­ma­ju u kon­kre­tnim sslu­ča­je­vi­ma.
Tre­ba ih ko­ris­ti­ti a­ko za to pos­to­ji osnov, ali prven­stve­no tre­ba ra­di­ti unu­tar ze­mlje na po­tre­bnim re­for­ma­ma.
Mje­re za­šti­te su ogra­ni­če­nog tra­ja­nja i sa ogra­ni­če­nim efe­kti­ma, a vrlo čes­to se za vri­je­me nji­ho­vog tra­ja­nja ne ura­di ni­šta na po­bolj­ša­nju sta­nja.
Za­to se, ka­da mje­ra pres­ta­ne va­ži­ti, si­tu­aci­ja po­no­vi, ne­ka­da i u go­rem obli­ku.
Bo­jim se da lju­di u ovoj ze­mlji to još ni­su shva­ti­li.

Su­de­ći pre­ma do­sa­daš­njim is­kus­tvi­ma Gru­pa­ci­je pib­va­ra BiH ko­ja već dvi­je go­di­ne po­ku­ša­va u skla­du sa CEF­TA-om ispo­slo­va­ti za­šti­tne mje­re, ti pro­ce­si su spo­ri i kom­pli­ko­va­ni, a u nji­ho­voj re­ali­za­ci­ji se gu­bi dra­go­cje­no vri­je­me.
Da li je to za­is­ta ne­op­ho­dno?

- Či­nje­ni­ca je da pro­ce­du­ra du­go tra­je i da je nji­hov zah­tjev još uvi­jek u ra­zma­tra­nju jer pri­je do­no­še­nja odlu­ke tre­ba­mo pri­ku­pi­ti sve re­le­van­tne po­dat­ke od Upra­ve za in­di­rek­tno opo­re­zi­va­nje, Agen­ci­je za sta­tis­ti­ku, mi­nis­tar­sta­va...
Čes­to na­vo­di­mo pri­mjer pi­va­ra i sma­tra­mo da je to na­čin za­šti­te do­ma­će proi­zvo­dnje u skla­du sa pro­pi­si­ma, a ne is­hi­tre­no do­no­še­nje za­ko­na i uvo­đe­nje ca­ri­na bez de­ta­ljnih ana­li­za ko­je mo­gu do­ni­je­ti vi­še šte­te ne­go ko­ris­ti.

A. L.

Za­kon

Do­ne­da­vno ste bi­li ve­li­ki pro­ti­vnik Za­ko­na o za­šti­ti do­ma­će proi­zvo­dnje.
Iz Va­ših za­dnjih nas­tu­pa či­ni se da taj stav po­la­ko mi­je­nja­te...

- Ni da­nas ne­mam dru­ga­či­je miš­lje­nje o Za­ko­nu.
Bi­lo bi, me­đu­tim, nes­vrsis­ho­dno po­no­vo izno­si­ti ar­gu­men­ta­ci­ju o ovom pi­ta­nju jer za­kon ne tre­ti­ra pro­ble­me, ni­ti nu­di rje­še­nja za po­bolj­ša­nje si­tu­aci­je.

CEF­TA

Sa ze­mlja­ma po­tpi­sni­ca­ma CEF­TE po­kri­ve­nost uvo­za izvo­zom ove go­di­ne izno­si 61,1.

- Ana­li­za po­ka­zu­je da izvoz u ove ze­mlje ras­te u odno­su na uku­pan izvoz, a uvoz opa­da. CEF­TA je na­ma do­bro­do­šla, jer je obje­di­ni­la 32 bi­la­te­ral­na spo­ra­zu­ma i do­bra je pri­pre­ma za eko­no­mi­ju BiH za ne­upo­re­di­vo ja­ču uta­kmi­cu sa EU - ka­že Mla­den Zi­ro­je­vić.

Turistička zajednica TK učestvovat će na 36. Sajmu šljive u Gradačcu

Gradačac, 16.9.2009. - Turistička zajednica TK, u okviru svojih programskih aktivnosti nastoji predstaviti turističke destinacije i kulturno-historijsko blago Tuzlanskog kantona kroz učešće na domaćim i inostranim sajmovima.

U okviru promocije i razvoja turizma na ovom kantonu Turistička zajednica TK i ove godine učestvovat će na 36. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam Šljive Gradačac 2009 koji će se održati od 23. do 27. septembra tekuće godine.

Na Gradačačkom Sajmu šljive Turistička zajednica TK, organizirat će prezentaciju turističkih potencijala Gradačca i Tuzle, gdje će učesnicima Sajma predstaviti Gradačac kao grad atraktivnih lokaliteta na kojima turisti iz cijeloga svijeta mogu osjetiti izvorni bosanski duh i ljepote kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, kao što su Kula Husejina kapetana Gradaščevića, Banja Ilidža, jezera Hazna i Vidara, itd.

Prema riječima mr. Almazage Ćatovića, direktora Turističke zajednice Tuzlanskog kantona potrebno je u okviru regionalizacije u turističkoj ponudi, Gradačac pozicionirati kao grad sa beskrajnim mogućnostima u oblasti turizma, tako da se potencijali ovoga grada predstave turistima na najkvalitetniji način, a da taj proces prati izgradnja potrebne infrastrukture.

Također, Ćatović apostrofira činjenicu da se šljivi kao zaštitnom znaku Gradačca ne daje dovoljna pažnja izvan Sajma, koji se svake godine održava u ovom gradu, te da ju je potrebno kao brend iskoristiti u turističke svrhe.

Sajam šljive svake godine u Gradačac dovede desetine hiljada posjetilaca iz cijelog Regiona.

www.ekapija.ba