Pakleni plan: PDV skače na 23 posto!

Pod izgovorom da spašavaju bh. ekonomiju, vlasti spremaju novu globu za građane BiH podizanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV). Navodno, plan je već izrađen i prije nekoliko dana javnosti je lansirana priča da je moguće povećanje PDV-a i sada se osluškuje kako će reagovati.

Ekonomsko samoubistvo

Po tom planu, PDV će sa sadašnjih 17 skočiti na ogromnih 23 posto, a iz Vijeća ministara BiH stižu poruke da je to „najbezbolniji način da se naponu budžet u kojem je manjak težak 2,1 milijardu maraka“. Navodno, šefovi entitetskih vlada saglasni su s tim planom.

Minus u budžetu Federacije BiH je 1,1 milijardu maraka, a u budžetu republike Srpske milijardu maraka. U takvoj situaciji bolje je povećati PDV nego podizati nove kredite. U suprotnom, BiH će finansijski nestati. Jasno je da bi najracionalnije bilo smanjiti ogromnu administraciju, ali to je već političko pitanje. Pošto političari na to ne pristaju, a novi krediti ne dolaze u obzir, jedno rješenje i šansa za spas bh. ekonomije je povećanje PDV-a – izjavio je medijima Fuad kasumović, zamjenik državnog ministra finansija i terzora.

Inače, porez na dodatu vrijednost (PDV) uveden je u BiH 1. januara 2006. godine i iznosi 17 posto. U toku prošle godine, na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje slilo se ukupno 5,5 milijardi maraka.

Plan da se poveća PDV za čak šest posto, zaprepastio je ekonomske stručnjake. Oni smatraju da bi povećanje poreza na dodatu vrijednost značilo ekonomsko samoubistvo BiH.

Pogrešna politika

Razvoj privrede u jednoj zemlji karakterišu niske kamatne stope i porezi, kao i porast potrošnje stanovnika što dalje podstiče njen ekonomski razvoj. Mi u BiH i dalje grčevito grabimo strane kredite i povećavamo poreze što BiH nezaustavljivo vuče u konačni ekonomski sunovrat. U svakoj normalnoj zemlji vlast se u vremenu ekonomske krize zalaže za smanjenje poreza, a kod nas se radi drugačije. Federacija BiH se iznova zadužuje, a Republika Srpska nekontrolisano i nenamjenski troši pare od ionako traljavo urađenog procesa privatizacije – izjavio je Aleksa Milojević, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije, ekonomista pio struci, poručio je preko medija da bi povećanje stope PDV-a „totalno urnisalo i ono malo preostale privrede u BiH, a njene građane bi u punom smislu ekonomski uništilo“.

- Ekonomska politika u BiH morala bi se bazirati na ekonomskim rasterećenjima, a ne na nekim novim nametima. Umjesto da se vlast uhvati u koštac sa kresanjem svoje džinovske administracije, ona kuje plan da još dodatno oglobi građane i osigura još novca za održavanje činovničkog aparata u državi. Naravno, vlast će lako ubijediti građane da je povećanje PDV-a jedino moguće i logično rješenje tako što će im zaprijetiti da neće biti novca za plaće i penzije – stav je Dragana Čavića.

(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=7717

OHR TRAŽI TRANSPARENTNOST U VEZI S IMOVINOM KOJU JE PLATIO SVAKI GRAĐANIN BiH
17:47 / 06.08.2009.

Šansa da se ispuni uvjet u vezi s pitanjem državne imovine prije novembarskog sastanka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) ne smije biti propuštena, saopćeno je iz OHR-a. Međutim, sad je jasno da Radna grupa za izradu popisa imovine koju ...

... je formiralo Vijeće ministara neće uspjeti okončati popis imovine do utvrđenog roka, 30. septembra, smatraju u OHR-u.

Visoki predstavnik je zbog ove činjenice uputio pismo državnom i entitetskim premijerima u BiH pozivajući da se odmah naprave pomaci u prikupljanju i klasifikaciji podataka o nepokretnoj imovini, u skladu s onim što je utvrđeno odlukom Vijeća ministara 9. aprila.

U saopćenju iz OHR-a navodi se da je ovom odlukom Radna grupa za izradu popisa zadužena da prikupi dokumentaciju iz zemljišnoknjižnih i katastarskih ureda iz cijele BiH o imovini koja je do 31. decembra 1991. bila registrirana kao vlasništvo ili imovina za korištenje na ime tijela SFRJ na teritoriji BiH ili na ime SRBiH.

"Ove informacije su dostupne široj javnosti. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira već je dao upute visokom predstavniku da poduzme sve adekvatne mjere da bi osigurao ispunjenje pet ciljeva u potpunosti", navodi se.

Uzimajući u obzir neupućene izjave koje su date jučer o ovom pitanju, OHR želi istaći da je izrada popisa tehnički proces prikupljanja informacija od zemljišnoknjižnih ureda koje su već dostupne javnosti.

"Svaka osoba može tražiti i dobiti ove podatke. Ovo je javna imovina koja se čuva za dobrobit svih građana", navodi se.

Ono što će biti obuhvaćeno ovim popisom nije, ističe se, pitanje za OHR niti za međunarodnu zajednicu. To je utvrđeno odlukom Vijeća ministara od 9. aprila, kad je formirana Radna grupa za popis imovine.

"Odluke visokog predstavnika su donesene da bi se zaustavilo opće raspolaganje imovinom u javnom vlasništvu prije definiranja i uspostavljanja sistema. Ovo je odvojeno od mandata Radne grupe za izradu popisa koju je formiralo Vijeće ministara. Prikupljanjem ovih informacija OHR ni na koji način ne određuje ishod političkog dogovora koji mora biti postignut o raspodjeli ove imovine", ističe se.

U saopćenju OHR-a navodi se da bi svi koji se protive takvom transparentnom procesu prikupljanja informacija, kojim bi se utvrdilo šta se desilo s ovom imovinom od 1991. godine, morali objasniti zašto ne žele da sami vlasnici, a to uključuje svakoga građanina BiH, dobiju ove informacije.

(Biznis.ba / Fena)

Smrtni udarac za tržište kapitala

Samo je pitanje dana kada će se neko od ovdašnjih političara dosjetiti da i ovdje treba oporezovati kapitalnu dobit, kako prosječne plate zaposlenim u institucijama vlasti ne bi bile 2.600 nego 3.200 KM



Prošle sedmice hrvatski mediji su objavili vijest da je tamošnja vladajuća koalicija dogovorila cjelovitu poreznu reformu kojom će se, između ostaloga, uvesti i porez na kapitalnu dobit, dividendu i imovinu te dobiti. Mediji su također prenijeli da je vladajuća koalicija odbacila ideju o obeštećenju građana, što praktično znači da novac od takozvanog kriznog poreza građani neće dobiti kada se država izvuče iz krize.

Ova vijest, sama po sebi, potpuno je nebitna i nevažna za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ima jedan detalj vezan indirektno za ovu vijest, a koji bi se nažalost ipak mogao odraziti i na BiH. Naime, kako je već svima poznato, ovdašnja zakonodavna vlast nije gotovo nijedan zakon sama smislila, nego su svi bh. zakoni, manje-više, prepisani iz hrvatskog, srbijanskog, evropskog ili nekog drugog zakonodavstva. Stoga je, nažalost, samo pitanje dana kada će se neko od ovdašnjih političara dosjetiti da i ovdje treba oporezovati kapitalnu dobit, kako prosječne plate zaposlenim u institucijama vlasti ne bi bile 2.600 nego 3.200 KM.

Nažalost, s velikom vjerovatnoćom se može pretpostaviti da će se ubrzo i na ovim prostorima pojaviti neki pametnjaković koji će, čim pročita šta je u Hrvatskoj urađeno, predložiti da se isto uradi i u Bosni i Hercegovini. No, da li će to biti baš pametan i dobar potez?

Ako je suditi prema sadašnjem stanju na tržištu kapitala, a upravo se iz tog segmenta naplaćuje porez na kapitalnu dobit, BiH bi, zapravo, samo mogla imati štete od takve mjere. Zašto? Pa, jednostavno, naše tržište kapitala je već sada ionako toliko ugušeno, da bi uvođenje oporezivanja kapitalne dobiti bilo sasvim sigurno posljednji, smrtonosni udarac tržištu i dvjema bh. berzama.

Dnevni promet na dvije berze ovih dana je manji od prosječnog dnevnog prometa jedne veće samoposluge. E sad, zamislite šta bi bilo kada bi se još na takvu situaciju dodali porez na kapitalnu dobit i dividendu. Rezultat je veoma jednostavno pretpostaviti - dnevni promet na ovdašnjim berzama ne bi više iznosio 100 ili 200 hiljada KM (a i to je jako malo). U tom slučaju berzanski izvještaji bi zvučali otprilike ovako: "Jučer je na Sarajevskoj berzi ostvaren enorman rast prometa, pri čemu je ostvaren ukupni promet u iznosu od 1.200 KM kroz tri transakcije." Naravno, ne treba ni spominjati da bi se porez na ovakvom prometu mjerio stotinama maraka na godišnjem nivou. Naprimjer, Ministarstvo finansija bi saopćilo da je prošle godine po osnovu poreza na kapitalnu dobit prikupljeno ukupno 427 KM.

Poznato je da domaćih ulagača već sada nema na bh. berzama, koje bukvalno jedva preživljavaju od rijetkih stranih investitora. A šta bi oni učinili kada biste im pokušali oporezovati kapitalnu dobit? Jednostavno, preselili bi se na neke druge berze u regionu (izuzev Hrvatske), gdje nema poreza na kapitalnu dobit i dividendu. Čist račun - duga ljubav.

To je prilično jednostavno za pretpostaviti i nema tu neke velike mudrosti. Evo, naprimjer, recimo da vi imate 200.000 eura koje želite uložiti u vrijednosne papire. Da li biste te pare uložili u dionice na berzi u Turskoj, gdje nema poreza, ili na berzu u Ukrajini, gdje ima poreza. Odgovor je veoma jednostavan, zar ne?

Naravno, takav scenarij bi automatski uslijedio i na bh. berzama jer svi investitori više vole svoje pare nego pune budžete bilo koje vlade. Sjetite se samo primjera sa slovenskog tržišta kapitala prije dvije-tri godine. Kada su slovenske vlasti pokušale da oporezuju kapitalnu dobit slovenskih ulagača na berzama, oni su se jednostavno preselili na druge berze u regiji - u Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru i tako dalje.

Osim toga, porez na kapitalnu dobit mora biti veoma dobro pripremljen s pravne tačke gledišta, jer bi se mogao lako oboriti na sudu. Naime, može se i pristati da država naplati porez na dobit ostvarenu na trgovanju dionicama, ali šta u slučajevima kada ljudi izgube pare na trgovanju dionicama. Hoće li im država umanjiti u tom slučaju poresku osnovicu? A morala bi, jer pravo oporezivanja nije jednosmjerno. Ne možete samo naplaćivati porez kada neko zarađuje, morate nešto i dati kada neko gubi pare.

Naravno, svi će se sada zapitati pa kako je onda taj prijedlog o oporezivanju kapitalne dobiti prošao u Hrvatskoj? Pa može, jer u Hrvatskoj su političari živi ljudi. A i njihovi političari, iako to ne izgleda tako, nisu u intelektualnom smislu daleko superiorniji od naših. Stoga ovaj tekst završimo jednim komentarom iz hrvatskih medija pod nazivom: Porez na kapitalnu dobit i kamate!? Koja budalaština! U tom se tekstu na kraju zaključuje: "Ako bi u ovoj gunguli od krize netko uspio progurati porez na kapitalnu dobit i kamate, sasvim je sigurno da bismo otvorili nove, krupne sistemske rizike. Ako bi se ti rizici aktivirali u stvarnu opasnost, posljedice bismo možda liječili desetljećima, a ne samo godinama." E, tako bi bilo i kod nas.

Slovenija: Pahor smanjuje PDV s 20 na 8,5 posto
Ljubljana, 08.08.2009., 08:45 | S.D.

Kako se u krizi potiče porast potrošnja pokazala je slovenska vlada. Za razliku od hrvatske koja je povećala PDV s 22 na 23 posto, Slovenci će pojedinim kategorijama obrtnika plaćati znatno manji porez nego do sada.


Slovenija će uvesti sniženu stopu PDV-a od 8,5 posto za neke proizvode i usluge, na koje se do sada plaćalo 20 posto. I to nije sve. To nije samo krizna mjera jer Slovenci tu smanjenu stopu PDV-a na proizvode i usluge namjeravaju zadržati i nakon kraja 2010.

Niža stopa PDV-a obračunavat će se na usluge frizera, čišćenja, osiguravanje kuća, manje popravke istih, te kod kupovine ili popravaka obuće i odjeće, te knjige u digitalnom obliku. Niža stopa PDV-a odnosit će se na oko 2.600 obrtnika.

Nove odredbe o PDV-u primjenjivat će se, u skladu s europskim propisima, samo na tvrtke koje sjedište imaju u Sloveniji, dok će druge tvrtke PDV plaćati u svojim zemljama.

Kasumović: Zadužili smo djecu da vlast dobro živi

Datum: 09.08.2009 18:05
Autor: Nataša Krsman

Kredit od MMF-a biće iskorišten da se isplaćuju plate vlastima u BiH, a ne da se ulaže u razvojne programe, zbog čega će se zadužiti naredne generacije, smatra Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

Iako se ne slaže s ovim kreditom, Kasumović ističe da bi pristao na aranžman sa MMF-om da je imenovan za premijera FBiH.

Kaže da ne provodi program svoje stranke, SDA, u Savjetu ministara BiH te da radi u korist svih građana u BiH.

NN: Predstavnici Reprezentativnog sindikata zaposlenih u bh. institucijama podnijeli su prijave inspekciji protiv Savjeta ministara BiH zbog smanjenja plata. Mislite li da je to opravdano?

KASUMOVIĆ: Primio sam predstavnike tog sindikata i podržavam ih u tome. BiH se vezala za stendbaj aranžman MMF-a i treba da uštedi 40 miliona KM, ali imamo mi sasvim dovoljno sredstava i mimo smanjenja plaća da se uštedi. Pa, "Nezavisne" su objavile da imaju jubilarne nagrade od 630 KM, putni troškovi, prevoz i razne privilegije. Kada se sve to sabere nisu se morale doticati plate.

NN: Sve ove uštede dogovorene su na sjednici Fiskalnog savjeta i novac od MMF-a bitan je za stabilnost budžeta u BiH.

KASUMOVIĆ: Nije istina da je dogovoreno na sjednici Fiskalnog vijeća da se smanje plate, nego da entiteti i država naprave uštede. Na ovim privilegijama smo to mogli uštedjeti.

NN: Šta mislite o upozorenju Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, da je upitan ovaj aranžman s MMF-om jer kolektivni šef države nije konsultovan?

KASUMOVIĆ: Na prošloj sjednici Predsjedništva bio sam prisutan ja, jer je ministar Vrankić bio zauzet. Pitao me Komšić da li sam učestvovao na pregovorima sa MMF-om, te da li znam ko je ovlastio pregovarače. Rekao sam da ne znam, ali da je po Zakonu o vanjskom zaduženju Predsjedništvo to koje mora dati odobrenje. Komšić je pred svima rekao da su uputili zahtjev da vide ko ih je ovlastio da pregovaraju, ali to nije u mojoj nadležnosti i ja to ne znam.

NN: Vi ste mogli biti na mjestu premijera FBiH i mogli ste imati sve ove probleme s borcima i budžetom. Je li taj aranžman s MMF-om zaista nepotreban?

KASUMOVIĆ: Nesporno je da je revizija MMF-a utvrdila da je deficit svih budžeta u BiH 2,1 milijarda KM za 2009. godinu. To su ogromna sredstva. Krajnje je vrijeme da se vlast pozabavi kako da izađe iz ovog problema. Čitav dug BiH s entitetima je četiri milijarde KM, a evo sada imamo 2,1 milijardu za godinu. Ovo su upozoravajući podaci. Imamo penzionere koji primaju 200 KM i ne mogu živjeti od tih para, na svim razinama se smanjuje i dolazimo do stanja gdje je ekonomski neodrživo ovoliko razina vlasti i administracija u BiH. Nisam političar, ali ovoliko nivoa građani ne mogu finansirati. I ja da sam bio federalni premijer nastavio bih aranžman sa MMF-om, ali porazno je za sve nas i glupost je uzimati kredit koji nije nimalo jeftin ako ništa ne preduzmemo da oporavimo privredu. Nije pošteno da dižemo kredit da se stotinak hiljada nas u državnoj upravi namiri i zadužimo djecu. Mora se sjesti i napraviti rješenje da svi dostojanstveno žive.

NN: Vi ste u Savjetu ministara i član ste stranke koja je na vlasti. Šta predlažete?

KASUMOVIĆ: Mi više od 85 odsto budžeta trošimo na materijalne troškove i plaće. Pa to nema ni u jednoj državi na svijetu. Tvrdim odgovorno i ekonomista sam - ovoliko vlasti koči razvoj države. Taj novac koji se daje državnoj upravi mogao bi se plasirati u konkretne projekte da ljudima pomogne da pokrenu privredu i ovu državu. Je li dobro da plaćamo kredite da bi samo neki živjeli dobro?

NN: Pitam Vas šta Vaša stranka radi da ne bude tako?

KASUMOVIĆ: Nisam ni u jednom organu SDA i to valjda znate.

NN: Jeste li član i jeste li dužni provoditi program SDA koja Vas je imenovala na mjesto zamjenika državnog ministra?

KASUMOVIĆ: Jesam član, ali ne moram ničiji program provoditi. Ja sam zamjenik ministra za sve građane BiH. Bilo bi lakše da se ja opredijelim za jedno i da, što kaže narod, gladim i govorim: "Dobro je, dobro je". Uvjeravam sve građane da nije dobro da nam zadužuju djecu da bi administracija dobro živjela. Građani nisu ravnopravni. Nisam predsjednik sindikata, već ekonomista i ne zanima me program stranaka. Moram ostaviti trag za svog mandata, a najlakše bi bilo da sjedim, ne govorim ništa i primam tu platu. Nisam član Vijeća ministara, ništa ne mogu da uputim na sjednicu i ovo je moj jedini način da nešto učinim. Ovo uređenje ne odgovara ni Srbinu, ni Hrvatu, ni Bošnjaku. Ovako više ne može, političari moraju sjesti i dogovoriti se.

Moja ostavka ne bi značila ništa

NN: Što ne podnesete ostavku u znak protesta jer primate platu iz budžeta?

KASUMOVIĆ: Ja sam stvarno razmišljao o tome, ali onda bi postalo jednolično i monotono Vijeće ministara. Evo uzmite bilo koga, recimo Špirića. Šta su oni uradili za mandata osim što su milione potrošili. Odgovorno tvrdim da je gore i neću da šutim. Moja ostavka ništa ne bi značila jer ja tamo ništa ni ne vrijedim u smislu da ne mogu biti na sjednici Vijeća ministara, niti pokrenuti ikakvu inicijativu i zakon. Iznosim stvari koje građani moraju da znaju i rekao sam da su digli 1,5 milijardi kredita i građani su platili 30 miliona KM kamata za neiskorištenost. Svaka bi vlada pala zbog ovoga. Ovako dalje ne ide.

(Nezavisne novine)
http://www.nezavisne.com/dogadjaji/intervju/44700/Kasumovic-Zaduzili-smo-djecu-da-vlast-dobro-zivi.html

HRVATSKA: S. MESIĆ POKRENUO POSTUPAK ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE
00:17 / 11.08.2009.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke koji nisu u saglasnosti s odredbom Ustava Republike Hrvatske, saopćio je danas Odjel za informiranje Ureda predsjednika.

U saopćenju se navodi da Zakon ne uređuje na Ustavom propisan način sudjelovanje svih u podmirivanju javnih troškova, te da se "ne poštuju načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti, jer se u odredbama Zakona uvodi nejednakost i neravnopravnost u podmirivanju javnih troškova".
Isplatiteljima plaća - poduzetnicima je oduzeto pravo koje imaju prema mjerodavnom propisu, jer se plaće u trgovačkim društvima uređuju na način utvrđen pravilima toga društva, te se navedenom odredbom ne poštuju Ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda.

Ustavom je propisano da se porezni sistem temelji na načelima jednakosti i pravednosti, a porezne stope spomenutim Zakonom ne jamče građanima jednakost, jer teret poreznog opterećenja nije utvrđen razmjerno primanjima koja građani ostvaruju, navodi se u saopćenju.
"Uvođenjem posebnog poreza posebno su pogođeni najsiromašniji slojevi društva, odnosno većina građana", kaže se u saopćenju, te se dodaje da "građani koji ostvaruju mjesečna primanja u iznosima i deset puta višim od navedenih ne osjećaju teret poreznog opterećenja".
"Država, kao jamac socijalnog blagostanja, dužna je voditi računa o svim građanima podjednako, poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana, te štititi njihova prava i gospodarske mogućnosti", navodi se u saopćenju Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


(Biznis.ba/Onasa)

RS: LIKVIDACIJA 146, STEČAJ KOD 28 POREZNIH OBVEZNIKA
10:25 / 11.08.2009.

U prvoj polovini ove godine u Republici Srpskoj je kod 146 poreznih obveznika započet postupak likvidacije, a kod 28 je pokrenut stečajni postupak.Iako iznos prijavljenih potraživanja iznosi 327.854 KM, Porezna uprava RS-a je po svim započetim i prethodnim postupcima likvidacije naplatila svega 82.996 KM.

Kod poreznih obveznika koji su ušli u stečajni postupak prijavljena potraživanja iznose 10.786.737 KM.

Po pokrenutim stečajnim postupcima entitetska Porezna uprava u prvih šest mjeseci ove godine nije uspjela naplatiti ništa od navedenih potraživanja, dok je po ranije započetim postupcima naplaćeno 1.247.148 KM.

(Biznis.ba/Fena)

NOVI SET UGOVORA ZA SANACIJU CESTA U FBiH
13:42 / 11.08.2009.

Novi set ugovora za obnovu magistralnih cesta u okviru četvorogodišnjeg programa "Rehabilitacija cesta u Federaciji BiH" potpisan je danas u Sarajevu između Federalne direkcije za ceste i angažiranih preduzeća.Radovi treba da počnu za nekoliko dana pa je Direkcija za ceste na pres-konferenciji u Sarajevu pozvala na razumijevanje učesnike u saobraćaju.

Radovi bi trebalo da budu završeni najviše za tri mjeseca, rečeno je.

S preduzećem 'Zvronikputevi' Sapna potpisan je ugovor za rehabilitaciju magistralne ceste M-4 Donja Orahovica - Lukavac, vrijedan 2.566.366,10 KM, kao i magistralne ceste M-18 Banj-Brdo - Simin Han. Vrijednost ovih radova je 927.271,70 KM.

Direkcija za ceste je s austrijskom kompanijom Strabag AG potpisala ugovor za rehabilitaciju puta M-15 Livno - Šujica vrijednu 2.102.812,05 KM, a s konzorcijem MG-MIND i Radputevi za sanaciju cesta Bihać 5 - Bihać 6 (M-5) te Bosanska Krupa - Ljusina (M-14) čija je vrijednost 2.065.491,36 KM.

Sanaciju ceste Gornji Vakuf - Varvara (Prozor) na put M-16.2 radit će također austrijski Strabag AG. Vrijednost ugovora je 2.094.905,89 KM, a kompanija Sarajevoputevi sanaciju magistralne ceste Hadžići - Tračin na putu M-17 u vrijednosti od 955.075,45 KM.

Četvorogodišnji program "Rehabilitacija cesta FBiH" obuhvata radove na poboljšanju cesta, odnosno 1.184 km cestovnih objekata i konsultantskih usluga te poboljšanje sigurnosti na putevima.

Program se finansira iz kredita Evropske investicijske banke od 50 miliona eura, Evropske banke za obnovu i razvoj od 45 miliona eura i Svjetske banke s 10 miliona eura.

Implementacija je počela prošle godine, kada je postignuto 30 ugovora, a u ovoj godini ih je potpisano dosad 18.

(Biznis.ba/Fena)

PIC DAO PODRŠKU INZKU DA OHR NAPRAVI POPIS DRŽAVNE IMOVINE BiH
00:28 / 12.08.2009.

Inzko je već napravio prvi korak i uputio pismo Miloradu Dodiku, Mustafi Mujezinoviću i Nikoli Špiriću pozivajući ih da se žurno naprave pomaci u prikupljanju podataka o nepokretnoj imovini.Nakon što je i Zvonimir Kutleša,predsjednik Povjerenstva za popis državne imovine, izjavio da malo vjeruje u postizanje dogovora o ovom pitanju, ni u OHR-u isto tako ne vjeruju da će 30. rujna radna skupina uspjeti okončati popis imovine, piše Večernji list.

No, kako doznajemo, veleposlanici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, kao i EU, podržali su prijedlog visokog predstavnika Valentina Inzka o pružanju tehničke pomoći u sastavljanju i reviziji popisa državne imovine pod pokroviteljstvom OHR-a, radi bržeg rješavanja ovog pitanja budući da je riječ o uvjetu za tranziciju OHR-a i jednog od preostalih ciljeva definiranih planom “pet plus dva”.

Inzko je već napravio prvi korak i uputio pismo Miloradu Dodiku, Mustafi Mujezinoviću i Nikoli Špiriću pozivajući ih da se žurno naprave pomaci u prikupljanju podataka o nepokretnoj imovini. Prema informacijama bliskim međunarodnoj zajednici, popis imovine pod pokroviteljstvom OHR-a potreban je iz nekoliko razloga.

Kao prvo, država bez imovine nije država. Kad bi entiteti dobili u vlasništvo državnu imovinu, postaju kao države. Ako bi RS dobio državnu imovinu na način kako su to srpski stručnjaci mislili, a Milorad Dodik pokušavao realizirati, onda ona nema razloga za daljnje pregovore oko imovine i drugih pitanja koja su uvjet Europske unije za BiH. Imovina u vlasništvu znači da vlasnik njome može raspolagati kako želi, zadržati je iznajmiti, prodati… S rješenjem pitanja državne imovine prije donošenja novoga ustava kao dogovora tri naroda, posebno hrvatski narod je na gubitku jer sve vezano uz imovinu odlučuju drugi.

Zato je potpuno logično i jedino ispravno, mišljenja su i u OHR-u, da se imovina popiše na način kao što je Inzko predložio i da se stvori demokratska država koja će s njom upravljati i raspolagati u skladu s potrebama nižih razina organiziranja vlasti. Sve ostalo što je bilo u planovima pojedinaca je u funkciji interesa bržeg osamostaljivanja RS-a i trenutačnih interesa korumpiranih stranih birokrata opravdavanjem svojih visokih plaća bilo u Bruxellesu ili u Sarajevu, piše Večernji list.

Biznis.ba

BIH POKREĆE PREGOVORE S RH O CESTOVNOM KORIDORU
00:20 / 13.08.2009.

Predsjedništvo BiH juče je odlučilo pokrenuti postupak otvaranja pregovora s Hrvatskom o sklapanju dvaju sporazuma koji bi omogućio gradnju spojnih točaka na cestovnom pravcu koridora V c koji prolazi kroz obje države. Predsjedatelj ...

... Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović objasnio je kako je riječ o sporazumu kojim bi se uredila lokacija i gradnja spojnih točaka na budućoj autocesti na južnom dijelu granice između BiH i Hrvatske te o spojnoj cesti odnosno mostu kod Svilaja na Savi. Sklapanje ovih sporazuma Predsjedništvu je predložilo Vijeće ministara BiH.

Cestovni pravac na koridoru V C kroz BiH prolazi u duljini od oko 330 kilometara, a njegova gradnja počela je tek manjim dijelom. Sredstvima iz proračuna FBiH izgrađeno je tridesetak kilometara suvremene autoceste na pravcu od Sarajeva prema Zenici dok gradnja na preostalim dionicama još nije započela iako je taj projekt označen kao najvažniji infrastrukturni prioritet države u periodu do 2015. godine.


(Biznis.ba/Poslovni.hr)