Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Kako je hotel Stela u Nemu otet od radnika Polihema
Èlan Udruženja dionièara Polihema dd Tuzla Sakib Kopiæ kazao nam je da je Udruženje dionièara kapitala Stele formirano 2006. godine i da su upuæene tužbe tužilaštvima BiH i Fedracije, a dokumentacija je poslana i SIPA-i. Otkrio nam je najnoviju informaciju da su u nedjelju nakon ovih prijava iz hotela iznošena cijeli dan dokumentacija iz hotela Stela i prebaèena je na nepoznatu lokaciju
Odlukom Kantonalnog suda u Sarajevu od maja 2010. godine ponovo æe se utvrðivati ko je vlasnik hotela Stela u Neumu. Iako ne postoji dilema da je hotel u vlasništvu radnika dionièara Poliheme iz Tuzle otimaèina ovog reprezentativnog objekta se nastavlja. Razlog je poništavanje poèetnog bilansa firme Salus hotel Stela po kojem su vlasnici neumskog hotela Federacija BiH i splitska firma Bumes.
Èlan Udruženja dionièara Polihema dd Tuzla Sakib Kopiæ kazao nam je da je Udruženje dionièara kapitala Stele formirano 2006. godine i da su upuæene tužbe tužilaštvima BiH i Fedracije, a dokumentacija je poslana i SIPA-i. Otkrio nam je najnoviju informaciju da su u nedjelju nakon ovih prijava iz hotela iznošena cijeli dan dokumentacija iz hotela Stela i prebaèena je na nepoznatu lokaciju.
Konjevodovi jataci u državnim institucijama
- Sklonili su dokumentaciju, jer vjerovatno su dobili dojavu da æe ih posjetiti SIPA. Dakle, imaju svoje jatake i u SIPA-i i u tužilaštvima i svim strukturama vlasti. Po sudskim presudama trenutni stopostotni vlasnik Stele je država BiH. A sve ovo vrijeme od rata hotel koriste kriminalci. To je firma Bumes iz Splita, i oni preko direktora Stele Pere Konjevoda upravljaju hotelom i ubiru profit.
Od profita hotela Konjevod je napravio sebi motel! Kæerkama kupio skupocjene automobile. Imamo sve informacije za to što i mi imamo svoje ljude u Steli koji nam sve to javljaju – kazao je Kopiæ.
Kopiæ nastavlja, kada je sagraðena Stela od radnièkih para hotel nikada nije bio privredni subjekt pa su plaæe dobivali iz Polihema i veæina radnika još uvijek radi u ovom hotelu. Hotel je tada bio popola u vlasništvu Polihema i TDI. Vraæa se na 1990. godinu kada je Stela izgraðena. Imovina hotela je po pola podjeljena sudskom odlukom izmeðu dvije pomenute firme. Knjigovodstvena vrijednost objekta iznosila je 20 miliona maraka, a stvarna vrijednost je mnogo veæa.
Federalna agencija za privatizaciju 27. septembra 2006. godine, njen Upravni odbor donio je odluku o privatizaciji firme Salus hotel Stela, a tu firmu su èinili hotel Stela i Energoinvestov hotel TAT, koji je isto tako otet, a radnici TAT-a danas štrajukuju i traže plaæe, uplatu za doprinose, a njihov hotel neko uzurpirao. Tu je i objekat bivšeg Centralnog komiteta Saveza komunista i sva tri objekta procijenjena su na sramnih 5,6 miliona KM.
Mjezinoviæ problem oko hotela povjerio savjetniku Mehi
Šta radi Federalna vlada u ovom sluèaju?
- Premijer Mujezinoviæ dao je zadatak svom savjetniku izvjesnom Mehi i mi s njim èesto kontaktiramo, ali nema neke velike pomoæi od toga. Sve što je do sada uraðeno nezakonito to je uèinila Federalna agencija za privatizaciju. Ja je zovem agencijom za pljaèku. Njeni biši èelnici Rešad Žutiæ, Vahid Dupovac i Vjekoslav Prce sve su nam zakuhali oko hotela. Savjetnik federalnog premijera Mujezinoviæa, Meho dobio je samo neke dokumente od Kopiæa gdje se vidi da je hotel vlasništvo radnika Polihema. Zatim, je Meho odgovorio našem sugovorniku da je sve oko privatizacije Stele raðeno telefonom. Samo se naredi uradi to tako i na tome se sve završavalo.
Oni su Polihem kao stratešku firmu privatizirali sramnim upisom dionica. Znali su oni da æemo mi ubrzo otiæi u steèaj, pa su mislili da æemo mi zaboraviti naš hotel Stelu. Naravno nismo ga zaboravili, jer smo prvo morali pokrenuti Polihem koji je bio u steèaju i nastavili smo se boriti za Stelu – istièe Kopiæ.
Federalna agencija za privatizaciju, odnosno pljaèku, kako tvrdi Kopiæ 2005. godine angažovala je revizorsku kuæu iz Sarajeva Revsar. Direktorica je bila Alma Malinoviæ. Ova revizorska kuæa je prihvatila nalaz revizorske kuæe CRO iz Splita, koja je iz istog grada iz iste zemlje odakle dolaze ovi fiktivni dokapitalizatori Stele. I hotel je procijenjen na sramnih 2,4 miliona KM, da ne povjerujete. Samo plac gdje izgraðen hotel vrijedi mnogo više.
Sramna uloga sarajevske revizorske kuæe Revsar
Malinoviæ priznala svojim izvještajem ta njihova navodna strana ulaganja u iznosu od 2,6 miliona KM. Tako je Bumes iz Splita postao veæinski vlasnik Stele. Da bude veæi apsurd sva strana ulaganja morala su iæi preko banaka, ali u ovom sluèaju ovih 2,6 miliona stranih ulaganja išlo je preko bivše SDK-a. U Tužilaštvu Hercegovaèkoneretvanskog kantona u ovom sluèaju neæe niko prstom da mrdne iako smo im ukazali na sve ove nezakonitosti, pojašnjava Kopiæ. Kada smo se mi obratili Tužilaštvu BiH, oni su nama predmet vratili i kazali da ga uputimo Tužilaštvu FBiH. I prije desetak dana zvao nas je gospodin Tihomir iz Tužilaštva FBiH i reka nam da na osnovu ovih papira koje smo dostavili da ima itekakvih osnova za pokretanje istrage. Kazao nam je da on to mora uputiti Tužilaštvu HNK-a koji nisu ništa do sada poduzeli. Rekli smo mu da ne vjerujemo tom tužilaštvu, a Tihomir nam je rekao da æe èekati dva mjeseca i ako oni ništa ne urade, onda æe federalno Tužilaštvo uraditi šta treba.
Spor oko hotela Stela neæe se završiti ni u ovoj godini smatra Kopiæ. Dodaje ako je Mijo Brajkoviæ mogao dobiti pola Aluminijskog kombinata u Mostaru zašto radnici Polihema ne mogu dobiti svoj dionièki kapital.
Zašto je Vrhovni sud FBiH odbio revizju hotela Stela?
- Vrhovni sud nije razmatrao vlasnièku strukturu. Niti je razmatrao da li je Agencija za privatizaciju postupila po zakonu kada je isknjižila neprikosnoven privatni dionièki kapital i prikazala ga kao državni. Vrhvni sud se nije bavio našim zahtjevima i jednostavno su nam odbili novu reviziju. Hotel Stela u Neumu je sagradila zajedno sa 1.129 dionièara preduzeæe Poliretanska hemija iz Tuzle. Hotel je sagraðen 1990. godine za nepuna tri mjeseca, tako da je veæ poèetkom jula 1990. godine primio prve goste. Izgradnji hotela prethodio je referendum, na korne su se radnici izjasnili za gradnju hotela ogromnom veæinom. Nakon toga uslijedilo je pojedinaèno upisivanje iznosa dionièkog kapitala, i radnici su upisivali iznos spram svojih primanja.
Samo je prvostepeni sud u Mostaru ulazio u to ko je napravio hotel i šta je uradila Agencija za privatizaciju i faktièki hotel je tada dodijeljen nama. Da bi kasnije na kantonalnom nivou, kada su kriminallci vidjeli da æe izgubiti hotel, angažovali su federalnog pravobranioca Augusta Janèika. On je èovjek koji treba štiti državnu imovinu, a stao je na stranu kriminalaca i to je prevagnulo da je kantonalni sud presudio da je hotel stoposto državni i sva strana ulaganja su proglašena ništavnim – tvrdi Kopiæ.
Prijave SIPA-i
Udruženje dionièara poslalo je pismo direktoru SIPA-e Mirku Ljuiæu, odnosno podnijeli su prijavu za privredni o organizirani kriminal u predmetu hotel Stela protiv Rešada Žutiæa, bivšeg direktora Federalne agencije za privatizaciju i njegovih zamjenika Vahida Dupovca i Vjekoslava Prce, te ministra turizma FBiH, Nevenka Hercega, njegovog pomoænika Marka Arapoviæa, Franje Saravanje, PUO -Agencije i sutkinje iz Èapijine Gordane Buntiæ i Enesa Ganiæa sadašnjeg direktora Agencije za privatizaciju.
Zutiæ je smijenjen, samozvani ekspert Dupovac je kao nagradu za dobro obavljen posao dobio novi angažman u super profitabilnom BH Telecomu, a Prce je kao nagradu za svoj doprinos u ovoj prljavoj raboti otpremljen u mirovinu od 1.400 KM
|
09-08-2010 at 08:51 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Dodik je najbogatiji politièar u BiH
B. A. 03/09/2010 11:24:00
SARAJEVO - Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik najbogatiji je politièar u Bosni i Hercegovini, a predsjedavajuæi Predsedništva BiH Haris Silajdžiæ i predsjednik HDZ BiH Dragan Èoviæ su meðu najsiromašnijima, proizlazi iz imovinskih kartica koje su svi kandidati na predstojeæim oktobarskim izborima u BiH morali da...
... dostave Centralnoj izbornoj komisiji (CIK).
Kako prenose mediji u BiH, prema imovinskoj kartici Milorada Dodika, koji se ovoga puta kandiduje za predsjednika RS-a, on je tokom 2009. godine zaradio ukupno 122 hiljade eura. Od toga je 30 hiljada premijerske plate, èak 50 hiljada od iznajmljivanja stanova u Beogradu, a 40 hiljada od poljoprivrede.
U dugom popisu svoje imovine, Dodik je naveo kuæe u BiH i Srbiji, dva stana u Beogradu i automobil vrijedan 50 hiljada eura. Cjelokupnu imovinu Dodik je procijenio na milion i 450 hiljada eura.
Èelnik HDZ BiH Èoviæ prijavio je kako je u 2009. godini od plate zaradio tek nešto više od 7000 eura. Vlasnik je kuæe vrijedne 250 hiljada eura, a sa suprugom ima suvlasništvo nad stanom te automobil vrijedan 50 hiljada eura.
Hrvatski èlan Predsjedništva BiH Željko Komšiæ zaradio je od predsjednièke plate nešto više od 30 hiljada eura, ima skromni stan vrijedan isto toliko, ali i više od 60 hiljada eura kredita.
Sliènu zaradu kao i Komšiæ ostvario je predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Haris Silajdžiæ, koji je naveo da od nekretnina posjeduje stan od 48 kvadrata metara dok njegova sestra koristi zajednièku kuæu površine 181 kvadrata, prenosi rse.
(Vijesti.ba)
|
03-09-2010 at 12:11 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Uprkos bankrotu slovenaèkog CPM-a, Vlada RS-a produžila ugovor o izgradnji autoputa?
B. A. 17/01/2011 12:37:00
SARAJEVO - Slovenaèka graðevinska kompanija CPM poèetkom ove sedmice pred sudskim organima proglasila se insolventnom. Za javnost BiH ovo svakako ne bi bila osobita vijest da nije rijeè o firmi koja je kao strateški partner Vlade Republike Srpske (RS) trebala graditi autoput Banja Luka - Doboj vrijedan 300 miliona eura.
Neplaæene obaveze CPM-a iznose blizu 105 miliona eura, dok je vrijednost njegove imovine procijenjena na 83 miliona eura. Prema saèinjenoj listi povjerioca, CPM samo NLB banci duguje 30 miliona eura.
Sud u Mariboru, gdje je sjedište CPM-a, imenovao je prinudnog upravnika koji æe provesti proces prisilnog izmirenja obaveza. CPM je pred sudom u Mariboru povjeriocima predložio da im vrati samo 35 posto dugova i to u narednih šest godina. U Sloveniji ovo nikoga nije zaèudilo.
"Dogodilo se ono što su svi u Sloveniji oèekivali veæ duže vrijeme. Dugovi CPM-a premašuju 100 miliona eura. Ukoliko minimalno 60 posto povjerioca ne prihvati predloženi plan otplate dugova, CPM ide u steèaj", rekao je za banjaluèki portal "Capital" novinar ljubljanskog Dnevnika Primož Cirman, piše današnje "Osloboðenje".
Posebnu pažnju u ovom sluèaju izazvala je tvrdnja CPM-a pred mariborskim sudom da ugovor sa RS-om o izgradnji puta Banja Luka - Doboj nije raskinut, odnosno da su uspjeli obezbijediti njegovo produženje, kao i da je taj ugovor osnova za njihov oporavak. U planu predstavljenom povjeriocima CPM je naveo da je uspio u pregovorima sa Vladom RS-a obezbijediti produženje ugovora do 1. marta 2011. godine. CPM tvrdi da æe uspjeti obezbijediti bankarske garancije i da neæe trpjeti kazne zbog probijanja rokova iz ugovora.
"U najavu da æe CPM uspjeti da obezbijedi garancije, malo ovdje ko vjeruje, s obzirom na to da su insolventni i da predlažu da samo 35 posto ukupnih dugova vrate u narednih šest godina", kaže Cirman.
U Ministarstvu saobraæaja i veza RS-a te navode su odbacili kao netaène, podsjeæajuæi da je Vlada RS-a odluku o raskidu potkoncesionog ugovora sa COP-om usvojila 24. decembra prošle godine i da je o tome CPM obaviješten.
"Ministarstvo saobraæaja RS-a je informisano o trenutnoj situaciji u kojoj se našao CPM u Sloveniji. Odredbama ugovora o potkoncesiji preciziran je odnos izmeðu ugovornih strana, i Ministarstvo saobraæaja i veza postupiæe u skladu sa odredbama tog ugovora i interese RS štititi u redovnom sudskom postupku. Imajuæi sve u vidu, smatramo da u ovom trenutku ne bi bilo svrsishodno za RS da dajemo bilo kakve komentare u vezi sa eventualnim potraživanjima ili postupcima", saopšteno je iz Ministarstva saobraæaja RS-a.
Prema podacima koji su iz Vlade RS-a bili saopšteni javnosti, RS od CPM-a, shodno odredbama potkoncesionog ugovora, može potraživati oko 100 hiljada eura dnevno, što iznosi oko šest miliona eura za 60 dana kašnjenja, u odnosu na postavljeni rok do koga je CPM bio dužan Viadi RS-a dostaviti bankovne garancije za izgradnju autoputa Banja Luka - Doboj.
Ugovor sa CPM-om u prisustvu tadašnjeg premijera RS-a Milorada Dodika potpisan je 28. avgusta 2010. godine, neposredno pred poèetak kampanje za opšte izbore u BiH. Javnost je, nakon što je došlo do raskida ugovora izmeðu Vlade RS-a i austrijske kompanije Strabag o izgradnji ovog autoputa, ostala nemalo iznenaðena odlukom vlasti ovog entiteta da se izvoðaè radova ponovo bira direktnom pogodbom, umjesto putem javnog konkursa, jer je takav oblik ugovaranja bio osnovna prepreka da Strabag dobije bankarske garancije bilo koje od evropskih banaka, piše "Osloboðenje", te zakljuèuje:
"Ništa manje iznenaðenje nije bio ni odabir CPM-a jer su tada veæ bili poznati podaci da je nekoliko povjerilaca pred sudom u Mariboru tražilo pokretanje steèajnog postupka nad tom kompanijom. Sve te informacije i Dodik i ministar saobraæaja RS-a Nedeljko Èubriloviæ odbacivali su kao neosnovane tvrdeæi da je rijeè o tendencioznom izvještavanju koje ima za cilj politièku diskreditaciju Vlade RS-a".
(Vijesti.ba)
|
17-01-2011 at 12:51 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
EU: Moguæe sankcije za bh. politièare
21/01/2011 10:35:00
Vijesti.ba
BRUXELLES - U Bruxellesu je u pripremi rasprava o tome šta bi Evropska unija (EU) mogla da uradi kako bi pomogla Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, a pominju se i eventualne sankcije za politièare koji namjerno blokiraju taj put. Iz ureda visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton...
...za Deutsche Welle (DW) je "potvrðeno da se radi na konkretnim prijedlozima i da se razmatraju mjere koje bi doprinijele ubrzanju eurointegracija BiH.
Za sada nema zvaniène potvrde da bi se meðu tim mjerama mogle naæi i eventualne sankcije za bh. politièare ili institucije za koje se utvrdi da namjerno blokiraju napredak države ka EU.
- Na bazi zakljuèaka iz decembra prošle godine, spremamo raspravu o BiH, o buduæoj ulozi i prisustvu EU na terenu. Rasprava æe se obavljati na nivou ministara vanjskih poslova i održat æe se na jednom od narednih zasjedanja Vijeæa ministra, rekla je za Deutsche Welle glasnogovornica Catharine Ashton Maja Kocijanèiæ.
Evropski ministri vanjskih poslova u decembru prošle godine apelovali su na novoizabrane politièke lidere u BiH da se angažuju na konstruktivnom politièkom dijalogu kako bi razvili zajednièku viziju buduænosti BiH i usmjerili zemlju u pravcu eurointegracija.
U Bruxellesu, pored razgovora o buduæim mjerama u BiH, još traje i procedura izbora novog predstavnika EU u Sarajevu.
Prema nezvaniènim informacijama, moguæe sankcije bi podrazumjevale uskraæivanje pomoæi EU, zamrzavanje sredstava politièara, ali i zabranu ulaska u EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack izjavila je da je ona u svojim izvještajima uvijek napominjala da je neophodno iskoristiti sve instrumente kojima raspolaže Evropska komisija, pa makar oni podrazumjevali i finansijske mjere, kako bi politièari u BiH shvatili da moraju da rade svoj posao.
- To jeste jedan od instrumenata. Nemamo mnogo drugih. Možemo da tražimo, da govorimo, pravimo rezolucije, ali to nije dovoljno podsticajno za njih. Ne znam da li ima istine u toj inicijativi uvoðenja sankcija, ali ako ima, nemam ništa protiv. Politièari moraju da jednom shvate za šta su izabrani, rekla je Pack.
Po njenom mišljenju, dosadašnji pokušaji nisu bili dovoljni da bi politièari u BiH shvatili da je "prošlo 12 sati" i da moraju nešto da urade.
- Ako nema drugog izlaza iz ovog zastoja i ako je èinjenica da politièari govore samo o nacionalistièkim temama, moramo da iskoristimo sve instrumente koje imamo, zakljuèila je Pack.
Da postoji realna moguænost uvoðenja finansijskih mjera kao moguæeg mehanizma deblokade eurointegracija BiH, smatraju i u Meðunarodnoj kriznoj grupi (ICG).
Marko Prelec, direktor programa za Balkan za Deutsche Welle kaže da za sada još ne postoji saglasnost unutar Unije o tom pitanju.
- To je ideja koja zvanièno postoji unutar evropskih institucija u Bruxellesu. Nemamo informacije da je odluka donijeta, ali se o tome govori veæ duže vrijeme u kontekstu napora da se ojaèa profil evropskog predstavnika u BiH, rekao je on.
Prelec smatra da institucija sankcija jeste vrijedna, ali ne i odluèujuæa kada je rijeè o situaciji u BiH. On u prvi plan stavlja jak politièki uticaj koji bi novi predstavnik EU u Sarajevu trebalo da ima na aktere u BiH.
U ICG-u naglašavaju da je bitno što prije imenovati predstavnika EU u BiH, jer Evropa ne smije sebi da dozvoli da ostavi upražnjenu stolicu u Sarajevu.
(Vijesti.ba/Fena)
|
21-01-2011 at 11:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
NAJIMUÆNIJI Slovenac, tajkun iz Celja Mirko Tuš, zadržan je na razgovoru sa slovenskom policijom u sklopu velike akcije u kojoj ga se sumnjièi za gospodarski kriminal.
Šezdesetak krim-policajaca iz cijele Slovenije istražuje kako je Tuš, vlasnik istoimenog trgovaèkog lanca, bez javnog natjeèaja prije nekoliko godina dobio koncesiju za mobilnu telefoniju, a uz njega su na razgovoru zadržane još èetiri osobe.
Kako prenosi televizija SLO1, slovenska Agencija za poštu i elektronske komunikacije besplatno je Tušu dodijelila frekvencije za mobilnu telefoniju, najprije one za 1800 Mhz, a potom i UMTS, zbog èega bi mogao završiti iza rešetaka.
Iako policija nije htjela potvrditi da ga je zadržala, slovenski mediji navode da se gotovo sigurno radi o najbogatijem Slovencu, èija je imovina prije nekoliko godina procijenjena na gotovo 200 milijuna eura.
|
16-02-2011 at 12:54 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Dan D" za bh. fudbal
SARAJEVO - Toliko historijskih utakmica, sjednica, “majstorica”, toliko smo puta najavljivali “Dan D” za bh. fudbal, a godinama se ništa nabolje nije promijenilo. I današnja skupština N/FSBiH ima karakter kljuène, sudbonosne za fudbal na ovim prostorima. Danas bi se delegati iz dva entitetska, koje èine kantonalni i podruèni savezi na skupštini “krovnog” saveza trebali izjasniti da li æe naš fudbal biti dio Evrope, ili æe u slijepu ulicu bez povratka. Svjetlo ili tama, usvajanje statuta sa jednim predsjednikom ili suspenzija Saveza, klubova, reprezentacije i brojnih drugih projekata.
Drhte klubovi, strepi navijaèka armija bh. reprezentacije kako u BiH tako i širom svijeta, u neizvjesnosti su i obièni “smrtnici” zaposleni u savezu koji ni o èemu ne odluèuju. I o njihovim sudbinama odluèuju amateri, volonteri - èast izuzecima - raznorazna bulumenta bezliènih likova!
Dnevni list “San” saznaje kako je u politièkim kuhinjama napisan scenarij za današnju skupštinu. Sve sa ciljem da se ona prekine, odgodi, a u “najboljem” sluèaju na glasanju propadne usvajanje statuta. Nekoliko je varijanti ishoda današnjeg skupa. Prema pouzdanim informacijama, èelnici FSRS i predstavnici hrvatskog naroda, po uzoru na sporazume Dragana Èoviæa i Milorada Dodika “usaglasili” su strategiju èime æe biti osujeæen svaki pokušaj glasanja za izmjene statuta.
Oni æe u samom startu osporiti legalnost delegata, pa i skupštine zbog nedefinisanog statusa kantonalne/županijske skupštine HNK, koja nije ni delegirala svoje delegate, jer se godinama nije sastajala. Time žele dovesti u pitanje izbor vodstva Federalnog saveza.
Ako bi se isprovocirala diskusija, upitno je održavanje “krovne” skupštine.
Delegati iz FSRS prije dolaska u “Holiday Inn” planirali su sastanak u hotelu “Beograd” u Istoènom Sarajevu, gdje æe svi dobiti striktne upute kako se ponašati tokom skupštine. Svi oni æe biti pripremljeni za razne varijante, koje su prethodno analizovane. “San” saznaje, kako æe delegati iz FSRS i Zapadne Hercegovine, pitanje statuta gurnuti u drugi plan, a tražit æe polaganje raèuna za bankrot saveza, za potrošene milione eura, za duple ugovore, za stavljanje pod hipoteku zgrade saveza... Svi oni æe se deklarativno zalagati za reprezentaciju i klubove, ali i za Savez sa Predsjedništvom.
Èini se da im na ruku ide na što na skupštini neæe biti Eve Pasque i Marcela Benza, koji više od deset godina rade na usuglašavanju statuta sa onim kakav je u UEFA-i i FIFA-i. Saznaje se kako æe iskoristiti i pismo koje su èelnici Olimpijskog komiteta BiH poslali u Cirih i Ženevu, uz “molbu za razumjevanje prilikom odluèivanja o eventualnim sankcijama za N/FSBiH”.
U pripremljenim govorima važno mjesto imat æe Dejtonski sporazum, na što se pozivaju predstavnici hrvatskog i srpskog naroda u N/FSBiH.
Ostvari li se na terenu ranije napisani scenario, od sutra æe bh. fudbal biti izolovan. Ipak, postoji traèak nade. Saznaje se kako èelnici UEFA-e i FIFA-e, a nakon naše pobjede nad Rumunima, sve više razmišljaju o selektivnim sankcijama. Navodno æe u prvi mah suspenzija zakaèiti klubove i reprezentaciju, ali æe do maja reprezentacija biti amnestirana, a klubovi æe moæi igrati na evropskoj sceni kada se formira Komitet za normalizaciju. Da li æe statut pasti u hotelu “Beograd”, a bh. fudbal utonuti u potpuni mrak saznati æe se nakon sastanka u sarajevskom Holiday Innu.
|
29-03-2011 at 09:31 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Put do pakla je zaista poplocan najboljim namjerama.
Procitah pola clanka ove gospodje, Nure Bazdulj (cije pisanje inace izuzetno cijenim), i huja me odmah uhvati. Razumijem sve, i nagon za pomoc, i sveeeee ali.
Ma na kraju krajeva evo procitajte, makar ovo sto sam i ja.
Generacija iz sedamdesete
Drhtaj za prošlim vremenom. Hoæemo li se opet sresti?
Živimo u vremenu apsurda. Sasvim normalno prihvaæamo kad je neko prema nama grub, zloban, kad odbije uraditi nešto što bi trebao, što nas povrijedi i kad za to nema nikakav razlog. Iznenadi nas, ostavi bez teksta, èak nas rasplaèe lijepa rijeè, obièan ljudski gest.
Piše: Nura Bazdulj-Hubijar
Od kad sam poèela objavljivati u Hrvatskoj i sa tih prostora su mi se poèeli javljati neki obièni, mali, dragi ljudi. Šalju razglednice, pisma, e mailove, pišu poruke. A ja odgovaram. Meðu prvima mi je poèeo pisati jedan stari gospodin, penzionisani profesor iz dalmatinskog grada. Neæu pisati njegovo ime zbog onoga što slijedi. Helem, pismo po pismo, razglednica po razglednica, i odjednom se èinilo da se zapravo dobro poznajemo. Pisao mi je o sebi, ženi, djeci, unucima, bolestima koje je starost donijela, strahvima, ljubavi prema moru, kamenu, prastarim stablima maslina...
Onda su prestala stizati i pisma i razglednice. Kad god bih pomislila na njega, istini na volju to nije bilo èesto zbog jurnjave u kojoj živimo i svakodnevne okupiranosti tekuæim problemima, javilo bi se nelagodno pitanje: da se nije ozbiljno razbolio, da nije... Onda je stiglo pismo pjesnika i bibliotekara, prijatelja moga profesora, u kome mi je napisao kako je njegov prijatelj upao u pravu krizu, kako je beznadežno nesretan, neutješan. Samo hoda okolo, a mira ne nalazi. Žena mu oboljela, rak uzeo maha, kasno je operativni zahvat, èak i za hemoterapiju. Predloženo je zraèenje koje bi se trebalo obavljati u splitskoj bolnici. Meðutim, u bolnici nema mjesta, u dogledno vrijeme ga neæe ni biti. U prvi mah sam se osjetila zateèenom i bespomoænom, ružan je, poražavajuæi je osjeæaj da si nemoæan. Onda sam se sjetila Izeta Hozo, kolege iz klase na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Izet je voditelj Odjela za gastroenterologiju i hepatologiju Klinièke bolnice u Splitu, doktorirao je medicinske nauke, profesor je na Medicinskom fakultetu i ugledan znanstvenik, autor više radova i kjniga. Uzmem mobitel i nepišem kratku poruku: Žena mog prijatelja bi trebala na zraèenje u tvoju bolnicu, a mjesta nema. Poslala sam poruku pa napravila limunadu, a odgovor je veæ stigao. Kratak: Pošalji podatke.
Drhtaj
Obuzelo me uzbuðenje, u samom srcu sam osjetila drhtaj. Nakratko. Napišem: Imam samo broj telefona 023...
Ne proðe ni petnaest minuta, telefon zvoni. Stari, dobri doktor Izet Hozo kaže: Nuro moja, te sam ljude šokirao.
I isprièa mi. Stari gospodin nije bio u kuæi. Hodao je okolo tražeæi, a ne nalazeæi mira. Javila se kæerka. Kad se Izet predstavio kao voditelj u splitskoj bolnici žena se prenerazila, a kad je rekao da zove zbog smještaja njene majke u bolnicu jer sam ga ja pozvala, žena se naèisto šokirala. Vidim da mu ništa nije jasno. Objasnim mu da te ljude uopæe ne poznajem, da smo se samo dopisivali, da mi jednom napisao broj telefona kad me èisto molio da muž i ja ljetujemo kod njih.
- Onda nije ni èudo što je tako reagirala - kaže meni moj kolega Izet.
- Kako nije, pa to je najnormalnije, najmanje što sam mogla uraditi. Nije mi jasno zašto danas ljude ne pogaðaju ružne, nego lijepe stvari.
Govorim to, a mislim kako sam i sama zasuzila kad me je nazvao i rekao da æe sve poduzeti. Hvala ti, Izete moj. Vazda si bio ljudina. I onda, davno, davno, kad smo bili sasvim mladi iz tvojih oèiju je tekla dobrota.
E sad, sta je ovo, cije mjesto Izet skresa, da od jaranice jaran na red dodje, jel ovo primjer ljudine il jos jedan dokaz kako bez stele i veze mores komotni hebat oca svog??
|
18-04-2011 at 09:50 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 33
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Ekonomija : Kriminal i korupcija |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|