Počinje sedmica mađarskog filma u Tuzli

Prva mađarska sedmica filma u Tuzli počinje danas i traje od 05. do 09. decembra 2011. godine.



U toku sedmice filma biće prikazana četiri dugometražna filma i serija kratkometražnih filmova, u skorijoj produkciji Mađarske. Ulaz je slobodan tokom cijele sedmice filma.

Mjesto održavanja sedmice filma je Kuća Plamena mira (Šetalište Slana Banja bb.) Filmovi su titlovani na engleskom i lokalnim jezicima B/S/H.

Mađarska sedmica filma je organizovana uz ljubaznu suradnju sa Sarajevo Otvorenim Centrom.

05. 12. 2011, 20h Made in Hungaria - režija: Gergely Fonyó, Mađarska, 2009, 109 min.

U vrijeme kada su svi željeli da pobjegnu na Zapad, mladić se vraća kući iz Amerike sa idejom da širi rock'n'roll... U proljeće 1963. Miki i njegovi roditelji ostavljaju iza sebe američki san i vraćaju se u Budimpeštu nakon četiri godine. U Mađarskoj su pomiješani revolucionari i kontrarevolucionari, a Miki, koji je sada odličan gitarista i pjevač, novi Jerry Lee Lewis, nije više prihvaćen u starom društvu. Miki odlučuje da se prijavi na talent show kako bi pokazao da ima mjesto u starom-novom društvu.

06. 12. 2011, 20h Sloboda i ljubav - režija: Krisztina Goda, 2006, 123 min.

Sjećanje na mađarsku revoluciju iz 1956. godine. Radnja se paralelno dešava u Budimpešti i na Olimpijskim igrama u Melbournu, u novembru iste godine. Dok Sovjetski tenkovi uništavaju Mađarsku, mađarski vaterpolo tim vodi nad Sovjetima na Olimpijskom bazenu u Melbournu, koji je opisan kao najkrvaviji vaterpolo meč u historiji.

07. 12. 2011, 20h Bijeli dlan - režija: Szabolcs Hajdu, Mađarska, 2006, 97 min.

Nakon povrede gimnastičar Miklós Dongó dolazi u Kanadu kao trener sa ciljem da ponovo izgradi svoj život. Zbog svog načina života, sumnja da će se uklopiti u novi život i nove izazove raste. Prvo se mora suočiti sa prošlošću i djetinjstvom provedenim među zidovima gimnastičarske dvorane.

08. 12. 2011, 20h Nešto američki - režija: Gábor Herendi, Mađarska, 2002, 115 min.

Tamás je mladi reditelj TV spotova i reklama iz Budimpešte koji sanja o snimanju svog prvog dugometražnog filma. Već je napisao scenario ali nema novac za snimanje. Kada iznenada dobije mail od američkog producenta Alexa Brubecka, koji piše da mu se svidio scenario i da želi da se upoznaju, Tamás uviđa da se njegov san ostvaruje. Uz pomoć dvojice braće, Ákosa, uspješnog menadžera i sex-manijaka i Andrása, poetu i potpunog gubitnika, pokušava da impresionira Amerikanca i natjera ga da finansira film. Ali na putu su neka iznenađenja.

09. 12. 2011, 20h Veče mađarskog kratkog filma Priče sa istočne strane, 2010, 90 min.

Sunčana strana, režija: Csaba Bollók
Obrnuta strana, režija: Ferenc Török
Druga strana, režija: Márk Bodzsár
Divlja strana, režija: Szabolcs Hajdu

Film je baziran na mađarskoj savremenoj kratkoj priči. Četiri epizode obuhvataju širok spektar tema, od historijskih do ličnih priča običnih ljudi.

(Tuzlarije.net)

Himna BiH na tuzlanski način

Kao što je svima poznato, tekst himne BiH nikada nije usvojen. No, to nije spriječilo tuzlanske muzičare da onako za svoju dušu i za raju snime himnu BiH popraćenu tekstom. Koliko se željno iščekuje “tekstualna himna”, dokaz je i podatak da ovaj video od jutros bilježi rekordnu gledanost. Zašto je to tako uvjerite se i sami.



Članovi "Hemingway Banda" Azur Dervišagić (vokal), Mirza Smajić (klavijature) i Emir Aganović (gitara) na ovaj način omogućili su svim Bosancima i Hercegovcima da imaju šta otpjevati, a ne samo cupkati u ritmu instrumentala. Inače, autor teksta himne koji nikada nije usvojen je Dušan Šestić.

(Tuzlarije.net)




[Edited by cupo on 05-12-2011 at 15:37 GMT]

[Edited by cupo on 05-12-2011 at 15:38 GMT]

Počelo suđenje u predmetu Salihović i ostali za zločine

U Kantonalnom sudu u Tuzli počelo je suđenje Hamedu Salihoviću, Nedžadu Oriću i Azemu Ahmiću, koji se terete za ratni zločin protiv stanovništva na području općine Srebrenik.

Tužiteljka Kantonalnog tužilaštva u Tuzli Fatima Hadžibeganović kazala je, u uvodnoj riječi, da će ispitivanjem 17 svjedoka dokazati da su optuženi počinili krivično djelo za koje se terete.

"Zbog premlaćivanja Steve Tešića protiv optuženih je bio održan i disciplinski postupak, što će pomoći u dokazivanju krivičnog djela", rekla je tužiteljka Hadžibeganović.

U optužnici Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, koja je potvrđena u augustu ove godine, navodi se da su Salihović, Orić i Ahmić kao pripadnici Armije BiH (ABiH) 17. jula 1995.u mjestu Jasenica, pored Srebrenika, zaustavili autobus ispred kuće Steve Tešića, kojeg su pretukli, nanijevši mu višestruke prijelome.

Nakon toga, kako se navodi u optužnici, optuženi su Tešića, dok je on još bio u besvjesnom stanju, unijeli u autobus te odvezli do kasarne u mjestu Ciljuge, na području općine Živinice, i ostavili da leži na zemlji.

Iste noći neko je Tešiću nanio ranu na vratu zbog čega je iskrvario i preminuo.

Amir Omerčehajić, branilac Hameda Salihovića, izrazio je žaljenje zbog smrti Tešića, dodavši da Salihović nije kriv.

Odbrana optuženog Orića ocijenila je taj predmet “jednostavnim”, kazavši da ga “ne bi trebalo biti teško riješiti”.

Anđa Tešić, supruga Steve Tešića, na ovom ročištu je dala iskaz u svojstvu svjedokinje i oštećene osobe.

Ona je rekla da nije bila kod kuće kad se događaj iz optužnice dešavao.

"Nakon što su se u našem dvorištu pojavili neki ljudi, oboje smo otišli kod kume Luce Lakić u susjedno selo. Stevo je otišao u mjesnu zajednicu, i više mi se nije vratio", kazala je svjedokinja Tešić. Dodala je da je prva saznanja o mužu dobila sutradan od policije, kad joj je rečeno da je Stevo u bolnici u Tuzli.

"Nastavak suđenja zakazan je za 4. januar, kad će biti saslušano pet svjedoka", javio je BIRN.

(FENA)

Godišnji koncert GKUD “Bosna“ Tuzla

Igrom i pjesmom za Emira Spahića

Članovi Gradskog kulturno-umjetničkog društva „Bosna“ održali su u ponedjeljak uvečer godišnji koncert u Bosanskom kulturnom centru, koji je bio humanitarnog karaktera. Naime, članovi Društva koncert su posvetili Emiru Spahiću, nekadašnjem članu Narodnog orkestra GKUD "Bosna" kome je potrebno izvršiti transplataciju bubrega, za šta treba izdvojiti 130.000 eura.





- Navršava se 67 godina postojanja i rada Kulturno-umjetničkog društva Bosna, a ovaj koncert je rezime svega onoga što smo postigli tokom godine. Na naš najbolji način, igrom i plesom, pokušavamo da pomognemo našem bivšem članu Emiru Spahiću, rekao je Enver Hukić, sekretar GKUD „Bosna“ Tuzla.

- Već sedamnaest godina aktivni sam član GKUD “Bosna”, dok u Narodnom orkestru sviram punih jedanaest godina. Doživio sam predivna iskustva i nosim sa sobom lijepa sjećanja na brojne nastupe. Naš kolega i prijatelj Emir Spahić sa nama je proveo dugi niz godina i drago mi je što na ovaj način doprinosimo njegovom izlječenju, rekao je Adis Avdić.





Koncert Kulturno-umjetničkog društva Bosna bio je svojevrstan ćilim ispleten igrama i pjesmama iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Publiku u Bosanskom kulturnom centru Tuzla zabavljali su Folkolorni ansambl pod rukovodstvom Džemala Hadžihasanovića, Narodni orkestar pod rukovodstvom Haruna Hadžihafizbegovića, te solisti Almir Kalajlić, Azra Husarkić, Nedžad Smajlović, Merima Džafić, Muhamed Mujkanović, članovi Plesnog kluba “Flamenco”, kao i gosti ansambl “Iskre”.











GKUD "Bosna" osnovano je 4.augusta 1945. godine pod imenom Radničko kulturno-umjetničko društvo "Mitar Trifunović Učo". Kroz društvo su prošli hiljade amatera različite starosne dobi, stepena obrazovanja, nacionalne i socijalne strukture, te umjetničkih opredjeljenja. Svi ovi članovi ostavili su trag i dali doprinos u izgradnji renomea i kvaliteta po čemu je društvo i poznato. Društvo broji nekoliko sekcija Prvi folkolorni ansambl, Narodni orkestar sa vokalnim solistima, Drugi folkolorni ansambl, Škola folkolora, Sekcija sijelo u podne i Plesni studio "Flamenco".

(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 06-12-2011 at 01:29 GMT]

BKC Tuzla Godišnji koncert GKUD Bosna Tuzla

Almir Kalajlić - Oči moje kletvom bih vas kleo

Godisnji koncert GKUD Bosna Tuzla

Azra husarkic - Sjajna zvijezdo



Ansambl Iskre - Kaćuša

Historijsko djelo Natalije Cimeše "Pijaca"

Predstavljanje javnosti 15. decembra u BKC-u Tuzla

Šezdeset hiljada eura cijena je koju je postigla slika ˝Pijaca˝ akademske slikarice i magistrice sakralne umjetnosti Natalije Cimeše, za koju se mnogi ne libe reći da je na sasvim određen način fenomen, ne samo kao slikarica već kao osoba s nesumnjivim poslanjem, a to znači darovita/talentirana osoba posebne invencije i kreativnih mogućnosti.

Na fotografiji je prikazan samo dio djela


Kako nam otkriva Natalija Cimeša, na slici su predstavljena lica svima nama dobro poznatih osoba, koji su na razne načine ostavili dubok trag u svjetskoj historiji. ˝S obzirom da su na slici zastupljene historijske ličnosti iz nekoliko razdoblja, slika se može posmatrati prije svega kao jedna filmska traka. Dimenzije 180 x 11 metara predstavljaju jednu posebnu simboliku. Naime, ovi brojevi kada se pomnože dolazimo do zaključka da je u pitanju broj 19, a koji je po vjerovanjima i sveti broj˝ istakla je Cimeša, te dodala: ˝Što se tiče nastanka ˝Pijace˝ povod je naša savremenost,gdje sve ima cijenu, ali ne i vrijednost. Sve se komercionalizovalo, sve je svedeno na količinu. Ljudi trguju sa svim i svačim, ali moramo znati da ne možemo kupiti čast, ljubav, ali isto tako ni nečije povjerenje.˝



Pored slike ˝Pijaca˝ tuzlanski ljubitelji likovne umjetnosti zasigurno će biti u prilici uživati u još dva djela, koja su svakako vrijedna umjetničke pažnje. Riječ je o mozaiku pod nazivom ˝Konj˝, te umjetničkoj slici ˝Konjanik i konj˝. O ovim djelima na kojima se primjeti kako izuzetna energija, tako i umjetnički izričaj Cimeše, autorica kaže: ˝Jahač može da bude bilo ko, ali konjanik ne.Uvijek je iskrenija životinja prema čovjeku, nego čovjek prema životinji. Na mozaiku je jahač izostavljen, i to sa posebnim razlogom. Naime, jednostavno nisam željela da narušim sklad i ljepotu koji ima ta plemenita životinja.˝

Zanimljiva je činjenica da akademska slkarica, te magistrica sakralne umjetnosti Natalija Cimeša trenutno slovi za jednu od najplaćenijih umjetnica na prostorima bivše Jugoslavije. Ovo potvrđuje i činjenica da njena djela do sada krase zidove u Londonu, Veneciji, te Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Dodatne informacije o ovoj umjetnici možete pronaći i na njenoj Facebook stranici https://www.facebook.com/pages/Natalija-Cime%C5%A1a/213616035373877

(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 06-12-2011 at 15:47 GMT]

Sveti Nikola darovao tuzlanske mališane

Blagdan sv. Nikole nije bez razloga jedan od najradosnijih. Njemu se najviše raduju djeca zbog poklona, a s druge strane, ovaj blagdan doprinosi sreći i daleko šire jer crkve budu pune djece, a svećenici često upoznaju i neke župljane koje nisu nikada ili su pak tek nekoliko puta sreli.



Tradicionalno svake godine u skoro svim crkvama u Tuzlanskom dekanatu na blagdan sv. Nikole nakon sv.Mise prisutni imaju priliku da uživaju u lijepom programu koji kroz određene tačke žele prisutne upoznati ili podsjetiti na neke od crtica iz života ovog omiljenog sveca.



Večeras je na misi u Franjevačkom samostanu svetog Petra i Pavla u Tuzli bilo mnogo mališana koji su čekali sv.Nikolu. Misu je predvodio fra Marinko Baotić u koncelebraciji đakona Željka Nikolića i fra Marijana Karaule. Nakon toga, na radost djece u Franjevačkom samostanu u Tuzli, pojavio se sv.Nikola sa riječima radosti i pohvale za svu djecu. Uslijedila je predstava i podjela poklona kao mali znak pažnje za njihovu ovogodišnju poslušnost i dobrotu.









Sveti Nikola posjetio je i učenike Katoličkog školskog centra “Sveti Franjo” u Tuzli.

(Tuzlarije.net)

Plesni klub Flamenco Tuzla

Godišnji koncert GKUD Bosna Tuzla - Berovka (Makedonija)