Info: Ovo nije bogomolja, ovo je samo forum, ovdje ne vaze pravila ponasanja kao za njih ali je uljudnost i tolerancija pozeljna. Ovdje se raspravlja o religijama i filozofiji, ali forum nije vjerski ni filozofski i ne pripada ni jednoj religiji, ni jednoj filozofiji.


FORUM : Religija i filozofija : Mjesto za religijske rasprave
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
racionalna manjina
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-02-2010
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 11437
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Mjesto za religijske rasprave

citat:
WipeOut wrote:


Hocu da kazem...
ako si za kafu hajde tamo u kahvic
evo ja cu pristaviti
pa da popijemo rahat,a sigurno ce nam se neko i pridruziti


ta nam fali ovdje, pa nije valjda da ti je vjera prestala biti zanimljiva
28-05-2011 at 11:48 | Ukljui u odgovor
racionalna manjina
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-02-2010
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 11437
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Mjesto za religijske rasprave

citat:
MelMel wrote:


Raco, ne vidjoh te da i jedan komentar dade o Mladicu. Morebit, jer se i on pod petokrakom skolovao. ;hanka Ali udri po islamu, to je mnogo bitnije nego Mladic. ;hanka

Dao sam jedan komentar, a poslije nisam morao komentarisati jer sam se slagao s tvojim komentarima, pa bi ispalo k'o da prepisujem
28-05-2011 at 15:01 | Ukljui u odgovor
bosnjobosnjo
Nivo: Forumas sa iskustvom
100% bosanac
Registriran(a): 30-06-2008
Lokacija: najdraza
Odgovori: 245
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave

Antiislamizam kao faizam, islamofobija kao reisofobija

Ve desetak godina reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri je linost o kojoj se najobilnije i najnegativnije pie i govori u dejtonskim medijima. Ne radi se o stvarnoj informativnoj potrebi, ve o nastojanju da se od reisu-l-uleme, a time i od Islamske zajednice, stvori centar svih problema. Stotine su uvreda, kleveta, bezonih konstrukcija reenih na adresu reisu-l-uleme, i bezmalo isto toliko je utnji bonjakih intelektualaca koji nisu detektirali i osudili ovu islamofobijsku pomamu.

Pokuaj SDP-a da diskriminira djecu koja pohaaju vjeronauku u Kantonu Sarajevo, potakli su reisu-l-ulemu da najavi mogunost protesta, zbog ega je iz SDP-ovskih politikih i medijskih jazbina izmiljeno da reis poziva na ruenje ustavnog poretka", pa se ak i visoki predstavnik Valentin Inzko osmjelio da izmisli kako reisu-l-ulema podriva mir i govori protivno ljudskom dostojanstvu". Poruka svih ovih napada je da bi reisu-l-ulema trebao zautjeti za sva vremena, kako bi ugodio ljudskom dostojanstvu", lanom miru i toleranciji, a zapravo drutvenom poretku u kojem bi Bonjaci ivjeli kao drugorazredni graani. Jer narod koji pristane da mu se odrekne pravo na njegovu vjeru, pristao je na svoj nestanak, budui da je vjera fundament svake nacionalne kulture, ali i kompas svake sadanjosti.

Ako bi Bonjaci prihvatili podvalu o sekularnom drutvu" (Sekularna je drava, jer njome ne upravljaju vjerske zajednice, a ne drutvo koje potuje slobodu vjerskih zajednica i vjersku okosnicu kulturne batine!), to bi znailo da pristaju ivjeti kao ateisti, ime bi prestali postojati kao Bonjaci. Napose, moe li se srpstvo i hrvatstvo vidjeti izvan pravoslavlja i katolianstva?! Naravno da ne moe! Zato se onda Bonjacima namee ateizacija i demuslimanizacija kao demokratski standard, i zato se reisu-l-ulema Islamske zajednice progoni i vrijea na najprizemniji nain? Zato to je postojanje islama u Bosni i Hercegovini motiv genocida nad Bonjacima, u svim historijskim etapama, pa i u ovoj dejtonskoj, u kojoj taj genocid ima oblik unitavanja bonjakog identiteta, temeljenog na vjeri u Bonjaka, i ukimljenog u Islamskoj zajednici.

U projektu takvog nastavka genocida nad Bonjacima, Islamska zajednica, ovakva kakva jeste, koju simbolizira uspravnost i slobodoumnost sadanjeg reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria - najvea je smetnja. Umrtvljivanje Islamske zajednice, njeno udaljavanje od bonjakih problema, tjeranje u intelektualni i patriotski kukaviluk - onako kako to rade neki na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu - krajnji je cilj ovih napada na reisu-l-ulemu Ceria.

U ovom tekstu mi neemo ulaziti u analizu svih tih napada i kleveta na reisu-l-ulemu Ceria, kakvim nije izloena ni jedna javna linost u BiH. Na obraz onih koji finansiraju i kreiraju te medijske i politike napade na reisu-l-ulemu Ceria, a pogotovo na intelektualnu ast onih proraunatih Bonjaka koji su se podali zluradosti i povjerovali u te lai i klevete, aljemo ovaj tekst u kome predstavljamo dr. Mustafu ef. Ceria, kao jednog od najuglednijih Bonjaka u povijesti, koji je odavno nadiao meunarodne domete bonjakog naroda. Reisu-l-ulema Ceri je na najuglednijim svjetskim adresama odavno ispred mnogih vjerskih poglavara koji zastupaju nacije od po 80 miliona ljudi, iz ega proizilazi zakljuak da su ti dometi iskljuiva zasluga dr. Mustafe Ceria. Pri tome napominjemo da u Bonjaka postoji kritina intelektualna masa koju vie nita ne moe poremetiti u uvjerenju da je bonjaki narod poaen linou dr. Mustafe ef. Ceria, i da je napad na reisu-l-ulemu napad na bonjaki narod.

U nastavku teksta emo iznijeti biografske podatke o reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafi ef. Ceriu, a to su injenice koje govore same za sebe i kojima je suvian komentar.

Biografija i aktivnosti

Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri je roen 1952. godine. Zavrio je Gazi Husrev-begovu medresu. Diplomirao na Univerzitetu al-Azhar u Kairu. Radio je kao imam u Graanici, a potom u Islamskom kulturnom centru u ikagu. U ikagu je zavrio postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistone jezike i civilizacije, gdje je i doktorirao pred poznatim muslimanskim uenjakom Fazlur Rahmanom. Uporedo s imamskim poslom predavao je na Amerikom koledu u ikagu.

Nakon petogodinjeg imamskog rada i studiranja u ikagu, radio je kao glavni imam u Zagrebakoj damiji. Njegovim dolaskom Islamska zajednica u Zagrebu je osavremenila oblike rada koji su dotad bili nepoznanica za Islamsku zajednicu, posebno u pogledu otvorenosti i komunikativnosti. Pod njegovim vostvom Islamska zajednica u Zagrebu je organizirala tri znanstvena simpozija. Ovakav vid aktivnosti u kreaciji dr. Ceria, Zagrebaku damiju svrstava u sam vrh znanstveno-kulturnog ivota Islamske zajednice u bivoj Jugoslaviji, a ini je sve prisutnijom i u tokovima razvoja islamske misli u svijetu.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri je bio docent na Islamskom teolokom fakultetu u Sarajevu. Od 1991. do 1993. godine bio je profesor na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru, Malezija. Izabran je 1993. godine za naibu reisa, a 1996. godine primio je Menuru za vrenje dunosti reisu-l-uleme. Za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran je 1998. godine, a ponovo je izabran na ovaj poloaj 2005. godine. Bio je predsjednik Udruenja ilmije u Hrvatskoj i Sloveniji, lan redakcija Islamske misli i Glasnika i suradnik Ope enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea. Objavio je vie tekstova u glasilima Islamske zajednice i u drugim strunim asopisima iz podruja islamistike, teologije i islamske kulture, objavio je knjigu na engleskom Roots of Synthetic Theology in Islam u Kuala Lumpuru, 2002. godine i knjigu Vjera, narod i domovina. Govori i pie arapski i engleski jezik.



Priznanja

1997. Dobio najvie egipatsko odlikovanje za doprinos u irenju islamske misli.

2003. Dobio UNESCO-vu nagradu za mir Felix Houphouet-Boigny za poseban doprinos meureligijskom dijalogu, toleranciji i miru u svijetu. Meu dobitnicima ove Nagrade su velika svjetska imena, od Nelsona Mandele (1991.) do Jasara Arafata (1993.), Dimi Kartera (1994.) do Luiza Lule Da Silvija (2008.).

2004. Dobio Sir Sternbergovju nagradu koju dodjeljuje Meureligijsko vijee krana i Jevreja za doprinos meuvjerskom razumjevanju.

2005. Dobio Plaketu za doprinos i afirmaciju Gazi Husrev-begove medrese.

2007. Nagraen kraljevskim Ordenom el-Husein prvoga reda Haemitske Kraljevine Jordan za osobitu predanost u radu, zajedno sa jordanskim, egipatskim i azarbejdanskim muftijom.

2007. Dobio Nagradu njemake Fondacije Teodor Hojs (Theodor-Heuss-Stiftung) za 2007. godinu, zajedno sa gospoom Ritom Sssmuth, bivom predsjednicom njemakog Parlamenta.

2008. Dobio Nagradu za ivotno djelo za 2007. godinu Asocijacije muslimanskih drutvenih naunika u Velikoj Britaniji. O znaaju ove Nagrade za ivotno djelo AMSS-a u Londonu najbolje svjedoe imena dosadanjih dobitnika: Ali Mazrui (2000.), Alija Izetbegovi (2001.), Zaki Badawi (2002.), Edward Said (2003.), Martin Lings (2004.), Fuat Sezgin (2005.) i Muhamed Abdul-Halim (2006.).

2008. Dobio prestinu meunarodnu Nagradu Eugen Biser, u Minhenu (Njemaka), zajedno sa Princom Gazijem bin Muhammedom bin Talalom iz Jordana i ejhom el-Habibom Alijem Zejnulabidinom el-Difrijem iz Emirata.

2009. Uvrten u knjigu Petsto najuticajnijih muslimana u svijetu. Od tih 500 napravljen je ui izbor od 50 najuticajnijih meu kojima je i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Mustafa ef. Ceri. Da bi se shvatila vrijednost selekcije 50 najuticajnijih muslimana u svijetu dovoljno je spomenuti imena kao to su saudijski kralj Abdulah bin Ali Saud koji je na prvom mjestu, te jordanski kralj Abdulah i marokanski kralj Muhamed VI, zatim dravnici kao to su turski premijer Redep Erdoan, te duhovni autoriteti kao to su ajatullah Ali Hamenei, ejh Jusuf Karadavi, ajatullah Husein Sistani, te egipatski muftija Ali Duma i mnogi drugi.


Utemeljitelj, suosniva i lan

1997. Osniva i punopravni lan Evropskog vijea za fetve na ijem elu je ejh Karadavi.

1997. Jedan od idejnih kreatora i utemeljitelja Meureligijskog vijea Bosne i Hercegovine.

2000. Izabran za redovnog lana Fikhske akademije za fetve pri Rabiti (Svjetska muslimanska liga) u Meki.

2001. Jedan od osnivaa i punopravni lan Fondacije za mezarje i uprave Memorijalnog centra u Potoarima.

2001. Jedan od osnivaa Islamskog evropskog vijea sa sjeditem u Parizu.

2004. Postao dopisni lan Kraljevske akademije Muesset Al Bejt u Ammanu (Jordan).

2004. Postao lan Svjetskog vijea za islamsko misionarsvo (Libija).

2006. Izabran meu deset lanova Izvrnog vijee Svjetskog foruma uleme.

2006. Na 8. zasjedanju Svjetske konferencije religija za mir u Kjotu (Japan) izabran u najvie tijelo Konferencije - Svjetsko vijee religija za mir, kao predstavnik sunnitskog islama.

2007. Jordanski princ Gazi bin Muhammed uruio mu diplomu redovnog lana Kraljevske akademije za islamsku misao.

2009. Uesnik konstituirajue sjednice Meunarodnog vijea C-1 for the Common Good (C-1 za zajedniko dobro) u Londonu. Rije je o vijeu za unapreenje odnosa izmeu Zapada i muslimanskog svijeta, kao nasljednika Vijea C-100, kojeg je ustanovio Svjetski ekonomski forum u Davosu 2001. godine.


Uee na meunarodnim forumima i inicijative

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri je uestvovao na brojnim meunarodnim konferencijama, sastancima i seminarima i svojim predavanjima i idejama pobuivao veliku panju meunarodne intelektualne, vjerske i politike javnosti. Zbog toga je dobijao brojne pozive od relevantnih meunarodnih organizacija koje imaju globalni karakter i uticaj. Veem broju tih poziva nije se mogao odazvati.

2001. - 2009. Redovan sudionik na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu i lan Grupe 100 za odnose izmeu islama i Zapada.

2002. Sudionik konferencije Evro-atlantskog partnerskog vijea, gdje je odrao predavanje o temi: Islam protiv terorizma.

2003. Uestvovao na OSCE-ovoj konferenciji u Beu sa predavanjem o temi: Rasizam, ksenofobija i diskriminacija.

2006. U okviru rasprave o temi Jedno more - tri vjere, u Rimu govorio na simpoziju u sklopu internacionalnog skupa Mediteran na pragu novog milenija.

2006. Odrao predavanje na susretu idova i muslimana, koji je pod nazivom Bejahad odran na Hvaru, kada je usvojen i Apel Kulturom do zajednitva.

2006. Na inicijativu Madelin Albright, bive dravne sekretarice Sjedinjenih Amerikih Drava, govorio je na prestinoj meunarodnoj konferenciji Brainstorm 2006 u Aspenu (Kolorado, SAD).

2006. Na poziv federalne ministrice unutarnjih poslova Austrije Lize Prokop prisustvovao je meunarodnoj konferenciji o temi Dijalog kultura i religija, koja je odrana u Beu. U prisustvu velikog broja svjetskih i evropskih strunjaka u oblasti kulture i religije, reisu-l-ulema je govorio na treoj sesiji o temi: Evropa - drutvo zajednike batine (Europe - A Community of Common Heritage).

2006. Odrao govor na Univerzitetu Viskonsin (Madisonu, SAD) u okviru meunarodne konferencije o temi: Deset Boijih zapovijedi i njihova aplikacija u judaizmu, kransvu i islamu. U Bostonu je 3. aprila 2006., na MIT (Massachusetts Institute of Technology), odrao predavanje o temi: Identitet evropskih muslimana.

2006. U Evropskom parlamentu predstavio Deklaraciju evropskih muslimana.

2006. Na meunarodnoj konferenciji u Kuala Lupuru (Malezija), pod nazivom Dijalozi: Islamski svijet-SAD-Zapad - Ko govori u ime islama? Ko govori u ime Zapada?, obratio se predavanjem na temu Izazovi koji su nametnuti naukom i tehnologijom na relaciji muslimani-Zapad.

2006. Objavljena i na etiri jezika prevedena (engleski, arapski, njemaki, francuski) Deklaracija evropskih muslimana, koja je nastala povodom traginih dogaaja od 11. septembra 2001. u Nju Jorku, 11. marta 2004. u Madridu te 7. jula 2005. u Londonu.

2006. Na poziv generalnog direktora ISESCO (Islamska organizacija za odgoj, obrazovanje i kulturu) dr. Abdulaziza Tverdia, sudjeluje u radu meunarodne konferencije u Tunisu o temi Civilizacije i kulture: od dijaloga do saveza.

2006. Jedan je od potpisnika pisma 138 muslimanskih elnika i intelektualaca upuenog kranskim poglavarima, s pozivom na dijalog, a povodom papinog predavanja na Regensburkom univerzitetu.

2007. U Vaingtonu odrao predavanje u prestinom meunarodnom centru Woodrow Wilson za uenjake o temi Umijee tolerancije.

2007. U prisustvu ejhu-l-Azhara Muhammeda el-Tantavija i velikog broja uleme iz cijelog svijeta, govorio na etvrtoj sesiji u okviru Drugog svjetskog susreta svrenika univerziteta Al-Azhar u Kairu o temi Umijee tolerancije u islamu.

2007. Govorio na konferenciji Akademska sloboda i sloboda religije - tenzije i kompromisi dvaju koegzistentnih i fundamentalnih prava na Leiden univerzitetu u Holandiji.

2007. U Dohi (Katar) uestvovao na konferenciji Dohska konferencija za meuislamski dijalog i govorio na temu Znaaj zbliavanja miljenja za jedinstvo muslimana, u prisustvu vie od dvije stotine delegata iz muslimanskog svijeta.

2008. Uestvovao na trodnevnoj konferenciji na Jelskom univerzitetu (SAD) o temi Ljubav prema Bogu i komiji u rijei i djelu - pretpostavke za muslimane i krane, koju su inicirali muslimanska ulema i intelektualci a podrali krani sa Jelskog univerziteta.

2008. Uesnik Meucivilizacijskog dijaloga koji se vodi izmeu Japana i islamskog svijeta u Rijadu.

2007. Na poziv Liz Mohn, predsjednice Bertelsmann fondacije iz Njemake i dr. Volganga usela, biveg austrijskog kancelara, prisustvovao evropskom susretu Trilogija Salzburga.

2008. U gradu Saporo u Japanu uestvovao na samitu vjerskih autoriteta svijeta za mir, a u povodu odravanja Hokaido samita Grupe osam (G.

2008. Predvodio delegaciju muslimanskih intelektualaca iz cijelog svijeta na prvom povijesnom seminaru Katoliko-muslimanskog foruma Ljubav prema Bogu, ljubav prema komiji.

2008. Na poziv Svjetske konferencije religija za mir (WCRP), prisustvovao Meunarodnoj diplomatskoj konferenciji o kasetnom naoruanju, u Dablinu (Irska).

2009. U Evropskom parlamentu (EP), na plenarnom zasjedanju u Strasburu, 15. januara, usvojena Rezolucija o Srebrenici, iji je jedan od inicijatora i promotora bio bosanski reisu-l-ulema Ceri.

2009. Predvodio visoke muslimanske autoritete u Evropi u dizanju glasa protiv nasilja u Pakstanu

2009. Sudjelovao u jedinstvenoj meureligijskoj ceremoniji, koja je odrana u Kopenhagenu pod pokroviteljstvom vedskog nadbiskupa dr. Andresa Vedrida i Svjetske konferencije religija za mir, a u okviru dogaaja od posebne vanosti za budunost ovjeanstva - Konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda. U svojstvu dopredsjednika Konferencije religija za mir, proitao Bosansku dovu u kojoj se govori o miru, toleranciji te ljudskoj odgovornosti i savjesti ovjeanstva koju treba probuditi radi zatite prirode i spasa od globalnog zagrijavanja koje prijeti da ugrozi ivot na Zemlji.

Istaknuti muslimani: Reisu-l-ulema meu 100 najuglednijih

Izdavaka kua Oneworld Publications iz Oxforda (Velika Britanija), izdala je knjigu autorice Natana J. DeLong-Bas Istaknuti muslimani: Muslimani graditelji svjetske civilizacije i kulture". U knjizi su donesene biografije i najznaajnija postignua stotinu najuglednijih muslimana u povijesti, po izboru autorice DeLong-Bas. U knjizi su odabrana imena linosti koje su uinile znaajan doprinos razvoju svojih drutava, ali i globalne zajednice. Uz imena NBA zvjezde Kareema Abdul Jabbara, preko dobitnice Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi, hip-hop umjetnika Mosa Defa, svjetskog bokserskog ampiona Muhammada Alija, nagraivanog novinara i najprodavanijeg pisca Ahmeda Rashida, popularnog muziara i dobrotvora Yusufa Islama, dobitnika Nobelove nagrade za hemiju Ahmeda Zewaila - nalazi se i ime reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria

31-05-2011 at 22:14 | Ukljui u odgovor
racionalna manjina
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-02-2010
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 11437
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave

Ma reis je jedno veliko nevinace, ne titi on pedofile, ne pravi dvore parama tajkuna, i nikad nije ni jednu hukaku poruku na svojim vjersko - politikim govorima poslao.

31-05-2011 at 23:40 | Ukljui u odgovor
racionalna manjina
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-02-2010
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 11437
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave

ta vi mislite o erijatskim kaznama poput, kamenovanja, odsijecanja ruku i bievanja ?

Meni je nestvatljivo kako razuman insan moe rei da to tako treba i da su te kazne normalne.

02-06-2011 at 10:14 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave

Evo vam jedno blogersko opaanje iz susjedne nam RH koja i sama muku mui sa kleriko staleom koji iza sebe ostavlja samo ekonomsku pusto i dezorijentiran narod. Problem i kod njih i kod nas to politiari nemaju muda da stvari postave ne svoje mjesto tj.da religiju maknu od drave i postave na to njeno duhovno mjesto




Dobro nam do'o Sveti Oe!

Ma kakva aritmija moj doktore, to je radost, to je ushit, to je razdraganost.
To je posebno stanje kao trema pred nastup, to je veselje za koje opisati jo nisu izmiljene rijei jer ovih trideset slova premalo je za kombinatoriku.
Radujem se kao malo dijete, radujem i nadam.
Kad idem na spavanje molim se da no to krae traje, ne radi kostoboljeznam ja da Vi razumijete.

elim da svi dani do Tvog dolaska Sveti Oe nestanu da se taj osvit jutra pojavi to prije kao bljesak, pojavi kao veliko iznenaenje, recimo kao ono u Japanu samo dva puta jae naravno u drugom znaenju.
Molim se da Tvoj sjaj i zlato zablijeti u svoj svojoj punini da bude dostojno dvora biskupskih u Lijepoj Naoj.
Molim se da nas zaslijepi tvoj blagi pogled i iskreni otvoreni smijeak koji govori o Tvojoj ljubavi spram nama, o tome kako smo mali pod zvijezdama a ipak imamo ast i sreu doekati tako visokog i skromnog gosta.
Molim se da svi tvoji papamobili, papaavioni, papabrodovi, (svemirski i morski) papamotocikli sa prikolicama mirno prolaze preko zavarenih ahtova a siguran sam da oe jer to su zavarivali najbolji zavarivai sa atestima iz Lijepe Nae. (bez norme)
Nema anse, nije ostavljena niti najmanja mogunost da poviri onaj s trozubom iz nekog otvora kanalizacije. I ako, iskreno reeno, moglo se tu malo i zaparati pa taj novac pridodati za kupnju malo boljeg poklona koji Ti se sprema ali Ti e razumjeti, nema se jer dok su se namirivali zasluni ponestalo je para a spisak je jo podugaak. Ovi nevjernici sa zapada sve nam tee daju pare kao ne vjeruju nam. Nama, nama najveim vjernicima svijeta oni ne vjeruju?
Moglo se, rekoh, zaparati jer se doek mogao organizirati i na drugom mjestu gdje ima velikih livada po kojima isto tako tre konji kao i po hipodromu.
Ima i trgova koji jo nemaju kanalizaciju pa bi se izbjeglo zavarivanje ahtova.
Ali pustimo to, vano je da Ti nama dolazi u radosti i blagoslovi dvore od dragog nam kamena, blagoslovi nae predstojee izbore jer znam da Ti nee biti pristran ve postupiti onako kako Ti se kae.

Dobro nam do'o dragi Papa, klie srce moje jer i moja obitelj daje svoj skromni prilog Tvome dolasku.
I ako ISUS nije imao zlatnu krunu ve onu bodljikavu, i ako oni avli nisu bili zlatni ve neki nevjeto iskovani u nekom brodogladilitu (ovo brodogladilite, nije da oni gladuju to nemaju nego su i oni davali priloge za neiji dolazak), i ako ISUS nije imao sve to papa-neto, ja sam ostao njegov vjernik pa sve tee razumijem zato sjaj.ma pustimo to, meni i tako trebaju nove oale.

Jedino mi je teko to ne mogu sve ove pojavnosti objasniti svojoj unuici, ne mogu joj objasniti ni zato ima cistinu fibrozu.
Ne mogu joj objasniti sve ovo to pie i zato nee ivjeti sretno i dugo kao njezine prijateljice?
Ali joj mogu objasniti zato su joj ukinuli invalidninu!!
Mogu joj otvoreno rei i pripremiti je da i ona mora podnijeti rtvu i dati svoj mali skromni doprinos.
Ako ne budemo imali za lijekove dati e dijete moje i svoj mali skromni ivot kao to ga je i ISUS dao da bi se mi danas razbacivali s njegovim postojanjem.
Rei u joj:
Draga moja unuice, budi sretna i radosna radi toga to su ti ukinuli invalidninu, budi ponosna kao Onaj na Raspelu i smatraj da svoju invalidninu daje kao mali prilog za dolazak Svetog Oca jer drava je siromana.
Nemoj pitati zato toliki sjaj i pompa, ustvari nemoj nita pitati jer jedino je vano da Sveti Otac doe a za to treba para, puno para. I nemoj me pitati zato je on svet jer nisam siguran u odgovor. Nemoj me pitati zato je Sveta Stolica sveta a tvoja u granulatima, svijetlim malim kuglicama jer ne moe probaviti masnou a drava nema novaca da ti olaka.
Nemoj me pitati dijete moje zato se svetost vee uz sjaj i zlato? Zato drava vie nema za pomo potrebnima a ima za dijeliti bojim ljudima koji skromno uivaju u raskoi.
Nemoj me pitati jer sluti moj odgovor.
Ti si moje zlato i trajat e vie od bilo kojeg dragog kamena i svih privjesaka objeenih na njihovim prsima i obrua na njihovim prstima.
Ti, unuice moja, pomoli se i reci: dragi Boe, evo uzeli su moju invalidninu, moda ba ona bude ta mrvica to nedostaje da bi se doekalo Svetog Oca. Neka mu je blagoslovljeno pa me se moda sjeti u molitvi!
Dobro nam do'o Sveti Oe!

02-06-2011 at 10:21 | Ukljui u odgovor
racionalna manjina
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-02-2010
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 11437
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave

I ta sad, treba se Papa odrei svoje zlatne krune da bi spasio jedan djeiji ivot

Kad bi katolika crkva troila svoje ogromno bogatstvo na lijeenje bolesnih, a ne na zlatne krune, krieve, skupocjene automobile, avione, kamione itd., onda bi se svi bolesni izlijeili a to ne bi bilo dobro za Crkvu.
Zdravi se ne bi toliko molili i ostavljali pare u crkvi da se njihove molitve uslie, i onda papa ne bi mogao imati zlatnu krunu ve neku bezveznu mesinganu

02-06-2011 at 10:41 | Ukljui u odgovor
racionalna manjina
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-02-2010
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 11437
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Mjesto za religijske rasprave

citat:
MelMel wrote:


Meni licno kazne tipa - smrtna kazna (sto se cesto praktikuje u nekim drzavama USA-a ), zatim kazne tipa kamenovanje, odsijecanje ruku i bicevanje nikada nisu bile normalne kazne i nikada mi nece biti normalne kazne.

Ono sto mi je narocito morbidno i nenormalno su ljudi koji gledaju izvsenja takvih kazni i jos nadju neku licnu satisfakciju prilikom gledanja bilo cijeg pogubljenja.

gorit e ti, gorit
02-06-2011 at 13:46 | Ukljui u odgovor
Dilber
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 11-08-2010
Lokacija: u kamionu
Odgovori: 4206
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave




,,,,steta sto ne postoji smrtna kazna ,javno spaljivanje....i to negdje javno,da svi cuju i gledaju kako gori i vristi

[Edited by Dilber on 02-06-2011 at 09:08 GMT]

02-06-2011 at 14:07 | Ukljui u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Mjesto za religijske rasprave

Pa to se tie tog bievanja ,ja bi postavio Mladia na ulicu,onako u majici i pustio sve iz Ex-Jugoslavije,da prou pored njega.
Pa ko hoe da ga udari biem(samo jedna ansa)nek udari,a ko nee ne mora.

Zanimljivo
Milorad Dodik eli formirati Islamsku zajednicu okupiranog dijela BiH, koja nee imati nita s IZBiH?!
Da nije kojim sluajem rijeio primit islam?

03-06-2011 at 19:27 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 6
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Che.Guevara, desertrose, ekonomstica, fazanfazan, kalesija taxi 15-25, nike007, nobody, onakva, PADOBRANACC, Parad0x, Posmatrac 5
FORUM : Religija i filozofija : Mjesto za religijske rasprave New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice