Kako je hotel Stela u Nemu otet od radnika Polihema


Član Udruženja dioničara Polihema dd Tuzla Sakib Kopić kazao nam je da je Udruženje dioničara kapitala Stele formirano 2006. godine i da su upućene tužbe tužilaštvima BiH i Fedracije, a dokumentacija je poslana i SIPA-i. Otkrio nam je najnoviju informaciju da su u nedjelju nakon ovih prijava iz hotela iznošena cijeli dan dokumentacija iz hotela Stela i prebačena je na nepoznatu lokaciju

Odlukom Kantonalnog suda u Sarajevu od maja 2010. godine ponovo će se utvrđivati ko je vlasnik hotela Stela u Neumu. Iako ne postoji dilema da je hotel u vlasništvu radnika dioničara Poliheme iz Tuzle otimačina ovog reprezentativnog objekta se nastavlja. Razlog je poništavanje početnog bilansa firme Salus hotel Stela po kojem su vlasnici neumskog hotela Federacija BiH i splitska firma Bumes.

Član Udruženja dioničara Polihema dd Tuzla Sakib Kopić kazao nam je da je Udruženje dioničara kapitala Stele formirano 2006. godine i da su upućene tužbe tužilaštvima BiH i Fedracije, a dokumentacija je poslana i SIPA-i. Otkrio nam je najnoviju informaciju da su u nedjelju nakon ovih prijava iz hotela iznošena cijeli dan dokumentacija iz hotela Stela i prebačena je na nepoznatu lokaciju.

Konjevodovi jataci u državnim institucijama

- Sklonili su dokumentaciju, jer vjerovatno su dobili dojavu da će ih posjetiti SIPA. Dakle, imaju svoje jatake i u SIPA-i i u tužilaštvima i svim strukturama vlasti. Po sudskim presudama trenutni stopostotni vlasnik Stele je država BiH. A sve ovo vrijeme od rata hotel koriste kriminalci. To je firma Bumes iz Splita, i oni preko direktora Stele Pere Konjevoda upravljaju hotelom i ubiru profit.

Od profita hotela Konjevod je napravio sebi motel! Kćerkama kupio skupocjene automobile. Imamo sve informacije za to što i mi imamo svoje ljude u Steli koji nam sve to javljaju – kazao je Kopić.

Kopić nastavlja, kada je sagrađena Stela od radničkih para hotel nikada nije bio privredni subjekt pa su plaće dobivali iz Polihema i većina radnika još uvijek radi u ovom hotelu. Hotel je tada bio popola u vlasništvu Polihema i TDI. Vraća se na 1990. godinu kada je Stela izgrađena. Imovina hotela je po pola podjeljena sudskom odlukom između dvije pomenute firme. Knjigovodstvena vrijednost objekta iznosila je 20 miliona maraka, a stvarna vrijednost je mnogo veća.

Federalna agencija za privatizaciju 27. septembra 2006. godine, njen Upravni odbor donio je odluku o privatizaciji firme Salus hotel Stela, a tu firmu su činili hotel Stela i Energoinvestov hotel TAT, koji je isto tako otet, a radnici TAT-a danas štrajukuju i traže plaće, uplatu za doprinose, a njihov hotel neko uzurpirao. Tu je i objekat bivšeg Centralnog komiteta Saveza komunista i sva tri objekta procijenjena su na sramnih 5,6 miliona KM.

Mjezinović problem oko hotela povjerio savjetniku Mehi

Šta radi Federalna vlada u ovom slučaju?

- Premijer Mujezinović dao je zadatak svom savjetniku izvjesnom Mehi i mi s njim često kontaktiramo, ali nema neke velike pomoći od toga. Sve što je do sada urađeno nezakonito to je učinila Federalna agencija za privatizaciju. Ja je zovem agencijom za pljačku. Njeni biši čelnici Rešad Žutić, Vahid Dupovac i Vjekoslav Prce sve su nam zakuhali oko hotela. Savjetnik federalnog premijera Mujezinovića, Meho dobio je samo neke dokumente od Kopića gdje se vidi da je hotel vlasništvo radnika Polihema. Zatim, je Meho odgovorio našem sugovorniku da je sve oko privatizacije Stele rađeno telefonom. Samo se naredi uradi to tako i na tome se sve završavalo.

Oni su Polihem kao stratešku firmu privatizirali sramnim upisom dionica. Znali su oni da ćemo mi ubrzo otići u stečaj, pa su mislili da ćemo mi zaboraviti naš hotel Stelu. Naravno nismo ga zaboravili, jer smo prvo morali pokrenuti Polihem koji je bio u stečaju i nastavili smo se boriti za Stelu – ističe Kopić.

Federalna agencija za privatizaciju, odnosno pljačku, kako tvrdi Kopić 2005. godine angažovala je revizorsku kuću iz Sarajeva Revsar. Direktorica je bila Alma Malinović. Ova revizorska kuća je prihvatila nalaz revizorske kuće CRO iz Splita, koja je iz istog grada iz iste zemlje odakle dolaze ovi fiktivni dokapitalizatori Stele. I hotel je procijenjen na sramnih 2,4 miliona KM, da ne povjerujete. Samo plac gdje izgrađen hotel vrijedi mnogo više.

Sramna uloga sarajevske revizorske kuće Revsar

Malinović priznala svojim izvještajem ta njihova navodna strana ulaganja u iznosu od 2,6 miliona KM. Tako je Bumes iz Splita postao većinski vlasnik Stele. Da bude veći apsurd sva strana ulaganja morala su ići preko banaka, ali u ovom slučaju ovih 2,6 miliona stranih ulaganja išlo je preko bivše SDK-a. U Tužilaštvu Hercegovačkoneretvanskog kantona u ovom slučaju neće niko prstom da mrdne iako smo im ukazali na sve ove nezakonitosti, pojašnjava Kopić. Kada smo se mi obratili Tužilaštvu BiH, oni su nama predmet vratili i kazali da ga uputimo Tužilaštvu FBiH. I prije desetak dana zvao nas je gospodin Tihomir iz Tužilaštva FBiH i reka nam da na osnovu ovih papira koje smo dostavili da ima itekakvih osnova za pokretanje istrage. Kazao nam je da on to mora uputiti Tužilaštvu HNK-a koji nisu ništa do sada poduzeli. Rekli smo mu da ne vjerujemo tom tužilaštvu, a Tihomir nam je rekao da će čekati dva mjeseca i ako oni ništa ne urade, onda će federalno Tužilaštvo uraditi šta treba.

Spor oko hotela Stela neće se završiti ni u ovoj godini smatra Kopić. Dodaje ako je Mijo Brajković mogao dobiti pola Aluminijskog kombinata u Mostaru zašto radnici Polihema ne mogu dobiti svoj dionički kapital.


Zašto je Vrhovni sud FBiH odbio revizju hotela Stela?

- Vrhovni sud nije razmatrao vlasničku strukturu. Niti je razmatrao da li je Agencija za privatizaciju postupila po zakonu kada je isknjižila neprikosnoven privatni dionički kapital i prikazala ga kao državni. Vrhvni sud se nije bavio našim zahtjevima i jednostavno su nam odbili novu reviziju. Hotel Stela u Neumu je sagradila zajedno sa 1.129 dioničara preduzeće Poliretanska hemija iz Tuzle. Hotel je sagrađen 1990. godine za nepuna tri mjeseca, tako da je već početkom jula 1990. godine primio prve goste. Izgradnji hotela prethodio je referendum, na korne su se radnici izjasnili za gradnju hotela ogromnom većinom. Nakon toga uslijedilo je pojedinačno upisivanje iznosa dioničkog kapitala, i radnici su upisivali iznos spram svojih primanja.

Samo je prvostepeni sud u Mostaru ulazio u to ko je napravio hotel i šta je uradila Agencija za privatizaciju i faktički hotel je tada dodijeljen nama. Da bi kasnije na kantonalnom nivou, kada su kriminallci vidjeli da će izgubiti hotel, angažovali su federalnog pravobranioca Augusta Jančika. On je čovjek koji treba štiti državnu imovinu, a stao je na stranu kriminalaca i to je prevagnulo da je kantonalni sud presudio da je hotel stoposto državni i sva strana ulaganja su proglašena ništavnim – tvrdi Kopić.

Prijave SIPA-i

Udruženje dioničara poslalo je pismo direktoru SIPA-e Mirku Ljuiću, odnosno podnijeli su prijavu za privredni o organizirani kriminal u predmetu hotel Stela protiv Rešada Žutića, bivšeg direktora Federalne agencije za privatizaciju i njegovih zamjenika Vahida Dupovca i Vjekoslava Prce, te ministra turizma FBiH, Nevenka Hercega, njegovog pomoćnika Marka Arapovića, Franje Saravanje, PUO -Agencije i sutkinje iz Čapijine Gordane Buntić i Enesa Ganića sadašnjeg direktora Agencije za privatizaciju.

Zutić je smijenjen, samozvani ekspert Dupovac je kao nagradu za dobro obavljen posao dobio novi angažman u super profitabilnom BH Telecomu, a Prce je kao nagradu za svoj doprinos u ovoj prljavoj raboti otpremljen u mirovinu od 1.400 KM

Dodik je najbogatiji političar u BiH

B. A. 03/09/2010 11:24:00


SARAJEVO - Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik najbogatiji je političar u Bosni i Hercegovini, a predsjedavajući Predsedništva BiH Haris Silajdžić i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović su među najsiromašnijima, proizlazi iz imovinskih kartica koje su svi kandidati na predstojećim oktobarskim izborima u BiH morali da...

... dostave Centralnoj izbornoj komisiji (CIK).
Kako prenose mediji u BiH, prema imovinskoj kartici Milorada Dodika, koji se ovoga puta kandiduje za predsjednika RS-a, on je tokom 2009. godine zaradio ukupno 122 hiljade eura. Od toga je 30 hiljada premijerske plate, čak 50 hiljada od iznajmljivanja stanova u Beogradu, a 40 hiljada od poljoprivrede.

U dugom popisu svoje imovine, Dodik je naveo kuće u BiH i Srbiji, dva stana u Beogradu i automobil vrijedan 50 hiljada eura. Cjelokupnu imovinu Dodik je procijenio na milion i 450 hiljada eura.

Čelnik HDZ BiH Čović prijavio je kako je u 2009. godini od plate zaradio tek nešto više od 7000 eura. Vlasnik je kuće vrijedne 250 hiljada eura, a sa suprugom ima suvlasništvo nad stanom te automobil vrijedan 50 hiljada eura.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić zaradio je od predsjedničke plate nešto više od 30 hiljada eura, ima skromni stan vrijedan isto toliko, ali i više od 60 hiljada eura kredita.

Sličnu zaradu kao i Komšić ostvario je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji je naveo da od nekretnina posjeduje stan od 48 kvadrata metara dok njegova sestra koristi zajedničku kuću površine 181 kvadrata, prenosi rse.



(Vijesti.ba)

BANJALUKA - Za dva mjeseca u Republici Srpskoj /RS/ počinje oduzimanje nezakonito stečene imovine koja je vlasništvo osumnjičenih kriminalaca - piše današnji "Pres". Ministar pravde RS Džerard Selman rekao je da Odjeljenje za finansijske istrage MUP-a RS već privodi kraju istrage protiv nekoliko osumnjičenih za teška krivična...

... djela, na osnovu čega će biti izdat nalog za privremeno oduzimanje njihove imovine i taj nalog će važiti do okončanja sudskog postupka.

Selman je rekao da će prvo biti oduzeta pokretna imovina u vrijednosti od oko milion KM, i dodao da su detalji te akcije u strogoj tajnosti, kao i lica koja su obuhvaćena istragom kako ne bi pokušala da se riješe imovine i onemoguće njeno oduzimanje.

Izvori bliski MUP-u potvrdili su da je pri kraju istraga protiv više osoba, te da je ta istraga komplikovana i zahtjevna i na određen način je novina i za samu policiju, jer će se nova zakonska rješenja prvi put primijeniti u praksi.

Istrage će biti zatvorene za javnost sve dok se ne dođe do faze u kojoj će se oduzimati nezakonito stečena imovina i predavati na upravljanje novoformiranoj Agenciji za upravljanje nelegalno stečenom imovinom.

Direktor te agencije Zoran Stanišljević rekao je da će ova institucija uskoro biti osposobljena za primjenu zakona, dodajući da je u toku konkurs za prijem 18 radnika, kao i da je pripremljeno skladište za čuvanje oduzetih pokretnih stavri, dok će se novac čuvati u trezoru RS.



(Vijesti.ba/Srna)

citat:

---

Shaban wrote:
...

---

Uprkos bankrotu slovenačkog CPM-a, Vlada RS-a produžila ugovor o izgradnji autoputa?

B. A. 17/01/2011 12:37:00


SARAJEVO - Slovenačka građevinska kompanija CPM početkom ove sedmice pred sudskim organima proglasila se insolventnom. Za javnost BiH ovo svakako ne bi bila osobita vijest da nije riječ o firmi koja je kao strateški partner Vlade Republike Srpske (RS) trebala graditi autoput Banja Luka - Doboj vrijedan 300 miliona eura.

Neplaćene obaveze CPM-a iznose blizu 105 miliona eura, dok je vrijednost njegove imovine procijenjena na 83 miliona eura. Prema sačinjenoj listi povjerioca, CPM samo NLB banci duguje 30 miliona eura.

Sud u Mariboru, gdje je sjedište CPM-a, imenovao je prinudnog upravnika koji će provesti proces prisilnog izmirenja obaveza. CPM je pred sudom u Mariboru povjeriocima predložio da im vrati samo 35 posto dugova i to u narednih šest godina. U Sloveniji ovo nikoga nije začudilo.

"Dogodilo se ono što su svi u Sloveniji očekivali već duže vrijeme. Dugovi CPM-a premašuju 100 miliona eura. Ukoliko minimalno 60 posto povjerioca ne prihvati predloženi plan otplate dugova, CPM ide u stečaj", rekao je za banjalučki portal "Capital" novinar ljubljanskog Dnevnika Primož Cirman, piše današnje "Oslobođenje".

Posebnu pažnju u ovom slučaju izazvala je tvrdnja CPM-a pred mariborskim sudom da ugovor sa RS-om o izgradnji puta Banja Luka - Doboj nije raskinut, odnosno da su uspjeli obezbijediti njegovo produženje, kao i da je taj ugovor osnova za njihov oporavak. U planu predstavljenom povjeriocima CPM je naveo da je uspio u pregovorima sa Vladom RS-a obezbijediti produženje ugovora do 1. marta 2011. godine. CPM tvrdi da će uspjeti obezbijediti bankarske garancije i da neće trpjeti kazne zbog probijanja rokova iz ugovora.

"U najavu da će CPM uspjeti da obezbijedi garancije, malo ovdje ko vjeruje, s obzirom na to da su insolventni i da predlažu da samo 35 posto ukupnih dugova vrate u narednih šest godina", kaže Cirman.

U Ministarstvu saobraćaja i veza RS-a te navode su odbacili kao netačne, podsjećajući da je Vlada RS-a odluku o raskidu potkoncesionog ugovora sa COP-om usvojila 24. decembra prošle godine i da je o tome CPM obaviješten.

"Ministarstvo saobraćaja RS-a je informisano o trenutnoj situaciji u kojoj se našao CPM u Sloveniji. Odredbama ugovora o potkoncesiji preciziran je odnos između ugovornih strana, i Ministarstvo saobraćaja i veza postupiće u skladu sa odredbama tog ugovora i interese RS štititi u redovnom sudskom postupku. Imajući sve u vidu, smatramo da u ovom trenutku ne bi bilo svrsishodno za RS da dajemo bilo kakve komentare u vezi sa eventualnim potraživanjima ili postupcima", saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja RS-a.

Prema podacima koji su iz Vlade RS-a bili saopšteni javnosti, RS od CPM-a, shodno odredbama potkoncesionog ugovora, može potraživati oko 100 hiljada eura dnevno, što iznosi oko šest miliona eura za 60 dana kašnjenja, u odnosu na postavljeni rok do koga je CPM bio dužan Viadi RS-a dostaviti bankovne garancije za izgradnju autoputa Banja Luka - Doboj.

Ugovor sa CPM-om u prisustvu tadašnjeg premijera RS-a Milorada Dodika potpisan je 28. avgusta 2010. godine, neposredno pred početak kampanje za opšte izbore u BiH. Javnost je, nakon što je došlo do raskida ugovora između Vlade RS-a i austrijske kompanije Strabag o izgradnji ovog autoputa, ostala nemalo iznenađena odlukom vlasti ovog entiteta da se izvođač radova ponovo bira direktnom pogodbom, umjesto putem javnog konkursa, jer je takav oblik ugovaranja bio osnovna prepreka da Strabag dobije bankarske garancije bilo koje od evropskih banaka, piše "Oslobođenje", te zaključuje:

"Ništa manje iznenađenje nije bio ni odabir CPM-a jer su tada već bili poznati podaci da je nekoliko povjerilaca pred sudom u Mariboru tražilo pokretanje stečajnog postupka nad tom kompanijom. Sve te informacije i Dodik i ministar saobraćaja RS-a Nedeljko Čubrilović odbacivali su kao neosnovane tvrdeći da je riječ o tendencioznom izvještavanju koje ima za cilj političku diskreditaciju Vlade RS-a".



(Vijesti.ba)

EU: Moguće sankcije za bh. političare

21/01/2011 10:35:00
Vijesti.ba

BRUXELLES - U Bruxellesu je u pripremi rasprava o tome šta bi Evropska unija (EU) mogla da uradi kako bi pomogla Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, a pominju se i eventualne sankcije za političare koji namjerno blokiraju taj put. Iz ureda visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton...

...za Deutsche Welle (DW) je "potvrđeno da se radi na konkretnim prijedlozima i da se razmatraju mjere koje bi doprinijele ubrzanju eurointegracija BiH.

Za sada nema zvanične potvrde da bi se među tim mjerama mogle naći i eventualne sankcije za bh. političare ili institucije za koje se utvrdi da namjerno blokiraju napredak države ka EU.

- Na bazi zaključaka iz decembra prošle godine, spremamo raspravu o BiH, o budućoj ulozi i prisustvu EU na terenu. Rasprava će se obavljati na nivou ministara vanjskih poslova i održat će se na jednom od narednih zasjedanja Vijeća ministra, rekla je za Deutsche Welle glasnogovornica Catharine Ashton Maja Kocijančić.

Evropski ministri vanjskih poslova u decembru prošle godine apelovali su na novoizabrane političke lidere u BiH da se angažuju na konstruktivnom političkom dijalogu kako bi razvili zajedničku viziju budućnosti BiH i usmjerili zemlju u pravcu eurointegracija.

U Bruxellesu, pored razgovora o budućim mjerama u BiH, još traje i procedura izbora novog predstavnika EU u Sarajevu.

Prema nezvaničnim informacijama, moguće sankcije bi podrazumjevale uskraćivanje pomoći EU, zamrzavanje sredstava političara, ali i zabranu ulaska u EU.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack izjavila je da je ona u svojim izvještajima uvijek napominjala da je neophodno iskoristiti sve instrumente kojima raspolaže Evropska komisija, pa makar oni podrazumjevali i finansijske mjere, kako bi političari u BiH shvatili da moraju da rade svoj posao.

- To jeste jedan od instrumenata. Nemamo mnogo drugih. Možemo da tražimo, da govorimo, pravimo rezolucije, ali to nije dovoljno podsticajno za njih. Ne znam da li ima istine u toj inicijativi uvođenja sankcija, ali ako ima, nemam ništa protiv. Političari moraju da jednom shvate za šta su izabrani, rekla je Pack.

Po njenom mišljenju, dosadašnji pokušaji nisu bili dovoljni da bi političari u BiH shvatili da je "prošlo 12 sati" i da moraju nešto da urade.

- Ako nema drugog izlaza iz ovog zastoja i ako je činjenica da političari govore samo o nacionalističkim temama, moramo da iskoristimo sve instrumente koje imamo, zaključila je Pack.

Da postoji realna mogućnost uvođenja finansijskih mjera kao mogućeg mehanizma deblokade eurointegracija BiH, smatraju i u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG).

Marko Prelec, direktor programa za Balkan za Deutsche Welle kaže da za sada još ne postoji saglasnost unutar Unije o tom pitanju.

- To je ideja koja zvanično postoji unutar evropskih institucija u Bruxellesu. Nemamo informacije da je odluka donijeta, ali se o tome govori već duže vrijeme u kontekstu napora da se ojača profil evropskog predstavnika u BiH, rekao je on.

Prelec smatra da institucija sankcija jeste vrijedna, ali ne i odlučujuća kada je riječ o situaciji u BiH. On u prvi plan stavlja jak politički uticaj koji bi novi predstavnik EU u Sarajevu trebalo da ima na aktere u BiH.

U ICG-u naglašavaju da je bitno što prije imenovati predstavnika EU u BiH, jer Evropa ne smije sebi da dozvoli da ostavi upražnjenu stolicu u Sarajevu.



(Vijesti.ba/Fena)

NAJIMUĆNIJI Slovenac, tajkun iz Celja Mirko Tuš, zadržan je na razgovoru sa slovenskom policijom u sklopu velike akcije u kojoj ga se sumnjiči za gospodarski kriminal.

Šezdesetak krim-policajaca iz cijele Slovenije istražuje kako je Tuš, vlasnik istoimenog trgovačkog lanca, bez javnog natječaja prije nekoliko godina dobio koncesiju za mobilnu telefoniju, a uz njega su na razgovoru zadržane još četiri osobe.

Kako prenosi televizija SLO1, slovenska Agencija za poštu i elektronske komunikacije besplatno je Tušu dodijelila frekvencije za mobilnu telefoniju, najprije one za 1800 Mhz, a potom i UMTS, zbog čega bi mogao završiti iza rešetaka.

Iako policija nije htjela potvrditi da ga je zadržala, slovenski mediji navode da se gotovo sigurno radi o najbogatijem Slovencu, čija je imovina prije nekoliko godina procijenjena na gotovo 200 milijuna eura.

Arkanova udovica: Podignuta optužnica protiv Cece Ražnatović!

28/03/2011 22:50:00


BEOGRAD - Više tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Svetlane Cece Ražantović (3 tereteći je za nezakonitu prodaju 10 fudbalera FK “Obilića” i posjedovanje 11 pištolja bez dozvole. Optužnicom, u koju je “Blic” imao uvid, osim poznate pjevačice obuhvaćeni su njena sestra Lidija Veličković Ocokoljić zbog nezakonite prodaje 10 fudbalera i...

... bivši rukovodioci FK Obilića Dragiša Binić i Jovan Dimitrijević zbog prodaje jednog igrača, prenose Nezavisne novine.

Arkanovoj udovici optužnica stavlja na teret zloupotrebu položaja u produženom trajanju i posjedovanje oružja, dok se njena sestra se tereti za zloupotrebu u produženom trajanju. Biniću se na teret stavlja zloupotreba, a Dimitrijeviću pomaganje u zloupotrebi.

Ražnatovićeva i njena sestra su optužene da su od prodaje fudbalera nezakonito pribavile imovinsku korist od 14. avgusta 2000. do 21. maja 2003. U ovom periodu uzele su 4.100.000 njemačkih maraka i 3.480.000 dolara.

Lidija Veličković se tereti da je po nalogu sestre otvorila privatne račune u jednoj beogradskoj banci, kao i u “AD banci” u Skoplju, “Popular banci” na Kipru i “Rajfajzen banci” u Segedinu sa kojih je podizala noovac od prodaje fudbalera.

Dan D" za bh. fudbal

SARAJEVO - Toliko historijskih utakmica, sjednica, “majstorica”, toliko smo puta najavljivali “Dan D” za bh. fudbal, a godinama se ništa nabolje nije promijenilo. I današnja skupština N/FSBiH ima karakter ključne, sudbonosne za fudbal na ovim prostorima. Danas bi se delegati iz dva entitetska, koje čine kantonalni i područni savezi na skupštini “krovnog” saveza trebali izjasniti da li će naš fudbal biti dio Evrope, ili će u slijepu ulicu bez povratka. Svjetlo ili tama, usvajanje statuta sa jednim predsjednikom ili suspenzija Saveza, klubova, reprezentacije i brojnih drugih projekata.

Drhte klubovi, strepi navijačka armija bh. reprezentacije kako u BiH tako i širom svijeta, u neizvjesnosti su i obični “smrtnici” zaposleni u savezu koji ni o čemu ne odlučuju. I o njihovim sudbinama odlučuju amateri, volonteri - čast izuzecima - raznorazna bulumenta bezličnih likova!

Dnevni list “San” saznaje kako je u političkim kuhinjama napisan scenarij za današnju skupštinu. Sve sa ciljem da se ona prekine, odgodi, a u “najboljem” slučaju na glasanju propadne usvajanje statuta. Nekoliko je varijanti ishoda današnjeg skupa. Prema pouzdanim informacijama, čelnici FSRS i predstavnici hrvatskog naroda, po uzoru na sporazume Dragana Čovića i Milorada Dodika “usaglasili” su strategiju čime će biti osujećen svaki pokušaj glasanja za izmjene statuta.

Oni će u samom startu osporiti legalnost delegata, pa i skupštine zbog nedefinisanog statusa kantonalne/županijske skupštine HNK, koja nije ni delegirala svoje delegate, jer se godinama nije sastajala. Time žele dovesti u pitanje izbor vodstva Federalnog saveza.

Ako bi se isprovocirala diskusija, upitno je održavanje “krovne” skupštine.

Delegati iz FSRS prije dolaska u “Holiday Inn” planirali su sastanak u hotelu “Beograd” u Istočnom Sarajevu, gdje će svi dobiti striktne upute kako se ponašati tokom skupštine. Svi oni će biti pripremljeni za razne varijante, koje su prethodno analizovane. “San” saznaje, kako će delegati iz FSRS i Zapadne Hercegovine, pitanje statuta gurnuti u drugi plan, a tražit će polaganje računa za bankrot saveza, za potrošene milione eura, za duple ugovore, za stavljanje pod hipoteku zgrade saveza... Svi oni će se deklarativno zalagati za reprezentaciju i klubove, ali i za Savez sa Predsjedništvom.

Čini se da im na ruku ide na što na skupštini neće biti Eve Pasque i Marcela Benza, koji više od deset godina rade na usuglašavanju statuta sa onim kakav je u UEFA-i i FIFA-i. Saznaje se kako će iskoristiti i pismo koje su čelnici Olimpijskog komiteta BiH poslali u Cirih i Ženevu, uz “molbu za razumjevanje prilikom odlučivanja o eventualnim sankcijama za N/FSBiH”.

U pripremljenim govorima važno mjesto imat će Dejtonski sporazum, na što se pozivaju predstavnici hrvatskog i srpskog naroda u N/FSBiH.

Ostvari li se na terenu ranije napisani scenario, od sutra će bh. fudbal biti izolovan. Ipak, postoji tračak nade. Saznaje se kako čelnici UEFA-e i FIFA-e, a nakon naše pobjede nad Rumunima, sve više razmišljaju o selektivnim sankcijama. Navodno će u prvi mah suspenzija zakačiti klubove i reprezentaciju, ali će do maja reprezentacija biti amnestirana, a klubovi će moći igrati na evropskoj sceni kada se formira Komitet za normalizaciju. Da li će statut pasti u hotelu “Beograd”, a bh. fudbal utonuti u potpuni mrak saznati će se nakon sastanka u sarajevskom Holiday Innu.

Put do pakla je zaista poplocan najboljim namjerama.
Procitah pola clanka ove gospodje, Nure Bazdulj (cije pisanje inace izuzetno cijenim), i huja me odmah uhvati. Razumijem sve, i nagon za pomoc, i sveeeee ali.
Ma na kraju krajeva evo procitajte, makar ovo sto sam i ja.

Generacija iz sedamdesete
Drhtaj za prošlim vremenom. Hoćemo li se opet sresti?
Živimo u vremenu apsurda. Sasvim normalno prihvaćamo kad je neko prema nama grub, zloban, kad odbije uraditi nešto što bi trebao, što nas povrijedi i kad za to nema nikakav razlog. Iznenadi nas, ostavi bez teksta, čak nas rasplače lijepa riječ, običan ljudski gest.
Piše: Nura Bazdulj-Hubijar
Od kad sam počela objavljivati u Hrvatskoj i sa tih prostora su mi se počeli javljati neki obični, mali, dragi ljudi. Šalju razglednice, pisma, e mailove, pišu poruke. A ja odgovaram. Među prvima mi je počeo pisati jedan stari gospodin, penzionisani profesor iz dalmatinskog grada. Neću pisati njegovo ime zbog onoga što slijedi. Helem, pismo po pismo, razglednica po razglednica, i odjednom se činilo da se zapravo dobro poznajemo. Pisao mi je o sebi, ženi, djeci, unucima, bolestima koje je starost donijela, strahvima, ljubavi prema moru, kamenu, prastarim stablima maslina...

Onda su prestala stizati i pisma i razglednice. Kad god bih pomislila na njega, istini na volju to nije bilo često zbog jurnjave u kojoj živimo i svakodnevne okupiranosti tekućim problemima, javilo bi se nelagodno pitanje: da se nije ozbiljno razbolio, da nije... Onda je stiglo pismo pjesnika i bibliotekara, prijatelja moga profesora, u kome mi je napisao kako je njegov prijatelj upao u pravu krizu, kako je beznadežno nesretan, neutješan. Samo hoda okolo, a mira ne nalazi. Žena mu oboljela, rak uzeo maha, kasno je operativni zahvat, čak i za hemoterapiju. Predloženo je zračenje koje bi se trebalo obavljati u splitskoj bolnici. Međutim, u bolnici nema mjesta, u dogledno vrijeme ga neće ni biti. U prvi mah sam se osjetila zatečenom i bespomoćnom, ružan je, poražavajući je osjećaj da si nemoćan. Onda sam se sjetila Izeta Hozo, kolege iz klase na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Izet je voditelj Odjela za gastroenterologiju i hepatologiju Kliničke bolnice u Splitu, doktorirao je medicinske nauke, profesor je na Medicinskom fakultetu i ugledan znanstvenik, autor više radova i kjniga. Uzmem mobitel i nepišem kratku poruku: Žena mog prijatelja bi trebala na zračenje u tvoju bolnicu, a mjesta nema. Poslala sam poruku pa napravila limunadu, a odgovor je već stigao. Kratak: Pošalji podatke.

Drhtaj

Obuzelo me uzbuđenje, u samom srcu sam osjetila drhtaj. Nakratko. Napišem: Imam samo broj telefona 023...

Ne prođe ni petnaest minuta, telefon zvoni. Stari, dobri doktor Izet Hozo kaže: Nuro moja, te sam ljude šokirao.

I ispriča mi. Stari gospodin nije bio u kući. Hodao je okolo tražeći, a ne nalazeći mira. Javila se kćerka. Kad se Izet predstavio kao voditelj u splitskoj bolnici žena se prenerazila, a kad je rekao da zove zbog smještaja njene majke u bolnicu jer sam ga ja pozvala, žena se načisto šokirala. Vidim da mu ništa nije jasno. Objasnim mu da te ljude uopće ne poznajem, da smo se samo dopisivali, da mi jednom napisao broj telefona kad me čisto molio da muž i ja ljetujemo kod njih.

- Onda nije ni čudo što je tako reagirala - kaže meni moj kolega Izet.
- Kako nije, pa to je najnormalnije, najmanje što sam mogla uraditi. Nije mi jasno zašto danas ljude ne pogađaju ružne, nego lijepe stvari.

Govorim to, a mislim kako sam i sama zasuzila kad me je nazvao i rekao da će sve poduzeti. Hvala ti, Izete moj. Vazda si bio ljudina. I onda, davno, davno, kad smo bili sasvim mladi iz tvojih očiju je tekla dobrota.




E sad, sta je ovo, cije mjesto Izet skresa, da od jaranice jaran na red dodje, jel ovo primjer ljudine il jos jedan dokaz kako bez stele i veze mores komotni hebat oca svog??