Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
ZA UVOZNU SOL PLAÆAMO OKO 8 MILIONA KM GODIŠNJE
12:30 / 18.04.2011.
Pravilnici o granulaciji soli limitiraju tuzlansku Solanu, mada njena so ide u zemlje EU-a - a bolja je, jeftinija i ekološki èistija od uvozne morske soli iz afrièkih zemalja.Pravilnici o granulaciji soli limitiraju Solanu, mada njena so ide u zemlje Evropske unije. A bolja je, jeftinija i ekološki èistija od ...
... uvozne morske soli iz afrièkih zemalja, reèeno je na okruglom stolu u Tuzli o temi So za puteve - domaæa ili uvozna, koji su zajednièki organizovali Tehnološki fakultet i tuzlanska Solana.
Od zatvaranja Rudnika kamene soli Tušanj, Tuzlaci više ne osiguravaju so za puteve.
BiH godišnje utroši oko 40.000 tona soli za zimsko održavanje puteva, od èega je tek jedan mali dio domaæa so, koja prema granulacijskom sastavu, koji je za domaæe dobavljaèe osnovni faktor, ne odgovara za pomenutu aktivnost.
Prema rijeèima direktora Solane Izudina Kapetanoviæa, tuzlanska so je dobra za izvoz u zemlje kao što su Austrija, Njemaèka ili Slovenija, ali zbog pravilnika koji su na snazi u BiH naši putevi se posipaju iskljuèivo uvoznom morskom soli, najèešæe onom iz Egipta i Tunisa.
Uvozna so sadrži oko dva posto netopivih materija, odnosno sastojaka koji direktno zagaðuju okoliš, dok domaæa so sadrži 0,008 posto takvih materija. Takoðer navodi da se svakom tonom uvozne soli okoliš optereti sa 20 kilograma netopivih materija.
½Ako pretpostavimo da je cijena ove soli oko 180 KM po toni, onda imamo nepotrebni gubitak ili trošak naših budžetskih para oko 50 hiljada KM. Sadržaj vlage u uvoznoj soli je dozvoljen do tri posto, što znaèi da uvozom 10 hiljada tona soli uvezemo i platimo 300 tona vode, što je dodatni trošak od oko 50 hiljada maraka, a domaæa so sadrži 0,1 posto vlage½, naglasio je Kapetanoviæ.
Biznis.ba/Bizon.ba
|
18-04-2011 at 14:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Nije valjda da konaèno pušu ljepši vjetrovi i da se aždaha zvana "ministri bez dna" stavlja pod kontrolu. Pa sad je u potpunosti jasno otpor hdz-a i ovolika borba za fotelje kakav nacionalni interes i kakvi bakraèi
SARAJEVO - Vlada FBiH skresala je juèer naknade ministrima, njihovim savjetnicima i ostalim državnim službenicima. Tako æe sada rukovodeæim i ostalim državnim službenicima, naknada za odvojeni život i troškove smještaja ukupno iznositi 200 maraka. Federalni...
... ministri, koji žive dalje od 70 kilometara od radnog mjesta i nemaju službeni stan, za naknadu troškova smještaja i za odvojeni život od porodice, primat æe 600 KM mjeseèno, a njihovi savjetnici pod ovim uslovima 300 KM. Ministri koji imaju službeni stan, a takoðer rade 70 kilometara od svog prebivališta, za naknadu troškova smještaja i odvojeni život æe primati 300 KM, a njihovi savjetnici, pod ovim uslovima 150 KM.
"Iako sam bio poslanik, ostao sam frapiran povlasticama za koje nisam zno da mogu iæi tako daleko", rekao je premijer Nermin Nikšiæ juèer nakon sjednice. Ministarima su mjeseèno naknade za odvojeni život iznosile 500 KM, za zakup stana 500 KM, u sluèaju korištenja službenog stana 500 KM za održavanje tog stana, 200 KM za troškove režija, te naknade za èetiri mjeseèna odlaska kuæi, a neki su èak kuæi odlazili službenim autom, uz sve naknade koje su primali.
Vlada FBiH zatražila je i od Administrativne komisije Parlamenta FBiH, da prati trend štednje koji je zauzela Vlada, piše sarajevski list "San".
"Mi imamo namjeru da neke ove naknade i potpuno ukinemo izmjenama zakona", kaže Nikšiæ.
Podatke o službenim vozilima Vladi je dostavilo 57 budžetskih korisnika, koji raspolažu sa 908 auta, od èega su 822 u voznom stanju, a 86 za prodaju ili nisu upotrebljiva. Znaèajan broj auta imaju policija, inspekcije i Porezna uprava, ali oko 340 vozila pripada organima uprave ili Parlamentu. Vozni park vlade FBiH æe doživjeti apsolutnu rekonstrukciju i uvoðenje reda u toj oblasti. Dio vozila æe se prodati, a neka æe se dati kao poklon udruženjima kojima su potrebna.
"Ministri i savjetnici koristili su vozila i privatno, te su ih vozili i kuæi", kazao je Nikšiæ. Kad su u pitanju službeni stanovi, njih je 66, a 12 ih je trenutno praznih. Oni korisnici kojima je istekao mandat, poslana je obavijest da do kraja maja te stanove napuste. Komisiji za statusna pitanja Vlade podneseno je veæ 13 novih zahtjeva za dodjelu službenih stanova. Pod hitno æe se izmijeniti i dopuniti uredbe o korištenju ovih stanova.
|
22-04-2011 at 09:34 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
BHDANI:
Milijarda Miletovih eura
Kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do zakljuèka da je Vlada RS-a zapravo NIRS besplatno poklonila Rusima
Prije desetak dana Vlada Republike Srpske uputila je po hitnom postupku u skupštinsku proceduru izmjene zakona kojim æe ruska kompanija NefteGazInKor, vlasnik Rafinerije nafte Bosanski Brod i rafinerije ulja Modrièa, dobiti još tri dodatne godine grace perioda za otplatu 133 miliona KM duga po osnovu reprogramiranih obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
Izmjenama i dopunama Zakonu o uslovima prodaje akcija preduzeæa iz oblasti naftne industrije RS-a Vlada predlaže da otplata reprogramiranih obaveza ruske kompanije poèinje tek 1. jula 2014. godine, umjesto u junu ove godine, što je bilo predviðeno trenutno važeæim zakonom.
Sve ovo, naravno, veoma jasno ukazuje da je prodaja NIRS-a (Naftna industrija Republike Srpske) zapravo bezoèna otimaèina a nikako “posao stoljeæa”, kako je to prije par godina tvrdio Milorad Dodik, sadašnji predsjednik Republike Srpske.
Podsjetimo se ukratko. U magazinu Dani još prije tri godine (br. 583 od 15. avgusta 2008. godine) pisali smo o tome kako je Dodik zapravo Rusima poklonio rafinerije, te kako je paralelno s tim obaveze kupca preuzela entitetska Vlada.
Dodik je prodaju NIRS-a u svojim medijima najavio kao svoj veliki uspjeh. “Milijarda eura za naftnu industriju Republike Srpske!”, bio je naslov na prvoj stranici jednih banjaluèkih novina. Èak su se i amerièki poslovni mediji, poput recimo Bloomberga, “upecali” na Miletove ublehe pa su objavili vijest o milijardi eura za brodsku Rafineriju pozivajuæi se pri tome, vjerovali ili ne, na Radio Prijedor.
Nažalost, od pompezno najavljene milijarde eura do danas u RS nije stiglo ništa, a èak ni moæni kupac, ruski Zarubezhneft, nije uknjižen kao novi vlasnik Rafinerije Brod, nego se naknadno pojavila do tada uglavnom nepoznata ruska kompanija NefteGazInKor.
NefteGazInKor je prema nekakvom èudnom protokolu iz avgusta 2006. godine izmeðu Zarubezhnefta i ruske Vnesheconom banke imenovan u ime kupca kao kompanija koja æe potpisati ugovor o kupovini NIRS-a, te se sada ova ruska kompanija vodi kao veæinski dionièar dvije rafinerije.
NefteGazInKor je za dvije rafinerije i banjaluèki Petrol tada trebao platiti 110 miliona eura, što iznosi jedva 12 posto knjigovodstvene vrijednosti ove tri kompanije iz sastava NIRS-a. Paralelno s tim, Vlada RS-a kao prodavac je preuzela na sebe sve komercijalne obaveze i dugovanja Rafinerije nafte Bosanski Brod do 30. septembra 2006. godine, koje prema nekim procjenama trenutno iznose najmanje 72,5 miliona eura.
A potom je uslijedila magija a la Mile. U Ugovoru o reguliranju obaveza izmeðu kupca i prodavca NIRS-a, u èlanu 2, doslovno se navodi da “navedenu obavezu od 72 miliona eura Rafinerija nafte isplatit æe Vladi iz sredstava OAO NefteGazInKora u skladu s Ugovorom o prodaji, a NefteGazInKor i Rafinerija nafte æe svoje meðusobne odnose vezane za povrat navedenog novèanog iznosa NefteGazInKoru regulisati novim posebnim ugovorom”.
Ova komplicirana pravna struktura znaèi sljedeæe: Rusi su trebali uplatiti na bankovni raèun Rafinerije novac koji je potom trebao biti doznaèen Vladi RS-a za izmirenje komercijalnih dugova, da bi na kraju Rafinerija taj novac vratila NefteGazInKoru. Ruski kupac je tada još dobio i dugoroèno prolongiran period otplate za “izmirenje tog duga” koji æe, evo, ovih dana opet biti produžen. Briljantno, nema šta!
Meðutim, 2007. bilo je relativno lako sakupiti 72 miliona eura. No, zahvaljujuæi globalnoj finansijskoj krizi sakupiti 72 miliona eura u 2011. i nije zapravo tako jednostavno, te je stoga Džombiæeva Vlada zasjedala po hitnom postupku usvojila izmjene zakona kojim se još za tri godine produžuje grace period za otplatu duga. Treba, takoðer, napomenuti i da je samo dva mjeseca prije ove hitne odluke Vlade RS-a u Banjoj Luci boravila delegacija Zarubezhnefta, koju je predvodio direktor Nikolay Brunich, pri èemu je najvjerovatnije i dogovoren dodatni grace-period.
Obzirom da je Vlada RS-a do sada na ime komercijalnih i drugih dugova rafinerija i Petrola isplatila gotovo 218 miliona maraka, ukupna “investicija” Dodikove administracije u NIRS sada se penje na 362 miliona KM. Nasuprot toga, Rusi su navodno do sada uplatili 356 miliona maraka za kupovinu državnog kapitala u tri kompanije NIRS-a, tako da, kada se sve to sabere i oduzme, dolazimo do zakljuèka da je Vlada RS-a zapravo NIRS besplatno poklonila Rusima. A najavljena je milijarda eura...
|
29-04-2011 at 18:35 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Dodikovo dijeljenje novaca iz budžeta
Pare vazduhoplovcima i "nezavisnim" novinarima
Ljiljana Kovaèeviæ
Niko ne treba da bude iznenaðen ako Dodik u buduænosti pod svoju ingerenciju stavi i Puteve RS, jer nije zadovoljan tempom izgradnje autoputa Banjaluka-Gradiška ; ili odluèi da lièno upravlja IRB-om, jer nije zadovoljan naèinom na koji ova institucija dijeli kredite; ili da preuzme MUP, jer nije zadovoljan borbom protiv korupcije i kriminala
Vlada Republike Srpske odobrila je da se iz entitetskog budžeta dnevnom listu Press RS dodijelila 50. 000 konvertibilnih maraka za izradu web portala. U isto vrijeme, Vlada je nadležnost nad Vazduhoplovnim i Helikopterskim savezom RS prenijela na predsjednika RS Milorada Dodika.
SLUÈAJ PRVI: NEZAVISNO NOVINARSTVO
Dok veæina naroda u Republici Srpskoj tavori na rubu egzistencije, u situaciji kada svakodnevno ljudi ostaju bez posla i plate, dok se penzionerima otvoreno poruèuje da njihove mirovine neæe biti poveæane ni za pfening, Vlada Aleksandra Džombiæa velikodušno driješi budžetsku kesu i jednom dnevnom listu na raèun uplaæuje cijelih 50 hiljada maraka.
Vladino obrazloženje zbog èega se toliko novca daje jednoj privatnoj novini, èije je sjedište pritom u Srbiji, drsko je koliko i sama odluka.
„Vlada RS daje saglasnost na Plan utroška sredstava sa pozicije subvencija javnim medijima, u iznosu od 50 000 KM, za period 01. januara-30.juni 2011. godine u svrhu podrške Projektu dizajniranje i instaliranje samostalnog web portala dnevnih novina Press“, navodi se u vladinoj odluci.
Izdvajanje novca za izradu raznoraznih web portala postao je, izgleda, odlièan naèin da SNSD-ova vlast namiri svoje poslušnike, promotere, propagandiste i ine koji rade za njen raèun. Kako saznaje “Žurnal”, Vladi RS je za pomoæ medijima u ovoj godini ostalo još 1,7 miliona maraka, tako da æe ova vlast i u buduæe imati veoma uspješnu saradnju sa odabranim medijima. To znaèi da æemo imati efikasnu izradu novih portala, možda i u roku od 24 sata, nove emisije posveæene ekonomskim èudima Džombiæa & company, bezrezervnu medijsku podršku Voði i njegovim djelima...
Sve u svemu, u RS æe i dalje teæi med i mlijeko, a široke narodne mase o tome æe biti obaviještene blagovremeno, profesionalno i nepristrasno. Vlada RS je u prethodne dvije godine izdvojila deset miliona maraka za pomoæ medijima, a ranije ove godine sa nekoliko stotina maraka poèastila je najodanije meðu njima.
Tako je u aprilu preduzeæu NIGD “Dnevne nezavisne novine”, èiji je vlasnik Željko Kopanja, iz budžeta prebaèeno 150 hiljada maraka za podršku distribuciji printanih medija iz RS u Srbiji. U isto vrijeme, sedmiènom listu “Ekstra magazin” odobreno je 150 hiljada maraka za podršku projektu “Pola vijeka Andriæevog Nobela”. Vlasnik “Ekstra magazina” je Zoran Šarenac, koji je i direktor firme “Pres komerc”, izdavaèa tabloida “Fokus”.
Vlada RS je i u februaru donirala “Pres komerc” sa 50 hiljada maraka za izbor “Naj menadžera”, a Ministarstvo finansija je u “Fokusu” u dva navrata, bez raspisivanja javnog nadmetanja, organizovalo nagradnu igru “Najsreæniji fiskalni raèun”. Šarenac i premijer Džombiæ inaèe slove kao intimni prijatelji.
.SLUÈAJ DRUGI: SUVERENO VAZDUHOPLOVSTVO
Predsjednik RS Milorad Dodik od 15. jula suvereno æe upravljati Helikopterskim i Vazduhoplovnim servisom. Umjesto Vladi, kako je to navedeno u Zakonu o Vladi, direktori Helikopterskog i Vazduhoplovnog servisa od sada æe direktno biti podreðeni i za svoj rad odgovarati iskljuèivo predsjedniku RS.
„Direktor Helikopterskog servisa predstavlja Helikopterski servis i za svoj rad i rad Servisa odgovara predsjedniku RS….. Poslove Vazduhoplovni servis obavlja po odobrenju predsjednika RS. Direktor Vazduhoplovnog servisa odgovora za svoj rad predsjedniku RS“, navodi se u uredbama o izmjenama uredbi o osnivanju ova dva servisa.
Vlada RS nije dala nikakvo obrazloženje zašto je donijela ovakvu uredbu. O razlozima zbog kojih je Dodik preuzeo Helokopterski i Vazduhoplovni servis može se beskonaèno kalkulisati, razloga je bezbroj. Recimo, možda je procijenio da premijer i ministri previše koriste njegove letjelice; možda mu se èini da Džombiæ (koji u poslednje vrijeme nije u prevelikoj milosti predsjednika) preèesto koristi helikopter za posjetu Vlasenici; možda Dodik lièno hoæe ministrima da uvede plan letenja, pa æe jedino ministrica Željka Cvijanoviæ moæi da leti kad hoæe i koliko hoæe (to nema veze s tim što joj je šefica kabineta Dodikova kæerka Gorica); možda mu je dojadilo da se Sreten Iliæ, doživotni direktor Vazduhoplovnog zavoda i jedini vladin pilot svako malo povlaèi po medijima zbog rastrošnosti...
Na kraju krajeva, razlozi zbog kojih je Dodik odluèio da Vazduhoplovni i Helikopterski savez stavi pod svoju direktnu kontrolu nisu ni bitni. Suština je da on Republiku Srpsku i njene institucije dožviljava kao liènu svojinu i da, kada mu se uèini zgodnim, te institucije stavlja u nadležnost. Zato niko ne treba da bude iznenaðen ako Dodik u buduænosti pod svoju ingerenciju stavi i Puteve RS, jer nije zadovoljan tempom izgradnje autoputa Banjaluka-Gradiška ; ili odluèi da lièno upravlja IRB-om, jer nije zadovoljan naèinom na koji ova institucija dijeli kredite; ili da preuzme MUP, jer nije zadovoljan borbom protiv korupcije i kriminala.
Njegova odluka o preuzimanju Vazduhoplovnog i Helikopterskog saveza RS, bez obzira èim je rukovoðena, znaèi samo jedno - obesmišljavanje institucija RS, primarno Vlade.
|
14-07-2011 at 15:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH u petak su sproveli jednu od najveæih akcija od svog nastanka kodnog naziva "Kafa" i uhapsili više od 40 osumnjièenih za organizovani kriminal u vezi sa utajom milionskih poreza, carinskim prevarama i fiktivnim prometom visokoakcizne robe, potvrdio je "Nezavisnim" izvor blizak SIPA.
"Nezavisne" saznaju da je kao glavni osumnjièeni naveden Ivan Æuk, koji je ujedno oznaèen kao "kralj kafe" u Hercegovini. Izvor "Nezavisnih" blizak istrazi izjavio je u petak da je u akciji uèestvovalo više od 300 pripadnika SIPA iz sve èetiri regionalne kancelarije.
Osim pomenutog Æuka, u akciji SIPA, koja je izvedena u Hercegovini, uhapšen je i njegov bliski roðak Damir Æuk, koji je takoðe ocijenjen kao jedan od organizatora kriminalne grupe.
Izvor blizak SIPA otkrio nam je da su osumnjièeni u proteklim godinama uvozili kafu u BiH, zatim pravili dokumentaciju da su je izvezli iz BiH i na konto toga dobijali povrat PDV-a, a uvezena kafa je u stvari prodavana na bh. tržištu.
Meðu uhapšenima su Ivan Æuk, "kralj kafe" iz Hercegovine, te njegov bliski roðak Damir Æuk, zatim Miroslav Crnèeviæ, dežurni operativni u MUP-u RS i ujedno kum Nebojše Antoniæa, vlasnika Fabrika duvana Banjaluka, i Milan Stankoviæ, vlasnik firme "Mixim" d.o.o. Banjaluka
"Takoðe sa sauèesnicima iz Hrvatske dogovarali su fiktivan uvoz kafe, koja nikada nije ni ušla na tržište BiH, a sve kako bi oštetili domaæi budžet", pojasnio je izvor "Nezavisnih".
Izvor blizak SIPA naveo je da tokom akcije "Kafa" niko od osumnjièenih širom BiH nije pružao otpor, ali da je ipak bilo onih koji su pokušali pobjeæi.
Naime, u petak ujutro, kako je potvrðeno, na graniènom prelazu Kamensko Granièna policija BiH je uhapsila Miroslava Crnèeviæa, dežurnog operativnog u MUP-u RS i ujedno kuma Nebojše Antoniæa, vlasnika Fabrike duvana Banjaluka, sa kojim je i u bliskim poslovnim vezama.
"Crnèeviæ, koji je zaposlen u operativnom dežurstvu MUP-a RS, ujutro je dobio dojavu da se sprema njegovo hapšenje, nakon èega je pokušao pobjeæi van granica BiH. Uhapsila ga je Granièna policija BiH. Ono što je poznato jeste da njegovo hapšenje nema veze sa radom u MUP-u, veæ poslovnim vezama u vezi sa prodajom visokoakcizne robe", pojasnio je izvor "Nezavisnih".
U Banjaluci je, saznajemo, u petak uhapšeno ukupno 10 osoba i pretreseno 15 lokacija, a jedna od najzanimljivijih je svakako pomenuta Fabrika duvana Banjaluka.
Inspektori SIPA su u Fabriku duvana ušli u ranim jutarnjim èasovima i nakon troèasovnog pretresa iznijeli odreðenu dokumentaciju. Zanimljivo je da tokom akcije SIPA i pretresa nije bilo ni traga ni glasa od veæinskog vlasnika Nebojše Antoniæa, koji je, kako smo kasnije saznali, bio na radnom sastanku u Zadru.
Radnici Fabrike duvana, koji su željeli ostati anonimni, isprièali su u petak za "Nezavisne" da Antoniæa nisu vidjeli od èetvrtka.
Nebojša Antoniæ, veæinski vlasnik banjaluèke Fabrike duvana, u razgovoru za "Nezavisne" u petak je pojasnio da je SIPA iz Fabrike duvana izuzela dokumentaciju o poslovanju sa firmama iz Hercegovine, a sa kojima posluje njegova firma "Antoniæ trade".
"Dakle, predmet istrage nije Fabrika duvana, veæ su izuzeli dokumentaciju o poslovanju moje firme 'Antoniæ trade' sa hercegovaèkim firmama", pojasnio je Antoniæ, dodavši kako se radi o prodaji cigareta.
On je ujedno potvrdio da je u naredbi Suda BiH za pretres kancelarija Fabrike duvana u zaglavlju stajalo predmet "Ivan Æuk i ostali".
"Nezavisne" saznaju da je u Banjaluci u petak uhapšen i Milan Stankoviæ, vlasnik firme "Mixim" d.o.o. Banjaluka, koja se bavila uvozom ranije veoma poznate mocarabia kafe.
Boris Grubešiæ, portparol Tužilaštva BiH, izjavio je u petak da je akcija SIPA izvedena po nalogu Tužilaštva BiH i po naredbi Suda BiH, te da su u njoj uèestvovali SIPA, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Granièna policija, kao i nadležne policijske agencije.
Osumnjièeni uvozili kafu u BiH, zatim pravili dokumentaciju da su je izvezli iz BiH i na konto toga dobijali povrat PDV-a, a kafa je u stvari prodavana na bh. tržištu
"Radi se o vrlo opsežnoj akciji u borbi protiv organizovanog kriminala te finansijskih zloupotreba u izuzetno velikim novèanim iznosima. Tužilaštvo BiH u interesu istrage, u ovom trenutku, ne može javnosti dati više informacija o navedenim aktivnostima", naveo je Grubešiæ, koji u interesu istrage nije želio potvrditi niti demantovati da je pomenuti Ivan Æuk glavno ime èitave akcije.
"Nezavisnim" je potvrðeno da je u akciji kojom rukovodi Tužilaštvo BiH meðu uhapšenima najviše knjigovoða i raèunovoða privatnih firmi iz raznih dijelova BiH.
Miro Džakula, vršilac dužnosti direktora UIO, u petak je na vanrednoj pres-konferenciji potvrdio da su SIPA i UIO sproveli akciju hapšenja veæeg broja osumnjièenih, koji su na teret stavljene milionske utaje.
On je pojasnio da osumnjièene, izmeðu ostalog, terete da su preko fiktivnih firmi, koje su nabavljale i prodavale visokoakciznu robu, tražili povrate PDV-a.
"Ovo krivièno djelo je trajalo nekoliko godina i ono što vam mogu reæi jeste da se radi o velikim, milionskim iznosima za koje je ošteæen budžet BiH", naveo je Džakula, dodajuæi da meðu osumnjièenima nema zaposlenika UIO BiH.
(biznis.ba/nezavisne.com)
|
20-08-2011 at 10:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Petoro ljekara dalo stotine lažnih dijagnoza
T. C. 26/08/2011 00:00:00
Ministarstvo za boraèka pitanja FBiH protiv pet ljekara podnijeæe kriviènu prijavu zbog davanja lažnih dijagnoza na osnovu kojih su stotine graðana ostvarile pravo na boraèke naknade, rekao je u èetvrtak resorni ministar Zukan Helez. Naveo je da æe prijavu podnijeti protiv ljekara iz Mostara i Prozora/Rame Mulije Ðuðe, Jadranke Ostojiæ, Zdravka Ostojiæa, Katice...
... Nikoliæ i Muhameda Kovaèeviæa, protiv kojih je proces ranije obustavljen u tužilaštvu u Mostaru, pišu Nezavisne.
"Ima tu još ljekara i komandanata koji su davali lažna uvjerenja, ali ovih pet je izdalo najviše. Davali su isti nalaz ljudima, èak se ponavljala i ista greška u nazivu dijagnoze na latinskom jeziku. To je išlo lanèano. Protiv njih je prije mog dolaska podnesena prijava, ali je to obustavljeno. Nije iskljuèeno da su sa nekim prijatelji. Zato ima drugih tužilaštava kojima se možemo obratiti", istakao je Helez.
U Ministarstvu za boraèka pitanja kažu da su neki od ljekara prijavljivani u tužilaštvu u Travniku i u Mostaru u kojem je odbaèena prijava jer nisu mogli znati da li se radi o falsifikatu mada su se iste dijagnoze ponavljale u više nalaza.
Katica Nikoliæ, "sporna" doktorica koja je radila u Prozoru/Rami, i danas radi kao neuropsihijatar u Klinièkoj bolnici Mostar, tvrdi da je za nju novost da æe federalno ministarstvo ponovo pokrenuti prijave s obzirom da prethodni put ništa nije dokazano.
"Nije ni moglo biti dokazano takvo nešto. Ja sam cijeli rat provela tu, bila s tim ljudima. Nisu oni bili negdje u Njemaèkoj. To što se s nama radi je sramota. Sve se vrti oko politike", dodala je Nikoliæeva.
U svrhu otkrivanja lažnih korisnika boraèkih naknada, Vlada FBiH je u srijedu donijela novu odluku kojom se èlanovima revizorskih timova poveæava naknada sa 300 na 400 KM mjeseèno, s tim da cijeli èetvoroèlani tim mjeseèno treba provjeriti 300 predmeta, a za svakih dodatnih 50 predmeta èlanovi tima dobijaju još po 50 KM.
Mada u ranijoj odluci piše da èlan tima treba provjeriti minimum sto predmeta mjeseèno, èime im se po novoj odluci smanjuje obim posla, Helez je juèe kazao da je ranija odluka pogrešno napisana i da je cijeli tim trebao provjeriti sto predmeta.
Takoðe, resorni ministar po novoj odluci može nagraditi tim ili pojedinca sa 1.000 KM ako šest mjeseci zaredom tim pregleda po 500 predmeta tako da primanja èlana tima od polaznih 400 KM mogu biti poveæana za 250 do 1.000 KM. Za neobavljeni minimum posla èlan tima neæe primiti naknadu, a tim æe biti raspušten ako dva mjeseca zaredom ne ispuni kvotu.
Helez je istakao da je rok za završetak boraèke revizije pomjeren na septembar 2013. godine jer na terenu otkrivaju više lažnih korisnika od procijenjenog, te tvrdi da æe se ovim tempom revizije godišnje uštedjeti oko deset miliona KM.
(Vijesti.ba)
|
26-08-2011 at 09:42 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
RADIO SLOBODNA EUROPA donosi intervju sa stanovitim Zvonimirom, nekadašnjim savjetnikom u jednom BIH ministarstvu koji je dao otkaz nakon samo dva mjeseca za koja je dobio oko deset tisuæa eura plaæe. Na mjestu savjetnika bio je u prethodnom sazivu federalne vlasti.
Otkaz je dao jer je smatra da je sve to mlaæenje prazne slame i zaglupljivanje.
Zvonimir se vratio svojoj struci jer je bio razoèaran pasivnošæu tadašnje vlasti, a za Radio Slobodna Europa otkrio je što je toèno radio za pet tisuæa eura mjeseèno: "Mogu reæi da je bio ogroman broj putovanja, hodanja, mlaæenja praznih slama po svijetu, da je to strašno, tipa Kine, Japana. Ako neko
ozbiljno misli sebi neku karijeru razvijati ili da nešto nauèi, to je zaglupljivanje. Ništa ti ne radiš konkretno. Ti šutiš, jedeš, piješ, hodaš, raèunaš dnevnice".
Dodaje kako se rijetko tko s funkcije savjetnika vrati na svoje staro radno mjesto.
"Nema kraja, samo se šaltaš iz jedne institucije u drugu, iz treæe u èetvrtu. Samo su razlièite institucije, razlièiti nivoi, razlièiti nazovi entiteti, ili državni ili entitetski, to je istina.“, isprièao je Zvonimir.
Savjetnici ministara, direktora ili šefova zakonodavne vlasti, porezne obveznike u FBiH do sada su koštali oko milijun eura godišnje, a iako je nova vlast obeæala uštede, teško da æe se to uskoro dogoditi.
|
09-09-2011 at 13:31 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Pik Titovo srce, u sledecem zivotu ja Brankovic o
Energoinvest prodao dugove za sitne pare
Ulaz u zgradu Energoinvest
Piše: Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN)
Kompanija Energoinvest d.d. Sarajevo propustila je priliku da dobije sudsku presudu za naplatu predratnog duga od države Kongo, koji je prije 10 godina prodala za 3,3 miliona dolara. Dug je od tada utrostruèen i danas vrijedi 100 miliona dolara.
Umjesto da provede veæ zapoèeti arbitražni postupak pred Meðunarodnim trgovaèkim tribunalom u Parizu, Energoinvest je dug ove afrièke države za sitne pare ustupio Hemisphere Associates LLC-u, lešinarskom fondu iz New Yorka.
Hemisphere je dobio presudu u Parizu, a zatim je u potrazi za izvršiocem došao do žalbenog suda na britanskom otoku Jerseyju, poznatoj offshore zoni.
Ovaj otoèki sud je 14. jula odredio izvor iz kojeg æe finansijski fond iz Amerike naplatiti 100 miliona dolara od Demokratske Republike (DR) Kongo. Presuda nalaže firmi GTL, registrovanoj na Jerseyju, da svoja buduæa plaæanja Gecaminesu, rudarskom preduzeæu u vlasništvu ove afrièke države, preusmjeri na Hemisphereu.
Da li æe dug biti naplaæen, bit æe poznato 8. decembra.
Poèetkom ove godine Britanija je donijela zakon kojim ogranièava fondove da tuže zemlje u razvoju za dugove, pri tome zaraðujuæi ogromne kolièine novca. Meðutim, zakon se ne primjenjuje na otoku Jerseyju koji je dio Britanije, ali sa posebnim pravosudnim sistemom. Zbog toga je ovaj otok bio pogodna teritorija za djelovanje lešinarskih fondova.
Firma Hemisphere je 2001. godine otkupila od Energoinvesta 29,3 miliona dolara kongoanskog duga za 3,3 miliona dolara. Od tog iznosa sarajevsko preduzeæe naplatilo je 2,7 miliona dolara, dok je preko 700.000 dolara pripalo advokatskoj kancelariji iz Washingtona - Debt Advisory International (DAI), koja je posredovala u prodaji duga.
Hemisphere je registrovan na adresi 300 De Kalb u Brooklynu, a to mjesto izvana izgleda kao garaža - otkrili su novinari BBC-a i Guardijana koji su na ovoj prièi radili zajedno sa Centrom za istraživaèko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
(Tekst objavljen u Guardianu 15. novembra možete pogledati ovdje)
Prodaju dugova proglasili tajnom
Sluèaj prodaje potraživanja istražila je Finansijska policija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), nakon èega je u oktobru 2008. godine podnijela Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivièni izvještaj protiv bivšeg glavnog direktora Energoinvesta Nedžada Brankoviæa,i još trojice rukovodioca u ovom preduzeæu.
Brankoviæ je osumnjièen za zloupotrebu položaja, jer je bez saglasnosti upravnog odbora preduzeæa naložio prodaju potraživanja od Konga, iako je Energoinvest veæ pokrenuo proces za njihovu naplatu pred arbitražnim sudom u Parizu. Na teret mu se stavlja i to da je neovlašteno proglasio tajnost postupka prodaje.
Prema Zakonu o privrednim društvima FBiH, glavni direktori preduzeæa mogu samostalno odluèivati o prodaji najviše 15 posto ukupnog kapitala preduzeæa, dok za veæe udjele moraju obezbijediti saglasnost upravnog odbora, odnosno skupštine preduzeæa.
Nedžad Brankoviæ, Foto: Arhiv CIN
Meðutim, prema navodu Finansijske policije, ukupni dug Konga je èinio 26,14 posto tadašnjeg kapitala Energoinvesta, a takvu odluku je mogao donijeti samo upravni odbor.
U izvještaju se navodi da je preduzeæu koje se nalazi u veæinskom vlasništvu Vlade FBiH prièinjena šteta u iznosu od 26,75 miliona dolara.
U Kantonalnom tužilaštvo kažu da je ovaj predmet u fazi predistrage.
Brankoviæ je odbio da govori za CIN. Kazao je da se radi o stvarima kojih se više ne sjeæa.
Džemail Vlahovljak, koji je Brankoviæa naslijedio na funkciji glavnog direktora 2002. godine, kaže da on, vjerovatno, ne bi prodavao dug veæ bi angažovao neku jaku advokatsku kuæu sa Zapada da ga naplati.
"Ali, treba se vratiti u to vrijeme. Firma je bila u teškoj situaciji. (...) Jako su male plate bile u to doba", kaže Vlahovljak i objašnjava da se od novca koji je Energoinvest naplatio od prodaje potraživanja moglo isplatiti èetiri, pet plata radnicima.
Projekti Katama Gomi i Mobayi
Potraživanja Energoinvesta se odnose na nenaplaæene kredite koje je ova firma osamdesetih godina dala vladi Zaira, današnjoj Demokratskoj Republici Kongo, za finanisranje zajednièkog projekta izgradnje elektroenergetske mreže Katama Goma i hidroelektrane Mobayi.
Meðutim, DR Kongo je poèetkom devedesetih godina prekinuo vraæati glavnicu i ugovorene kamate, a dug se godinama uveæavao i zbog kaznenih kamata (penala).
Prema kreditnim ugovorima izmeðu Energoinvesta i vlade Zaira iz 1980. i 1986. godine, dvije strane su sporove oko naplate trebale rješavati u prijateljskim pregovorima, a u sluèaju njihovog neuspjeha pred Meðunarodnom privrednom komorom u Parizu.
Meðutim, u Finansijskoj policiji kažu da u Energoinvestu nisu pronašli dokument koji pokazuje da su dvije strane pregovarale o naplati duga.
Ministarstvo finansija Zaira je u martu 1991. godine poslalo službenu obavijest Energoinvestu u kojoj se navodi da su po osnovu ugovora Katama Goma i HE Mobayi dužni do 2000. godine vratiti ukupno 36,2 miliona dolara glavnice i kamata. No, do kraja jula naredne godine vratili su još 4,9 miliona dolara. Nakon toga su prekinute isplate.
Prema podacima iz izvještaja Finansijske policije, Enegoinvest je kalkulirao sa više razlièitih iznosa potraživanja od Konga, a najmanji je iznijela Komisija za odobravanje isplate superprovizije za poslove izvoza ovog preduzeæa .
Komisiju je 1. januara 2000. godine, na neredni dan, osnovao Brankoviæ. Za predsjednika je postavio svog zamjenika Mensura Èauševiæa a za èlanove Ibrahima Bostu i Dževada Ganiæa, pomoænike za komercijalne poslove i finansije. Njih trojicu Finansijska policija sumnjièi za nesavjesno poslovanje.
Brankoviæ ih je ovlastio da utvrde visinu potraživanja i predlože cijenu po kojoj æe ona biti prodana, a propisao je i da se cjelokupan proces pripremanja, odobravanja i isplate superprovizije smatra poslovnom tajnom. Ovu odluku, prema statutu preduzeæa, mogao je donijeti samo upravni odbor. Tajnost postupka je omoguæila Brankoviæu i èlanovima komisije da dokumentaciju o prodaji ne zavode u protokol Energoinvesta, veæ da je èuvaju na posebnom mjestu koje je bilo poznato ogranièenom broju ljudi. Osim toga, na pojedinim dokumentima nije naveden datum potpisivanja, što je otežavalo rekonstrukciju dogaðaja.
Komisija je 10. januara naredne godine donijela odluku da se potraživanja od Konga u iznosu od 29,3 miliona dolara naplate za najmanje 3,3 miliona dolara te da se od tog iznosa isplati naknada DAI-u iznosu od 658.617 dolara. Utvrðena je i moguænost da se, u sluèaju prodaje po višoj cijeni, razlika podijeli na jednake dijelove izmeðu DAI-a i Energoinvesta. DAI je prodao dug za 115.000 dolara više od ugovorene cijene, a ova razlika je podijeljena.
Prema navodima iz odluke, DAI je dobio ovlasti da u roku od godinu dana pronaðe naèin za naplatu, pokrivanje ili prodaju potraživanja. Meðutim, Èauševiæ je istoga dana uputio dopis Michaelu F. Sheehanu, direktoru ove amerièke kompanije, u kojem je naveo da mu daje mandat da proda dug.
Sheehan je jedan od najpoznatijih svjetskih lešinara koji sebe zove Goldfinger (zlatni prst).
Brankoviæ je dao saglasnost za obje odluke.
U odluci Komisije je navedena informacija advokata DAI-a da je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za naplatu potraživanja 4. mart 2001. godine. Dva dana prije njegovog isteka Energoinvest je podnio Meðunarodnom sudu u Parizu dva zahtjeva za arbitražu u ukupnom iznosu od 30 miliona dolara što je za oko 900.000 dolara više od vrijednosti duga koji je naveden u odluci o prodaji.
No, da Energoinvest nije pokrenuo arbitražu Hemisphere ne bi mogao sa presudom ovog suda nastaviti pravnu kampanju za naplatu duga.
Nakon što je dobio Brankoviæevu punomoæ da potpisuje prijenos potraživanja na treæu stranu, Èauševiæ je 20. jula sklopio kupoprodajni ugovor sa Hemisphere fondom.
No, u njemu piše da je prodano 22,8 miliona dolara i kamate. Izostavljen je iznos kamate koja se prodaje, zatazna kamata za neplaæanja obaveza te cijena po kojoj se prodaju potraživanja, što je, kako navodi Finansijska policija u izvještaju, omoguæilo fondu Hemisphere da uspostavi svoj zahtjev za naplatu kupljenih potraživaja u dalako veæem iznosu. Uz kupoprodajni ugovor u dokumentaciji je pronaðen i Èauševiæev dopis Meðunarodnom arbitražnom sudu u Parizu kojim on, kao zamjenik direktora, prenosi arbitražna prava na Hemisphereu. Dokument je bez datuma.
Potraživanja od 19 država
Direktori Energoinvesta su prije, ali i poslije sluèaja, Kongu prodavali potraživanja iz inostranstava, uglavnom za iznose koji su mnogo manji od duga. Takoðer, donosili su i odluke o tajnosti postupka.
Energoinvest je više puta vršio procjenu ukupnih predratnih potraživanja i stepena njihove naplativosti. Prema informaciji koju je 2005. godine napravio Sektor za finansije Energoinvesta, sarajevska firma je od 19 država potraživala ukupno 347 miliona dolara, od èega je bilo naplativo 103 miliona dolara.
Novinari CIN-a su došli i do izvještaja koji objašnjavaju prodaju gotovo dvije treæine ukupnih potraživanja.
Finansijska policija je u sklopu istrage ove sarajevska kompanije 2008. godine podnijela tužilaštvu KS-a još tri krivièna izvještaja protiv bivših direktora Energoinvesta: Ediba Bukviæa, Nedžada Brankoviæa i Džemaila Vlahovljaka - za neovlaštenu prodaju potraživanja. Vlahovljak je osumnjièen za prodaju potraživanja od Iraka i Tanzanije, a zajedno sa Brankoviæem i Bukviæem za prodaju potraživanja od Etiopije.
Irak je bio najveæi dužnik Energoinvestu - sa 145,6 miliona dolara, ali je 80 posto ovog duga sarajevska kompanija otpisala, prihvatajuæi odluku Pariskog kluba. Ostatak je 2006. godine zamijenila za 21,7 miliona dolara u obveznicama.
Obveznice æe biti naplaæene do 2028. godine. Nešto više od polovine ove sume Energoinvest je naplatio preko Jugoslavenske banke za meðunarodnu ekonomsku saradnju (JUBMES) iz Beograda, a ostatak u direktnim pregovorima sa Irakom. Za ovu operaciju sa kapitalom Energoinvesta Vlahovljak nije obezbijedio saglanost Nadzornog odbora. No, Nadzorni odbor je kasnije prihvatio da se obveznice upišu kao ulaganje u kapital firme.
Dvije godine ranije Vlahovljak je potpisao i ugovor o prodaji potraživanja od Etiopije u visini od 43,3 miliona dolara za nešto manje od 1,6 miliona dolara. Dug je prodan finansijskoj korporaciji Lazarus Freres Banque iz Pariza. Prodajom je rukovodila Komisija za odobravanje superprovizije sa Mensurom Èauševiæem na èelu. U svom izvještaju su naveli da su kontaktirali više finansijskih kompanija u svijetu, ali da je francuska kompanija jedina dostavila ponudu za otkup potraživanja.
Èak tri direktora - Bukviæ, Brankoviæ i Vlahovljak - su periodu od 1995. do 2007. godine sklapali ugovore o naplati predratnih potraživanja od državne tanzanijske firme Tanseco. Godinama je dug za Enegoinvest utjerivala Amsa House iz Londona. Bukviæ im je 1995. godine odobrio proviziju od približno 22,7 posto od svakog priliva na raèun Energoinvesta. Brankoviæ je tri godine kasnije odobrio poveæanje provizije na 32,8 posto, na osnovu ubrzavanja naplate, da bi je 2002. godine Vlahovljak poveæao na 37,8 posto. Kao rezultat ovih ugovora na 20 miliona dolara naplaæenog duga, Energoinvest je Amsa Houseu platio nešto više od 6,4 miliona dolara.
Preostali dio duga od 22,2 miliona dolara Tanzanija je trebala isplatiti na osnovu ugovora o vansudskom poravnanju iz 2007. godine. Naplata je povjerena Kuber Consultant Limitedu iz Singapura, uz proviziju od 32,8 posto, što preraèunato u dolarima iznosi 7,3 miliona.
Vlahovljak kaže da je Energoinvest naplatio ova potraživanja. Prema njegovim rijeèima, ovaj sluèaj pokazuje da se, možda, moglo bolje proæi i sa naplatom duga od Konga.
No, pobjeda u sudskom sporu ne znaèi da æete uvijek naplatiti dug.
Direktor Energoinvesta navodi da je ova firma dobila 2009. godine sudsku presudu suda u Damasku za naplatu potraživanja od Sirije, ali novac još nije naplatila.
"Sa tom presudom možemo samo mahati. Ne postoji instrument u toj državi kojim možete realizirati presudu", kaže Vlahovljak i dodaje da iz istih razloga nisu pokrenuli spor za naplatu 20 miliona duga od Kube.
cin/radiosarajevo.ba
|
16-11-2011 at 13:17 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 33
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Ekonomija : Kriminal i korupcija |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|