cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
Nakon 15 godina izgradnje
Otvorena džamija u Sepetarima
Nekoliko stotina vjernika, te zvanica iz društveno politièkog i vjerskog života prisustvovalo je danas sveèanom otvorenju novoizgraðene džamije u džematu Sepetari.
U posljednjih petnaest godina objekat se nalazio u izgradnji, a gradnju ove džamije najveæim dijelom su pomogli džematlije Sepetara-Kolovrata i Križana.
- U ovoj džamiji æemo jaèati našu vjeru kao najveæu ljudsku dragocjenost, zato æe graditelji ove džamije biti sretna i ponosna generacija u ovoj sredini. U ovom naselju ranije nije bilo džamije. Dugo i strpljivo je ovo mubarek zdanje na ovom mjestu podizano. Put izgradnje džamije, pa maker bio dug i naporan, pruža jasnu i snažnu viziju o znaèaju svakog njegovog koraka, pa u danu kao što je današnji, dobija svoju najjasniju i najljepšu potvrdu – rekao je Aljo ef. Hujdur, imam džamije u Sepetarima.
Predsjednik Graðevinskog odbora Akif Bakiæ
- Èast mi je da u ime Graðevinskog odbora džemata Sepetari mogu posebno poselamiti prisutnu ulemu Islamske zajednice u BiH, predsjednike kulturnog, društvenog i politièkog života i sve prisutne. Želim se zahvaliti svima vama koji ste došli da svojim prisustvom uvelièate ovu sveèanost i podjelite sa nama radost ovog znaèajnog trenutka. Još u jesen 1992.godine javila se ideja da se poène sa gradnjom džamije u mjestu Sepetari. Ovu ideju slijedilo je osnivanje Inicijativnog odbora koji se sastajao od nekoliko èlanova. Rahmetli Muharem Zahiroviæ je dao zemljište na kojem se danas nalazi ova džamija. Sakib Zahiroviæ koji je u to vrijeme bio mutevelija dao je veliki doprinos u izgradnji ovog vjerskog objekta. Znaèajan doprinos u izgradnji džamije dale su i džematlije sa ovog podruèja, koje su se odizvale na sve akcije prikupljanja sredstava. Posebno se zahvaljujem našim komšijama drugih vjera za materijalnu pomoæ u gradnji džamije. Pored mještana postoji i velik broj donatora i vakifa od kojih bi istakao najzaslužnije a to su: d.o.o. ALPAM Tuzla, d.o.o. GIPROM Tuzla, d.o.o. DELING Tuzla, magistar Salko Bukvareviæ, Hazim Bašiæ, magistar Selim Bešlagiæ, magistar Semir Fejziæ i naš džematlija Raif Mujanoviæ. Zahvaljujem se i Opštini Tuzla na pomoæi koju je pružila tokom gradnje džamije. Porodice iz džemata Sepetari koje su se posebno istakle u gradnji džamiji a to su: Mujanoviæi, Zahiroviæi, Bakiæi i Bošnjiæi. Pozivam sve goste da u ovom danu, od džematlija u Sepetarima uzmu svoj musafirluk hak i da osjete svu našu radot I ljubaznost. Naše kuæe za sve vas su širom otvorene.
Podršku u izgradnji džamije pružio je i Hasan ef.Spahiæ, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, koji je rekao:
- Ovaj trenutak, ovaj džemat i mi u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla èekali smo 15.godina. Otkako je poèela inicijativa za izgradnju džamije, ovaj džemat je iznikao iz džemata Slavinoviæi i odluèio da svojim sredstvima izgradi džamiju i zato je gradnja trajala ovoliko godina. Sjeæam se onoga trenutka kada je ovdje bila ledina, i kada smo postavljali kamen temeljac, koliko smo se radovali tom trenutku, jer u ovoj sredini nema niti jedne džamije. Evo danas, nakon petnaest godina imamo ovu ljepoticu i mjesto gdje æe se okupljati džematlije ovoga džemata i èiniti sedždu i zahvalnost iskazivati svome stvoritelju Allahu dželešanuhu. Iskoristio bi ovu priliku da èestitam džematu i svim džematlijama.
Džamija je dimenzije 12x10 metara. Munara je visine 32 metra. Prema projektnoj dokumentaciji ova džamije je koštala 250.000KM. Dodatno uložena sredstva su u visini od 50.000KM. U programu otvaranja uruèene su i zahvalnice onima koji su dali doprinos u izgradnji ovog vjerskog objekta.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
Alpiq potencijalni partner za izgradnju termoelektrane u Tuzli
Novinari nekoliko medijskih kuæa iz Bosne i Hercegovine boravili su u trodnevnoj posjeti najveæem švicarskom preduzeæu za proizvodnju elektriène energije "Alpiqu".
Ovo preduzeæe je nakon pretkvalifikacionog tendera Elektroprivrede BiH za Jedinicu 7 u termoelektrani Tuzla izabrano za kvalifikacionog kandidata u procesu strategijskog partnerstva.
Švicarski "Alpiq" nastao je spajanjem dviju elektroenergetskih firmi - "Atel" i EOS. Elektriènom energijom snabdijeva treæinu švicarskih domova, a svoje usluge nudi u 30 zemalja u Evropi. Zapošljava oko 10.500 radnika.
Ukoliko "Alpiq" dobije na tenderu za uèestvovanje u izgradnji ove elektrane, uložio bi 80 posto finansijskih sredstava, a cijeli projekt košta iznosi 766 miliona eura iako æe se taèan iznos znati tek nakon provedene kompletne fizibiliti studije.
Zauzvrat, uvjeti koje traži "Alpiq" su jedno direktorsko mjesto u kolegiju direktora i 50 posto proizvedene elektriène energije koju bi on ili izvozio ili distribuirao u BiH, zavisno od tržišne cijene, kazao je novinarima Hans-Gunther Mayer, zadužen za ovaj projekt.
Elektroprivreda BiH bila bi stopostotni vlasnik ove elektrane, a prema programu gradnje elektroenergetskih objekata u FBiH njena realizacija poèela bi 2012. i trebala bi biti završena 2017. godine.
Direktor "Alpiqa" za centralnu i jugoistoènu Evropu Petar Dworak kazao je novinarima da je "Alpiq" evropska kompanija za proizvodnju elektriène energije te da iz tog razloga želi poslovati i s Bosnom i Hercegovinom.
Druga faza tendera za termoelektranu u Tuzli trebala bi biti gotova krajem augusta, nakon èega æe se znati da li æe Elektroprivreda BiH i "Alpiq" postiæi sporazum.
Novinari su posjetili Hidrocentralu u Ruppoldingenu, kao i Nuklearnu centralu u Niedergosgenu, u kojoj Alpiq ima 40 posto udjela u vlasništvu. Švicarska inaèe ima pet nuklearnih elektrana.
Održana je i prezentacija proizvodnje elektriène energije u obje elektrane, kao i procedure zaštite u nuklearki.
Zaposlenici nuklearke tvrde da su zadovoljeni svi sigurnosni uvjeti, te da i u sluèaju da se avion sruši na elektranu ona ne bi eksplodirala.
U nuklearki se vrši izdvajanje urana iz èvrstog stanja, nakon èega se vrši njegovo obogaæivanje. Istrošeni materijali iz kojih se više ne može dobijati energija odlažu se u duboke bazene u kojima moraju biti osam godina pet metara ispod površine.
Alpiq sve više ulaže u obnovljene izvore energije kao što je solarna energija i snaga vjetra.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
Nièu nove zgrade na Ircu
U naselju Irac, sa desne strane obale Jale, izmeðu trgovaèkog centra Tuš i Direkcije Rudnika Kreka, u toku je izgradnja nekoliko stambenih jedinica. Planirana je izgradnja ukupno tri nova objekta, dok se dva, veæ uveliko grade. Graðevinsko zemljište planirano za ovu namjenu ima 6.404 metra kvadratne površine, a pored stanova, poslovnih i garažnih prostora, tu bi bile i podrumske etaže, saobraæajnice sa parkinzima i ureðene zelene površine.
Odmah iza "Tuša" u toku je izgradnja zgrade koja æe imati šest spratova, dok æe iza nje biti izgraðena još jedna sa osam spratova. Stanovi su projektovani po najnovijim standardima modernog stanovanja
U toku je i izgradnja objekta koji æe imati 12 stambenih etaža sa ukupno 96 stanova velièine od 35 do 68m2. U prizemlju se nalaze poslovni prostori velièine od 25 do 150m2. Ukupna površina ovog objekta iznosi oko 6.100 kvadratnih metara.
Re: Izgradnja u Tuzli i razvoj (bez komentara)
