|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima
|
besmir
Nivo: Guest
IP: Maskiran
|
Re: Turcizmi
Pa nema nesto sto se zove arabizam. To bi bilo kao imati nesto sto se u grubo zove romanizam, a preciznije francusizam ili italijanizam.
Arsuz je turska rijec, znaci nesto kao bakterija ili mala zivotinjka.
A kad smo kod bakterija salje mi drugarica jutros ovo:
Znas li ti sto je BAKTERIJA ?
E pa :
Bakterija je sejtan baja koja zivi u havi i ako udje u hinsana i ufati furseta , ne odes li za heftu kod hecima , ne gine ti dzenaza.
|
|
24-01-2006 at 10:44 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Neidhardt
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 16-06-2007
Lokacija: Wien
Odgovori: 1596
IP: Maskiran
  
|
Re: Turcizmi
Evo nasao sam:
Odoše Turci, ostaše turcizmi
O turcizmima se èesto govori. Tu je nekoliko tema. Prva se tièe samoga naziva: zašto turcizmi kada su to èak u veæini rijeèi iz arapskoga i perzijskog jezika, a kako te jezike obièno nazivamo orijentalnima, toèniji bi naziv bio orijentalizmi. Jest, kažu drugi, to je istina, ali te su rijeèi došle do nas preko turskoga jezika, pa su zato ipak turcizmi. Znaèi, oboji su sudionici u raspravi u pravu, svatko sa svojega stanovišta. Druga je tema možda zanimljivija, a bez sumnje važnija: kakav je položaj tih turcizama/orijentalizama u hrvatskome književnom jeziku? U odgovorima na to pitanje ima neslaganja i posve suprotnih mišljenja.
Zadržimo se na poèetku ipak na prvoj temi. Naziv orijentalizmi ne bi bio baš posve toèan, jer ne potjeèu iz tzv. orijentalnih jezika, to jest iz arapskoga i perzijskoga, sve rijeèi koje su nam došle iz turskoga/preko turskoga. Tako je primjerice avlija došla u turski iz novogrèkoga avli (ista rijeè kao aula, »dvorana«, koja nam je došla iz starogrèkoga preko latinskoga). Iz novogrèkoga su i mnogi drugi turcizmi, primjerice kaldrma, kesten, kutija (da ostanemo kod slova k). Nije èak rijeè samo o novogrèkom podrijetlu, može se raditi o turcizmima preuzetim izravno ili kakvim posredništvom iz talijanskoga. Tako turcizam kamara (hrpa; soba) potjeèe od talijanskoga camera. Istog je podrijetla i turcizam komora (turski komor, »vojna komora, promet«), koji je u turski ušao preko arapskoga.
Kao što svi turcizmi nisu orijentalizmima, nisu ni svi orijentalizmi turcizmima. Primjerice admiral i alkohol rijeèi su arapskoga podrijetla, ali nisu nam stigle iz turskoga jezika nego iz Europe. Može se navesti i jedan na svoj naèin zabavan primjer. Rijeè fakir arapskoga je podrijetla (faqor) i znaèenje joj je »siromah«. Iz arapskoga je ušla u perzijski, iz perzijskoga u indijski jezik urdu, a iz njega su ju preuzeli Englezi u znaèenju »siromašni asket koji na javnom mjestu traži milostinju i izvodi vještine«. U tom su ju znaèenju Englezi prenijeli u Europu. No postoji i pravi turcizam fukara »sirotinja« (pogrdno), koji je takoðer arapskoga podrijetla i nije ništa drugo nego množinski oblik od faqor. No tko bi rekao da su fakir i fukara jednostavno singular i plural iste rijeèi!
Proizlazi iz svega da priliènu petljavinu oko nazivâ turcizmi/orijentalizmi nije lako riješiti. Dodajmo na koncu još samo da ima èak takvih rijeèi koje jesu arabizmi, ali naši vlastiti, ni europeizmi ni turcizmi. Takva je stara, inaèe posve obièna rijeè biser. A ima i rijeèî iz drugih turkijskih jezika, ne turskoga. Takva je rijeè klobuk, koja je u nas i u nekih drugih Slavena mnogo starija od dolaska Turaka i najvjerojatnije je avarskoga podrijetla.
Raspravu o podrijetlu raznih turcizama, turcizama orijentalizama i pravih orijentalizama mogli bismo još produživati, ali ostanimo kod najuobièajenijega naziva turcizmi, bez obzira na podrijetlo, i pozabavimo se njihovim mjestom u hrvatskome književnom jeziku. Prije svega, turcizmi se u tom pogledu dijele na tri glavne skupine. U prvoj su više-manje posve prihvaæene rijeèi, za koje nema prave domaæe zamjene, ili su domaæe rijeèi višeznaène, ili pak stilski obojene, a odomaæeni su turcizmi stilski neutralne rijeèi. Takvih rijeèi ima prilièan broj, a navest æu samo neke: bakar, boja, èarapa, èekiæ, duæan, duhan, jorgovan, kutija, majmun, pamuk, rakija, sat, šator, šeæer, top, tulipan. Za neke od tih rijeèi, kao što je reèeno, postoje i domaæe usporednice. Tako možemo reæi trgovina umjesto duæan, no ta je rijeè višeznaèna, opica umjesto majmun, no to je stilski obojena zastarjelica, ura ili dobnjak umjesto sat, no ura je višeznaèan stilem, a dobnjak je regionalna zastarjelica, slador umjesto šeæer, no to je stilem i možda zastarjelica, a osim toga, i opica i ura takoðer su pozajmljenice, ali stare, s tim da je ura i višeznaèna (ne i rijeè urar, koja je stilski neutralna). Sa svim tim navedenim rijeèima nema u hrvatskome nikakva pravog problema.
Drugoj skupini pripadaju turcizmi kojima se oznaèuju razne orijentalne i(li) islamske realije, kao ajet (reèenica iz Kurana), Bajram, baklava, džamija, fes, imam, rahatlokum, sevdalinka, ulema i mnoge druge. Ni rijeèi iz te skupine nisu u hrvatskome jeziènom standardu problematiène — jednostavno, one se upotrebljavaju kada govorimo o stvarima i pojavama koje one oznaèuju.
Najbrojnija je treæa skupina. Tu su rijeèi koje se ne upotrebljavaju redovno, umjesto njih govorimo stilski neutralne domaæe rijeèi, ali znamo, bolje ili slabije, i turcizme koji su njihove istoznaènice. Tako æemo normalno govoriti zastava, a ne barjak, ljubav a ne sevdah, i slièno, ali nalazit æemo takve rijeèi u hrvatskih književnika ne samo iz BiH nego i iz Slavonije, Like, Dalmatinske Zagore, a ponekad i u pisaca, osobito starijih, iz primorskih i sjeverozapadnih krajeva kada im iz kakva razloga ustreba specifièan stilem, možda i za srok.
Takve rijeèi treba da imaju svoje mjesto u hrvatskim rjeènicima kao i svi ostali stilemi, one su neodvojiv dio hrvatskoga jeziènog naslijeða. Proglašavati ih srbizmima nije samo netoèno nego i veoma štetno. To ne znaèi da ne postoje specifièni srbijanski turcizmi. Tako je primjerice ratluk »rahatlokum«, srbijanska rijeè, nastala od rahatluk izbacivanjem h, ali ta rijeè zapravo znaèi »opuštanje, udobnost, zadovoljstvo, spokojnost«, nipošto ne »rahatlokum« a u tom je znaèenju stvarno srbijanski turcizam. U Srbiji se i inaèe izbacuje h iz turcizama: amalin umjesto hamal »nosaè«, mur umjesto muhur »peèat«, mâla umjesto mahala, oroz umjesto horoz »kokot«, i još mnogo primjera. To pak ne znaèi da su hrvatski turcizmi uvijek jednaki s bošnjaèkima — Bošnjaci npr. umjesto barjak govore najèešæe bajrak, što je bliže turskome izvorniku.
A sada bih se mogao kutarisati (kurtalisati) teme o turcizmima.
Dalibor Brozovic
|
|
30-01-2008 at 17:16 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Tanitha
Nivo: Forumski doajen
1971
Registriran(a): 07-07-2004
Lokacija: Italia
Odgovori: 16483
IP: Maskiran
|
Re: Turcizmi
citat:
besmir wrote:
Pa nema nesto sto se zove arabizam. To bi bilo kao imati nesto sto se u grubo zove romanizam, a preciznije francusizam ili italijanizam.
Arsuz je turska rijec, znaci nesto kao bakterija ili mala zivotinjka.
A kad smo kod bakterija salje mi drugarica jutros ovo:
Znas li ti sto je BAKTERIJA ?
E pa :
Bakterija je sejtan baja koja zivi u havi i ako udje u hinsana i ufati furseta , ne odes li za heftu kod hecima , ne gine ti dzenaza.
...ja recimo poznajem vecinu ovih turcizama koje koristimo svi na ex-yu tj ex-osmanlijskom prostoru...ne vidim nista cudno u tome, ima i dosta germanskih izraza koje smo usvojili tokom austro-ugarske vladavine, nije mi samo jasno sto od madjara ne poprimismo nista osim gulasha al to je vec druga prica...
elem recimo shrafciger,lajsna, rikverc,tush, supa, ...itd...
moram ti prisvojit zadnju definiciju bakterije...  da je turim u potpis
ah ja i jos nesto...ja imam problema sa slovom H , meni jebga nije hinsan neg insan ili naprotiv arsuz mi je harsuz... 
[Edited by Tanitha on 30-01-2008 at 19:00 GMT]
|
|
30-01-2008 at 18:56 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
pola ovih rijeci su perzijskog porjekla, eto sad kad znas farsi haj malkice u teheran 