Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

citat:
Abulafija wrote:



Vidis meni je ovdje veci problem to sto republika srpska ima pravo uopste poslati ovakvu notu, nego sam nota.



ito sumnjam da oni na to imaju pravo ali i ovim inom pokuavaju pokazati silu i preuzeti prerogative BiH te time jo jednom zveknuti amar Evropi.
Evidentno je da je gedo skonto da su granice tolerantnosti evropske administracije spram njegovog bezobrazluka bezgranine i on to maksimalno koristi
Pa sam Lajak mu je jue maltene direktno poruio da na legitiman i zakonit nain moe ruiti BiH time to e povui svoje predstavnike iz zajednikih institucija  


<br /><br /><br /><br />

16-10-2008 at 13:30 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

citat:
bosnian972 wrote:


razlika je izmedju Komsica i Silajdzica. ne mislim na nacionalnu ili religijsku razliku. dok je Haris patio po Stambolu i Londonu Komsic je uzivao na Zuci, Igmanu itd. razlika je u motivu koji je kod Harisa politicko/finansijsko/lopovski. da ne bude zabune mislim da bi trebalo razjebat i kantone i srpsku i federaciju.


Dakle trebao je i Haris uzeti puku u ruke  


<br /><br /><br /><br />

16-10-2008 at 13:38 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

ta je dakle sporno u ovom govoru


Govor predsjedavajueg Predsjednitva BiH dr. Harisa Silajdia na 63. generalnoj skuptini UN-a

Dokument objavljen: 23.9.2008
G. predsjednie,
g. generalni sekretare,

uvaeni delegati,

dame i gospodo!

ast mi je obratiti se ovoj 63. sjednici Generalne skuptine UN-a. Dozvolite mi da izrazim zahvalnost g. Srgjanu Kerimu koji je predsjedavao ovim tijelom u prethodnoj godine, te da estitam g. Miguelu dEscotou Brockmanu, novom predsjedniku Generalne skuptine.

Prvi put sam stajao za ovim podijumom u maju 1992. godine, kao ministar vanjskih poslova tek nezavisne Bosne i Hercegovine. Tada sam prepriao neopisive zloine koji su poinjeni u mojoj zemlji. Takoer sam upozorio da e, ukoliko se ne zaustave, ti zloini samo postati gori. Sve to sam traio je da Bosni i Hercegovini bude omogueno pravo da se odbrani, pravo garantovano Poveljom UN-a.

Svi znamo ta se poslije desilo. Neki u meunarodnoj zajednica su insistirali na zadravanju embarga na oruje koji je nametnut od UN Vijea sigurnosti 1991. godine, time unapreujui oitu vojnu nadmo Miloevievog reima, koji je odluio da uniti Bosnu i njene narode. Oni su opravdali ovaj smjer, tvrdei da bi dizanje embarga dodalo ulje na vatru. Rezultat je, neizbjeno, bio gaenje te vatre krvlju nedunih.

Prema podacima MKCK-a, 200,000 ljudi je ubijeno, od kojih 12,000 djece, do 50,000 ena je silovano, i 2.2 miliona je protjerano iz svojih kua. Ovo je bio dokazan genocid i sociosid. Namjera poinilaca ovog genocida je bila da zauvijek unite jedinstvenu, multietniku kulturu Bosne i Hercegovine kroz masovna ubistva, silovanja, muenja, zvjerstva, protjerivanja i pljaku. Bez obzira na to, branioci nae zemlje su se ponaali asno, to je dokazano kroz oslobaajue presude ICTY za veinu vojnog rukovodstva Bosne i Hercegovine.

Sve ovo je kulminiralo u Srebrenici u julu 1995. godine. Meunarodni sud pravde, u svojoj presudi od 26. februara 2007. godine, odluio je da:

Bosanski Srbi su osmislili i implementirali plan da ubiju to je vie mogue bosanskih muslimana vojne dobi koji su bili prisutni u enklavi, da su akti poinjeni u Srebrenicipoinjeni sa specifinom namjerom da se dijelom uniti grupa muslimana Bosne i Hercegovine kao takva; te da su, stoga, ovo djela genocida, poinjena od lanova VRS-a u i oko Srebrenice od oko 13. jula 1995. godine.

Dame i gospodo!

Kroz svoja djela i propuste, Ujedinjene nacije, prema sopstvenom priznanju, nose dio odgovornosti za zloine poinjene u Srebrenici. Naime, izvjetaj generalnog sekretara UN-a o Srebrenici iz 2000. godine jasno kae:

Kroz greke, loe odluke i nemogunost spoznaje zla koje nam se suprotstavljalo propustili smo da ispunimo nau dunost i pomognemo da se spase ljudi Srebrenice od srpske kampanje masovnog ubijanja... Srebrenica je kristalizirila istinu koja je shvaena isuvie kasno od Ujedinjenih nacija i svijeta uope: da je Bosna jednako bila moralna obaveza koliko i vojni konflikt. Tragedija Srebrenice e nas zauvijek proganjati.

Mi ne elimo da Ujedinjene nacije budu proganjane. Kredibilitet ove organizacije je isuvie vaan za svijet da bi nosila teret svojih propusta. Greke mogu biti poinjene, ali ne smiju biti ponavljane. Mi elimo da UN ispravi svoje greke. tavie, meunarodno pravo nalae da to mora biti uraeno. Naime, pravila Komisije za meunarodno pravo glede odgovornosti drava, usvojena rezolucijom 56/83 ove skuptine 12. decembra 2001. godine, nalau da: nijedna drava ne smije priznati kao zakonitu situaciju koja je stvorena ozbiljnim naruavanjem [preemptornih normi opeg meunarodnog prava], to jasno ukljuuje genocid i zloine protiv ovjenosti, niti smije pruiti pomo ili podrku u odravanju takve situacije.

Da su ovi principi bili primijenjeni, da li bi institucije identifikovane od Meunarodnog suda pravde kao poinioci genocida jo postojale? Da li bi veliki dijelovi neke zemlje ostali etniki isti? Da li bi preko milion izbjeglih i raseljenih osoba ostalo izvan svojih domova? Ukratko, da li ovi principi dozvoljavaju istovremeno hapenje Karadia i odravanje rezultata njegovog projekta?

Mi ne moemo oivjeti mrtve, ali moemo dati dostojanstvo i pravdu preivjelima. Ono to kaemo danas nije usmjereno na prolost, ve na budunost, i ne samo Bosne i Hercegovine. Dugujemo to ne samo rtvama i preivjelim, ve ovjeanstvu uope. Poruka koja treba biti odaslana svim potencijalnim poiniocima zloina u ime uvrnute ideologije mora biti kristalno jasna: Nemojte ak ni razmiljati o tome, va teror se nee isplatiti.

U Bosni i Hercegovini, imali smo priliku da to primijenimo kroz konzistentnu primjenu Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, koji je zaustavio agresiju i genocid, te donio mir. Ovo su bile njegova najvea dostignua i njihova vrijednost ne moe biti zanemarena.

Dayton je, meutim, takoer imao namjeru da poniti rezultate genocida i etnikog ienja. Imao je sve neophodne elemente da to uradi. Umjesto toga, po odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, njegove glavne odredbe su postale rtva:

sistematike, dugotrajne, namjerne diskriminacijske prakse javnih organa Republike Srpske s ciljem spreavanja tzv. manjinskih povrataka, bilo direktnim ueem u nasilnim incidentima ili uzdravanjem od obaveze zatite naroda odnasilnih napada samo zbog etnikog porijekla.

Namjera Daytona nikada nije bila odravanje takvog etnikog aparthaida u Bosni i Hercegovini. Nije implementacija Daytona, ve krenje njegovih sutinskih principa, koji su doveli do ovog rezultata. Bila bi teka greka priznati ovaj rezultat kao zakonit i legitiman.

Odgovornost je ove organizacije da to popravi. Isto kao to nismo trebali biti prisiljeni da krijumarimo oruje kako bismo se odbranili, ne bismo smjeli biti prisiljeni da krijumarimo osnovna ljudska prava, pravdu i demokratiju u Bosnu i Hercegovinu.

Bez ispravljanja ovih greaka, moemo li iskreno slaviti 60. godinjicu usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ovog decembra? tavie, moemo li slaviti 60. godinjicu usvajanja Konvencije o genocidu ako prva i jedina presuda Meunarodnog suda pravde o zloinu genocida ostane u arhivama tog suda?

Dame i gospodo!

Sada je vrijeme da se ove greke isprave. Uskoro emo poeti rad na novom Ustavu Bosne i Hercegovine, i ishod tog procesa e dati odgovore na mnoga od ovih pitanja.

Onima koji nastoje da legitimiziraju sistematska krenja Daytonskog sporazuma, svi mi moramo rei: Ne zavaravajte se, genocid nee biti nagraen.

Nagraivanje genocida bi moglo poslati opasnu poruku irom svijeta, te bi sigurno ugrozilo anse za stalni mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji. Potraivai pravde nisu neprijatelji mira. Oni su zatitnici mira.

Naravno, postoje neki u Bosni i Hercegovini koji se ne bi sloili s ovim, ali oni sigurno nisu rtve genocida.

Dragi prijatelji!

Mi nismo zaboravili pomo koju smo dobili od mnogih zemalja predstavljenih ovdje danas. Veliki broj vaih vojnika, diplomata, humanitarnih radnika i novinara je umro u Bosni i Hercegovini, dok je radio da zaustavi agresiju, donese mir, smanji muke, ili da osigura da ostatak svijeta zna o njima. Za ovo im jo jednom zahvaljujemo i ponavljamo simpatije prema njihovim porodicama. Jo vei broj zemalja nam je pomogao u obnovi naeg drutva nakon agresije, pa i njima iskazujemo nau iskrenu zahvalnost u ovom pogledu, te se nadamo da moemo raditi skupa kako bismo osigurali trajan mir i stabilnost u mojoj zemlji.
 


<br /><br /><br /><br />

16-10-2008 at 13:52 | Ukljui u odgovor
bosnian972
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 26-08-2005
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 4160
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

citat:
yugi wrote:


Dakle trebao je i Haris uzeti puku u ruke


mijenjas teze al neise
16-10-2008 at 14:22 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela



Kolega to to se skuptina umske izjanjavala o govoru Silajdia i to je zatraila da se i dravni parlament izjasni o istom nikako ne govori o tome da je Haris u krivu-naprotiv.


Ja nisam ni reko da je u krivu, samo da je njegova retorika provokatorska i nepotrebna, pogotovo sa ovako jakim Dodikom. Svi mi vrlo
dobro znamo da srpska nece biti ukinuta dok se ne DOGOVORIMO da je ukinemo, a sa ovakvim raspravama necemo se dogovoriti NIKAD.



Pa da se ilo po tom sistemu skuptina Federacije je hiljadu put trebala raspravljati o antidravnim izjavama pa ak i djelovanjima Dodika i njegove klike


I trebala je. Da jeste ne bi imali ovakve situacije, da moze raditi ko sta hoce i prijetiti kako ko kome hoce.
Pitanje je da li im odgovara da rade svoj posao.




Ono u emu se apsolutno slaem sa tobom je to da rat ne smije biti ni u primisli opcija kojom bi se dolo do rjeenja.
Ono to ja samo elim rei je to da se utanjem o svemu to nam se dogodilo nee postii nita ve e se samo gedama dati signal da je to znak nae slabosti
I ono to je simptomatino je to da se samo Harisu uzima za zlo ta otrija retorika.Prisjetimo se malo izjave Komia o tome kako e etnik Vojo kalanjikov dobiti i po nosu i po prstima.Svi smo sa oduevljenjem prihvatili tu retoriku



Cutanjem se nece postici nista, i ja ni ne zagovaram cutanje, ali ovo sto se sad desava je cisto ujedanje jednih i drugih, svako iz svog tora, i ne vodi nicemu dobrom, a najmanje ukidanju srpske.
Ne mislim ja ni da je Komsiceva izjava bila najsretnija, al eto, narodu je bila simpaticna, on poslije toga nije nastavio sa takvim izjavama pa hajde.....

16-10-2008 at 14:46 | Ukljui u odgovor
Vejsil
Nivo: Forumski doajen
izbjeglicaizbezsmisla

Registriran(a): 19-03-2004
Odgovori: 15014
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Optuzivati Harisa kao navodnog "saveznika" Dodika,a pri tome svjesno ili nesvjesno zaboravljati na proglasenje Nezavisnosti Kosova i pokusajaj kompenzacije izgubljenog proglasavanjem nezavisnosti Republike Srpske,je zaista nerealno i smijesno.
Nemogu da shvatim neke koji cini mi se "rastu ispod staklenog zvona" potpuno izolovani od realnosti.Neki politicari su toliko smjesni da su se ufurali u povratak u 1943 i obracun sa cetnicima i ustasama?Lijepo,samo fali nam tereci rajh,a ponajvise ideja koja ce okupiti narode u zajednickoj borbi.Ta ideja je onda (1943) bila komunizam,a danas nesto slicno ne postoji vec se i dalje obezglavljenim Bosnjacima namece ta ideja koja je totalno nerealna,prevazidjena a Tito je vec odavno mrtav.Da ne duzim,zaista smjesno prava slika ispranih mozgova odraslih u pamuku koji su im omogucili ocevi u doba njihove vlasti - u doba komunisticke partije,SFRJ i socijalizma...

Evo jedno zanimljivo i prije svega realno razmisljanje.Nesto sto,vidi cuda ,fali nerealnim bosanskim medijima i njihovim politickim mentorima,koji "farbaju" politiku u crno-bijelo zarad sitno-sicardzijskog obecanog komadica vlasti,fotelje ili "euro" napojnice.
Slicno sam i ja predvidio na temi "Gay parada u Bosni" kada sam govorio o cinjenici da se Bosnjacima namece ili ekstremizam (vehabije) ili titoizam,odnosno komunizam?

Realna politika-realna procjena ono sto mi nevidimo ili ne zelimo da vidimo.Poslije cemo se ujedati za guzicu...



Predsjednik Stjepan Mesi za Der Spiegel

"Dodik je novi Milosevic" - iz sukoba bi nastala "europska Palestina i utociste terorista"


Predsjednik Stjepan Mesi ocijenio je u razgovoru za internetsko izdanje tjednika da je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik "novi Miloevi" i upozorio Europu na opasnost od novog rata na Balkanu.

Mesi je ocijenio da bi novi krvavi sukob na Balkanu mogao u najgorem scenariju BiH pretvoriti u dravicu muslimana oko Sarajeva koja bi bila "europska Palestina i utoite terorista".




Nazivajui Dodika "novim Miloeviem", rekao je da "njegovo djelo, Republika Srpska utemeljena na etnikim ienjima i genocidu, i dalje ivi", a on "provodi istu politiku kao negdanji beogradski vlastodrac".

Upozorio je da meunarodna zajednica vie ne smije tolerirati Dodikove prijetnje odcjepljenjem i opetovano ugroavanje opstanka BiH.

"Kada Dodik kae da ne priznaje Bosnu i Hercegovinu, on mora biti skinut s tapete. Meutim, za to Miroslav Lajak (visoki predstavnik meunarodne zajednice za BiH) mora dobiti podrku iz Bruxellesa, Washingtona i iz NATO-a", rekao je Mesi.

Kako prenosi Jutarnji list, istaknuo je da je "Dodik uvjeren kako je Europa umorna i da on moe uvrstiti svoju mo".

"Bilo bi kobno" ukoliko bi se to i dogodilo, dodao je Mesi. Ako bi se odcijepila Republika Srpska, to bi uinili i bosanski Hrvati i prikljuili se susjednoj Hrvatskoj "to je vrlo opasno".

Dodao je kako bi nakon raspada Bosne i Hercegovine "kao ostatak postojala samo jo islamska drava, nova Palestina" i da bi "ta drava bila okruena neprijateljima".

"Kako bi preivjela, bila bi upuena na "podrku fundamentalistikih reima i suradnju s radikalnim
islamistima", a "Sarajevo bi postalo sredite terorizma".

Mesi je zakljuio da "Europa olako shvaa Dodika" i da je "Republika Srpska bure baruta koje svakog trenutka moe odletjeti u zrak".

16-10-2008 at 15:00 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

16.10.2008

Ekshumiran jo 21 Srebrenianin

Iz sekundarne masovne gornice Kamenica u blizini Zvornika eksperti Tuzlanskog odjela Instituta za traenje nestalih Bosne i Hercegovine, pod vodstvom Tuiteljstva Tuzlanskog kantona, ekshumirali su danas ostatke 21 Srebreniana ubijenih u srpnju 1995. godine.
Kako je saopila glasnogovornica tuzlanskoga Tuiteljstva Jasna Suboti, uz 3 kompletna i 18 nekompletnih posmrtnih ostataka, pronaene su ahure i zrna. Na ovom lokalitetu juer nisu vrene ekshumacije, a prethodnih dana iz grobnice je ekshumirano jedno kompletno i 38 nekompletnih skeletnih ostataka.

(FENA)

16-10-2008 at 17:54 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

citat:
yugi wrote:
ta je dakle sporno u ovom govoru


Govor predsjedavajueg Predsjednitva BiH dr. Harisa Silajdia na 63. generalnoj skuptini UN-a

Dokument objavljen: 23.9.2008
G. predsjednie,
g. generalni sekretare,

uvaeni delegati,

dame i gospodo!

ast mi je obratiti se ovoj 63. sjednici Generalne skuptine UN-a. Dozvolite mi da izrazim zahvalnost g. Srgjanu Kerimu koji je predsjedavao ovim tijelom u prethodnoj godine, te da estitam g. Miguelu dEscotou Brockmanu, novom predsjedniku Generalne skuptine.

Prvi put sam stajao za ovim podijumom u maju 1992. godine, kao ministar vanjskih poslova tek nezavisne Bosne i Hercegovine. Tada sam prepriao neopisive zloine koji su poinjeni u mojoj zemlji. Takoer sam upozorio da e, ukoliko se ne zaustave, ti zloini samo postati gori. Sve to sam traio je da Bosni i Hercegovini bude omogueno pravo da se odbrani, pravo garantovano Poveljom UN-a.

Svi znamo ta se poslije desilo. Neki u meunarodnoj zajednica su insistirali na zadravanju embarga na oruje koji je nametnut od UN Vijea sigurnosti 1991. godine, time unapreujui oitu vojnu nadmo Miloevievog reima, koji je odluio da uniti Bosnu i njene narode. Oni su opravdali ovaj smjer, tvrdei da bi dizanje embarga dodalo ulje na vatru. Rezultat je, neizbjeno, bio gaenje te vatre krvlju nedunih.

Prema podacima MKCK-a, 200,000 ljudi je ubijeno, od kojih 12,000 djece, do 50,000 ena je silovano, i 2.2 miliona je protjerano iz svojih kua. Ovo je bio dokazan genocid i sociosid. Namjera poinilaca ovog genocida je bila da zauvijek unite jedinstvenu, multietniku kulturu Bosne i Hercegovine kroz masovna ubistva, silovanja, muenja, zvjerstva, protjerivanja i pljaku. Bez obzira na to, branioci nae zemlje su se ponaali asno, to je dokazano kroz oslobaajue presude ICTY za veinu vojnog rukovodstva Bosne i Hercegovine.

Sve ovo je kulminiralo u Srebrenici u julu 1995. godine. Meunarodni sud pravde, u svojoj presudi od 26. februara 2007. godine, odluio je da:

Bosanski Srbi su osmislili i implementirali plan da ubiju to je vie mogue bosanskih muslimana vojne dobi koji su bili prisutni u enklavi, da su akti poinjeni u Srebrenicipoinjeni sa specifinom namjerom da se dijelom uniti grupa muslimana Bosne i Hercegovine kao takva; te da su, stoga, ovo djela genocida, poinjena od lanova VRS-a u i oko Srebrenice od oko 13. jula 1995. godine.

Dame i gospodo!

Kroz svoja djela i propuste, Ujedinjene nacije, prema sopstvenom priznanju, nose dio odgovornosti za zloine poinjene u Srebrenici. Naime, izvjetaj generalnog sekretara UN-a o Srebrenici iz 2000. godine jasno kae:

Kroz greke, loe odluke i nemogunost spoznaje zla koje nam se suprotstavljalo propustili smo da ispunimo nau dunost i pomognemo da se spase ljudi Srebrenice od srpske kampanje masovnog ubijanja... Srebrenica je kristalizirila istinu koja je shvaena isuvie kasno od Ujedinjenih nacija i svijeta uope: da je Bosna jednako bila moralna obaveza koliko i vojni konflikt. Tragedija Srebrenice e nas zauvijek proganjati.

Mi ne elimo da Ujedinjene nacije budu proganjane. Kredibilitet ove organizacije je isuvie vaan za svijet da bi nosila teret svojih propusta. Greke mogu biti poinjene, ali ne smiju biti ponavljane. Mi elimo da UN ispravi svoje greke. tavie, meunarodno pravo nalae da to mora biti uraeno. Naime, pravila Komisije za meunarodno pravo glede odgovornosti drava, usvojena rezolucijom 56/83 ove skuptine 12. decembra 2001. godine, nalau da: nijedna drava ne smije priznati kao zakonitu situaciju koja je stvorena ozbiljnim naruavanjem [preemptornih normi opeg meunarodnog prava], to jasno ukljuuje genocid i zloine protiv ovjenosti, niti smije pruiti pomo ili podrku u odravanju takve situacije.

Da su ovi principi bili primijenjeni, da li bi institucije identifikovane od Meunarodnog suda pravde kao poinioci genocida jo postojale? Da li bi veliki dijelovi neke zemlje ostali etniki isti? Da li bi preko milion izbjeglih i raseljenih osoba ostalo izvan svojih domova? Ukratko, da li ovi principi dozvoljavaju istovremeno hapenje Karadia i odravanje rezultata njegovog projekta?

Mi ne moemo oivjeti mrtve, ali moemo dati dostojanstvo i pravdu preivjelima. Ono to kaemo danas nije usmjereno na prolost, ve na budunost, i ne samo Bosne i Hercegovine. Dugujemo to ne samo rtvama i preivjelim, ve ovjeanstvu uope. Poruka koja treba biti odaslana svim potencijalnim poiniocima zloina u ime uvrnute ideologije mora biti kristalno jasna: Nemojte ak ni razmiljati o tome, va teror se nee isplatiti.

U Bosni i Hercegovini, imali smo priliku da to primijenimo kroz konzistentnu primjenu Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, koji je zaustavio agresiju i genocid, te donio mir. Ovo su bile njegova najvea dostignua i njihova vrijednost ne moe biti zanemarena.

Dayton je, meutim, takoer imao namjeru da poniti rezultate genocida i etnikog ienja. Imao je sve neophodne elemente da to uradi. Umjesto toga, po odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, njegove glavne odredbe su postale rtva:

sistematike, dugotrajne, namjerne diskriminacijske prakse javnih organa Republike Srpske s ciljem spreavanja tzv. manjinskih povrataka, bilo direktnim ueem u nasilnim incidentima ili uzdravanjem od obaveze zatite naroda odnasilnih napada samo zbog etnikog porijekla.

Namjera Daytona nikada nije bila odravanje takvog etnikog aparthaida u Bosni i Hercegovini. Nije implementacija Daytona, ve krenje njegovih sutinskih principa, koji su doveli do ovog rezultata. Bila bi teka greka priznati ovaj rezultat kao zakonit i legitiman.

Odgovornost je ove organizacije da to popravi. Isto kao to nismo trebali biti prisiljeni da krijumarimo oruje kako bismo se odbranili, ne bismo smjeli biti prisiljeni da krijumarimo osnovna ljudska prava, pravdu i demokratiju u Bosnu i Hercegovinu.

Bez ispravljanja ovih greaka, moemo li iskreno slaviti 60. godinjicu usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ovog decembra? tavie, moemo li slaviti 60. godinjicu usvajanja Konvencije o genocidu ako prva i jedina presuda Meunarodnog suda pravde o zloinu genocida ostane u arhivama tog suda?

Dame i gospodo!

Sada je vrijeme da se ove greke isprave. Uskoro emo poeti rad na novom Ustavu Bosne i Hercegovine, i ishod tog procesa e dati odgovore na mnoga od ovih pitanja.

Onima koji nastoje da legitimiziraju sistematska krenja Daytonskog sporazuma, svi mi moramo rei: Ne zavaravajte se, genocid nee biti nagraen.

Nagraivanje genocida bi moglo poslati opasnu poruku irom svijeta, te bi sigurno ugrozilo anse za stalni mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji. Potraivai pravde nisu neprijatelji mira. Oni su zatitnici mira.

Naravno, postoje neki u Bosni i Hercegovini koji se ne bi sloili s ovim, ali oni sigurno nisu rtve genocida.

Dragi prijatelji!

Mi nismo zaboravili pomo koju smo dobili od mnogih zemalja predstavljenih ovdje danas. Veliki broj vaih vojnika, diplomata, humanitarnih radnika i novinara je umro u Bosni i Hercegovini, dok je radio da zaustavi agresiju, donese mir, smanji muke, ili da osigura da ostatak svijeta zna o njima. Za ovo im jo jednom zahvaljujemo i ponavljamo simpatije prema njihovim porodicama. Jo vei broj zemalja nam je pomogao u obnovi naeg drutva nakon agresije, pa i njima iskazujemo nau iskrenu zahvalnost u ovom pogledu, te se nadamo da moemo raditi skupa kako bismo osigurali trajan mir i stabilnost u mojoj zemlji.




Evo sta kazu gledaoci u vecerasnjoj emisiji na OBN-u o ovom govoru Harisa Silajdzica.



[Edited by cupo on 16-10-2008 at 21:14 GMT]
16-10-2008 at 21:13 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

BHDANI


Sedmi dan



Ni pas ovjeka, ni ovjek psa



Milorad Dodik i njegova Narodna skuptina Republike Srpske odigrali su jo jednu gromoglasnu politiku dramatizaciju ("posebna sjednica Skuptine", kao da gori!) i donijeli jo jednu rezoluciju ("o ciljevima i mjerama politike Republike Srpske", kao da i jedno i drugo nije i predobro poznato), a za povod su uzeli neovlatene govore Harisa Silajdia u New Yorku i u Strasbourgu. Potvrdilo se jo jedanput da su Dodik i Silajdi, kao sijamski blizanci jedne nakazne politike konstelacije, okovi na nogama i kamenje o vratu Bosne i Hercegovine. Kao to se potvruje i fatalno kontraproduktivno dranje meunarodne zajednice oliene u njezinu namjesniku Miroslavu Lajaku i njegovoj nemoi. Koliko je ono stvar osobne Lajakove (ne)sposobnosti ili eventualne politike koncepcije, a koliko neslonosti u gledanju na Bosnu i Hercegovinu izmeu vlada kojima je odgovoran - pitanje je gotovo akademsko u situaciji u kojoj se BiH strmoglavljuje u sve nerjeiviji politiki ambis. Sam Lajak ovih dana, ba povodom najnovijih potresa s epicentrom u Dodikovom kabinetu, donosi ubitano tonu ocjenu stanja u zemlji, kada kae da izmeu kljunih politikih faktora ne postoji nijedna zajednika toka, nijedno pitanje o kojemu postoji zajedniki stav. Pri tomu smo, naravno, ostali uskraeni za kritiki uvid u dio "zasluga" za takvo stanje i za takve odnose koji pripada meunarodnoj zajednici, OHR-u i njegovim liderima. To ne spominjem iz nekakvoga kritizerstva, nego zbog krajnje alarmantne injenice da stanje i odnosi o kojima Lajak govori nisu trenutna i prolazna epizoda, ve su izraz opasnoga procesa divergencije, koji je dubinski zahvatio na politiki ivot, a Dodik i Silajdi su mu vidljivi vrhovi i politiki simboli.

Rezolucija parlamenta RS-a, meutim, pokazala je jo neto. U odnosu spram silno podignute atmosfere koja je prethodila, kad se bolje analiziraju sve toke ovoga dokumenta, vidi se da je zapravo praznjikav, gotovo benigan (i po tome slian nedavnoj Deklaraciji SDA, zbog koje se takoer bila digla velika praina). Od referenduma i "samostalnoga puta Republike Srpske" u rezoluciji nema ni traga ni glasa, a jedino to ima ozbiljniji zvuk, to je zahtjev da ured predsjednika RS-a Rajka Kuzmanovia saini platformu za pregovore o promjeni Ustava, u kojoj e stajati da RS ne moe odustati od neupitnosti Republike Srpske, od entitetskoga glasanja u parlamentu Bosne i Hercegovine te od reprezentativne zastupljenosti entiteta i konstitutivnih naroda u predstavnikim tijelima drave. No, ni to ne objanjava potrebu za sazivanjem posebne sjednice parlamenta, poto ti zahtjevi nisu nita novo, oni stoje u svim dosadanjim politikim oitovanjima iz RS-a.

Iako su imena Dodika i Silajdia jo uvijek simboli dviju blizanakih a neprijateljskih politika, mora se u tom odnosu registrirati odreena promjena do koje je dolo nakon lokalnih izbora, a na svoj nain se manifestirala i u atmosferi "posebne sjednice" parlamenta. Naime, od svega to Dodik ima (nacionalnu paradravu, vladu, parlament, policiju, pobjedniku stranku koja i kad ne dobije sve to je zacrtala, jo uvijek ostaje dominantna, jednom rijeju: ima svu politiku strukturu i javno mnijenje u RS-u), Silajdi nema nita, i to se u ovim poslijeizbornim danima pokazuje u cijeloj golotinji. Osobno je dobio prole predsjednike izbore, i to je sve (da ovdje ne ponavljamo kako i na emu ih je dobio). Posljednje i jedino sredstvo to mu je ostalo za obranu vlastitoga politikog utjecaja i opstanka, jest - genocid nad Bonjacima, i on ga u tu svrhu nemilice koristi. Da pri tomu dugorono nanosi najveu tetu vlastitomu narodu, gurajui ga dublje u pogubnu strategiju viktimizacije, Silajdi, oito, ne razumije. O tome, i o nasunoj potrebi nove, deviktimizacijske politike, lucidno je prije nekoliko dana na televiziji govorio Dino Mustafi. Obratno lice Silajdieve viktimizacijske politike, ba kao odraz u ogledalu, vidi se u negacionizmu i relativizaciji genocida kod srpskih politiara - od Dodika "nanie". Na sjednici parlamenta do nepodnoljive odvratnosti to je dolo do izraaja, recimo, u govoru Borislava Bojia iz SDS-a, koji je Silajdieva skandalozna pretjerivanja o broju ubijenih, silovanih ena i stradale djece pobijao drugim, manjim brojevima, ne osjeajui ni trenutka potrebu da se barem kurtoazno nad njima zgrozi i osudi zloine, ba kao da ima razloga za moralno ushienje to, eto, nije pobijeno onoliko koliko Silajdi govori da jest.

Makar i marginalno, na banjalukom "posebnom" zasjedanju dogodila se i jedna ohrabrujua stvar: prisustvovanje i istup Sulejmana Tihia, predsjednika SDA, vidno ojaane i dodatno legitimirane rezultatima lokalnih izbora. Njegove poruke "srpskoj" skuptini o nunosti i vrijednosti dogovora i kompromisa, o nepotrebnosti straha od nametanja rjeenja, o nemogunosti jednostranog ukidanja Republike Srpske te uope o potrebi razbijanja strahova - izreene su kao ponuda jednoga posve novog tona i diskursa u mranoj, neprijateljskoj atmosferi bezizlaza to ju je dvojac Dodik - Silajdi s toliko mnogo uspjeha razastro nad Bosnom i Hercegovinom u zadnje dvije godine.

17-10-2008 at 12:42 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

U ponedjeljak otvaranje grobnice Kamenica 12

Predstavnici Tuzlanskog odjela Instituta za traenje nestalih BiH, pod vodstvom Tuilatva Tuzlanskog kantona, od ponedjeljka poinju ekshumacije iz nove masovne grobnice na lokalitetu Kamenice.

Po rijeima glasnogovornice Tuilatva Jasne Suboti, ekshumacije iz nove, 12. grobnice u Kamenici, vrit e se paralelno s ekshumacijama iz grobnice na tom lokalitetu koja je poela 8. oktobra. U toj, 11. grobnici na lokalitetu Kamenice kod Zvornika, do sada je ukupno ekshumirano etiri kompletna i 56 nekompletnih tijela Srebreniana ubijenih u julu 1995. godine.

17-10-2008 at 16:14 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 2
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Bojana Cenic, cakani, detaljna, laksh, mustafa.dzinic, Nadimak, nn-korisnik
FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice