Izrečena presuda u predmetu Dušan Fuštar

Sud BiH je, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dušana Fuštara, izrekao presudu kojom je Dušan Fuštar oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti, te kažnjen sa 9 (devet) godina zatvora. Predmet Željko Mejakić i dr. odnosno Dušan Fuštar ustupljen je od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sudu BiH na dalje procesuiranje i predstavlja prvi takav predmet koji je okončan prihvatanjem sporazuma o priznanju krivnje.

Optuženi je, između ostalog, oglašen krivim što, u periodu od kraja juna do 5. augusta 1992. godine, kao vođa jedne od tri smjene straže u logoru “Keraterm”, nije spriječio ili zaustavio zlostavljanje zarobljenika od strane njemu podređenih stražara i drugih posjetilaca. U navedenom periodu određeni broj zarobljenika je podlegao od posljedica premlaćivanja, dok su drugi zatvorenici redovno zlostavljani od strane stražara i posjetilaca.

Optuženi se, također, oglašava krivim što nije iskoristio svoja ovlaštenja kao vođa straže kako bi zaštitio zatvorenike i popravio njihove svakodnevne uslove života dok je bio na dužnosti i u okviru svojih mogućnosti, te što je doprinio i pospiješio sistem zlostavljanja i progona u periodu dok je bio vođa straže.

Saopstavaju iz Suda BiH

Pekez i ostali: Za strijeljanje Bošnjaka u Jajcu 71 godina zatvora

Prvostepeno Sudsko vijeće osudilo Mirka (Špire) Pekeza i Milorada Savića na po 21 godinu zatvora, dok je Mirko (Mileta) Pekez osuđen na 29 godina zatvora.

Prvostepeno Sudsko vijeće osudilo je Mirka (Špire) Pekeza, Mirka (Mileta) Pekeza i Milorada (Ljupka) Savića na ukupnu kaznu od 71 godinu zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području općine Jajce.


Ove bivše pripadnike Vojske Republike Srpske (VRS) i rezervnog sastava policije Državno tužilaštvo je teretilo da su 10. septembra 1992. godine, u sastavu naoružane grupe, učestvovali u sakupljanju i odvođenju Bošnjaka civila iz sela Ljoljići i Čerkazovići.


Civili su prvo odvedeni do mjesta Draganovac, gdje im je naređeno da predaju sve vrijedne stvari koje imaju kod sebe, da bi potom bili odvedeni do ruba provalije u mjestu Tisovac, gdje su i strijeljani.


Tom prilikom ubijeno je 23, a povrijeđeno četvero civila.


Smatrajući kako je Tužilaštvo uspjelo dokazati obje tačke optužnice, Sud BiH je prvooptuženog Mirka (Špire) Pekeza i trećeoptuženog Milorada Savića osudio na po 21 godinu zatvora, dok je drugooptuženi Mirko (Mileta) Pekez osuđen na 29 godina zatvora.


Zoran Božić, predsjedavajući Sudskog vijeća, obrazložio je kako je, na osnovu dokaza izvedenih tokom glavnog postupka, “van svake razumne sumnje” dokazano da postoji odgovornost za krivično djelo koje se navodi u optužnici.


“Neosporno je da su ubijene osobe bile civili, koji nisu bili naoružani i koji su se morali svakodnevno javljati na prozivke. Sud je bez sumnje utvrdio kako su optuženi bili saučesnici u ovom krivičnom djelu, a što su potvrdili i svjedoci Nurija Zobić, Zejna Bajramović i Omer Karahodžić, koji su preživjeli strijeljanje”, rekao je sudija Božić.


U obrazloženju odluke, sudija Božić je rekao i kako je svjedok Nedeljko Jandrić, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti u Jajcu, tokom svoga svjedočenja potvrdio da su svi članovi rezervnog sastava policije bili naoružani automatskim i poluatomatskim puškama, koje su uvijek nosili sa sobom.


“Optuženi su učestvovali u ubijanju i pljačkanju civila iz Ljoljića i Čerkazovića i svi su bili svjesni kranje namjere, ili su to mogli kasnije predvidjeti. Ali, oni su prećutno pristali na to i pomogli da se zločin sprovede u djelo”, dodao je predsjedavajući Sudskog vijeća.


Sudsko vijeće je kao olakšavajuću okolnost pri izricanju kazne uzelo u obzir porodično stanje optuženih, dok je otežavajuća okolnost bio broj strijeljanih civila – 13 muškaraca i 10 žena – među kojima je bilo jedno dijete i tri maloljetne osobe.


Smatrajući kako, s obzirom na imovno stanje, sada već osuđena trojka ne može plaćati troškove svoje odbrane, Sudsko vijeće ih je oslobodilo te obaveze.


Nakon izricanja presude, tužilac Mirko Lečić je kratko prokomentarisao da je zadovoljan visinom izrečene kazne.


Slavica Čvoro, braniteljica prvooptuženog Mirka (Špire) Pekeza, nije željela davati bilo kakav komentar.


Nebojša Pantić, advokat trećeoptuženog Milorada Savića, kratko je najavio da će podnijeti žalbu.


Predrag Radulović, dodatni branilac najviše osuđenog Mirka (Mileta) Pekeza, izjavio je kako su “Sud i Tužilaštvo nezakonito izvršili trijažu odgovornih za ovaj zločin”.


“U situaciji smo da trojica od ukupno 11 njih koji su učestvovali u zločinu, možda najmanje krivih, dobijaju izuzetno visoke kazne zatvora, pri čemu ne želim da minimiziram težinu onoga u čemu su učestvovali. Smatram da je kazna trebala bili odmjerena prema individualnoj odgovornosti spram izvršenog zločina, a što Sud, po mom mišljenju, nije ispoštovao”, kazao je Radulović, dodavši da će podnijeti žalbu na presudu.

(BIRN Justice Report)

Vlasenica
Dopremljeni posmrtni ostaci 33 ubijena Bošnjaka

Ovo će biti četvrta zajednička dženaza na Šehidskom mezarju Rakita...
26.04.2008. 12:04

Iz Komemorativnog centra Tuzla danas prije podne na Šehidsko mezarje Rakita dopremljeni su posmrtni ostaci 33 identifikovana vlasenička Bošnjaka koji su na području ove općine ubijeni tokom proteklog rata.

Uz vjerski obred za sve njih klanjat će se zajednička dženaza kojoj će prisustvovati članovi porodica žrtava, rodbina i prijatelji. Prije dženaze planirano je obraćanje predstavnika porodica ubijenih, a kako je planirano, prisutnim će se obratiti i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Ovo će biti četvrta zajednička dženaza na Šehidskom mezarju Rakita. Do sada je, od 2001. godine ovdje ukopano ukupno 163 Bošnjaka iz okoline Vlasenice koji su ubijeni tokom ratnog perioda.


Autor: Fena

Bratunac: Pravda nije zadovoljena

Ubice slobodno šetaju od Srbije do Amerike

Još niko nije odgovarao za likvidaciju Bošnjaka početkom rata u OŠ "Vuk Karadžić", kao i na drugim bratunačkim stratištima...
26.04.2008. 16:15

Uoči 11. maja, dana dženaze tridesetak identificiranih Bošnjaka iz Bratunca, ubijenih početkom rata u logoru koji se nalazio u OŠ "Vuk Karadžić", kao i na drugim bratunačkim stratištima, iznova se postavlja pitanje zašto ni 16 godina od ovog zločina još niko nije uhapšen, niti izveden pred nadležne sudove.

Jedan od preživjelih logoraša prisjeća se kako je u salu ušao "čuveni Bučalina", a za njim i Milan Trišić.

- Tražili su Ramu Karića, vozača iz "Vihora". U tom trenutku se javio Ramo Hodžić, također vozač. Izveli su i njega. Kada su došli po Ramu Karića, pucali su mu u podlakticu, a potom ga također izveli. Ni Hodžić, a ni Karić, kao ni drugi "Vihorovi" vozači Dževad Bajramović, Idriz Suljić, izvjesni Medo, kojem ne znam prezime, zajedno s dvojicom sinova, nisu se više vratili. Svi su ubijeni - kaže naš sagovornik, tvrdeći da Bučalina najčešće boravi u Ljuboviji, ali da se, posebno noću, može sresti i na području Bratunca.

"Dnevnom avazu" ovih dana je proslijeđena informacija iz SAD, koja govori da se već nekoliko godina u jednoj od tamošnjih država skriva Milan Trišić, bivši vozač bratunačkog "Vihora", koji je u logoru škole "Vuk Karadžić" bio zadužen za zatočene vozače iz svoje firme. Informacija govori da Trišić krije podatke iz svoje biografije i da se čak druži s bošnjačkim izbjeglicama u Americi.

Gdje su Makedonac i Ban, najpoznatije ubice iz školske sale, za sada niko ne zna. Dok bratunački Srbi tvrde da je Makedonac ubijen tokom rata i da mu se grob nalazi na području Konjević-Polja, dotle su mnogi skloniji priči da ovaj ubica živi u Srbiji.

Salkić: Počinioci zločina žive u potpunom miru

- Tužilaštva se ponašaju kao da se to njih ne tiče, a počinioci zločina žive u potpunom miru. Najgore je što preživjeli logoraši iz Bratunca znaju ko je izvodio ljude iz fiskulturne sale OŠ "Vuk Karadžić", ko se nakon toga nije vratio, ali niko nas o tome ne pita - kaže Ramiz Salkić, jedan od preživjelih logoraša iz škole u Bratuncu, koji se trenutno nalazi u bolnici, upravo zbog posljedica tortura koje je preživio prilikom zatočeništva.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/ubice-slobodno-setaju-od-srbije-do-amerike
Autor: A. HADŽIĆ

Obavljena dženaza ubijenim Bošnjacima iz Vlasenice

Na mezarju Rakita u Vlasenici danas je obavljena zajednička dženaza za 33 Bošnjaka, žrtve rata sa područja ove općine.

Zajedničkoj dženazi prisustvovalo je oko 3.000 Vlaseničana, članova porodica žrtava, prijatelji i komšije.



Prije dženaze, prisutnim se obratio dr. Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedničtva Bosne i Hercegovine koji je, između ostalog rekao:

„Ubijanje civila nije rat. To je agresija, to je genocid. Do prošle godine, kad smo govorili o genocidu u BiH, počinjenom od organizirane vojne sile, kao posljedica političkog projekta, tada su nam govorili da to nije tačno. Imamo sada presudu Međunarodnog suda pravde koja ne odražava ono što se dogodilo u BiH, ali je ona takva kakva je. Imamo pravo na reviziju te odluke. Zločin se dogodio u zaštićenoj zoni i tu grešku su Ujedinjene nacije priznale“.

Današnja dženaza bila je četvrta u nizu u Vlasenici i od 2001. godine, na Šehidskom mezarju Rakita sada je ukopano 196 identifikovanih Vlaseničana.

(FENA)

Holandija: bivši pripadnik plavih šljemova se osjeća krivim za genocid u Srebrenici (tv reportaža na engleskom jeziku, dužina 05´ 28´´)

Nekoliko puta ovaj je vojnik pokusao izvrsiti samoubistvo...propao mu je jedan brak sad ima drugi....kaze da misli da bi njemu a i ostalim vojnicima pomogao odlazak u Srebrenicu da rade na obnovi kuca

http://www.dw-world.de/dw/0,2142,617,00.html

[Edited by cupo on 28-04-2008 at 12:06 GMT]

Na Kameničkom brdu pronađeno osam nekompletnih skeleta

Ekspertni tim za ekshumacije, pod vodstvom Tužiteljstva Tuzlanskog kantona, danas je na lokalitetu Kameničko brdo u općini Bratunac ekshumirao osam nekompletnih skeleta nepoznatih osoba.

Po riječima svjedoka koji je obavijestio Institut za nestale osobe i ekspertnom timu pokazao lokacije, riječ o posmrtnim ostacima Srebreničana ubijenim 1995. godine, priopćila je glasnogovornica Tužiteljstva Jasna Subotić.

Sutra će se iskapanje posmrtnih ostataka odvijeti u Skelanima na području Srebrenice.

Daljnje radove na ekshumacijama, ekspertni tim nastavit će nakon prvosvibanjskih praznika na lokalitetima u općinama Zvornik, Vlasnica, Srebrenica i Bratunac.

(FENA)

Izrečena presuda za ratni zločin počinjen na području opštine Bratunac

Todorović i Radić osuđeni na 17 godina zatvora



Todorović i Radić su osuđeni na po 17 godina zatvora.

Kako je utvrdilo Vijeće Suda Bosne i Hercegovine okrivljeni Todorović i Radić su u svojstvu pripadnika VRS-a 20. maja 1992. s još četiri pripadnika te vojske (kao saučesnici) sudjelovali u progonu bošnjačkog stanovništva na političkoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi.

Okrivljeni su spomenutog dana s još četvoricom vojnika VRS-a među kojima je bio i Novak Stjepanović sudjelovali u hapšenju 14 civila bošnjačke nacionalnosti koji su se skrivali u kamenolomu nedaleko od njihovog sela Borkovac kod Bratunca.

Prema izreci presude, grupu zarobljenika su potom poveli prema selu, a neko od pripadnika VRS-a je hicem iz vatrenog oružja usmrtio civila Mahu Alića, nakon čega su i ostali članovi grupe pristupili mučenju uhapšenih civila i oduzimanju njihovog novca i dragocjenosti.

Potom su, kako se u presudi navodi, civili odvedeni do obližnjeg potoka i postrojeni, nakon čega je hicima iz vatrenog oružja ubijeno sedam civila.

Tijela ubijenih su pokopana u masovnu grobnicu u blizini kuće porodice Sulejmanović, što je potvrđeno iskazima saslušanih svjedoka.

Sud smatra da je iskazima svjedoka odbrane, a i optužbe potvrđen činjenični supstrat optužnice i elementi bića krivičnog djela.

U kontekstu postojanja širokog sistematičnog napada i progona bošnjačkog stanovništva s područja Bratunca Sud je imao u vidu činjenice koje je Haški tribunal (ICTY) utvrdio u predmetima Kunarac, Krnojelac, Krajišnik i drugima.

Kako je u obrazloženju presude navedeno, činjenični opis potkrijepljen je svjedočenjima ljudi koji su preživjeli strijeljanje i koji su potvrdili identitet okrivljenih, prepoznajući ih kao komšije s kojima su išli u školu, radili i svakodnevno se susretali.

Sud je donio rješenje kojim se okrivljenima produžava pritvor do pravomoćnosti prvostepene presude, odnosno isteka izrečene sankcije.

Autor: FENA

Dženaza 41 identificirane civilne žrtve rata u Bratuncu 12. maja

Organizacioni odbor za obilježavanje 16. godišnjice zločina nad bošnjačkim civilima u Bratuncu usvojio je na posljednjoj sjednici program obilježavanja godišnjice zločina, precizirajući vrijeme i mjesto ukopa posmrtnih ostataka 41 do sada identificirane žrtve.

Predsjednik Organizacionog odbora Tuzlanski muftija Husejin ef. Kavazović pozvao je još jednom Podrinjce, ne samo iz Bratunca, već i šire regije, koji su izgubili nekoga iz svoje porodice, a do sada nisu dali uzorak krvi potreban za DNK analizu, da se jave u Zavod za sudsku medicinu u Tuzli, ili Šuhri Sinanović, da bi se omogućila identifikacija preostalih tijela, te omogućio i njihov ukop 12. maja za kada je planirano da se na mezarju Veljaci u Bratuncu obavi ukop i dženaza do sada identificiranih žrtava. Očekuje se identifikacija još 11 tijela.

Potpredsjednik Organizacionog odbora Ramiz Salkić saopćio je nakon sjednice da će obilježavanje 16. godišnjice obilježavanja zločina nad Bošnjacima Bratunca trajati četiri dana.

Predviđeno je da u okviru obilježavanja bude upriličena izložba fotografija o preživjelim logorašima iz Osnovne škole Vuk S. Karadžić u Bratuncu - u fiskulturnoj sali gdje je bio organiziran logor.

Bit će upriličena i promocija knjige Džemaludina Latića "San endeluske noći", te organizirana posjeta stratištima u naselju Glogova i Ljubovijski Most, gdje će biti u Drinu bačeno 603 ruže, u znak sjećanja na 603 civilne žrtve Bratunca.

U petak 9. maja u 12.00 sati u naselju Hranča bit će otvoren mektebski centar, uz prisustvo velikog broja vjernika iz cijele BiH i dijaspore. U svim džamijama bit će proučeni tevhidi, a na mezaru ubijenog imama Mustafe ef. Mujkanovića, bit će proučen Jassin.

U podne 12. maja na šehidskom mezarju, u okviru Memorijalnog centra Veljaci, bit će obavljena dženaza i ukop žrtava.

Očekuje se prisustvo reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića i brojnih zvaničnika iz vjerskog i političkog života te diplomatskih predstavništava u našoj zemlji.

Za sve zainteresirane da prisustvuju dženazi bit će organiziran prijevoz iz petnaest gradova BiH.

Predsjednica udruženja civilnih žrtava rata iz Bratunca Šuhra Sinanović pozvala je nakon sjednice Organizacionog odbora sve Bratunčane, čiji se članovi porodica kopaju 12. maja, da 3. maja dođu na zajednički sastanak u Medžlis Islamske zajednice Bratunac, kada će biti obavljeni posljednji dogovori i podijeljeni zadaci.

Planirana dženaza i ukop za 12. maj je druga kolektivna dženaza u Bratuncu.

Prošle godine na šehidskom mezarju Veljaci ukopano je 95 identifikovanih civila, žrtava rata u Bratuncu, saopćeno je iz Bosanske medijske grupe.

(FENA)

ICTY: Stanišić i Simatović odgovorni za strijeljanje u Trnovu

U nastavku uvodne riječi na suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju pred Haškim sudom (ICTY) tužioci su tvrdili da su oni odgovorni za brojne zločine nad nesrbima u BiH, uključujući i strijeljanje šest srebreničkih Bošnjaka koje su u ljeto 1995. kod Trnova počinili pripadnici paravojne formacije "škorpioni".

Bivši načelnik SDB-a Srbije Stanišić i njegov pomoćnik i prvi komandant "crvenih beretki" Simatović optuženi su za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991.-1995.



Stanišić, koji je u teškoj depresiji i fizički bolestan, odbio je da suđenje prati preko videoveze iz sudskog pritvora, a njegovi branioci u utorak su najavili povlačenje iz procesa.

Tužilac Dermot Groom tvrdio je da su u julu 1995. "´škorpioni´ bili jedinica SDB-a Srbije" i da su zbog toga "Stanišić i Simatović odgovorni za strijeljanje tri bošnjačka dječaka i tri muškarca u Trnovu".

Snimak toga strijeljanja, koji su načinili pripadnici "škorpiona", prvi put je prikazan na suđenju Slobodanu Miloševiću pred ICTY-em, nakon čega su vlasti Srbije počinioce uhapsile i izvele pred sud.

Po zastupniku optužbe, "škorpione" je SDB Srbije i uputio na trnovsko ratište, a njima je, pored zapovjednika formacije Slobodana Medića zvanog Boca, komandovao i oficir "crvenih beretki" Vasilije Mijović, prenijela je Beta.

Povezanost "škorpiona" s "crvenim beretkama" SDB-a Srbije tužilac je dokazivao i činjenicom da je 1994. u bihaćkom džepu ta formacija bila u borbenoj grupi "crvenih beretki" pod komandom Milorada Lukovića Legije.

Ubistvo u Trnovu i druge zločine nad Bošnjacima, različite jedinice pod Stanišićevom i Simatovićevom kontrolom počinile su u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je osmislio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio da se nesrbi uklone s teritorija nove zamišljene srpske države, naglasio je tužilac.

To je činjeno zajedno sa vođstvom bosanskih Srba na čelu sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

U napadima na nesrbe u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu, Bihaću i prigradskim općinama Sarajeva, precizirao je tužilac Peter Doherty, učestvovali su "arkanovci", "šešeljevci", "crvene beretke" i druge paravojne snage pod kontrolom SDB-a Srbije.

Uklanjanjem nesrba s tih područja one su ostvarivale strateške ciljeve koje je usvojila Skupština Republike Srpske - razdvajanje naroda u BiH, uspostavljanje koridora ka Srbiji i uklanjanje Drine kao granice.

Dokazujući umiješanost SDB-a Srbije u napad na Zvornik u proljeće 1992. godine, tužilac je u sudnici prikazao izjavu lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, datu BBC-u, da je ta operacija bila "planirana u Beogradu" i da je Simatović sa "crvenim beretkama" bio "ključni izvršilac".

Kao jedan od najtežih zločina tužilac je izdvojio ubistvo oko 80 Bošnjaka koje su u septembru 1995. počinili pripadnici paravojske Željka Ražnatovića Arkana.

Osvrćući se na ulogu koju su Stanišić i Simatović odigrali u oslobađanju pripadnika UNPROFOR-a, koje su bosanski Srbi 1995. uzeli kao taoce, tužilac Groom je rekao da će to biti olakšavajuća okolnost ako optuženi budu osuđeni.

Moć koju su pritom ispoljili da oslobode taoce i zbog koje ih je Slobodan Milošević poslao u BiH Stanišić i Simatović su prethodnih godina, međutim, koristili da nasilno proganjaju druge narode u BiH, ocijenio je tužilac.

Optužba je u srijedu završila uvodnu riječ, a u nastavku suđenja tužioci će izvesti svoga prvog svjedoka.

Stanišićevi advokati, koji se sada smatraju samo "zaštitnicima njegovih prava" jer žele da se povuku iz postupka, skrenuli su pažnju sudskom vijeću da i odbrana ima pravo na uvodnu riječ, ali da im Stanišić, usljed bolesti, ne može dati instrukcije o tome.

Predsjedavajući sudija Patrick Robinson oštro je uzvratio da advokata Gert-Jana Knopsa i dalje smatra Stanišićevim braniocem i da je on morao imati instrukcije svog klijenta.

(FENA)