27.05.2008

16. godišnjice masakra u sarajevskoj ulici Ferhadija (bivša Vase Miskina)

Položeno cvijeće i otkrivena spomen-ploča na mjestu masakra u Ferhadiji

Povodom 16. godišnjice masakra u sarajevskoj ulici Ferhadija (bivša Vase Miskina), kada je u redu za hljeb 1992. godine ubijeno 26 građana, a 108 teže ili lakše ranjeno, danas su na mjestu masakra položile cvijeće delegacije Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo. Pogledajte fotografije.

Danas u 11 sati položeno je cvijeće, a osim brojnih novinara i nekolicine zvaničnika okupio se i manji broj građana Sarajeva.

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Denis Zvizdić i premijer KS-a Samir Silajdžić otkrili su novu spomen-ploču u Ferhadiji s imenima 26 poginulih građana Sarajeva koji su prije tačno 16 godina stradali dok su čekali u redu za hljeb. Cvijeće je ispred delegacije Kantona Sarajevo položio premijer Kantona Samir Silajdžić, a ispred Grada Sarajeva cvijeće je položila gradonačelnica Semiha Borovac. Otkrivanju spomen ploče prisustvovali su i predstavnici nekoliko ministarstava KS-a, načelnici općina Stari Grad i Centar Mustafa Resić i Dževad Bećirević, predstavnici boračkih udruženja te rodbina i prijatelji nastradalih koji su položili cvijeće i odali počast poginulim građanima Sarajeva.



Kratak govor održao je predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo Denis Zvizdić, koji je podsjetio prisutne građane na strašan zločin koji je tog dana zadesio glavni grad BiH.
"Istrajat ćemo u našoj borbi za pravdu i u zahtjevima da one koji su odgovorni za ovaj zločin stanu pred lice pravde", istakao je Zvizdić.



Ovo je bio jedan od najstrašnijih zločina u historiji Grada kada su od tri granate ispaljene iz pravca Borija poginuli sugrađani: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, SrećkoTanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.



(Sarajevo-x.com)

U ZAKLOPAČI KOD VLASENICE 21. JUNA DŽENAZA I UKOP 58 BOŠNJAKA

SARAJEVO, 26. maja (FENA) - U naselju Zaklopača kod Vlasenice 21. juna bit će obavljena dženaza i ukop 58 Bošnjaka ubijenih u tom mjestu u proljeće 1992. godine, saopćila je Bosanska medijska grupa (BMG).

Na prvoj sjednici organizacionog odbora dženaze i ukopa saopćeno je da pripreme na izgradnji mezarja teku u skladu s planom. Do sada je obezbijeđeno zemljište za mezarje, sagrađena je zaštitna ograda i urađen nasip, a do datuma kada će u mezare biti spušteni stradali civili Zaklopače bit će asfaltiran i pristupni put.

Prema riječima Dževada Mahmutovića, potpredsjednika organizacionog odbora dženaze, značajnu pomoć u izgradnji mezarja Zaklopača pružili su mještani, koji su prikupili 40.000 maraka, kako bi se kompleks mezarja dovršio do 21. juna ove godine.

"Identificirana tijela pronađena su u masovnoj grobnici u Zaklopači. Nedostaju nam tijela još pet nestalih osoba i s tim ćemo imati dovršen posao traženja i identifikacije nestalih i ubijenih u Zaklopači, koja je doživjela stravične zločine, ubijanja čitavih porodica", kazao je Mahmutović.

On je podcrtao da ni u jednoj grobnici otkrivenoj do sada ni ta tijela, niti njihovi dijelovi, nisu pronađeni i ne zna se gdje su ukopana.

I pored nevjerovatnih zločina počinjenih u ovom mjestu, proces povratka u Zaklopaču smatra se veoma uspješnim.

28.05.2008

Srebrenica

Otvorena još jedna masovna grobnica

Ekspertni tim Federalne komisije za traženje nestalih, pod vodstvom Tužilaštva TK, jučer je na prostoru Zelenog Jadra, na užem lokalitetu Pusmulića kod Srebrenice, nastavio s ekshumacijom masovne sekundarne grobnice, koja je započeta u ponedjeljak. - Izgled grobnice ukazuje na to da se tijela nalaze na većoj dubini.

Dva dana radilo se na pripremama za ekshumaciju. Još skidamo površinske slojeve zemlje. Već se naziru skeletni ostaci i polomljene kosti srebreničkih žrtava, a danas ćemo započeti s ekshumacijom tih ostataka - kazala je tužiteljica Danica Arapović-Kovačević, dodajući da se radi o Srebreničanima, žrtvama genocida iz 1995. godine. Tužiteljica Arapović-Kovačević kaže da se još ne može pretpostaviti broj tijela koje grobnica krije, jer se radi o sekundarnoj grobnici.

28.05.2008

Bratunac

Ekshumirane žrtve iz 1992. godine

U grobnici su pored odjevnih predmeta žrtava pronađeni bodljikava žica i žileti...
28.05.2008. 16:31

U zaseoku Rakovac u općini Bratunac, Ekspertni tim Federalne komisije za traženje nestalih danas je ekshumirao četiri tijela Bratunčana za koje se pretpostavlja da su ubijeni u maju 1992. godine.



Očekujemo da na ovoj lokacijii ima sedam tijela, kazala je Danica Arapović-Kovačević, tužiteljica Tužilaštva Tuzlanskog kantona.

Ekspertni tim, pod vodstvom Tužilaštva Tuzlanskog kantona u selu Pusmulići kod Srebrenice danas je započeo skidanje zemlje i čišćenje prvih otkrivenih skeletnih ostataka.

U grobnici su pored odjevnih predmeta žrtava pronađeni bodljikava žica i žileti.

Autor: FENA

29.05.2008

Srebrenica: Ekshumirano 20 skeleta

Prvog dana ekshumacije iz masovne grobnice Pusmulići kod Srebrenice, ekspertni tim Federalne komisije za traženje nestalih, u saradnji sa Tužilaštvom Tuzlanskog kantona, pronašao je 20 skeletnih ostataka, od čega je bilo samo jedno kompletno tijelo.

Emin Ibrahimović, tužilac Tužilaštva Tuzlanskog kantona potvrdio je da je ovo primarna masovna grobnica, dimenzija 15 x 4 metra i da krije nekoliko desetina posmrtnih ostataka.

Riječ je o srebreničkim Bošnjacima koji su jula 1995. godine ubijeni pri pokušaju da se šumama probiju na slobodnu teritoriju.

(FENA)

30.05.2008

Sarajevo Sud BiH: Presuda za ratni zločin počinjen na području opštine Prijedor

Željku Mejakiću i ostalim ukupno 63 godine zatvora

U ime države Bosne i Hercegovine, pred Odjelom za ratne zločine u Sarajevu izrečene su prvostepene presude optuženima za zločine u logorima Omarska i Keraterm.

Za zločine protiv čovječnosti Sudsko vijeće osudilo je Željka Mejakića na 21 godinu, Momčila Grubana na 11 i Duška Kneževića Duću na 31 godinu zatvora.


Svu trojicu Vijeće je pronašlo krivim za zločine počinjene tokom 1992. godine u logorima Omarska i Keraterm na području općine Prijedor.


Mejakiću, koji je, prema presudi, bio najviše rangirana osoba u Omarskoj, kazna je izrečena na osnovu lične i komandne odgovornosti, Gruban, jedan od komandira straže u ovom logoru, osuđen je samo na osnovu komandne odgovornosti, dok je Knežević, koji, prema ovoj presudi, nije imao funkciju u logorima, osuđen je prema ličnoj odgovornosti.


Za svu trojicu Vijeće je utvrdilo da su bili svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata na području Prijedora.


Sud je zaključio da je Mejakić, kao načelnik bezbjednosti i de facto komandir logora, bio osoba koja je u bilo koje doba dana ili noći mogla ući u Omarsku, “i to ga odvaja od drugih osoba koje su bile na istom ili višem položaju, kao isljednici koji su radili u okviru radnog vremena”.


Sud je zaključio i da Mejakić nije imao kontrolu nad isljednicima, kao ni nad specijalcima koji su s njima dolazili u logor i zlostavljali zatočenike.


“Svjedoci su naveli da se on ponašao kao osoba sa određenim autoritetom koju su stražari oslovljavali sa ‘komandante’”, obrazložio je odluku predsjedavajući Vijeća sudija Šaban Maksumić.


Za Momčila Grubana je utvrđeno da je bio vođa jedne od smjena straže koja je, po njegovom nadimku, nosila ime “Čkaljina smjena”.


“On se slobodno kretao po logoru, za razliku od ostalih stražara i imao tamo svoj ured”, obrazložio je Maksumić, dodavši da je Vijeće “posebno primijetilo” da je dosta svjedoka navelo kako je ova smjena bila najkorektnija, a da su se neki od njih tokom suđenja i lično zahvalili Grubanu.


Duško Knežević Duća je, kako stoji u presudi, bez zvanične funkcije u logorima Omarska i Keraterm, sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.


“Njegovi postupci stvorili su takvu atmosferu da je samo dolaskom sa svojim pratiocima izazivao strah kod logoraša”, smatra Vijeće.


Također je zaključeno da je, na osnovu iskaza svjedoka i materijalnih dokaza, bez sumnje utvrđeno da je optuženi osoba o kojoj su svjedoci pričali nazivajući ga Dućom, što je njegova Odbrana negirala.


Sudsko vijeće je odlučilo da se svoj trojici u kaznu uračunaju i godine provedene u pritvoru, što je u Mejakićevom slučaju od juna 2003., Grubanu je uračunata godina od 2002. do 2003. te vrijeme od juna 2005., a Kneževiću vrijeme od maja 2002. godine.


Vijeće je donijelo i odluku prema kojoj svi troškovi suđena padaju na teret države.


Na presudu obje strane imaju pravo žalbe.
Mejakic i ostali presuda
Mejakic i ostali presuda



Logori Omarska i Keraterm su formirani, po nalogu Kriznog štaba općine Prijedor, u aprilu 1992. godine i u njima je bilo zatočeno oko 7.000 civila, Bošnjaka i Hrvata većinom. Zatočenici su fizički i psihički zlostavljani, a mnogi su pretrpjeli seksualno zlostavljanje. Više od 100 ih je umrlo usljed povreda ili zbog loših uslova u kojima su boravili.


Mejakić, Gruban i Knežević su prvobitno optuženi u Haagu zajedno sa Dušanom Fuštarom. Sva četvorica su prebačena na daljnje procesuiranje u Sarajevo. Fuštar je u aprilu ove godine priznao krivicu i osuđen je na devet godina zatvora. Izricanje pravosnažne presude čeka na slobodi.


Pored ove četvorice optuženih, do sada su za zločine počinjene u logorima Omarska i Keraterm, u Haagu krivima proglašeni Miroslav Kvočka (sedam godina), Milojica Kos (šest godina), Mlađo Radić (20 godina), Zoran Žigić (25 godina), Dragoljub Prcać (pet godina), Duško Sikirica (15 godina), Damir Došen (pet godina) i Dragan Kolundžija (tri godine).

http://www.bim.ba/bh/117/10/10608/

"Bilo deportacija Muslimana iz CG"

30. maj 2008. | 17:16 | Izvor: Beta
Podgorica -- Penzionisani crnogorski policijski inspektor Slobodan Pejović kaže da je 1992. postojalo naređenje o deportaciji muslimanskih izbeglica u Republiku Srpsku.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Pavle Bulatović je 1992. godine policijskim službama poslao telegram da treba uhapsiti sve Muslimane iz Bosne i Hercegovine koji se zateknu na crnogorskoj teritoriji i predati ih vlastima Republike Srpske. "To je istina, a sve drugo su laži", rekao je on.

Pejović je u to vreme radio u Centru bezbednosti u Herceg Novom, odakle je pre 16 godina deportovano najviše Muslimana u Republiku Srpsku.

Pejoviću je na skupu, pod nazivom "Otpor zaboravu - 16 godina od deportacije bosanskih izbeglica", koji je održan na podgoričkom Fakultetu političkih nauka, uručena zahvalnica "kongresa Bošnjaka Severne Amerike", kako je obrazloženo, "za iskreno i hrabro svedočenje o deportaciji izbeglica".

Pejović je o deportaciji svedočio u dosadašnjem istražnom postupku o događaju od pre 16 godina, kada je crnogorska policija veću grupu Muslimana-izbeglica izručila vlastima Republike Srpske. Oni su kasnije, kako je ranije više puta saopšteno, ubijeni i do danas nisu pronađeni njihovi posmrtni ostaci.

Učesnici današnjeg skupa u Podgorici veoma oštro su kritikovali crnogorsku vlast zbog toga što, kako je ocenjeno, "organizovano izbegava" da se suoči sa vlastitom ratnom prošlosću i što još nije rasvetlila deportaciju Bošnjaka.

Sarajevski novinar Šemsudin Radončić je na skupu, u prisustvu ambasadora BiH u Podgorici Branimira Jukića, citirao raniju izjavu predsednika Crne Gore Filipa Vujanovića da je Crna Gora "izbeglice dočekivala raširenih ruku i srećno ih ispraćala svojim kućama".

Prema objašnjenju Radončića, takvom izjavom Vujanović je "preuzeo odgovornost za opstrukciju" sudskog procesa za deportaciju izbeglica iz BiH.

Profesor podgoričkog Fakulteta političkih nauka Milan Popović je zatražio ostavku crnogorskog premijera Mila Đukanovića, koji je na toj funkciji bio i 1992. godine, kada je izvršena deportacija, ocenivši da je on krivično odgovoran.

Popović je Đukanovića, u tom kontekstu, označio kao "Nerona", a Socijaldemokratsku partiju, koalicionog saveznika Demokratske partije socijalista, kao "nacisticku".

Prema Popovićevom objašnjenju, SDP je 1992. bila "antiratna", a "ratna" je postala 2008. godine jer, navodno, ne čini ništa da se rasvetle događaji od pre 16 godina.

Direktorka beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kritikovala je crnogorsku vlast što nije poslala svoje predstavnike na današnji skup i rekla da porodice deportovanih još nemaju istinu o tome šta se 1992. godine događalo sa njihovim članovima.

Pravni zastupnik porodica deportovanih, advokat Dragan Prelević, podsetio je da je pred sudovima u Crnoj Gori do sada doneto 28 presuda po tužbi oštećenih porodica protiv države Crne Gore, koje su tražile bar materijalnu satisfakciju. Međutim, nijedna od tih presuda još nije pravosnažna jer se država Crna Gora žalila.

Advokat Prelević je odugovlačenje sudskog postupka u vezi sa deportacijom nazvao "ratom sa žrtvama". Sve deportovane, a zatim, ubijene osobe bile su nevine, kazao je Prelević.

Deportacija izbeglica-Muslimana, uglavnom, sa područja crnogorskog primorja, a najviše iz Herceg Novog, dogodila se u maju 1992. godine.

U Crnoj Gori je ranije pokrenuta istraga i protiv grupe policijskih inspektora, pod sumnjom da su učestvovali u deportaciji Muslimana.

U izveštajima međunarodnih institucija o prilikama u Crnoj Gori, kao jedan od problema, navodi se i to što još nije rasvetljena deportacija Muslimana.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=05&dd=30&nav_category=64&nav_id=301268

31.05.2008

Sarajevo

Petnaesta godišnjica masakra na Dobrinji

Delegacija Kantona Sarajevo položit će u nedjelju, 1. juna, cvijeće na mjesto masakra na parking prostoru između Trga djece Dobrinje i ulice Grada Bakua, gdje je prije 15 godina od agresorske granate poginulo 15 Sarajlija, dok ih je 80 teže i lakše ranjeno.

Tog kobnog dana 1993. godine održavao se bajramski turnir u malom nogometu.

Poginuli su: Atif Bajraktarević, Mirza Deljković, Alija Godinjak, Alija Gojak, Adnan Mirvić, Kemal Mulaahmetović, Dragan Osadčij, Refik Ramić, Jusuf Razić, Munir Sabanić, Adel Selmanović, Danijel Šolaja, Damir Trebo, Asim Zagorica i Marko Žižić.

(FENA)

01.06.2008

Kalesija: Obavljen ukop 28 zvorničkih Bošnjaka

Na šehidskom mezarju Memići kod Kalesije danas je klanjana dženaza i obavljen ukop 28 identificiranih zvorničkih Bošnjaka koje su srpski ekstremisti ubili u junu 1992. godine.

Sjećanje na žrtve je obilježeno pod sloganom "Da se ne zaborave dani tuge i bola".

Većina danas ukopanih žrtava ekshumirana je iz masovne grobnice Crni vrh u općini Zvornik, dok su ostala tijela pronađena u još dvije otkrivene grobnice u Podrinju. Prema izjavama svjedoka ovi Bošnjaci su likvidirani na lokaciji Bijeli potok. Najmlađa žrtva ovog zločina je Emir Selimović koji je imao 18 godina, a vječiti smiraj danas je našao i 86-godišnji Ramo Tuskunović.

Dženazu je, u prisustvu velikog broja rodbine i žitelja kalesijske i susjednih općina, predvodio tuzlanski muftija Husein efendija Kavazović.

Nakon dženaze počela je prva faza preuređenja šehidskog mezarja u Memićima.

(FENA)

03.06.2008

Zastrašivao civile i palio kuće Bošnjaka u Šipovu

BANJALUKA - Taib Glavaš, svjedok Tužilaštva, izjavio je juče u banjalučkom Okružnom sudu da mu je optuženi Goran Kalajdžija do rata bio dobar prijatelj, ali da ga je sredinom juna 1992. godine napao i počeo mu prijetiti "da će ga ubiti i zaklati jer je musliman".

"Vraćao sam se iz grada i normalno se pozdravio sa Kalajdžijevom sestrom jer sam s njom išao u osnovnu školu. Kalajdžija je tada potrčao prema meni, repetirao pušku i prislonio cijev na moje grudi. Zatim me počeo udarati nogama i kundakom puške po glavi i tijelu", kazao je Glavaš i dodao da mu je na kraju optuženi stavio nož pod vrat, rekavši da će ga zaklati jer je musliman.

Gorana Kalajdžiju (43) iz Šipova, koji se brani sa slobode, optužnica tereti da je od juna do decembra 1992. godine, nečovječnim postupanjem i zastrašivanjem bošnjačkog stanovništva u selima oko Šipova, počinio ratni zločin.

Kalajdžija je, kako stoji u optužnici, u junu 1992. godine u zaseoku Šaranpov prvo napao Taiba Glavaša, zaprijetivši mu da će ga ubiti jer je musliman, a zatim je sredinom jula 1992. godine zapalio kuću Ismeta Ćosića.

U septembru iste godine, Kalajdžija je, naoružan automatskom puškom, upao u kuću Ismeta Ramića, a zatim na silu odveo njegove sinove Envera i Ekrema do obližnje štale, gdje im je prijetio da će ih pobiti.

Teror nad stanovništvom šipovskih sela Kalajdžija je završio krajem 1992. godine kada je uz prijetnju oružjem naredio Refiki Sefer da se skine, a zatim je nožem razrezao po licu i butinama.

Seferova je juče u svom svjedočenju navela da ju je optuženi napao kada je s još dvije prijateljice prolazila kroz selo Brđani.

"Goran Kalajdžija me satjerao u jednu garažu i rekao mi da se skidam. Vrištala sam na sav glas ne bi li me neko čuo, a zatim se pojavila Goranova tetka. Iako mu je govorila da me ne dira, optuženi je izvadio nož i rasjekao me po licu i butinama", kazala je svjedokinja, pokazujući Sudskom vijeću zadobijene ožiljke na bradi.

Optuženi Kalajdžija juče je odbacio optužbe tvrdeći da svjedoci nisu ispričali istinu.

Nastavak suđenja Goranu Kalajdžiji zakazan je za 20. juni.

http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=24138&meni=6