Ja nikad ne gledam jel' domace il' nije, kupujem ono shto mi odgovara.

Najlakše je prevariti potrošača u BiH

B. A. 24/05/2010 11:39:00


MOSTAR - Potrošači u BiH imaju veoma slabu zaštitu svojih interesa i prava, jer je mnogim pojedincima i institucijama sistema u interesu da udruženja potrošača ne funkcionišu, poručuju iz potrošačkih organizacija. Petnaestogodišnja Nina Arapović prije tri godine na velikom školskom odmoru naručila je pizzu u jednom mostarskom fast foodu ...

(restoran brze hrane, op.ur.). Ovaj obrok zamalo je završio kobno. Uz povraćanje i groznicu, na njenom tijelu pojavile su se crvene i bijele fleke. Ukućani su je odveli u hitnu pomoć gdje joj je dijagnosticirano teško trovanje hranom. "Mi se nismo nikome žalili tog dana, jer nismo ni znali kome da se žalimo. Kasnije smo otišli i slučaj prijavili inspekciji!" - kaže Ninina majka. Članovi njene porodice vlasniku fast fooda su rekli šta se desilo. On se izvinio i ponudio besplatan obrok, što je Nina odbila i od tada nikad više nije jela u tom objektu. Međutim, nijedan inspektor nije ispitao šta se desilo.


Sirovine koje bh. potrošači konzumiraju u salamama, kobasicama i drugim mesnim prerađevinama, u alarmantno velikom broju slučajeva nisu zadovoljavajućeg kvaliteta, tvrde u udruženjima za zaštitu potrošača.


Povučeni s tržišta kineski lonci i meso iz Njemačke
U Agenciji za sigurnost hrane BiH kažu da provjeru kvaliteta mesa na bh. tržištu obavljaju, putem službenih kontrola, nadležni inspekcijski organi u skladu sa svojim ovlaštenjima. Sejad Mačkić direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, čije je sjedište u Mostaru, kaže da su svi oni koji uvoze pošiljke koje ulaze u BiH dužni predočiti dokumente graničnim veterinarskim inspektorima.

"U toku prošle godine smo na preporuku međunarodnih nadležnih institucija povukli neke opasne proizvode sa našeg tržišta, kao što su kineski lonci za kuhanje, kod kojih je došlo do koroziranja, zatim meso iz Njemačke, kao i piletinu iz Italije koja ima prisustvo salmonele. I sve to je uništeno", navodi Mačkić. On kaže da je zaključak da građani BiH jedu bezbjednu hranu donesen na osnovu ispitivanja hrane na oko 150.000 uzoraka, koje je provedeno prošle godine i koje je pokazalo da je od tog broja oko pet odsto uzoraka higijenski neispravno.


Potrebni bolji zakoni

Zakon o zaštiti potrošača u BiH koji je usvojen sredinom 2002. godine predvidio je osnivanje Vijeća za zaštitu potrošača. „Vlasti su vijeće imenovale tek novembra 2004. godine, a ono je do danas malo postiglo“, kaže Mesud Lakota predsjednik Udruženja potrošača Bosne i Hercegovine. „Situacija je totalno nesređena jer domaće vlasti nisu izradile ni pravilnike, ni podzakonske akte za svaki segment zaštite potrošača ponaosob, od računa, garancije, reklamacije, pa nadalje. S druge strane, trebalo bi uspostaviti i komisiju za kvalitet koja bi bila kao neko regulatorno tijelo i davala preporuke da li nešto može na tržište ili ne“, kaže Lakota. „Građanima BiH svakodnevno putem telefona svoje usluge nude razne osiguravajuće kuće, firme koje prodaju sve i svašta, od jastuka do sprava za vježbanje, a odnedavno i banke, a da za to nisu dobili saglasnost vlasnika telefona“, ističe Lakota.

Ombudsmen informiše potrošače

Ombudsmen za zaštitu prava potrošača BiH Dragan Doko naglašava da je za podizanje zaštite potrošača na viši nivo od ključnog značaja informiranost i educiranost potrošača, ali i kažnjavanje onih koji ta prava krše kako se slične stvari ne bi neprestano ponavljale. „Ako sve ostane samo na kratkim primjedbama potrošača nezadovoljnih pruženom uslugom, onda od toga nema ništa. U slučaju kršenja prava potrošača, izuzetno je važno obratiti se nekom od nevladinih udruženja ili institutu Ombudsmena“, upozorava Doko.


Govoreći o bankarskim uslugama, na koje su u proteklom periodu građani imali najviše pritužbi, Doko kaže kako se institucija Ombudsmena za zaštitu potrošača trenutno fokusira na pitanje žiranata. "Kada dođete u banku zatražiti kredit, onda dođete do spoznaje da su svi kreditni plasmani uslovljeni žirantima i to je ono što je problem, jer nema mogućnosti da se odabere neka druga kreditna linija. Smatramo da glavni dužnik treba biti korisnik kredita, a institut žiranta treba koristiti kao izuzetak, a ne kao pravilo. Odnosno, samo u rijetkim slučajevima kada onaj koji diže kredit želi ponuditi žiranta", ističe Doko. „Aktuelna zbivanja na globalnom planu dodatno su zaoštrila i opteretila problematiku u ovoj oblasti, te je zbog toga potrebno kvalitetnije uključivanje samih potrošača i jačanje njihove uloge kroz rad udruženja, kao i primjena godišnjeg plana zaštite potrošača u BiH“, ističe ombudsmen za zaštitu prava potrošača.


Prevare su veoma česte

Fadila Hadžić, jedna od osnivačica Kluba potrošača Mostar, kaže da je u gradu na Neretvi mnogo primjera nepoštivanja prava potrošača. „Uzmite u obzir da su u pojedinim trgovačkim centrima građanima na ponudi proizvodi kojima je istekao rok trajanja. Nude se lažne robne marke, proizvodi u manjim pakovanjima u jednom trgovačkom centru imaju istu cijenu kao velika pakovanja u drugom objektu i sl. Građani ispaštaju i u zavisnosti od toga da li žive na jednoj ili drugoj strani Mostara, jer su npr. cijene električne energije u zapadnom dijelu Mostara više od cijena u istočnom dijelu grada. Takva situacija je i s plaćanjem komunalnih usluga, cijenama vode, telefonskog računa...“, ističe Hadžić.


Udruženja potrošača kao problem ističu i reklamne sadržaje koji se obično emituju na televizijama, jer za reklamirani proizvod iznose niz neistina koji zbunjuju potrošače.


„Gledam da kupim ono što je jeftinije“

Oko 90 odsto građana BiH prilikom kupovine osnovnih životnih namirnica za neki proizvod opredjeljuju se isključivo prema cijeni pa uvijek uzimaju najjeftiniji, bez obzira na kvalitet. „Ja sam penzioner i samo gledam da kupim ono što je jeftinije, jer takva je situacija“, kaže jedan stariji Mostarac. Njegova sugrađanka takođe ne gleda da li je proizvod domaći ili uvozni kao ni sastav proizvoda, nego kupuje ono što ima nižu cijenu. „Nažalost, plate su male, društvo je u velikim ekonomskih problemima, a posebno radna klasa. Oni koji još rade su 'sretni', jer sve je više nezaposlenih. Dakle, cijena je ta koja određuje da li ću kupiti proizvod ili ne.“


Kako bi se ostvarila odrednica Strategije prema kojoj je „potrošač fizička osoba prepoznata i definisana ključnim i odgovornim ekonomskim faktorom na svakom nacionalnom tržištu“, u julu 2004. godine Evropska unija je redefinisala osam univerzalnih prava potrošača u 10 praktičnijih i tržišno provodljivijih osnovnih načela politike zaštite potrošača, koja se odnose na sljedeće:
1. Kupujte što želite i gdje želite
2. Ako proizvod nije ispravan, vratite ga
3. Postoje visoki sigurnosni standardi za prehrambene artikle i ostale proizvode
4. Potrošač mora znati šta jede
5. Ugovori moraju biti nediskriminirajući i transparentni za potrošača
6. Ponekad potrošač može promijeniti svoje mišljenje
7. Stvoriti uslove kako bi potrošač mogao usporediti cijene i ostvariti pravo na izbor
8. Potrošač ne smije biti prevaren i zavaran
9. Potrošač mora biti zaštićen i u vrijeme dok je na godišnjem odmoru ili putovanjima (u zemlji i inostranstvu)
10. Djelotvorna naknada štete u prekograničnim sporovima (kršenja prava potrošača)


Visoki stepen zaštite potrošača te educiranost o osnovnim potrošačkim pravima i obavezama predstavlja jedan od prioritetnih ciljeva svakog civilnog društva. U tom pravcu vodi nas i kampanja koju je provela Evropska komisija sa sloganom "Upoznaj svoja prava, koristi svoja prava". Ova poruka ima veliki značaj za svakog potrošača jer samo na taj način možemo biti uistinu zadovoljni potrošači.


Potrošači mogu direktno kontaktirati na telefon Instituciju ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH ukoliko imaju neke kritike ili sugestije na 036 311 210, kao i putem e-maila [email protected]. Institucija ima sjedište u Mostaru, Kralja Petra Krešimira IV 8/A.



(dw)

"INTEREX": NOVI PODSTICAJ DOMAĆOJ POLjOPRIVREDI
12:45 / 24.05.2010.

Trgovinski lanac "Interex" zatražio je od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih poslova BiH spisak lokalnih proizvođača voća i povrća, posebno u blizini gradova gdje imaju objekte, radi zaključivanja partnerskih ugovora sa proizvođačima u 21 gradu iz BiH, nakon prethodne analize kvaliteta i cijene proizvoda. Upućivanje pisma Ministarstvu predstavlja još jedan konkretan potez "Interexa" kako bi podstakao domaće poljoprivrednike na veću proizvodnju, jer je njihova najbolja motivacija obezbjeđenje plasmana poljoprivrednih proizvoda, saopšteno je iz ove kompanije.

Direktor "Interexa" u BiH Sebastijen Moriux kaže da kompanija na ovaj način obezbjeđuje svježe i kvalitetne proizvode kupcima, a oni će direktno pomagati razvoj poljoprivrede svog kraja.

"U BiH ima mnogo kvalitetnih proizvođača hrane, a opet je hrana na prvom mjestu uvoznih artikala. Vrijeme je da se taj odnos izmijeni u korist domaće proizvodnje", rekao je Moriuh.

Iz "Interexa" podsjećaju da je nakon uvođenja robne marke "Top budžet", čija se većina artikala proizvodi u BiH, ovo nova inicijativa "Interexa" koja za direktni rezultat ima razvoj domaće proizvodnje i podizanje konkurentnosti poljoprivrednika iz BiH na ovdašnjem tržištu.

Biznis.ba / Srna

GRAĐANI SLABO PREPOZNAJU BH. PROIZVODE
00:13 / 31.05.2010.

Veliki broj građana ne prepoznaje domaće proizvode na policama trgovina i stoga su sajmovi prilika da bolje upoznaju bh. proizvođače i njihov asortiman. Ovo je poruka izlagača Trećeg sajma domaće privrede, koji je u protekla dva dana održan u Vilsonovom šetalištu ...

... u Sarajevu u organizaciji Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće-kvalitetno proizvedeno u BiH" i opštine Novo Sarajevo.

Sajam je okupio 53 domaće kompanije iz oblasti prehrambene industrije, hemije, tekstila, građevinarstva, turizma te uslužnih djelatnosti.

"Veliki trgovinski deficit BiH te navala inostranih marketing giganata na domaće tržište razlozi su zbog kojih domaće firme nastupaju u zajedničkoj promociji na sajmovima domaće privrede koje organizujemo", kaže Admir Kapo, predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće-kvalitetno proizvedeno u BiH".
Napominje da znak udruženja ima 410 firmi članica, od čega je 88 usvojilo znak bh. kvaliteta. U proteklih tri i po godine znak bh. kvaliteta ponijelo je oko 10.000 artikala.

Kompanija "Majevica" Srebrenik predstavila se svojim snek programom, pišu Nezavisne novine.
"Ovo je dobra prilika za promociju naših proizvoda koji su prepoznati kao kvalitetni. Upravo smo sa nedavno održanog Novosadskog sajma donijeli medalju za kvalitet", kaže Haris Džogović, uposlenik ove kompanije.

Podsjeća da je "Majevica" jedna od rijetkih firmi u BiH u kojoj je uspješno okončan stečaj, a da proizvodnja nije prekidana. Istovremeno, njeni proizvodi pronašli su put na brojna izvozna tržišta.

Predstavnici "Vega-mixa" iz Živinica izuzetno su zadovoljni sajmom i zainteresovanošću građana za njihove proizvode.

"Ovaj tip sajma ima efekta s obzirom na to da građani često nisu upoznati sa domaćim proizvodima, oslanjaju se na strane kupujući ih po inerciji", kaže Advija Hadžić, uposlenica "Vega-mixa".
Kompanije "Bimal" i "Studen-Agrana" predstavile su svoje šampionske robne marke suncokretovo ulje i šećer.

"Podržavamo rad Udruženja 'Kupujmo, koristimo domaće' jer je mu je kvalitet proizvoda na prvom mjestu, a onda činjenica da se radi o domaćim prozvodima. Samo tako možemo biti konkurentni na domaćem i inostranom tržištu", kaže Nataša Pucar, predstavnica ovih dviju kompanija.

Udruženje "Kupujmo i koristimo domaće-kvalitetno proizvedeno u BiH" organizovaće sličan sajam u Sarajevu i početkom juna.

Biznis.ba

Iz BiH iznešeno skoro milijardu KM
Utorak, 15 Juni 2010 05:43

[Prošle godine izneseno oko 300 miliona maraka]

Prošle godine izneseno oko 300 miliona maraka
Strane kompanije su u zadnje tri godine putem legalnih bankarskih tokova iz BiH iznijele skoro milijardu maraka, pokazuju zvanični podaci. Naime, kako je rekao Amir Hadžiomeragić iz Centralne banke BiH, u 2008. godini je taj iznos bio 499 miliona maraka, a u prošloj godini oko 300 miliona maraka.

Iako Centralna banka još nije prikupila podatke za 2010. godinu, moguće je uzeti da je izneseno još barem 150 miliona maraka, što bi iznosilo gotovo milijarda. “Trend je opadajući s obzirom da je kriza uticala na smanjenje profita, a time i raspoloživog iznosa za ispladu dividendi”, pojasnio je Hadžiomeragić.

Iako zvanično to niko ne može potvrditi, moguće je pretpostaviti da se dio novca iznese i vanbankarskim kanalima, ali za te podatke nemoguće je naći zvanične statistike, pišu Nezavisne novine. Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija BiH, kaže da je taj podatak negativan za BiH. Prema njegovom mišljenju, vlasti BiH moraju uraditi više da strane kompanije motivišu da novac ne iznose iz zemlje, nego da ga reinvestiraju u BiH.

“U BiH je relativno malen broj stranih kompanija, i to bi se relativno lako moglo uraditi. Treba ima dati poreske olakšice, ukinuti neke namete, povećati benificije. Treba sa njima direktno razgovarati o tome šta bi ih motivisalo da novac ostave u zemlji”, smatra on.

Duško Jakišić, direktor Ekonomskog instituta iz Banja Luke, smatra da strane kompanije već imaju dovoljno motiva da novac ostave u zemlji. Primjera radi, kako kaže Jakšić, dividende se ne oporezuju, što bi moglo poslužiti kao dobar motiv da novac reinvestiraju. “S obzirom da su ukupne investicije u BiH od 1994. godine 7,5 milijardi maraka, ova milijarda za samo tri godine koja je iznesena pokazuje da je stanje veoma loše”, kaže Jakšić.

On ističe da je problem u BiH i u tome što većina investicija nisu greenfield investicije, nego dobijena od privatizacije, kao i to što je obim investicija u zadnjih nekoliko godina značajno opao. “Problem je i u tome što naše investitore svaka kriza uzdrma i lako se sele. Ne radi se uvijek o dugoročno održivim investicijama i to je takođe negativno”, smatra on.

Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine, glavni problem vidi u precijenjenosti marke. “Marka je preskupa u odnosu na euro i investitorima se ne isplati držati novac u zemlji nego ga iznositi vani. Investitori nemaju motiva da zadrže novac kod nas”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi korigirati kurs marke u odnosu na euro. Milojević je pak svjestan da bi to izazvalo velik probleme i inflaciju koja bi, kako kaže, iznosila i više od 300 posto.

Evo dragi Bosanci i Hercegovci te pridružena Dijasporo, kako nas debilna voditeljica informativne emisije iz susjedne nam Hrvatske doživljava
A vi kupujte Janu radi pipaka

citat:

---

Shaban wrote:
Evo dragi Bosanci i Hercegovci te pridružena Dijasporo, kako nas debilna voditeljica informativne emisije iz susjedne nam Hrvatske doživljava
A vi kupujte Janu radi pipaka

---

citat:

---

skorpija wrote:


Imamo mi i domacih pipaka
Iste sam djeci davala ove godine na moru
http://www.sarajevska-pivara.ba/menuSites.php?user=51e800497dc39fa343bf7e053005d483&type=4&textID=35〈=B

---

i premingerov ledeni s pipkom

http://preminger.ba/scene/proizvod.php?lang=ba&id=17

citat:

---

Shaban wrote:

Znam ja da ima al' ima gospode koja se ufleka kad pije vodu sa domaćeg "pipka" Znaš pokondirene tikve

---