Info: Ovo nije bogomolja, ovo je samo forum, ovdje ne vaze pravila ponasanja kao za njih ali je uljudnost i tolerancija pozeljna.
Ovdje se raspravlja o religijama i filozofiji, ali forum nije vjerski ni filozofski i ne pripada ni jednoj religiji, ni jednoj filozofiji.
U susret Božiæu naziv je koncerta koji je u petak uveèer održan u Franjevaèkom samostanu u Tuzli. Rijeè je o tradicionalnom koncertu èiju organizaciju potpisuju Zbor “Iuventus Salinarum“ i Franjevaèki samostan svetog Petra i Pavla.
Ovoga puta, sjajan ugoðaj za posjetioce priredili su ženski hor "Slovenèice", Srpsko crkveno pjevaèko društvo "Njegoš", ženski hor "Tuzlanke", mješoviti hor „Lege Artis“ te zbor mladih pri Franjevaèkom samostanu "Iuventus salinarum". Publika je bila u prilici da èuje božiæne pjesme: „Veselje ti navješæujem“, „Radujte se narodi“, „Slava vo višnjih“, „Dvorani neba“, „Dete“, „Gloria“ i druge.
Ovim koncertom domaæini su nas podsjetili na tradicionalne božiæne pjesme, a sve sa ciljem da se održi prepoznatljiv i lijep duh Božiæa. Fra Mario Divkoviæ, gvardijan Franjevaèkog samostana u Tuzli èestitao je nastupajuæi Božiæ, a program je završen zajednièkom izvedbom pjesme "Narodi nam se".
Sveta božiæna misa ponoæka u Franjevaèkom samostanu u Tuzli, okupila je veliki broj vjernika, koji su došli da s drugima i mirom u srcu proslave dolazak djeteta Isusa na zemlju. Misu je predvodio fra Mario Divkoviæ, gvardijan Franjevaèkog samostana u Tuzli. Božiæ je blagdan Božje ljubavi iskazane kroz roðenje njegovog sina, kada je u domove ljudi sišao Bog, donio radost, nadu i otvorio vrata spasenja.
U svojoj propovijedi fra Mario Divkoviæ je govorio o važnosti Božiæa te podsjetio vjernike na univerzalne poruke koje donosi ovaj blagdan.
- Skupili smo se ovdje na molitvu i slušanje Božije rijeèi, na razmišljanje o ljubavi i miru. Došli smo pjevati pjesme koje govore o blagosti i povjerenju. Naša vjera noæas oèekuje i traži smisao u svijetu krize, svjetlo u tami, radost u mraku tuge, Betlehemsku zvijezdu– putokaz koja æe nas uputiti i voditi prema pravom putu kroz život. Božiæ poziva na povratak kuæi sve one koji pronalaze razlièite razloge da budu odsutni od kuæe i svojih porodica. Božiæ nam predlaže modele porodiènog života i zajedništva svete porodice. Neka Betlehemsko svjetlo, koje je upaljeno prije dvije tisuæe godina, rasvijetli srce svakoga èovjeka i tu ljubav koju je Krist donio na zemlju budemo spremni širiti jedni prema drugima, rekao je Divkoviæ zaželjevši svim prisutnim Èestit Božiæ i sveto Isusovo poroðenje.
Nakon mise uslijedilo je èestitanje Božiæa, a treba napomenuti da su se u dvorištu Franjevaèkog samostana okupili Tuzlaci svih konfesija koji su sa svojim komšijama i prijateljima podijelili radost ovog blagdana.
Koordinacija hrvatskih i katolièkih udruga i institucija s podruèja Tuzlanskog kantona sinoæ je u Hotelu Tuzla uprilièila tradicionalni Božiæni prijem.
Tuzlanski gvardijan i domaæin prijema fra Mario Divkoviæ èestitao je katolicima Božiæ i poželio sretnu nadolazeæu Novu 2013. godinu svim prisutnim.
- Božiæ je blagdan mira, ljubavi i veselja. Poruka koju je Krist donio, prije dvije tisuæe godina, o miru, ljubavi i suživot svakog èovjeka treba da naðe put i do naših srca danas. Ako budemo prihvatili tu poruku, imajuæi na pameti da Krist nije došao samo spasiti èovjeka vjernika, nego svakog èovjeka, onda æe naše društvo i država u kojoj živimo biti na dobrobit svakog èovjeka, rekao je Divkoviæ ne krijuæi zadovoljstvo što su radost Božiæa sa katolicima podijelili graðani svih konfesija.
Božiænom prijemu prisustvovali su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti s podruèja Tuzle i Tuzlanskog kantona, kulturni radnici, predstavnici medija te brojni graðani.
Otvorena izložba slika s likovne kolonije "Breške"
U Galeriji "Kristian Krekoviæ", u Franjevaèkom samostanu u Tuzli, je otvorena retrospektivna izložba slika nastalih na prošlogodišnjoj Meðunarodnoj likovnoj koloniji „Breške“, koju tradicionalno organizuje Hrvatsko kulturno društvo Napredak Tuzla.
Za vrijeme boravka i stvaranja na Breškama, umjetnici su iza sebe ostavili više od èetrdeset radova raðenih u razlièitim tehnikama slikanja, od ulja na platnu, preko akrila pa do akvarela te nekoliko skulptura.
- Ono što svakako daje poseban znaèaj ovoj umjetnièkoj manifestaciji je jedna od èestih fraza u umjetnièkim razgovorima, a to je ljepota razlièitosti. Svih petnaest autora su zasigurno pokušali da ostave sebe u potpunosti na svojim djelima, i samim tim predstave razlièite karaktere, osobine i vlastite doživljaje okoline u kojoj su boravili, kazao je Aleksandar Markoviæ, akademski slikar iz Tuzle.
U godini kada su neke od najveæih kulturnih institucija u našoj državi zatvorene, Meðunarodna likovna kolonija "Breške" uspijeva uz pomoæ HKD Napredak da brine o oèuvanju kulture ovih krajeva. Tako su u Galeriji “Kristijan Krekoviæ” izložene slike petnaest umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Maðarske, Slovenije i Srbije. Posjetioci izložbe bili su u prilici da pogledaju radove Tamare Grbavac, Dževada Karadža, Fuada Kasumoviæa, Adina Kere, Aleksandra Markoviæa, Borisa Pejiæa, Æazima Sarajliæa i Mišel Stojanoviæ iz Bosne i Hercegovine, zatim Josipa Mijiæa iz Hrvatske, autore iz Maðarske Kalman Bukosdi i Adrien Farkas, Boge Dimovski i Irene Dimovski iz Slovenije i na kraju radove Gorana Deniæa, Branke Mandiæ i Vere Stanarèeviæ iz Srbije.
- Èast mi je bilo po èetvrti put biti uèesnik Meðunarodne likovne kolonije "Breške". Meðu izloženim radovima, nalazi se i moj diptih "Narodno kolo". Tema i motiv djela je narodno kolo i sve što je vezano uz to: ples, glazba, pjevanje, instrumenti, narodne nošnje itd., a sve to interpretirano na moj naèin. Za prikazivanje narodnog kola odluèio sam se zato što cijenim i poštujem tradiciju, kulturu, prošlost i stare obièaje. Oni predstavljaju jedan nepresušni izvor mom stvaralaštvu, rekao je u izjavi za Tuzlarije Boris Pejiæ iz Tuzle, student slikarstva na Akademiji likovne umjetnosti u Širokom Brijegu.
Meðunarodna likovna kolonija “Breške” jedan je od najznaèajnijih kulturnih dogaðaja u cijeloj zemlji, a postala je prepoznatljiva i van granica BiH. To potvrðuje èinjenica da svake godine sve više umjetnika iz drugih evropskih zemalja želi biti dio ove Kolonije. Takoðer, ovom izložbom HKD “Napredak” daje svake godine znaèajniji doprinos tuzlanskoj kulturnoj sceni, a posebno likovnom životu.
Cijeli februar je u znaku karnevala koji se organizuju širom svijeta. Tako je i u Katolièkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli, danas održan Pokladni karneval 2013, sada veæ tradicionalna manifestacija koja okuplja brojnu djecu predškolske i školske dobi našeg grada i sve one koji uživaju u maskiranju u dane maškara.
Prvobitno je bilo planirano da povorka maskirane djece prodefiluje gradom, ali je zbog straha od kiše, karneval održan u sali za fizièko vaspitanje KŠC-a.
- Karneval je lijepa prilika za druženje i Katolièki školski centar se danas povezuje sa cijelim svijetom gdje se održavaju karnevali. Djeca koja su došla pokazala su inovativnost i maštovitost u osmišljavanju kostima i radovala su se druženju, rekao je za naš portal Zlatko Špoljareviæ, pedagog i psiholog u KŠC-u.
Djeca su kao i svake godne u izradi maski bila veoma maštovita, sakrivena iza maski ðavola, klovnova, princeza, medicinara i ko zna kojih sve likova, te je ovogodišnji karneval protekao uz ples, pjesmu i djeèiju graju.
Pokladni karnevali prireðuju se u ovo vrijeme u cijelom svijetu, kao u uvod u vrijeme korizme – odricanja ili pokore, a sve u povodu dolazeæeg velikog katolièkog blagdana Uskrsa. Najava smjene godišnjih doba, plašenje zlih sila koje mogu uticati na usjeve, neki su od motiva vezanih za maškare. Organizator karnevala u Tuzli bio je Katolièki školski centar “Sveti Franjo”.
Nakon postavke izložbe sa Likovne kolonije „Breške“, u naredne dvije sedmice ljubitelji umjetnosti u Tuzli mogu pogledati izložbu mostarskog slikara Željka Korena. Izložba je otvorena u utorak uveèer u Galeriji „Kristian Krekoviæ“, a održava se u organizaciji HKD "Napredak" Glavna podružnica Tuzla i Franjevaèkog samostana sv. Petra i Pavla.
Mladi Mostarac po drugi put izlaže u Tuzli, a na ovoj izložbi se predstavio sa osamnaest slika koje su raðene tehnikom akril na platnu. Na platnima je predstavljen maštoviti svijet slikara koji se ne odvaja previše od realnosti i životnosti.
- Slike su nastajale u protekle èetiri godine i predstavljaju kombinaciju sakralnih i osobnih motiva. To su zapravo slike koje su meni posebno drage i mogu se povezati sa mojom liènošæu. Tema na slikama variraju, pa se tako može vidjeti ljubav, vjeènost i mir...., rekao je Željko Koren.
O autoru
Željko Koren je roðen 27.7.1983. godine u Mostaru. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu 2007. godine u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka, a 2009.godine završio poslijediplomski studij “Ars Sacra” pod vodstvom prof. Ante Kajiniæa.Izlagao je na 5 samostalnih i 14 skupnih izložbi. Dobitnik je dvije nagrade za slikarstvo. Uèesnik je brojnih kolonija u BiH i Hrvatskoj i èlan likovnog udruženja “Èièak”. Osvojene nagrade: Nagrada za slikarstvo, izložba “Privatno i Javno” srpanj, 2012 M-tel natjeèaj “Povezivanje” decembar, 2011.
Nema ništa ljepše od njegovanja tradicije i obièaja, a posebno kada to èine najmlaði. Da je tako uvjerila se naša ekipa koja je boravila u posjeti Katolièkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli, gdje je organizovana izložba u povodu nastupajuæeg praznika Uskrsa.
- Izložbu organiziramo svake godine u povodu blagdana Uskrsa. Novina je da su ovaj put radove napravili najmlaði uèenici naše škole, od prvog do petog razreda. Sve to smo radili skupa na satu likovne kulture i izradili smo razne rukotvorine od prirodnih materijala, koje simboliziraju Uskrs. Izložba je prodajnog karaktera, a sav prikupljeni novac od prodaje namijenjen je za pomoæ socijalno ugroženim uèenicima naše škole - kazala je Dragana Žuniæ, profesorica razredne nastave u KŠC-u.
Na prodajnoj izložbi uèenièkih radova posjetioci su mogli kupiti mnogo zanimljivih radova raðenih sa puno ljubavi i pažnje. Cvjetni aranžmani, pisanice, èestitke, razlièiti uskrsni ukrasi, košarice i drugi predmeti, samo su dio ponude.
Izložbi je prethodila korizmena duhovna obnova za uposlenike ove škole, koju je predvodio msgr. dr. Pero Sudar, promicatelj Katolièkoga školstva u BiH.
Groblje èasnih sestara Kæeri Božje ljubavi nalazi se u nesporednoj blizini napuštenog samostana „Josipovac“, u istoènom dijelu grada, taènije u Mjesnoj zajednici Slavinoviæi. Na groblju su ukopane 34 èasne sestre od kojih je najstarija sestra Leocadia Roun ukopana 19.8.1885.godine. Na ploèi koja se nalazi na groblju ispisana su imena i prezimena upokojenih sestara, koja su svakako zanimljiva jer se danas rijetko èuju.
Interesatne podatke o ovom groblju našli smo i na Facebook stranici „Tuzla nekada“. Pa tako naš sugraðanin Zoran Tarade kaže da su èasne sestre, zapravo veæina njih, došle iz Austrije, Njemaèke, Èeške, Poljske ili Hrvatske. „Znamo da su sve neudate i bez potomaka zbog èega su nam imena i prezimena ispisana na spomen ploèi nepoznata. Veæina njih je došla ovdje da pomaže stanovništvu, a u vezi toga postoje i dokumenti“, navodi Tarade u svom komentaru.
Kada je u pitanju napušteni samostan „Josipovac“, podaci govore da je izgraðen pod vodstvom utemeljiteljice Družbe sestara Kæeri Božje ljubavi Franziske Lechner koja je u ove krajeve došla na poziv tadašnjeg nadbiskupa Josipa Stadlera. Nakon drugog svjetskog rata, taènije 1947. godine, posjed postaje državna svojina. Èasne sestre su bile prisiljene napustiti Josipovac i preseliti se u Breške, gdje su izgradile samostan Emaus.
Prije nekoliko godina, Opštinsko vijeæe Tuzla podržalo je inicijativu da se zaštiti ovaj kompleks. Dokle se stiglo sa tom inicijativom nismo uspjeli saznati, ali bi svakako bilo lijepo da se ova graðevina od izuzetnog historijskog znaèaja za Tuzlu, obzirom na stil i namjenu gradnje (vrijeme Austrougarske u BiH), zaštiti. Vraæanjem lokaliteta vlasnicima, ali i samog samostana u njegov prvobitan, autentièni izgled, saèuvao bi se njegov historijski identitet i misija duhovne, obrazovne, misijske i karitativne djelatnosti koju je ova spomenièka cjelina imala tokom prošlog stoljeæa.
U organizaciji tuzlanske podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak, u Župnoj crkvi u Breškama u Tuzli sinoæ je sveèano je 14. Meðunarodna likovna kolonija "Breške".
Više od dvije stotine gostiju , predstavnika javnog, politièkog, kulturnog i vjerskog života grada Tuzle zapoèela je sedmica umjetnosti u kojoj uèestvuje 16 umjetnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Maðarske. Oni æe ove godine svoju umjetnièku slobodu posvetiti Gradovrhu koji je nakon 324. godine vraæen Franjevcima. O Gradovrškom franjevaèkom samostanu umjetnici æe napraviti historijska djela i na taj naæin oživjeti sjeæanje na njega.
Prema rijeèima Nikole Èièe, predsjednika HKD napredak Tuzla, Meðunarodna likovna kolonija Breške odavno je prevazišla granice BiH, te da umjetnici iz cijele Europe žele biti gosti u Tuzli.
- Na Koloniji se stvaraju nova poznanstva meðu umjetnicima pa i naši umjetnici odavde idu širom Evrope i uèestvuju na razlièitim kolonijama, rekao je predsjednik Èièa i dodao da je Meðunarodna likovna kolonija Breške postala umjetnièkim simbolom Tuzle.
Dekan Tuzlanskog dekanata fra Franjo Martinoviæ poželio je svim umjetnicima dobrodošlicu na Breške i zahvalio umjetnicima što æe naslikati historijska djela posveæena Franjevcima i Gradovrhu.
Meðunarodna likovna kolonija Breške u kulturnom smislu ostavlja i odreðene poruke, kako za ovaj grad tako i za cijelu zemlju. Likovna kolonija „Breške“ obogaæuje kulturno i uzvisuje umjetnost. Grad Tuzla svih ovih 14 godina bio je inspiracija umjetnicima koji su ostavljali na desetine izuzetno vrijednih umjetnièkih djela. HKD Napredak Tuzla povezao je baš u ovom gradu brojne umjetnike koji su u Tuzli stekli poznanstva i danas su zajednièki kreatori umjetnièkih kolonija i zajednièkih projekata širom Evrope. Ipak najveæa zahvalnost pripada Franjevcima koji 800 godina djeluju, a preko sedam stoljeæa su temelj umjetnosti i doprinose njenom razvoju.
Sveèanost u Breškama uvelièale su profesorice Srednje muzièke škole Tuzla, Nataša Kakeš, violinistica i Dženana Šehanoviæ, klaviristkinja, te Napretkovi tamburaši.
Likovna kolonija održava se u okviru manifestacije “Ljeto u Tuzli 2013”.
Re: Obicaji i aktivnosti katolika u Tuzli 
