Franjevački samostan Tuzla

Božić proslavljen u duhu tradicije

Sveta božićna misa ponoćka u Franjevačkom samostanu u Tuzli, okupila je veliki broj vjernika koji su došli da s drugima i mirom u srcu proslave dolazak djeteta Isusa na zemlju. Misu je predvodio fra Mario Divković, gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, a misno slavlje su uveličali članovi Zbora "Iuventus Salinarum". Božić je blagdan Božje ljubavi iskazane kroz rođenje njegovog sina, kada je u domove ljudi sišao Bog, donio radost, nadu i otvorio vrata spasenja.













Fra Mario Divković gvardijan Franjevačkog samostana "Svetih apostola Petra i Pavla" Tuzla uputio je božićnu čestitku i poruku, koju prenosimo u cjelosti:



Kršćansko i franjevačko iskustvo Božića ima, predragi, nekoliko važnih općeljudskih poruka koje bih htio ovih blagdanskih dana podijeliti s vama. Najprije, temeljni vjernički ili teološki podatak o Božiću glasi: Bog je pohodio čovjeka po čovjeku. U Isusu iz Nazareta, konkretnoj povjesnoj osobi, Bog se umiješao u ljudsku muku, radost i nadanje, umiješao se u njegovu povijest i njegov život. Neovisno o tome doživljava li pojedinac danas to Božje „upletanje“ osjećajno kroz pučke svečanosti ili razumiski kroz uzvišene riječi kao što su utjelovljenje ili učovječenje ili naprosto čisto ljudski kroz šareno slavlje nevezano uz biblijsku priču o Isusu, on na tu činjenicu ne može ostati imun. Ne može jer je on biće koje u rascjepu suvremenoga potrošačkoga mentaliteta, zbog svoje konstitucije kao čovjek koji misli, traži oslonac i točku orjentacije. Božić ga se bezuvjetno tiče.

Taj temeljni ljudski podatak o čovjeku izloženom vjetrometini povijesti, ekonomije, tehnologije, njegova znanja i umijeća prvo je mjesto božićne poruke. Čovjek, i onaj koji živi u ovoj zemlji i u ovome našemu gradu Tuzli, razapet je između osjećaja vlastite moći i nemoći, između vlastite slobode i ujarmljenosti. Svjestan je da sam sebe ne može zaštititi od vlastitog tehnološkog napretka i da je upravo zbog toga napretka ugrozio prirodu koja je temelj njegova života.

U tom jednom takvom stanju straha i čežnje za promjenom čovjek postavlja radikalno i duboko pitanje smisla: Koliku šansu imam ja u tome svome proturječnome stanju? Moram li, ne kriveći za svoje stanje znanost, politiku ili krivo društveno uređenje, ostati u pukoj bespomoćnosti?

Odgovor božićne poruke, utemeljene na onoj činjenici Božje umješanosti u čovjekovu muku, bio bi da i današnji čovjek treba pristup vjere da bi samoga sebe mogao razumjeti, odnosno da bi razumio i svoju slobodu i svoju ljudskost. Moderni čovjek koji se sam zapleo u vlastitu tehnologiju i vlastitu autonomiju zapao je u nesigurnost svojih izvora smisla. On treba iskustvo vjere i kršćansko iskustvo Boga da bi mogao razumjeti vlastitu egzistenciju u svoj njezinoj ugroženosti i apsurdnosti. Upravo u krizi svih izvora smisla i u otvorenoj izručenosti gubitku smisla i banalnosti današnjice, ostaje čovjek neshvatiljivo zahvaćen upravo susretom s Bogom.

Teologija – i to ne samo katoličke orjentacije – upravo je ovo značenje kršćanskoga iskustva Boga izradila u svome dijalogu s modernim svijetom. Međutim, upravo je taj moderni svijet na neki način Boga sklonio iz svoga središta, postavljajući na njegovo mjesto druga božanstva koja ga sapinju i guraju ga u onaj osjećaj nesigurnosti i izgubljenosti, usprkos njegovu silnu napretku u tehnici i znanju. Onaj „utjelovljeni Logos“ o kojemu govori evanđelje što ćemo ga slušati na Božić, mogao bi se prevesti kao „utjelovljeni Smisao“ za današnjega čovjeka. Upravo ta činjenica nuđenja smisla čovjeku bez orijentacije i čvrste uporišne točke, prva je i najvažnija odrednica Božića i božićne radosti.

Druga božićna poruka proizlazi iz činjenice Božje solidarnosti sa čovjekom. Dopustivo je i opravdano vjerske formulacije o utjelovljenju / učovječenju Kristovu prevesti u kategoriju „Božje solidarnosti s čovjekom“. A solidarnost je prva i nasušna potreba našega društva i naših međuljudskih odnosa, osobno u BiH. Ako kršćani u Božiću prepoznaju Boga koji je solidaran s čovjekom, koji uzima na sebe teret bivanja čovjekom, onda je nužno da i oni budu graditelji solidarnih odnosa u društvu u kome žive. Iz življenja darovanoga smisla te iz božićne obveze solidarnosti morali bi računati posebno s onima na rubu, sa siromašnima. Evanđeoski opisi Isusova rođenja upravo su smješteni u taj kontekst siromaštva, malenosti i jednostavnosti. U svojim govorima i nastupima Isus upravo njima daje prvo mjesto. Stoga bi kršćani trebale biti tijekom proslave Božića posebno pozorni na siromašne. Ne treba se zagušiti u svjetlima zapadnjačkih božića i ne upozoriti na rastuće siromaštvo na Jugu naše planete, ali i na sve veće siromaštvo u našoj zemlji. Briga „siromašnoga“ Boga za siromašnoga čovjeka čini Božić stoga porukom za promjenu krivih struktura koje izrabljuju čovjeka.

Neka Bog koji u Isusu daje čovjeku smisao života u patnjama i životnim mukama, koji se osiromašio da bi postao jednak nama svim ljudima dobre volje udijeli novu nadu, novu radost i solidarno zauzimanje za drugoga.

Čestit Božić svakom čovjeku, i puno sreće, zadovoljstva, ljubavi i solidarnosti u novoj 2014. godini!

(Tuzlarije.net)

Galerija Kristian Kreković

Otvorena izložba slika sa 14. likovne kolonije Breške

U Galeriji Kristian Kreković u utorak je otvorena retrospektivna izložba slika nastalih na prošlogodišnjoj Međunarodnoj likovnoj koloniji Breške. Riječ je o tradicionalnom kulturnom događaju koji zajednički organizuju Hrvatsko kulturno društvo Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevački samostan u Tuzli. Izložbu je svečano otvorila Jasminka Mijatović, vijećnica u Opštinskom vijeću Tuzla.



Na XIV. Međunarodnoj likovnoj koloniji Breške učestvovalo je šesnaest umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske i Slovačke. Svoju umjetničku slobodu posvetili su samo jednoj temi - Gradovrhu, čiji motivi provladavaju na gotovom svim izloženim slikama. Nakon 324 godine Gradovrh je ponovo vraćen Franjevcima, a nalazi se nedaleko od naselja Solina u Tuzli.

Više o samoj izložbi za naš portal su govorili Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, te umjetnici Boris Pejić i Branislav Lukić – Luka.



Lukavčanin Branislav Lukić po prvi put je uzeo učešće na Likovnoj koloniji Breške, a na ovoj izložbi se predstavio sa dva rada.



- Branislav Lukić, plavoj oduzima jasnoću i čistoću dodajući joj zelenu i bijelu. Na stvorenu anemičnu tirkiznu podlogu, u veći dio slike, postavlja crnu armaturnu mrežu koja uokviruje dodatne olavičaste i crvenkaste nijanse. Taj apstrakni donekle agresivan dio slike suprostavlja suptilnom pejzažu koji je nakalemljen nad spomenutom apstraktnom bojom. Ovakva nerealna kompozicija i početni kontrast sa potencira u drugoj slici koja predstavlja Gradovrh. U njoj je tirkizna izgubila svoju nazočnost i zamijenjena je agresivnim kontrastom između žućkasto-okeraste i tamne, skoro crne površine koja sadrži kružne oblike koji podsjećaju na nebeska tijela. Cijela atmosfera je nerealna i insinuira proces stvaranja kozmosa iz kaosa - zapisao je u katalogu pripremljenom za izložbu akademski slikar Josip Mijić.













Međunarodna likovna kolonija Breške u kulturnom smislu ostavlja i određene poruke, kako za ovaj grad tako i za cijelu zemlju. Likovna kolonija Breške obogaćuje kulturno i uzvisuje umjetnost. Grad Tuzla svih ovih petnaest godina bio je inspiracija umjetnicima koji su ostavljali na desetine izuzetno vrijednih umjetničkih djela. HKD Napredak Tuzla povezao je baš u ovom gradu brojne umjetnike koji su u Tuzli stekli poznanstva i danas su zajednički kreatori umjetničkih kolonija i zajedničkih projekata širom Evrope. Ipak najveća zahvalnost pripada Franjevcima koji 800 godina djeluju, a preko sedam stoljeća su temelj umjetnosti i doprinose njenom razvoju.

(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 28-01-2014 at 23:04 GMT]

Foto / Video

Karnevalska povorka prodefilovala centrom grada

Katolički školski centar Sveti Franjo u Tuzli organizator je i ovogodišnjeg pokladnog karnevala. Tradicionalna manifestacija okupila je brojnu djecu predškolske i školske dobi našeg grada i sve one koji uživaju u maskiranju u dane maškara. Učešće u karnevalu bilo je dozvoljeno svima, bez obzira da li su učenici ove odgojno-obrazovne ustanove, a jedini je uslov je bio da budete dobro raspoloženi.



Djeca su kao i svake godine bila veoma maštovita, sakrivena iza maski đavola, klovnova, princeza, medicinara i ko zna kojih sve likova. Simbolično je "sahranjena" i Vlada Tuzlanskog kantona. Karneval ne bi bio karneval da nema muzičku podlogu, pa su veselu i maštovitu grupu predvodili svirači limene muzike. Kolona maškara krenula je iz KŠC-a, a potom prošla kroz uži centar grada i zadržala se na Trgu slobode gdje je organizovan prigodan muzičko-zabavni program.

































Pokladni karnevali priređuju se u ovo vrijeme u cijelom svijetu, kao u uvod u vrijeme korizme – odricanja ili pokore, a sve u povodu dolazećeg velikog katoličkog blagdana Uskrsa. Najava smjene godišnjih doba, plašenje zlih sila koje mogu uticati na usjeve, neki su od motiva vezanih za maškare.

(Tuzlarije.net)





[Edited by cupo on 04-03-2014 at 14:22 GMT]

Korizmeni koncert Muzičke akademije Sarajevo

„Sedam posljednjih Isusovih riječi“

Gudački orkestar Muzičke akademije Sarajevo i solistice Belma Šarančić Nahodović i Belma Alić, održali su sinoć koncert u Franjevačkom samostanu u Tuzli. Po prvi puta u Tuzli je izvedeno djelo suvremene skladateljice Sofie Gubaiduline, sedmostavačno djelo „Sedam Isusovih riječi“.



„Riječ je o modernoj klasičnoj glazbi. Skladateljica Gubaidulina je još uvijek aktivna, iako u poznim godinama. Ovo njeno djelo predstavlja istinski glazbeni zalogaj za umjetnike, a mi smo se odlučili da mladim umjetnicima još za vrijeme studija omogućimo da se susretnu sa pravim djelom glazbene avangarde, koja je u današnjem umjetničkom svijetu nepravedno zapostavljena. Ja moram kazati da su naši sudenti izuzetno savladali ovaj glazbeni zadatak i da su jako zainteresirani za modernu klasičnu glazbu. Oni „Sedam Isusovih riječi“ izvode bez dirgenta, što nije baš česta pojava“ , istaknula je Belma Alić, umjetnička ravnateljica orkestra i docentica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.



Koncert su zajednički organizirali tuzlanska podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Franjevački samostan u Tuzli. Bio je ovo još jedan u nizu uspješnih i iznimno kvalitetnih umjetničkih događaja, a posebno je zadovoljstvo jer je održan u vrijeme korizme.

„Želja nam je da svake godine u vrijeme korizme gledateljima ponudimo jedan koncert klasične glazbe, kako bi ih potaknuli na prave vrijednosti i kako bi im baš u ovo korizmeno vrijeme omogućili da uživaju u istinskim umjetničkim vrijednostima. Djelo „Sedam Isusovih riječi“ poseban je glazbeni doživljaj i za publiku i za sudionike koncerta, tako da smo izuzetno sretni što smo mlade umjetnike mogli ugostiti i nastaviti uspješan niz koncerata klasične glazbe“, kazao je fra Mario Divković, gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli.



Solistice koncerta Belma Šarančić Nahodović i Belma Alić su docentice na Muzičkoj akademiji u Sarajevu i dobitnice brojnih domaćih i međunarodnih priznanja. Belma Alić je i umjetnička voditeljica odjela za komornu glazbu i pripremala je ovaj koncert s orkestrom. Posebno je raduje činjenica da studenti svoje umijeće mogu prikazati i izvan okrilja akademije.

„Jako me raduje činjenica da smo izašli iz Sarajeva i da se studenti mogu predstaviti i publici u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Ja moram kazati da je glavna poveznica između sarajevske akademije i Franjevačkog samostana u Tuzli bio naš student, ali i student Franjevačke bogoslovije Emanuel Josić. On je Tuzlak i studira solo pjevanje, a imao je veliku želju da ovaj program izvedemo u Tuzli“, dodala je profesorica Belma Alić.

Posebno je, kako kaže Alić, ponosna što su nastupili upravo u Franjevačkom samostanu, jer znamo da su tuzlanski Napredak i Franjevački samostan Tuzla organizatori niza izuzetnih koncerata klasične glazbe u Tuzli. Pored ovog koncerta, tijekom 2014. godine biće održano još nekoliko velikih umjetničkih događaja.

„Mi se moramo pohvaliti činjenicom da su sve naše manifestacije naišle na izuzetan prijem kod publike. Sve naše izložbe, koncerti, promocije su veoma posjećene. To nas, s druge strane, obvezuje da održimo razinu kvaliteta koju smo uspostavili“, kazao je Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, glavna podružnica Tuzla.



Kada su koncerti klasične glazbe u pitanju, Franjevački samostan se i ove godine odlučio da za tijekom Petrova u Tuzli, priredi veliki glazbeni spektakl. Tako će u lipnju ugostiti više od stotinu izvođača, članova opere HNK iz Zagreba.

Uskrsna cestitka gvardijana fra Marija Divkovića

U Tuzli proslavljen Dan državnosti Republike Hrvatske

Povodom 25. juna, Dana državnosti Republike Hrvatske, večeras je u Tuzli organizovan svečani prijem čiji je domaćin bio generalni konzul Republike Hrvatske u Tuzli gospodin Ivan Bandić.



Dan državnosti Republike Hrvatske je za sve hrvatske državljane širom svijeta izuzetno važan, kako u pogledu kulturne, privredne i društvene saradnje, tako i u svim drugim životnim segmentima. Ove godine proslava je još veća iz razloga što je Republika Hrvatska postala članica Evropske Unije, čulo se na skupu u Tuzli.

Prisutnima na ovoj svečanosti su se obratili Ivan Bandić, Bahrija Umihanić, premijer Tuzlanskog kantona, Marijan Oršolić, premijer Posavskog kantona i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Pogledajte šta su kazali i kakva je atmosfera vladala na prijemu.

Prijemu u Kristalnoj dvorani Hotela Tuzla prisustvao je veliki broj zvanica iz javnoga, političkog, kulturnog, vjerskog života Tuzle, kao i predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskog kora.













Podsjetimo, Dan državnosti Republike Hrvatske praznik je koji se u Hrvatskoj obilježava 25. juna svake godine. Hrvatski sabor je na taj dan 1991. godine donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku nezavisnom i samostalnom državom. To je državni praznik i stoga je neradni dan za stanovnike u ovoj zemlji. Ovaj datum se svake godine na prigodan način obilježi i u Tuzli.

(Tuzlarije.net)

„Petrovska simfonija“ u Tuzli

Glazbeni spektakl pod vedrim nebom

U okviru manifestacije „Petrovo u Tuzli“, koju već nekoliko godina uspješno organiziraju Franjevački samostan i HKD „Napredak“, glavna podružnica Tuzla, publika je i ove godine na dar dobila izniman glazbeni događaj. „Petrovska simfonija“ ugostila je u dvorištu samostanske crkve gotovo šezdeset izvođača, članova Zemunskog komornog orkestra i Horskog studia „Zvon katolikon“, sa solistima sopranisticom Branislavom Podrumac i tenorom Ljubomirom Popovićem, a sve pod ravnanjem maestra Đorđa Stankovića, voditelja zbora Opere beogradskog Narodnog pozorišta.



„Iznimno sam sretan i počašćen što smo došli u Tuzlu. Interesantna je povijest ovog našeg dogovora. Naime, u cijelom kršćanskom svijetu se prošle godine obilježavalo 1700 godina od potpisivanja „Milanskog edikta“ i tom prilikom smo uNišu imali centralnu proslavu, a neki gosti na svečanoj misi koju je predvodio milanski kardinal Angelo Scuola, bili su i Tuzlaci. Tada smo započeli naše dogovore, koje smo danas evo uspješno i sproveli u djelo. Raduje me da je došla inicijativa da Vam priredimo koncert upravo za manifestaciju „Petrovo u Tuzli“.



Zemunski komorni orkestar postoji od 2004. godine, a sastavljen je od mladih glazbenika, koji su uglavnom akademski glazbenici, dok je zbor „Zvon katolikon“ mlad ansambl, koji je sa radom počeo 2011. godine. Na svom repertoaru ovaj zbor ima duhovnu muziku kršćanskog naslijeđa istoka i zapada, ali i svjetovnu glazbu.

(Tuzlarije.net)

Otvorena XV. Međunardona likovna kolonija Breške

Petnaestu Međunarodna likovna kolonija Breške koju organizira HKD Napredak Tuzla svečano je otvorio konzul Republike Hrvatske u Tuzli Ivan Bandić. Ove godine na Koloniji se okupilo petnaest umjetnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Mađarske. S velikom radošću iščekuje se svaki početak nove likovne kolonije koja u Tuzlu donosi ljepotu umjetnosti. To su dani kada se ovdje umjetnost slavi. „HKD Napredak Tuzla već petnaest godina dovodi umjetnike ne samo iz BiH, već i zemalja regije, ali i iz drugih zapadnih zemalja.



Radovi koji ovdje nastaju, a do sada ih je više od pet stotina, oplemenjuju život, a nama dodatno daju poticaj da Breške zaista postanu mjesto umjetničkog hodoćašća. Svake godine u vrijeme trajanja kolonije ovaj kraj zablista jednim posebnim sjajem“, rekao je na početku otvaranja Kolonije Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak Tuzla.



Nemjerljiv doprinos u organizaciji likovn kolonije nesebično već desetljeće i pol pružaju franjevci, posebice Franjevčki samostan Tuzla. Mnogo toga bez njihovog blagoslova i podrške ne bi moglo biti ni realizirano. A biti tjedan dana na Breškama s umjetnicima znači imati otvorene vidike širiti poglede na život, okruženje. „Svake godine dolazak na Breške tijekom kolonije nije samo puko slikanje i ostavljanje radova. Biti ovdje znači družiti se s entuzijastima koji na jedan poseban način gledaju pozitivno na život. Biti s umjetnicima znači voljeti umjetnost i ljude. A upravo je to i dovoljno da umjetnost pustimo da živi, da je ne zatiremo“, rekao je gvardijan Franjevačkog samostana Tuzla fra Mario Divković.

Međunarodna likovna kolonija “Breške” prerasla je u jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u BiH. U HKD Napredak Tuzla smatraju da je iznimno važno ulagati u kulturu, kako bi naše kulturno nasljeđe bilo što bogatije i kako bi se sačuvao naš identitet. Važnost organiziranja jednog ovakvog događaja prepoznala je i Vlada TK. Ministar obrazovanja nauke kulture i sporta Mirsad Kunić izrazio je oduševljenje onim što rade HKD Napredak i Franjevački samostan. „Likovna kolonija Breške je dodir umjetnosti i stvarnosti. Umjetnost je djelić nestvarnog koja omogućava da lakše živimo u stvarnosti ovakvoj kakva jeste.



Petnaest godina Breške pružaju ljepotu stvaranja i posebnu inspiraciju. Tijekom kolonije nastane na desetine umjetničkih djela, a na Breškama se umjetnici, zahvaljujući prije svega župi Breške osjećaju kao kod svoje kuće. Nekoliko posljednjih godina župnik župe Breške fra Franjo Martinović veliki je oslonac u organizaciji Kolonije na kojoj nastaju isakralna djela koja krase crkve diljem zemlje. „Naša crkva u Breškama oplemjenjena je umjetničkim djelima Zdenka Grgića. Svake godine iznova se radujem vidjeti kako će umjetnici naslikati Breške“, rekao je župnik fra Franjo.

Također, granice ove kolonije odavno su nadiđene. O njoj se svugdje govori, a teško da bi se ona posljednjih godina i mogla organizirati da nije bilo pomoći Hrvatske Vlade. Posebnu zahvalnost, HKD Napredak Tuzla uputio je Republici Hrvatskoj koja je prepoznala ovaj vrlo važan projekt i osjeća ga svojim. Svečanost otvorenja Likovne kolonije uveličala je violinistica Katarina Pavljašević, učenica Osmog razreda Osnovne škole KŠC „Sveti Franjo“ i petog razreda Osnovne glazbene škole Tuzla. Međunarodna likovna kolonija Breške traje do 5. srpnja kada je će u dovorištu brežačke crkve biti postavljena izložba radova nastalih na ovoj Koloniji.

Podsjećamo da je kroz posljednjih petnaest godina na Međunarodnoj likovnoj koloniji Breške nastalo više od pet stotina umjetničkih djela.

Tradicionalna manifestacija u Doknju

„Lila, lila uoči Ilina i godini živa bila“

U katoličkim selima nadomak Tuzle, već stoljećima njeguje se tradicija lilanja, narodnog veselja uoči blagdana Svetog Ilije koji se slavi 20.jula. Lilanjem katolici pozivaju Svetog Iliju, zaštitnika groma i nevremena, da im pomogne i zaštiti ih od oluja, gromova i time pridonese uspješnoj sjetvi.



Posebno je veselo u naselju Dokanj gdje se posljednih petnaest godina organizuje proslava lilanja sa raznim sadržajima. Više o ovom običaju za naš portal govori Leon Milošić, predsjednik KUD-a „Sveti Ilija“.



Domaćini su i ovoga put pripremili natjecanje u tradicionalnim vještinama, skoku u dalj i potezanju konopca, a položeno je i cvijeće na spomen obilježje poginulim borcima u protekloj agresiji. U prostorijama osnovne škole otvorena je izložba starih nošnji i običaja ovdašnjeg puka, a gostima su se predstavili i članovi Lovačke sekcije iz Doknja.

Mario Grabovičkić iznenadio je sve prisutne kada je tokom manifestacije uzeo mikrofon i pred nekoliko stotina posjetilaca zaprosio Moniku Pejić. Mlada je naravno rekla DA, a prisutni su aplauzom pozdravili ovaj čin.



U 21 sat počelo je lilanje te narodno veselje uz izvornu pjesme i kola. Uz mnogo hrane i pića Dokanjci će se družiti do kasno u noć.

Naša ekipa zabilježila je sve navedeno pa preporučujemo da pogledate....

Inače, pripreme za lilanje traju nekoliko mjeseci. Važno je pronaći koru divlje trešnje, isjeći je i dobro osušiti da bolje gori. Trešnjeva kora veže se na drveni štap, zapali i onda počinje lilanje. Djeca bakljama mašu, raspirujući vatru i pjevajući pozivaju bogove da ih spasi od udara gromova i osigura dobre prinose sa njiva.

Većina mještana Doknja ovo slavlje ili u narodu poznato kao “lilanje” doživljava i emotivno, sjećajući se mladalačkih dana, ašikovanja, sijela te igranki i druženja.











































(tuzlarije.net)

Dokanj: Tradicionalna manifestacija lilanje