|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
„Kada se strah razmahne preko mjere....“
U posljednjih nekoliko dana raspisali su se mediji, kako printani tako i elektronski, pokrenula se lavina reakcija, niz je peticija i upozorenja, napravljen je u javnosti „sluèaj Petroviæ“ ili drugaèije reèeno – duševno oboljela osoba koja je u stanju neuraèinljivosti poèinila krivièno djelo treba zdravstvenu ustanovu – a ustanove nema. Rješenja se ne nude. Upozorenja i prijetnje su na sve strane, a pri tome odgovorni æute. Apostrofira se strah. Govori se o bezbjednosti. Traži se specijalna ustanova. Piše se o opasnosti. Podnaslovi su „Opasan po okolinu“, „ugrožena sigurnost“, „Zbog Petroviæa 3700 zdravstvenih radnika TK neæe doæi na posao“, „Neuropsihijatri najavljuju otkaz“, „Lijeènici neæe Tomislava Petroviæa“, „Višestruki ubica Tomislav Petroviæ i dalje sije strah: Tuzlanski ljekari prijete otkazom“, „Smještaj Petroviæa nije briga Opæinskog suda“ itd.
Strah graðanstva i nije teško razumjeti, a psihijatri dobro znaju korjene straha u ljudima od duševno oboljele osobe. Profesor Kecmanoviæ je davnih 80-tih napisao „Strah od duševne bolesti, od duševnih bolesnika je sveprisutan, i veoma raširen, uglavnom teško kontrolisan. Kada neki duševni bolesnik poèini krivièno djelo, pogotovo ubistvo ili ubistvo u pokušaju, onda moæno ožive naši strahovi, dobiju zadovoljštinu i opravdanje, pa prijeti opasnost da se razmahnu preko mjere. Strah od duševnog bolesnika, bio on delinkvent ili ne, uvijek je zapravo strah od nas samih, od onog iracionalnog u nama. Velika je zabluda da taj strah možemo da eliminišemo ili da ga bar efikasno smirimo ako duševnog bolesnika, prije svega duševno abnormalnog delinkventa zatvorimo iza sedam brava.“ Ove reèenice profesora Kecmanoviæa psihijatrima, lijeènicima i drugom zdravstvenom osoblju, bar sa prostora BiH, su ili bi trebale biti jako dobro poznato. U svakom sluèaju strah graðana je razumljiv, rekacija je razumljiva ali nije razmljiva reakcija svih odgovornih kojima je dužnost i obaveza obezbjeðivanje brige za duševno oboljele.
Èinjenica jeste da Klinika za psihijatriju u Tuzli nema, uslova, kapaciteta za boravak jednog pacijenta u kontinuitetu ne u trajanju od godinu dana, šest mjeseci veæ i u trajanju od samo mjesec dana. Kapacitet i prostorni i kadrovski je nedovoljan, a priliv pacijenata je veliki. Èinjenica jeste i da je Klinika udaljena, izolirana, da je put neosvjetljen, pristup otežan......kao i to da u organizacionoj shemi nema forenzièkog odjeljenja. Sve je jasno ali nije jasno i nije razumljivo da iko od odgovornih može reæi da smještaj osobe koja je duševno bolesna i za koju je utvrðeno da zbog svojih duševnih smetnji može ponoviti slièan obrazac ponašanja nije njegov problem. Jeste to je problem sveukupne zajednice i jeste problem i Opæinskog suda. Sud koji ne uvažava realitet......!? Duševno oboljele osobe su briga svih, i društvo ukoliko je i koliko jeste civilizirano æe poduzeti sve da obezbjedi minimum humanih uslova da se osoba prihvati, lijeèi i da se poduzmu svi terapijski i resocijalizacijski postupci kako bi se osoba što prije vratila u zajednicu.
Pitanje je koliko svim ovim aktivnostima a najviše neaktivnostima i izostankom društvene brige smo svi zajedno nanijeli štete prije svega duševno oboljelim osobama, psihijatriji kao struci i samom društvu. Zapravo, ragujem prije svega, kao psihijatar koji se u cjelosti zalaže za psihijatriju u zajednici, deinstitucionalizaciju i potpunu reformu u zaštiti i unapreðenju mentalnog zdravlja u BiH. Postavljam sebi pitanje i pitam sve druge, kome treba i da li je trebalo doæi do „sluèaj Petroviæ“? Svima je poznato i svi znamo da se ne radi samo o jednoj osobi, o jednom duševnom bolesniku veæ o više njih koji trebaju što prije dobro planiranu, osmišljenju i za svaku osobu prilagoðenu medicinski utemeljenu terapijsku intervenciju. Misli mi okupira cijelo vrijeme jedna jedina ideja, a to je da sve što se dogaða je, zapravo, u cilju vraæanja psihijatrije unazad, vraæanja duševno oboljelih osoba u institucije sa 300 i više kreveta i da postoji neki društveni interes kojim se tokovi reforme u psihijatriji žele zaustaviti. Duševno bolesne osobe su i inaèe marginalizirana populacija, otuðena, a poznato je da duševno bolesni koji poèine krivièno djelo su još više marginalizirani i dodatno otuðeni. Cilj pokrenute reforme je bio uèiniti duševno bolesne osobe korisnim èlanovima društva, ukljuèiti ih u zajednicu, uèiniti zajednicu senzitivnom za duševne bolesnike, smanjiti stigmu, strah od duševno bolesnog itd. Danas, osnažene društvene struje koje vode psihijatriju unazad ka institucionalizaciji, medijsko pravljenje sluèaja od duševno bolesnih osoba, presnažno davanje publiciteta mjerama koje sudovi izreknu kada se radi o duševno bolesnim osobama, negativni, stigmatizirajuæi i diskriminirajuæi komentari su, zapravo, postupci koji èine da bosanskohercegovaèko društvo bude miljama daleko od postavljenih ciljeva reforme i civilizacije.
Isprièavam se korisnicima, osobama koje pate od duševne bolesti ili poremeæaja zbog svih negativnih pisanja u medijima, nekih nesmotrenih i ishitrenih izjava i apelujem na Udruženja korisnika u BiH da u aktivnostima vezanim za ukljuèivanje u zajednicu i u borbi za zaštitu prava i sloboda duševno oboljelih osoba, bez obzira na sve komentare, ne posustanu.
I na kraju, vrijeme je i da neko uzme odgovornost za pravljenje „sluèaja“ tamo gdje ga nije trebalo biti. Vrijeme je da Federalno ministarstvo zdravstva a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (èlan 12), Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama i pravilima i principima psihijatrijske struke preuzme svoje obaveze i uvaži mišljenje struke. Praktièno, 15-to godina psihijatri upozoravaju da pod hitno treba riješiti problem zbrinjavanja osoba sa duševnim smetnjama koje poèine krivièno djelo u stanju neuraèunljivosti i to kako u smislu organizacije, tako i u smislu provoðenja edukacije. Zbog indiferentnog odnosa i neblagovremenog rješavanja problema, danas je u javnosti kreirana negativna klima prema duševno oboljelim osobama. I umjesto da radimo svi zajedno u pravcu smanjenja stigme, etiketiranja, iskljuèivanja i diskriminacije mi kao da smo se svi udružili da djelujemo u suprotnom pravcu. Sada je „sluèaj“ u Tuzli, sutra možda u Bihaæu ili na drugom mjestu.....i krajnje vrijeme za hitno pronalaženje sredstava i organiziranje odjeljenja ili jedinica u skladu sa pozitivnom praksom iz mnogih zemalja Evrope. Svima nama je poznato da nas kao društvo daleko više košta i da je daleko skuplje neèinjene nego smisleno ulaganje. Medije molim i pozivam na pridržavanje novinarske etike vezano za pisanje i izvještavnje o osobama sa duševnim poremeæajima koje su poèinile krivièno djelo (Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) i sve nas zajedno podsjeæam na Lindman-ovu reèenicu „Kažnjavanje èovjeka koji je lišen razuma i razumjevanja ne može biti primjer drugima“.
Prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegoviæ,
neuropsihijatar
(Tuzlarije.net)
|
|
19-09-2010 at 12:12 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
U BiH U PONEDJELJAK OBLAÈNO, MJESTIMIÈNO S KIŠOM I SUNÈANIM PERIODIMA
U Bosni i Hercegovini je u nedjelju bilo oblaèno vrijeme sa mjestimièno obilnijom kišom, a ponegdje uz kišu registrirana je i grmljavina.
Kolièina padavina izmjerena u 14 sati kretala se od 30 mm koliko je izmjereno u Banjoj Luci, 29 u Bihaæu, 28 u Sanskom Mostu i na Ivan-sedlu, 27 u Livnu, 22 u Bugojnu, 15 u Gradaècu, 13 u Sarajevu, 9 u Tuzlu, a u ostalim podruèjima kolièina padavina je manja od 9 mm.
Temperatura zraka u 14 sati:
Bjelašnica 8 stupnjeva. Bihaæ, Gradaèac, Ivan-sedlo, Sanski Most, Sokolac, Mrkonjiæ-Grad, Derventa, Han-Pijesak i Drvar 12, Banja Luka, Bugojno, Doboj i Prijedor 13, Tuzla, Livno i Bijeljina 14, Sarajevo i Zvornik 15, Zenica i Srebrenica 16, Bileæa 23, Ljubuški 24, Neum i Trebinje 25, Mostar 26, Stolac 27 stupnjeva.
Temperatura mora u Neumu u 14 sati iznosila je 19 stupnjeva.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH u ponedjeljak se u Bosni prijepodne oèekuje pretežno oblaèno vrijeme, a samo mjestimièno može pasti i malo kiše, a tokom dana umjereno oblaèno sa sunèanim periodima. U Hercegovini se oèekuje malo do umjereno oblaèno i sunèano vrijeme. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistoèni,a u Hercegovini umjereno do jaka bura.
Jutarnja temperatura od 3 do 10, na jugu do 16, a najviša dnevna od 15 do 21, na jugu do 26 stupnjeva.
U Sarajevu prijepodne æe biti pretežno oblaèno vrijeme, a može pasti i malo kiše, a tokom dana umjereno oblaèno sa sunèanim periodima. Jutarnja temperatura oko 8, a najviša dnevna oko 18 stupnjeva.
|
|
19-09-2010 at 15:30 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
Teniseri BiH bez plasmana u Prvu grupu euroafrièke zone
Teniska reprezentacija Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati u Prvu grupu euroafièke zone Davis cupa.
U meèu 3. kola Druge grupe teniseri Portugala su u domaæoj Cruz Quebradi poveli protiv bh. selekcije sa nedostižnih 3:1.
Odluèujuæu pobjedu Portugalcima je donio Frederico Gil, koji je u prvom singl meèu današnjeg programa bio bolji od Aldina Šetkiæa sa 6:4, 6:3, 6:3.
U posljednjem meèu, koji nema rezultatski znaèaj, selektor Daver Vraniæ pružio je priliku našem najboljem mladom teniseru Damiru Džumhuru, koji æe igrati protiv Joao Souse, 259. igraèa sa ATP liste.
Rezultati:
17. septembra:
Portugal - Bosna i Hercegovina 3:1
Frederico Gil - Amer Deliæ 3:2 (6:3, 6:4, 6:7, 3:6, 9:7)
Rui Machado - Aldin Šetkiæ 1:3 (4:6, 2:6, 6:1, 0:6)
18. septembra:
Frederico Gil/Leonardo Tavares - Amer Deliæ/Ismar Gorèiæ 3:1 (6:4, 6:1, 4:6, 6:4)
19. septembra:
Frederico Gil - Aldin Šetkiæ 3:1 (6:4, 6:3, 6:3)
Joao Sousa - Damir Džimhur
(FENA)
|
|
19-09-2010 at 16:26 |
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|