24.05.2009.

Godišnjica stradanja

Kozarčani traže kažnjavanje odgovornih za zločine

Tradicionalnom mirnom šetnjom od centra Kozarca do Šehidskog mezarja u Kamičanima, u nedjelju su mještani prijedorskog naselja Kozarca ponovo ukazali na zločine koji su nad njima počinjeni na današnji dan prije 17 godina te još jednom pozvali da svi zločinci budu kažnjeni.

Na Šehidskom mezarju Kamičani proučen je Jasin i Fatiha za sve žrtve, od kojih je njih 600 sahranjeno na ovom mezarju, a za 1.200 još se traga.

Kozarčani već desetu godinu ukazuju na ove zločine i traže da odgovorni budu privedeni pred lice pravde.

"Moramo biti svjesni da se oni koji zaborave svoju prošlost izlažu opasnosti da im se ona ponovi", rekao je Amir efendija Ahmić, glavni imam medžlisa u Kozarcu te mještanima poručio da budu jaki i hrabri, kao i da o svemu što im de dogodilo te 1992. godine moraju govoriti.

Predstavnici Udruženje logoraša iz Kozarca uputili su Regionalnom savezu logoraša Banja Luka više od 300 tužbi u ime onih koji su prošli kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje.

Od bh. entiteta RS-a traže nadoknadu za vrijeme provedeno u tim logorima.

U pripremi je još 500 tužbi.

(FENA)

02.07.2009

Sud BiH

Izrečena presuda za ratne zločine počinjene na području opštine Prijedor

Damiru Ivankoviću 14 godina zatvora

Damir Ivanković, bivši pripadnik interventnog voda policije iz Prijedora, osuđen je na 14 godina zatvora zbog sudjelovanja u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama u augustu 1992. godine, javio je BIRN - Justice Report.
Ivanković je, odlukom Suda, pušten na slobodu uz niz mjera zabrane.

"Ova kazna ne doprinosi samo utvrđivanju istine nego i pomirenju na ovim prostorima, u šta Sudsko vijeće vjeruje. Nekima se može činiti ova kazna blagom ili strogom, ali Vijeće vjeruje da je adekvatna i da će se njome postići svrha kažnjavanja“, obrazložila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskim vijećem.

Ivanković je 22. juna 2009. godine postigao sporazum o priznanju krivnje sa Tužilaštvom BiH o učešću u ubistvu oko 200 civila na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992. godine.

Vijeće ga je oglasilo krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti općine Prijedor i struktura Srpske Republike BiH, a sve u cilju progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa tog područja. Ivanković je osuđen za zločin protiv čovječnosti prema individualnoj krivičnoj odgovornosti.

Pri izricanju presude, sutkinja Minka Kreho je čitala imena nekih od ubijenih na Korićanskim stijenama, istaknuvši da su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri osobe i dijelovi tijela nekoliko ubijenih muškaraca.

"Vijeće je utvrdilo da je Tužilaštvo BiH predočilo dovoljno dokaza za krivnju Ivankovića. Na području Prijedora izvršen je širok i sistematičan napad i meta tog napada bilo je civilno stanovništvo. Sve osobe koje su ubijene na Korićanskim stijenama bili su civili, što su potvrdili mnogi svjedoci i sam optuženi tokom svjedočenja“, kazala je Kreho.

Istom optužnicom Tužilaštva BiH uz Ivankovića terete se Zoran Babić, Gordan Đurić, Milorad Radaković, Milorad Škrbić, Ljubiša Četić, Dušan Janković i Željko Stojnić, bivši pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije.

Nakon što je Ivanković postigao sporazum sa Tužilaštvom svjedočio je protiv ostalih optuženih i tom prilikom detajno govorio o učešću pripadnika interventnog voda i SJB Prijedor u zločinu na Korićanskim stijenama, kao i svom sudjelovanju u ubistvima.

Poslije Ivankovićevog svjedočenja i trećeoptuženi Đurić je također priznao krivicu za učešće u ubistvu civila na Korićanskim stijenama. Sprazumom o priznanju krivnje sa Tužilaštvom, Đurić se obavezao da će 7. jula svjedočiti protiv ostalih optuženih nakon čega će Vijeće donijeti presudu.

Vijeće je konstatovalo da "iskreno priznanje krivnje i značajna suradnja“ Ivankovića sa Tužilaštvom BiH i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) predstavlja, između ostalih, olakšavajuće okolnost za optuženog. Otežavajuće okolnosti pri određivanju kazne Vijeće nije našlo.

Odlukom Vijeća, a na prijedlog Ivankovića i suglasnot Tužilaštva, optuženi je pušten na slobodu ali mu je izrečeno niz mjera zabrane i obaveza.

Ivankoviću je zabranjeno napuštanje boravišta i mijenjanja adrese prebivališta bez odobrenja Suda BiH, obaveza svakodnenog javljanja u SJB Prijedor, zabrana kontaktiranja sa mogućim saučesnicima i saoptuženim u zločinu, kao i svjedocima i žrtvama.

Također mu se zabranjuje da kontaktira sa bilo kim osim svojim branjenikom, te da prisustvuje javnim i privatnim okupljanjima. Ivankoviću su, odlukom Suda, privremeno oduzeti pasošu i druge putne isprave, te mu je zabranjeno korištenje drugih dokumenata za prelaz državnih granica.

Ivanković se nalazi u pritvoru 14. januara 2009. godine.

30.06.2009

I Đurić priznao krivicu za zločin na Korićanskim stijenama

Optuženi Gordan Đurić, zvani Buzda i Buzdovan, rođen 15. maja 1968. godine u mjestu Ljubija, opština Prijedor, sporazumno je priznao krivicu za krivično djelo zločina protiv čovječnosti, počinjeno nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, na lokalitetu Korićanske stijene na Vlašiću, 21. avgusta 1992. godine, saopćilo je Tužilaštvo BiH.

U skladu sa sporazumom, tužilac u ovom predmetu je saglasan da se optuženom izrekne kazna zatvora u trajanju od pet do osam godina, koju mu, na osnovu sporazuma, odredi Sud BiH.

Ovaj predloženi raspon kazne utvrđen je u skladu sa ulogom optuženog u izvršenju ratnog zločina na Korićanskim stijenama, jer je utvrđeno da optuženi nije sudjelovao u strijeljanju i egzekuciji žrtava, već da je u vrijeme izvršenja zločina vršio osiguranje lokaliteta na kojem je zločin počinjen.

Potpisujući sporazum, optuženi se odrekao prava na suđenje i prava na žalbu na presudu koju mu na osnovu sporazuma izrekne Sud BiH.

Tužilac Tužilaštva BiH je prije sklapanja navedenog sporazuma o njemu informirao oštećene u ovom predmetu putem udruženja sa područja Prijedora, koja okupljaju porodice žrtava stradalih na Korićanskim stijenama, a koje su iskazale svoju podršku sklapanju ovog sporazuma, s ciljem otkrivanja potpune istine o zločinu na Korićanskim stijenama, kao i kažnjavanju počinilaca zločina.

Optuženi Đurić obavezao se da će prije izricanja presude dati svoju izjavu kojom će izraziti pokajanje pred žrtvama za njegovo sudjelovanje u izvršenju krivičnog djela koje priznaje.

Također, optuženi se obavezao da će ovlaštenim službenicima Tužilaštva BiH ili drugih agencija za sprovođenje zakona u potpunosti, istinito i cjelovito, prenijeti svoja saznanja o navedenom zločinu, kao i o drugim dešavanjima, te pružiti eventualne materijalne i druge dokaze o navedenom zločinu ili informacije o tome gdje bi se ti dokazi mogli nalaziti.

U optužnici Tužilaštva BiH navodi se da su pripadnici Interventnog voda Centra javne bezbjednosti (CJB) Prijedor, 21. avgusta 1992. godine, na rubu litice, na lokalitetu Korićanske stijene na planini Vlašić, strijeljali više od 200 muškaraca bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, koji su izdvojeni iz konvoja kojim su civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti prevoženi iz prijedorskih logora i šireg područja Prijedora, prema teritoriji pod kontrolom Armije RBiH.

(ONASA)

07.07.2009

Masovna grobnica na Korićanskim stijenama

Posmrtni ostaci najmanje šest žrtava locirani su u ponedjeljak na lokalitetu Korićanske stijene, općina Skender-Vakuf, saopćeno je iz Instututa za nestale osobe BiH.
Grobnicu su locirali istražitelji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine u suradnji s predstavnicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajne sigurnosne agencije (OSA), postupajući po naredbi tužiteljice Slavice Terzić.

Pretpostavka je da se na strmini dužine oko 250 metara, prekrivenoj velikom količinom kamenja, nalazi veći broj žrtava iz Prijedora ubijenih 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine u srijedu će na lokalitetu sela Kamenica, općina Zvornik, započeti ekshumaciju žrtava genocida iz jula 1995. u Srebrenici. To je trinaesta sekundarna masovna grobnica na putu prema selu Kamenica koja je izmještena s primarnih lokacija.

Za sada se ne može govoriti o broju žrtava u ovoj masovnoj grobnici.

(FENA)

14 godina, 200 zrtava

Mogao sam i ja biti medju tim zrtvama

U Americi covjek dobije death sentence, za 1 ubistvo.Ovaj 200 Bosnjaka pobi, dobi 14 godina

Pobogu

14 godina je 168 mjeseca

200 zrtava

Manje od mjesec dana zatvora, vrijedi jedan Bosnjak

Jebes ti nasu pravdu.Mir, mir, mir

Bosnjak je kriv.

Glup, glup, glup

Ko ga jebe, nisi tup

Koja sramota, boze.Kako taj sud, ima hrabrosti, izreci ovakvu smijesnu presudu

Jel ovo sala?



[Edited by Jack on 09-07-2009 at 06:53 GMT]

Pa nema smrtne kazne to je ta pravda , da hoce barem sabrati covjek osam godina puta toliko = 1600 godina zatvora. to je posteno. 

20.07.2009

Prijedor

Ispraćaj za 44 žrtve

Posljednji ispraćaj, velika šehidska dženaza i sahrana za 44 civilne žrtve rata s područja Prijedora, čiji su posmrtni ostaci identificirani u hali Šejkovača kod Sanskog Mosta tokom posljednje godine, bit će organiziran danas u povratničkom naselju Rizvanovići.

Klanjanje zajedničke dženaze za 42 bošnjačke žrtve, prema potvrdama iz Organizacionog odbora, predvodit će reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, dok će se od dva Hrvata oprostiti Marijan Stojanović, župnik župe u Prijedoru.

Nakon ispraćaja u Rizvanovićima, tabuti s posmrtnim ostacima bit će prevezeni na nekoliko šehidskih mezarja u okolici Prijedora, Kamičane, Čarakovo, Hambarine, Rakovčane, Bišćane, Skelu i na mezarje u Ljubiji, gdje će žrtve biti i ukopane. Dva Hrvata smiraj će naći na grobljima u Ljubiji i Kozarcu.

Oproštaj i od Fikreta Hodžića

Najstarija žrtva je Jusuf Blažević, koji je ratne 1992., kada je ubijen, imao 80 godina, a najmlađa Ifet Ališković, koji je u trenutku ubistva imao samo 18 godina. Među onima od kojih će se danas na zajedničkoj dženazi oprostiti porodice je i Fikret Hodžić, sportska legenda Prijedora, ubijen u junu 1992. u Trnopolju.

AVAZ

20.07.2009 Prijedor dženaza