U dokumentarnom filmu Al Jazeere Balkans "Dani ubijanja - Prijedor" gledaoci imaju priliku prvi put vidjeti televizijske snimke Službe javne bezbjednosti Prijedor, snimljene 4. septembra 1992

Refik Hodžić o životu u Prijedoru nakon rata - Al Jazeera Balkans

Bosnia: a march of unity to remember Prijedor's past

Krik istine iz jame smrti

Tomašica: Zašto ovo nije najčitanija vijest u BiH?

U posljednjih mjesec dana ova vijest se jedva provlačila čak i kroz medije iz Federacije BiH, a mediji iz RS-a i Srbije tek u pet rečenica bez da se kaže jasno i glasno o kome je riječ - ko su žrtve, a ko zločinci. Od jučer je riječ Tomašica preplavila internet, što je velika zasluga stranih medija koje naše novine i portali redovno prevode.

Mediji nisu potpuno odgovorni, mi smo tu da vam prenesemo vijest, a vi odlučujete šta se čita, a šta zaboravlja. Vijest o potencijalno najvećoj masovnoj grobnici u Bosni i Hercegovini jučer je imala jedva 170 pregleda, a jučerašnja vijest da se zbog Džeke ne oprašta Pellegriniju ima skoro 4.000 čitanja.

Da ne bi otišli predaleko u izučavanje fenomena medijske potražnje spomenut ćemo još samo da sve i jedan naš članak zajedno koji se dotiče Tomašice ukupno nemaju 2.000 klikova. Podsjećamo, ova priča se provlači i nalazi mjesto na ovom sajtu već mjesec dana.

To je jedan dio odgovornosti.

Većina medija iz Republike Srpske, čast izuzecima, od danas neće moći ignorisati najveću vijest u 2013. godini. Morat će stisnuti i printati i objaviti tekst, da li potpun da li precizno filtriran, o 333 otkrivena tijela Bošnjaka i Hrvata svih uzrasta i spolova koji su smaknuti u koljačkom pohodu velikosrpske mašine smrti.

Morat će građanima prenijeti informaciju o kompletnom brdu koje još uvijek krije desetine, a možda i stotine tijela. Morat će napisati da otkopavanje još uvijek traje. Morat će, ali nismo sigurni, priznajmo svi, koliko će ti tekstovi biti čitani. Možda jednako kao i u Federaciji do unazad mjesec dana. Jednoj grupi čitatelja treba vremena da se sjete šta (im) se dešavalo, a drugoj grupi možda nije dovoljno ni sve vrijeme svijeta da shvate šta se u njihovo ime radilo.

To je drugi dio odgovornosti.

I sada tekst zvuči nepopularno, netolerantno, a možda i polarizaciji preblizu. Ali samo zvuči. Trebalo bi da je Tomašica najčitanija i najpopularnija tema u državi. Trebalo bi da je nazivanje stvari pravim imenom dio napretka i liječenja, a ne sinonim netolerancije (netolerancije čega, usput pitamo?). Trebalo bi da se osnovna podijeljenost u Bosni i Hercegovini podcrta što je deblje moguće: zakopani u masovnim grobnicama i njihovi dželati. Postojimo Mi i VI, da se ne lažemo. Postoje ljudi i neljudi. Postoje nevini i zvijeri. Postoje oni koji vijest uzalud potenciraju i postoje oni koji vijesti sakrivaju.

U Tomašici, vjeruje se, bit će pronađeni ostaci 17-ero djece koja su ubijena na području Prijedora. Pa da li je potrebno ovakvu informaciju gurati ljudima pred oči da bi se očitovali, da bi ovo spomenuli među prijateljima, da ovo postane još jedna od opomena.

Možda je dijagnoza sljedeća: Znate kako lako promijenimo kanal kada čujete vijest o ratu u Siriji, o demonstracijama u Egiptu, u pucnjavi u školi u Americi... Bojim se da je fenomen daleke vijesti postao udomaćen kod nas, ali ne kao kriterij prostora, već kao kriterij vremena. Dovoljno davno? Zaboravi. Ignoriši.

Često zaboravimo da je to što se desilo "dovoljno davno" neriješen slučaj. Krivac se skoro po pravilu ne osjeća krivim, žrtva se skoro po pravilu stidi, a onda je potreban Reuters da se sjetimo, da nas prođe amnezija, da nas prođe moda ružičastih naočala.

Tomašica jer novi sinonim za otkrivenu istinu. Ona nije kontradiktorna napretku društva, ona nije negacija mogućeg zajedništva, ona nije odmahivanje ruke na pomen budućnosti svih naroda u ovoj državi. Ona je najveći uslov!

Kleknuti pred kosti koje se u ovom trenutku vade iz krajiške zemlje? Nedovoljno. Kleknuti, tražiti oprost, zajecati od muke i tuge i dozvoliti da istina oslobodi - istina o temelju nakaradnog uređenja države. Dovoljno, možda.

Hoće li iko iz RS-a ovo uraditi?

Genocid u Prijedoru se negira u manjem bh. entitetu. Smaknuća, ratni zločini te etničko čišćenje oko 50.000 nesrpskih stanovnika koje su počinili Jugoslovenska armija i srpska paravojska u okolini i u samom Prijedoru 1992. za zvaničnike u RS-u nikada se nije desio.

Istraživačko dokumentacijski centar (IDC) navodi da je u periodu od 1991. do 1995. ubijeno ili nestalo oko 5.200 građana Prijedora, uglavnom Bošnjaka i Hrvata.

Ispod su imena i prezimena osuđenih ratnih zločinaca zbog nedjela na području Prijedora, te određene godine zatvorske kazne:

Milomir Stakić - 40 godina
Radoslav Brđanin - 32 godine
Zoran Žigić - 25 godina
Mlađo Radić - 20 godina
Duško Tadić - 20 godina
Duško Sikirica - 15 godina
Drago Radaković - 20 godina
Draško Krndija - 20 godina
Željko Bulatović - 14 godina
Siniša Teodorović - 12 godina
Radoslav Knežević - 10 godina
Zoran Gajić - 10 godina
Ismet Žerić - 7 godina
Duško Kesar - 15 godina
Milorad Škrbić - 21 godina
Dušan Janković - 21 godina
Zoran Babić - 22 godine
Željko Stojnić - 15 godina

Spisak nije kompletan, a neke kazne nisu punosnažne. Trenutno se Dragomiru Soldatu i Velimiru Đuriću za zločine počinjene u Prijedoru sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine.

(Irvin Pekmez)

http://www.source.ba/clanak/5260257166315/vijesti/Tomasica:-Zasto-ovo-nije-najcitanija-vijest-u-BiH-

Užas koji nijedna riječ ne može opisati

http://www.klix.ba/vijesti/bih/sejkovaca-najtuznije-mjesto-u-evropi-nevine-zrtve-tomasice-pitaju-zasto/131107051#6

GENOCID NIJE BIO SAMO U SREBRENICI!

Švedska televizija: Govorili smo o grobnici Tomašica još 1996. godine!!!

Koliko su korumpirani bosnjacki politicari govori i ova cinjenica "zatvaranja ociju" pred okrutnom stvarnoscu egzistencije srpskog fasizma u svakoj pori ovog nesretnog drustva.

Na klixu to malo ublazavaju ali na videu
svedski reporter kaze doslovno :"da je narod znao sta se desilo ovdje" i da je po pogledima ljudi osjetio da nesto kriju sto ne zele reci...



U videu koji je STV snimila 1996. godine govore i lokalni stanovnici. Jedan od njih dok se vozi s ekipom u automobilu kaže: "To je bilo u augustu. Dotjerali su ih kamionima 110 (vojni kamion TAM 110). Tako je meni to pričano, tako isto i ja vama pričam. Jeste, masovna grobnica. Ima ih 1.000 i više. Samo su došli buldožerom i zagrnuli".

http://www.klix.ba/vijesti/bih/svedska-televizija-govorili-smo-o-grobnici-tomasica-jos-1996-godine/131107048

Kako je otkrivena Tomašica: Srbin koji je otkrio grobnicu tražio je zauzvrat samo kabanicu!

Taj čovjek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici ''nekako postalo lakše'', te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je tako dugo čuvao u sebi. Proganjale su ga sjene prošlosti. Proradila mu je griža savjest. Pričao je kako su mu posebno ostale upečatljive neke slike sa Tomašice zbog kojih je, očito, i progovorio

Grobnica u Tomašici kod Prijedora koja je 21 godinu krila mračnu tajnu o masovnim likvidacijama na stotine bošnjačkih i hrvatskih žrtava u Bosanskoj krajini, otkrivena je zahvaljujući informacijama dvojice lokalnih Srba koji su bili dio sistema Vojske Republike Srpske i '90-tih su učestvovali u uklanjanju tijela ubijenih žrtava, a čija savjest je dvije decenije nakon ratnog užasa, ipak, proradila, izvještavaju novinari Anadolu Agency (AA).

Slike užasa iz Tomašice ovih dana su obišle svijet i iznova ga zapanjile razmjerima zločina koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom agresije i genocida u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

Iako je ovih dana u novinarskim i istražiteljskim krugovima kolala informacija da je za informaciju o mjestu grobnice u Tomašici zapravo plaćeno 25.000 KM (oko 12.700 eura), istražitelji su u razgovoru za Anadolu Agency (AA) tu informaciju potpuno odbili.

''Nije tačno da je dat novac! Radili su potpuno besplatno. Oni koji su ranije tražili novac, ispostavilo se, nisu znali ništa. Mi smo najprije došli do saznanja o osobama koje su učestvovale u prebacivanju i sklanjanju osoba na Tomašicu. Sa dvojicom od njih smo uspostavili kontakt. Radili smo na tome ne bi li im proradila savjest. Jedan od te dvojice Srba je kasnije bio važniji jer je upravo on otkrio gdje se tačno nalazi grobnica. Čovjek je naprosto došao na lice mjesta i pokazao nam gdje se grobnica nalazi. Pošto je padala kiša, dali smo mu samo kabanicu'', govori za Anadolu Agency jedan od istražitelja.

Taj čovjek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici ''nekako postalo lakše'', te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je tako dugo čuvao u sebi.

Proganjale su ga sjene prošlosti. Proradila mu je griža savjest. Pričao je kako su mu posebno ostale upečatljive neke slike sa Tomašice zbog kojih je, očito, i progovorio.

''Kazao nam je: 'Pa ja ne mogu pojmiti to šta je moj narod uradio bošnjačkom narodu'. Njegov jedini uslov je bio da ga se nigdje ne spominje, da ga nigdje nema'', kazao je naš izvor, istakavši kako je lokalno stanovništvu u blizini masovne grobnice dvije decenije skrivalo zločin:

„Čovjek koji nam je otkrio lokalitet grobnice, kazao nam je kako se preostalo lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti u ratu, ali i poratnim godinama bunilo tajno tražeći izmještanje grobnice, zbog nesnosnog smrada leševe, koji je do njihovih kuća dolazio i putem podzemnih voda. Ali? Šutjeli su o svemu i nisu htjeli obavijestiti porodice na stotine žrtava i reći im gdje su tijela njihovih svirepo ubijenih najmilijih. U ovoj grobnici bile su i njihove brojne komšije, ali oni nisu ništa htjeli reći i, vjerovatno, nikada ne bi ni progovorili“.

Zahvaljujući tom čovjeku na lokalitetu Tomašica ovih dana su boravili i istražitelji Haškog tribunala. Nema sumnje, potvrđeno je AA, kako će dokazi prikupljeni u Tomašici biti dio dokaza na suđenjima vojnim i političkim čelnicima Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

S druge strane, Edin Ramulić, predsjednik Udruženja „Izvor“ iz Prijedora kazao je kako je Tomašica i sada otkrivena ''nakon što je dato zeleno svjetlo policije i ljudi koji su ovdje veoma utjecajni da se može otkriti taj lokalitet''.

''Neko je ovdje procijenio da bi trebalo skinuti taj pritisak sa Prijedora. Sama ta šutnja pokazuje da je strategija da se pretrpi nekih pola godine, da se ekshumacije izvrše i da u vremenu poslije Prijedor ne bi imao taj balast nestalih osoba kako bi mogli da kažu da su i to riješili'', kazao je Ramulić za Anadolu Agency.

Iz masovne grobnice Tomašica do sada su otkriveni posmrtni ostaci 430 žrtava, od čega je 275 kompletnih tijela. Među tijelima su otkriveni muškarci raznih životnih dobi i žene. S obzirom na glinovito tlo u Tomašici, mnoga tijela i nakon 20 godina gotovo imaju kosu, nokte, pa čak i tkiva, kazali su novinarima Anadolu Agency istražitelji na mjestu događaja. Ekshumacije će se nastaviti i narednih dana, a osigurane su i mašine za intenziviranje radova.

Ovo je do sada najveća masovna grobnica u BiH. Naime, uz žrtve na Jakarinoj Kosi kod Prijedora, a koje su, kako je dokazano, prethodno bile ukopane u Tomašici, ovdje su bila sakrivena tijela više od 800 žrtava.

Na području Bosanske krajine do sada je otkrivena 131 masovna grobnica, do toga samo u Prijedoru i okolici 61 grobnica. Na području Prijedora bilo je 59 logora i drugih objekata za zatočenje. Utvrđeno je kako je na području Prijedora ubijeno oko 3.500 osoba mahom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Haški sud osudio je 16 bosanskih Srba na ukupno 230 godina zatvora za zločine počinjene na području Prijedora. U BiH se još traga za više od 8.000 osoba ubijenih tokom agresije na tu zemlju.

- Tijela žrtava zakopavana tri mjeseca -

Tijela žrtava 1992. godine na Tomašici zakopavana su tri mjeseca, a u zločinačkim radovima učestvovalo je više stotina ljudi sa mašinama. Tragično je da su i neki zatočenici bili primorani prenositi leševe, a nakon toga su i sami bili likvidirani, što potvrđuju i pronađene čahure i zrna metaka kod masovne grobnice u Tomašici.

„Između ostalih, ljudi su izvođeni iz logora u Trnopolju i Omarskoj i tjerani da tijela ubijenih skidaju sa kamiona i bacaju ih u grobnicu. Kada bi to obavili bili bi ustrijeljeni na licu mjesta, kako ne bi bilo svjedoka zločina“, opisali su novinarima Anadolu Agency forenzičari koji rade na izvlačenju tijela iz masovne grobnice Tomašica.

Anadolija

[Edited by cupo on 09-11-2013 at 01:55 GMT]

Popis osumnjičenih za ratne zločine u prijedorskom kraju


ADAMOVIĆ, MIĆAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Donjeg Volara pored Ljubije (općina Pri­jedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Jugovaca u ljubijskom kraju i po selima Bišćanima, Ča­rakovu, Rakovčanima i Rizvanovićima (op. Prijedor).

ANĐIĆ, MILAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). Sudionik u pljački imovine uhićenih ili zatočenih Hrvata i Muslimana s područja općine Prijedor, tijekom svibnja i li­pnja 1992. godine.

ANTONIĆ, (DUŠAN) BRANISLAV - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

ANTONIĆ, DUŠAN “DUŠKO” ili “DULE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na podru­čju sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

ANTONIĆ, (DUŠAN) MIĆO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

ANTONIĆ, SLAVKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u vremenu od 20. do 26.07.1992. godine.

ANTONIĆ, (DUŠAN) SLOBODAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Pri­jedor).

ANTONIĆ, ZDRAVKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudio­nik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

ARSIĆ, VLADIMIR - muškarac, po nacionalnosti Srbin, po činu major bivše JNA, u vrijeme provedbe zločina živio u gradu Prijedoru. Sudjelovao je u pripremi i provedbi genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti općine Prijedor.

ATLIJA, (ŠIME) MILAN - muškarac, po nacional­nosti Hrvat, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Od 1992. godine sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

ATLIJA, (MILAN) MIROSLAV - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Od 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

BABIĆ, BOŠKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Dana, 18.06.1992. godine, je kao pripadnik srpske postrojbe zvane “crvene beretke” bio sudionikom pri provedbi uhićenja muškaraca hrvatske i muslimanske nacionalnosti (njih oko 37 od 18 do 60 godina starosti) iz prijedorskog prigradskog naselja Tukova (iz Novosadske i Prištinske ulice); neposredno po uhićenju Hrvati i Mu­slimani su autobusom odveženi u koncentracioni logor “Keraterm”.

BABIĆ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja.

BABIĆ, DUŠAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, po profesiji mesar, visine oko 2 m, s područja općine Prijedor. Sudionik je brutalnog premlaćivanja zatočenika Drage Tokmadžića u logoru “Keraterm”, ispred logorske prostorije br. 4, tijekom noći 23./24.06.1992. go­dine, kojom prilikom je navedeni zatočenik zadobio ozlje­de od kojih je nakon par sati i preminuo.

BABIĆ, (MLADEN) DUŠAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Oštre Luke (općina Sanski Most). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš… u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

BABIĆ, (ŽIVKO) ĐORĐE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području sela Stare Rijeke, Briševa, Ra­ljaša (od 23. do 26.07.1992.) u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

BABIĆ, GORAN “BABIN” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 1968. godine, iz naselja Tukova (općina Prijedor). Kao pripadnik oružane pratnje konvoja autobusa kojim su zatočeni Hrvati i Muslimani prevoženi iz koncentracionog logora “Omarska” u koncentracioni logor “Manjača” je, 06.08.1992. godine, sku­pa sa ostalim pripadnicima oružane pratnje, ispred ulaza u koncentracioni logor “Manjača”, prozvao neke od zatočenika da izađu iz autobusa te potom sudjelovao u ubojstvima istih.

BABIĆ, (VELJKO) LJUBAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području sela Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (od 23. do 26.07.1992.) u ljubijskom kraju (op. Prijedor).

BABIĆ, MILAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na podru­čju ljubijskog kraja (općina Prijedor).

BABIĆ, NEBOJŠA - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Tijekom li­pnja 1992. godine, kao istražitelj iz policijske postaje u Prijedoru zvane “srpska policija”, provodio istražne ra­dnje nad uhićenim civilima grada i općine Prijedor.

BABIĆ, (MLADEN) NOVICA “NOVO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Oštre Luke (općina Sanski Most). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području sela Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (od 23. do 26.07.1992.) u ljubijskom kraju (općina Prijedor) – osobno je počinio ubojstva nekolicine Hrvata.

BABIĆ, RADE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Sudionik je genocida nad Hrvatima (civilima) iz sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš (od 23. do 26.07.1992.) na području ljubijskog kraja (općina Prijedor).

BABIĆ, RAJKO “RAJČIN” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području sela Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (od 23. do 26.07.1992.) u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

BABIĆ, RANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Tijekom 1991. go­dine sudjelovao je u agresiji na Hrvatsku, na gradove Lipik i Pakrac u zapadnoj Slavoniji a od početka svibnja 1992. godine sudionik je genocida nad Hrvatima i Mu­slimanima na području ljubijskog kraja. Osobno je prijetio i zastrašivao civilno pučanstvo hrvatske i muslimanske nacionalnosti u mjestu Ljubiji – pokušao je silovati jednu ženu u Ljubiji.

BABIĆ, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Sr­bin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Dana, 05.08.1992.godine, je kao pripadnik oružane pratnje iz kon­cen­tra­cionog logora “Keraterm” otišao u pratnji dva au­tobusa sa 124 zatočenika o kojima se od tada ništa ne zna.

BAJČIĆ, MIROSLAV - muškarac, po nacionalnosti Srbin, nepoznatne starosne dobi i mjesta rođenja, u vri­jeme provedbe zločina bio je nastanjen u mjestu Kotor Varoši. Kao pripadnik srpskih snaga, tijekom mjeseca lipnja 1992. godine, sudjelovao je u rušenju i uništava­nju civilnih stambenih i gospodarskih objekata u selu Hrvaćanima, potpunom uništenju i spaljivanju dijela grada Kotor Varoša kojom prilikom je ubijen veliki broj civila, stanovnika tog dijela grada, te pri egzekuciji većeg broja civilnih osoba, pučana mjesta Vrbanjaca.

BAJIĆ, DANE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Sudionik je nezakonitih uhićenja i odvođenja civila u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”.

BAJIĆ, DRAGAN “ŠKEMBIĆ” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području sela Stare Rijeke, Briševa, Ra­ljaša (od 23. do 26.07.1992.) u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

BALABAN, RISTO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Oštre Luke (općina Sanski Most). Sudio­nik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja.

BANJANIN, GOJKO - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, do rata je bio zaposlen u tvornici “Celuloza” u Prijedoru, s područja općine Prijedor. Tijekom perioda, svibanj – kolovoz 1992. godine, bio je u koncentracio­nom logoru “Trnopolje” u svojstvu logorskog čuvara.

BANOVIĆ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Tijekom perioda svibanj – kolovoz 1992. godine, bio je pripadnik jedne smjena logorskih čuvara u koncentracionom logoru “Keraterm”. Sku­pa sa ostalim čuvarima iz svoje smjene pljačkao je dovedene uhićenike, fizički ih maltretirao i ubijao.

BANOVIĆ, DUŠAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Do rata je bio zaposlen u tvornici “Celuloza” u Prijedoru. Tijekom perioda svibanj – kolovoz 1992. godine, bio je u koncentracio­nom logoru “Trnopolje” u svojstvu logorskog čuvara.

BANOVIĆ, ĐOKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, visine oko 170 cm, crne kose, crnoput, težine oko 70 kg, iz grada Prijedora u istoimenoj općini. U periodu svibanj – kolovoz 1992. godine, bio je čuvar u koncentracionom logoru “Keraterm”. Skupa sa ostalim čuvarima iz svoje smjene, u koncentracionom logoru “Keraterm” sudjelovao pri pljačkanju imovine dovedenih uhićenika, fizičkom maltretiranju, zlostavljanju i uboj­stvima zatočenika.

BANOVIĆ, NENAD “BANI” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Tijekom perioda svibanj – kolovoz 1992. godine, bio je pripadnik jedne od smjena logorskih čuvara u koncentracionom logoru “Keraterm”. Skupa sa ostalim čuvarima iz svoje smjene sudjelovao je pri pljačkanju imovine dovedenih uhićenika, fizičkom maltretiranju, zlostavljanju i ubojstvima zatočenika.

BANOVIĆ, PREDRAG “ČUPO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, visine oko 160 cm, duge crne kose, težine oko 50 kg, iz grada Prijedora – naselja Čirkin Po­lja. U koncentracionom logoru “Keraterm” je bio zapovjednik II. smjene logorskih čuvara u periodu od svibnja do sredine srpnja mjeseca 1992. godine, kada su ga pretpostavljeni smjenili i postavili za običnog logorskog čuvara. Osobno je brutalno pretukao na desetine zatočenika (od zadobijenih ozljeda pojedini zatočenici su i umrli). Sa čuvarima iz svoje smjene sudjelovao je pri pljačkanju imovine dovedenih uhićenika, fizičkom maltretiranju, zlostavljanju i ubojstvima zatočenika.

BASARA, BRANKO ‑ muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Lušci Palanke (općina Sanski Most). Kao zapovjednik “6. krajiške brigade”, po činu major bivše JNA (u vrijeme provedbe zločina), Sudionik je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (napose od 23.-26. srpnja 1992. godine).

BASRAK, LAZAR - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je radio kao policajac u gradu Velikoj Gorici (Republika Hrvatska), s područja općina Prijedora. Kao samoproglašeni “četnički vojvoda” predvodio je skupinu pripadnika srpske postrojbe te s istima bio sudionik genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u vremenu od 20. do 26.07.1992. godine.

BATOZ, RADENKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Donjeg Volara pokraj Ljubije (općina Pri­je­dor). Kao zapovjednik srpske vojne policije u sastavu postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija bio je sudionikom u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u periodu od 20. do 26.07.1992. g. U peridu od 20. do 26.07.1992. g. (tijekom noći) je dolazio u koncentracioni logor “Trnopolje” sku­pa sa Goranom Medićem i Milenkom Ži­gićem u kojim prilikama su izvodili pojedine zatočenike i zlostavljali ih.

BAŠKOT, MARKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Brezičana (općina Prijedor). Kao pripa­dnik srpske postrojbe iz sela Brezičana, 16.09.1992. godine, pucajući iz puške nanio je teže ozljede civilu O.K., po nacionalnosti Musliman iz sela Brezičana.

BEGIĆ, (MILAN) NEDO - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz sela Stare Rijeke pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, bio je sudionik u lažnom prokazivanju civila hrvatske nacionalnosti sela Stara Rijeka i Batkovci. Prokazane osobe su potom bile izložene raznim fizičkim torturama, odvođenjima u koncentracioni logor “Krins” u Sanskom Mostu, pljački i uništavanju civilne imovine.

BERETA, SLAVKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Tijekom perioda svibanj – kolovoz, u više je navrata boravio u koncentracionom logoru “Omarska” u funkciji isljednika i pri svojim boravcima je provodio isljeđivanje nad Hrvatima i Muslimanima koji su bili zatočeni u koncentracionom logoru “Omarska”.

BEŠIR, STOJAN “STOLE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1991. godine, sudjelovao je u agresiji na Hrvatsku (prema njegovom osobnom kazivanju sudjelovao je u pokolju Hrvata – civila u nekom mjestu ili selu na području općine Hrvatske Kostajnice). Od početka svi­bnja 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja. Osobno pri­jetio i zastrašivao civilno pučanstvo hrvatske i muslimanske nacionalnosti u mjestu Ljubiji te ubojstvo istih (zajedno sa Nikolom Marinovićem zvanim “Vukovarac” ubio je /zaklao/ Rasima Čehića, Muslimana iz Ljubije).

BILBIJA, BRATISLAV - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Tijekom 1992., bio je sudionikom u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Kalajeva pored Ljubije. Počinio je brutalna fizička maltretiranja Hrvata i Muslimana s područja sela Jugovaca i Kalajeva (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja.

BILBIJA, RADE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, bio je zapovjednik srpske po­strojbe zvane “Ljubijski bataljon” koji je u sastavu “5. kozarske brigade” srpske vojske. Sudjelovao je u za­strašivanju i teroru civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti sela Kalajeva, Ljeskara, Šurkovca, Gornjeg Volara, Jugovaca, Bišćana, Čarakova, Hambarina, Ra­kovčana, Rizvanovića te mjesta Ljubije. Izdavao je zapovjedi i počinio brutalna fizička maltretiranja nad Hrvatima i Muslimanima iz navedenih sela i mjesta. Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti navedenih sela i mjesta. Izdavao je zapovjedi a i sam je nezakonito uhićavao, zatvarao i odvodio Hrvate i Muslimana iz navedenih sela i mjesta u koncentracione logore “Keraterm”, “Trnopolje” i “Omarska”. Predvodio je skupinu naoružanih Srba s kojima je, 20.07.1992. godine, poči­nio likvidaciju većeg broja prognanih civila (žene, djeca, starci) muslimanske nacionalnosti iz sela Bišćana, Jugovaca, Hambarina, Rakovčana, Rizvanovića, Čara­kova i Zecova, a koji su svoje privremeno utočište našli u zbijegu u šumoviti predjel zvan “Kurevo” pored Ljubije. Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Raljaša, Briševa, Stare Rijeke pored Ljubije te na području samog mjesta Ljubije (napose u vremenu od 23. do 26.07.1992. godine).

BJEKIĆ, BRANKO - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Kao zapovjednik policijske postaje “Ljubija”, koja se od lipnja 1992. godine, nalazila u sastavu policije zvane “srpska milicija”, izdavao je naloge za uhićenja, zatvaranja i odvođenja civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti u koncentracione logore “Keraterm”, “Trnopolje” i “Omarska”, sve do sredine mjeseca srpnja 1992. godine, kada biva smijenjen i uhićen od strane okupacionih srpskih vlasti Ljubije.

BJELANOVIĆ, ZORAN “ZOKA” - muškarac, nepoznate nam nacionalne pripadnosti, do rata je radio na benzinskoj crpki u mjestu Kozaracu. Koncem srpnja 1992. godine, dolazio je u koncentracioni logor “Trno­polje” kojom prilikom je fizički maltretirao Sulju Kekića a tijekom jedne večeri ga je, iz prostorije u kojoj je Kekić bio smješten, izveo i ubio.

BOJIĆ, MIĆO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rakelića (općina Prijedor). Kao zapovjednik srpske postrojbe s područja sela Rakelića i Tomašice sudjelovao je u pripremi (određivanju koga, te izdava­nje naloga sebi potčinjenima) i provedbi uhićenja i odvođenja civila, po nacionalnosti Hrvata, mještana sela Tomašice u koncentracioni logor “Keraterm”, tijekom srpnja 1992. godine.

BORIĆ, BORO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Kao pripadnik srpske po­strojbe je, koncem svibnja 1992. godine, skupa sa Nikolom Nenadićem, Dragišom i Đurom Pupovcem i Mladenom Pupovcem, počinio ubojstvo (zaklali su ih!) sta­rijih osoba (bračni par Hasan i Zlata Murčehajić) muslimanske nacionalnosti, mještana mjesta Kozaraca.

BOROVNICA, (MLAĐO) GORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Kozarca, općina Prijedor, proćelav, do rata je radio kao konobar u lokalu “Ruža” u mjestu Kozarcu. Kao pripadnik srpske po­strojbe je, 27.05.1992. godine, u mjestu Kozarcu (u blizini mjesne trgovine) iz kolone civila muslimanske nacionalnosti, koja se pod oružanom pratnjom “srpskih vojnika” kretala kroz mjesto Kozarac, odvojio trojicu muškaraca: Redžepa Forića, Ekrema Karabašića i Ismeta Karabašića, te ih odveo do lokacije zvane “Kula”, gdje su navedena trojica Muslimana poslije pronađena mr­tva. U periodu svibanj/lipanj 1992. godine, sudjelovao je u pljački civilne imovine iz objekata u Kozaracu.

BOSANČIĆ, RAJKO - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, iz Agina Sela kod Banja Luke (općina Banja Luka). Kao pripadnik srpskih snaga sudjeluje u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Osobno je u više navrata su­djelovao u pljačkanju relikvija i umjetnina iz katoličke crkve sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju kod Jajca. U studenom 1998. godine, njegova supruga je na ba­nja­lučkoj tržnici prodavala, iz navedene crkve opljačkanu imovinu (kaleže) uz objašnjenje da ‘ima dosta toga još’.

BOŽIĆ, MARINKO - muškarac, po nacionalnosti Sr­bin, nepoznatne starosne dobi, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Kao pripadnik srpskih snaga, uz druge “srpske vojnike”, su­djelovao je u prisiljavanju civila hrvatske nacionalnosti, mještana sela Vrbanjaca da se kreću ispred “srpskih snaga kao “živi štit”, kojom prilikom je ubijen veći broj tih civila.

BOŽIĆ, MIRKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, nepoznatne starosne dobi, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Kao pripadnik srpskih snaga, uz druge “srpske vojnike”, sudjelovao je u prisiljavanju civila hrvatske nacionalnosti, mještana sela Vrbanjaca da se kreću ispred “srpskih snaga kao “živi štit”, kojom prilikom je ubijen veći broj tih civila. Sudjelovao je u pljački civilne imovine i dobara te ubojstvima i protjerivanju civilnog pučanstva s područja općine Kotor Varoš.

BRĐANIN ing., RADOSLAV - iz Banja Luke, jedan od čelnika stranke SDS za Bosnu i Hercegovinu. Kao pripadnik najužeg političkog rukovodstva stranke SDS na razini Bosne i Hercegovine sudjelovao je u provođenju politike genocida nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini. Osobno je, oko 25.06.1992. godine, bio u višesatnom posjetu koncentracionom logoru “Omar­ska” kojom prilikom je prošao pored zatočenika, koje su logorske vlasti postrojile. Bio je u mogućnosti izdati zapovjed za obustavu provedbe zločina nad zatočenicima logora “Omarske” a to nije učinio. Od 1992. do 1995. godine, obnašao je razne dužnosti (“ministar urbani­zma, građevinarstva i komunalnih poslova” idr.) u vladi “Republike Srpske”.

BRAJIĆ, VELJKO “CRNA STRELA” ‑ mu­ška­rac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Sanskog Mosta u istoimenoj općini. Kao načelnik za sigurnost “6. krajiške brigade” koja je djelovala u sastavu “Banjalučkog korpusa” tzv. “Srpske vojske”, tijekom 1992. godine, su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja, napose u selima Staroj Rijeci, Briševu i Raljašu, u periodu od 23. do 26.07.1992. godine.

BRDAR, BOGDAN ili BRANIMIR - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Kao pripadnik srpske postrojbe zvane “Suha rebra” a pod zapovjedanjem Zorana Niševića, 31.05.1992. go­dine, sudjelovao je u masovnom protjerivanju civilnog pučanstva hrvatske i muslimanske nacionalnosti iz pri­jedorskog naselja Puharske kojom prilikom je ozljeđeno i ubijeno nekoliko muškaraca dok je jedan muškaraca je uhićen i odveden u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”.

BUDIMIR, SLAVKO ‑ muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Kao načelnik sigurnosti “5. kozarske brigade” koja djeluje u sastavu “Banjalučkog korpusa” “Srpske vojske”, su­djelovao je u genocidu na području općine Prijedor i na području ljubijskog kraja.

BUTKOVIĆ, (NIKOLA) TIHOMIR “PIMO” - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz sela Gornje Ravske po­red Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992., bio je sudi­onik u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Gornja Ravska. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Sta­ra Rijeka, Briševo, Raljaš) napose od 23. – 26. srpnja 1992. Odabirao je civile hrvatske nacionalnosti s podru­čja sela Gornja Ravska a koji su potom bili uhićeni i zatvoreni u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”.

ČAĐO, ČEDOMIR “SARAJLIJA” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe, 30.05.1992. godine, u gradu Prijedoru, ispred poduzeća “Bosnamontaža” ubio je Adnana Kadirića. Tijekom ožujka 1994. godine, prisi­ljavao je, u blizini grada Brčkog, Hrvate i Muslimane dovedene s područja općine Prijedor, na obavljanje pri­si­­l­nog rada (kopanje rovova) koji se odvijao na prvoj crti bojišnice.

ČAVLOVIĆ, (IVO) DRAGO “GLUVA KUJA” - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz sela Gornje Ravske pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992., bio je sudionik u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Gornja Ravska. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš) napose od 23. – 26. srp­nja 1992. Odabirao je civile hrvatske nacionalnosti s područja sela Gornja Ravska a koji su potom bili uhićeni i zatvoreni u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”.

ČULIĆ, MILORAD - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Miske Glave pored Ljubije (op. Prijedor). Prijetio pojedinim Hrvatima (muškarcima) iz sela Šur­kovca da će ih osobno ubiti ako ne pristupe u redove “Srpske vojske”. Nakon ovakovih prijetnji navedene osobe su napuštale ljubijski kraj i izbjegle u Republiku Hrvatsku.

ČULIĆ, DRAGAN “ČULE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Miske Glave pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području ljubijskog kraja, tijekom 1992. godine. Prijetio pojedinim Hrvatima, (muškarcima) iz sela Šurkovca da će ih osobno ubiti ako ne pristupe u redove “Srpske vojske”. Nakon ovakovih prijetnji navedene osobe su napuštale ljubijski kraj i iz­bjegle u Republiku Hrvatsku.

ĆORIĆ, VASO “LUGAR” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, po profesiji lugar od kuda mu je i nastao nadimak, s područja općine Prijedor. Kao pripadnik srpske postrojbe, oko 25.05.1992. g., počinio je uboj­stvo starijih osoba (bračni par Omer i Fatima Ma­hmuljin) muslimanske nacionalnosti, mještana mjesta Kozaraca.

ĆULIBRK, (DUŠAN) DOBRIVOJE “BRACO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 28.01.1956. godine, iz Doboja. Od njenog osnutka je pripadnik eks­tremne srpske skupine zvane “MIĆE” koju je, uz pomoć Milenka Gligorića i Milovana Stankovića organizirao i utemeljio predsjednik dobojskog ogranka SDS-a Milovan Ninković “Miće”. Već od veljače 1992. go­dine, sku­pa s drugim članovima navedene skupine su­djeluje u izvođenju terorističkih akcija (miniranja obje­kata i automobila, premlaćivanja i zastrašivanja ugle­dnijih gra­đana hrvatske ili muslimanske nacionalno­sti). Izbijanjem otvorene svesrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, osobno je, a i uz sudjelovanje drugih pripa­dnika skupine “MIĆE”, počinio niz ratnih zločina (masovna i pojedinačna ubojstva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić…

ĆULIBRK, KUZMAN “KUDŽO” ili “KUĐA” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, bio je sudionik u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja, napose u selima Staroj Rijeci, Briševu, Raljašu u periodu od 23. do 26.07.1992. godine.

ĆURGUZ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Dana, 30.05.1992. godine, sudjelovao je u protjerivanju, zlostavljanju, mučenju i ubijanju civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti u gradu Prijedoru, a napose u Partizanskoj ulici kojom prilikom je ubijen veći broj Hrvata i Muslimana stanovnika te ulice.

ĆURGUZ, (UROŠ) MILAN “KRIVI” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Brutalno je maltretirao uhićene civile hrvatske i muslimanske nacionalnosti nakon čega je iste odvodio u koncentracione logore “Keraterm”, “Omar­ska”. U koncentracionom logoru “Omarska” je ukazivao na pojedine zatočenike koje bi potom logorski čuvari izdvajali i ubijali. Prema nekim informacijama Milana Ćurguza zvanog “Krivi”, ubio je Savo Pušac sredinom srpnja 1992. godine.

ĆURGUZ, (VELJKO) MILAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Kao pripadnik policijskih snaga zvanih “Srpska milicija”, tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Osobno je brutalno fizički maltretirao civile muslimanske nacionalnosti u prostorijama policijske postaje “Ljubija” u Ljubiji, a potom iste ubio na lokalitetu zvanom “Redak”.

ĆURGUZ, (UROŠ) PETAR “PERO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja, te zastrašivanja i terora nad zatočenim civilima u koncentracionom logoru “Trnopolje”.

DALJEVIĆ, JOVO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, zastrašivao je i terorizirao civi­lno pučanstvo hrvatske i muslimanske nacionalnosti sela ljubijskog kraja. Koncem 1992. godine, na području mjesta Ljubije, pucajući iz vatrenog oružja, pokušao je ubiti jednog muškarca, civila hrvatske nacionalnosti.

DALJEVIĆ, RADOVAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti na području općine Prijedor.

DALJEVIĆ, SRETKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti sela ljubijskog kraja. Ukazivao je na pojedine civile hrvatske nacionalnosti s područja ljubijskog kraja, koje su potom “srpski policajci” uhitavali i zatvorali u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”.

DALJEVIĆ, STAKA - žena (Jovina supruga), po nacionalnosti Srpkinja iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovala je u genocidu nad civilima hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Osobno je, u selu Ljeskarama pored Ljubije, na stravično brutalan način usmrtila (žlicom za jelo zaklala) oko 15 uhićenih i zavezanih civila muslimanske nacionalnosti.

DELIĆ, (ANTE) JURICA “POGIN” - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz sela Batkovaca (općina San­ski Most). Tijekom 1991. godine, kao tenkista sudjelovao u agresiji na Hrvatsku, na “autoputu” (kod motela “Sje­ver” i “Jug”) kod Novske, a od početka svibnja 1992. godine, sudjluje u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

DELIĆ, NEĐO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). U periodu od poče­tka mjeseca svibnja 1992. godine pa nadalje sudjeluje u pljačkanju imovine bogatijih i imućnijih Hrvata i Muslimana na području općine Prijedor.

DELIĆ, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. U periodu od početka mjeseca svibnja 1992. godine pa nadalje sudjeluje u pljačkanju imovine bogatijih i imućnijih Hrvata i Muslimana na području općine Prijedor.

DEMIROVIĆ, ENIZ - muškarac, po nacionalnosti Musliman, iz Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, bio je sudionik u genocidu nad civilnim pučanstvom sela Agići i Čolopek (općina Bosanski Novi). Plja­čkao je civilnu imovinu i dobara na području sela Gor­nji Volar i Šurkovac (sela nastanjena hrvatskim pučanstvom) u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

DEMIROVIĆ, (ENIZ) JASMIN - muškarac, po nacionalnosti Musliman, iz Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992., bio je sudionik u genocidu nad civilnim pučanstvom sela Agići i Čolopek (općina Bosanski Novi). Pljačkao je civilnu imovinu i dobara na području sela Gornji Volar i Šurkovac (sela nastanjena hrvatskim pučanstvom) u ljubijskom kraju (općina Prijedor).

DEVIĆ, VITOMIR - muškarac, po nacionalnosti Srbin. Od njenog osnutka je pripadnik ekstremne srpske skupine zvane “MIĆE” koju je, uz pomoć Milenka Gligorića i Milovana Stankovića organizirao i utemeljio predsjednik dobojskog ogranka SDS-a Milovan Nin­ković “Miće”. Već od veljače 1992. godine, skupa s drugim članovima navedene skupine sudjeluje u izvođenju te­rorističkih akcija (miniranja objekata i automobila, pre­mlaćivanja i zastrašivanja uglednijih građana hrvatske ili muslimanske nacionalnosti). Izbijanjem otvorene sve­srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, osobno je, a i uz sudjelovanje drugih pripadnika skupine “MIĆE”, počinio niz ratnih zločina (masovna i pojedinačna uboj­stva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić…

DIDOVIĆ, MARKO - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz sela Žuna pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1991. godine, sudjelovao u agresiji na Hrvatsku (na području mjesta Lipik i Novska), a od početka svi­bnja 1992. godine, aktivno surađuje sa okupacionim srpskim vlastima na području ljubijskog kraja. Sredi­nom srpnja 1992. godine, biva uhićen i odveden u koncentracioni logor “Omarska” ali i tu, za razliku od ostalih zatočenika logora, ima povoljan tretman i smještaj. Po oslobađanju iz koncentracionog logora “Omarska” pri­stupa u redove srpskih snaga i sudjeluje u borbenim djelovanjima na području bosanske Posavine.

DOŠEN, ĐORĐE “ĐOLE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Kao pripadnik bivše “JNA” bio je sudionik u agresiji i razaranju sela, mjesta, naselja i gradova u Hrvatskoj (napose na području zapadne Slavonije) tijekom 1991. godine. U periodu od početka mjeseca svibnja 1992. godine, sudjeluje u maltretiranju, zlostavljanju, mučenju i ubijanju civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području općine Prijedor. Kao “zaslužnom ratniku” bio mu je dozvoljen pristup u koncentracione logore “Keraterm” i “Omar­ska” u kojim prilikama je brutalno premlaćivao, zlosta­vljao, mučio i ubijao zatočene Hrvate i Muslimane. Oso­bno je izjavljivao (u kavani kojoj je postao “vlasnik”), kako je tijekom mjeseca srpnja 1992. godine, u blizini visećeg mosta preko rijeke Sane, na lokalitetu zvanom “Žeger” ubio 28 muškaraca koji su prethodno bili uhićeni i tu dovezeni iz sela Bišćana i Hambarina (u tim selima su živjeli samo Muslimani). Početkom kolovoza 1992. godine, u selu Čarakovu na lokalitetu zvanom “Žeger” je, na visećem mostu ubio i u vodu rijeke Sane bacio Ivana Jurića zvanog “Pute”. Tijekom 1995. godine iz Prijedora je odveo i ubio Julinku Butković.

DOŠENOVIĆ, (STANKO) DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (GOJKO) DRAŽENKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (DRAGAN) GORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (STANKO) GORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (PERO) MARKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (GOJKO) MILENKO “MILE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (MIRKO) MILANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (GOJKO) MIRKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Sudjelovao je u agresiji na Hrvatsku, od prvih barikada tzv. “balvan revolucije” 1990. godine, na području oko Knina pa do otvorene oružane agresiji tijekom 1991. i 1992. godine. Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, (DUŠAN) PETAR - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DOŠENOVIĆ, RANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Tijekom 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DRAGIČEVIĆ, BOŠKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Do rata je bio zaposlen u tvornici “Celuloza” u Prijedoru. Tijekom pe­rioda svibanj/kolovoz 1992. godine, bio je u koncentracionom logoru “Trnopolje” u svojstvu logorskog čuvara.

DRAGOSAVLJEVIĆ, ŽIVKO “ŽIKA” - mu­ška­rac, po nacionalnosti Srbin, do rata je radio u prijedorskom općinskom sudu kao sudac za krivična djela, iz grada Prijedora. Tijekom perioda svibanj/kolovoz 1992. godine, u više navrata je boravio u koncentracionom logoru “Omarska” u funkciji isljednika, a pri svojim boravcima je provodio isljeđivanja nad Hrvatima i Mu­slimanima koji su bili zatočeni u koncentracionom logoru “Omarska”.

DRINČIĆ, STIPO - muškarac, po nacionalnosti Hrvat, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1991. godine, sudjelovao je u agresiji na Hrvatsku (na podru­čju zapadne Slavonije), a od početka svibnja 1992. go­dine, aktivno surađuje sa okupacionim srpskim vlastima na području ljubijskog kraja u provedbi genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

DRLJAČA, SIMO ‑ muškarac, po nacionalnosti Srbin, starosti oko 50 godina, pravnik po profesiji, rođen u selu Dabaru (općina Sanski Most) a zaposlen u Osno­vnoj glazbenoj školi u Prijedoru gdje i živi. Kao član “Srpskog kriznog štaba opštine Prijedor” sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti općine Prijedor. Od 30.04.1992. godine, nakon nasilne smjene legitimne vlasti u općini Prijedor, postavljen je za načelnika civilne policije zva­ne “srpska policija” u Prijedoru. Sebi pretpostavljenima je bio osobno odgovoran za masovna uhićenja Hrvata i Muslimana te njihova odvođenja u koncentracione logore “Keraterm, “Trnopolje” i “Omarska”, kao i za ‘bes­prijekorno funkcioniranje’ navedenih koncentracionih logora. Osobno je potpisivao sve spiskove i zapovjedi za likvidacije. Su/odgovoran je za sve zločine koje su počinili njemu podređeni pripadnici “srpske policije” i čuvari u koncentracionim logorima “Keraterm”, “Trno­polje”, “Omarska”.

DRLJAČA, BORO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Dragotinje (općina Prijedor). Kao pripa­dnik srpske postrojbe, 08.06.1992. godine, skupa sa Mi­lanom i Mladenom Pekija, u prijedorskom naselju Ra­škovcu je, prilikom pokušaja silovanja nanio više ozljeda po tijelu I.K. (žena, po nacionalnosti Muslimanka, iz prijedorskog naselja Raškovac). Nakon neuspjelog po­kušaja nasilnog obljubljivanja opljačkao je imovinu iz kuće I.K.

DURKOVIĆ, NENAD - muškarac, po nacionalnosti Srbin, u vrijeme provedbe zločina živio u mjestu Ljubiji (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja.

DURKOVIĆ, PREDRAG - muškarac, po nacional­nosti Srbin, u vrijeme provedbe zločina živio u mjestu Ljubiji (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad ci­vi­lnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja i Sjeverozapadne Bosne.

ĐEKANOVIĆ, NEDJELJKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, star oko 50 godina, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u gradu Kotor Varoši. Kao čelnik Srpske demokratske stranke (SDS) općine Kotor Varoš, od samog početka 1992. godine, nastojao je pripojiti općinu Kotor Varoš paradržavnoj tvorevini “SAO Bosanskoj Krajini”. Tijekom lipnja 1992. godine, organizirao je masovno uhitavanje civilnog pučanstva hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području općine Kotor Varoš kojom prilikom su uhićene osobe bile izložene brutalnim fizičkim maltretiranjima od strane pripadnika srpskih snaga, Hrvatu S. M.-u je slomljena ruka od nanešenih mu udaraca. Nakon provedenog uhićenja civili su zatvarani u logore, među zatočenim osobama su bili i: D. H., starac od oko 80 godina; T. I.; M. A.; M. K.; M. H.; S. H.; S. V.; I. V. i M. I. retardirana osoba.

ĐUKANOVIĆ, DUŠKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe je tijekom lipnja i srpnja 1992. godine, u više navrata dolazio u koncentracioni logor “Keraterm”, u tim prilikama je zlostavljao, brutalno premlaćivao i mučio zatočene Hrvate i Muslimane.

ĐUKIĆ, MIĆO “ĐUKA” - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz Banja Luke. Od 1991. do 1995. godine, radio je u “Uredu za odbranu u Banja Luci”, i to na raspoređivanju Hrvata i Muslimana na radnu obvezu, a nerjetko je pojedince upućivao u koncentracioni logor “Manjaču”. Sam je sebe prozvao ‘vojvodom’. Postoje informacije da je on jedan od organizatora rušenja i pa­ljenje katoličke župne crkve i ureda u Presnačama, kada su ubijeni i spaljeni svećenik Filip Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić (navodno su ‘njegovi ljudi’ neposredno prije miniranja obavještavali Srbe – mještane Presnača da otvore vrata i prozore na kućama jer će doći do eks­plozije. Od drvenog i limenog materijala porušene crkve načinio je nadstrešnicu /tendu/ ispred ulaza u kafić kojem je vlasnik). Od 1995. godine često dolazi u Republiku Hrvatsku (Stara i Nova Gradiška, Okučani, Dvor, Hrvatska Kostajnica, Bodegraj, Veliki Grđevac…) gdje obilazi svoje poznanike, Hrvate koji su bili pripadnici srpskih snaga.

ĐUKIĆ, NENAD - muškarac, po nacionalnosti Srbin, po profesiji poljoprivrednik, iz sela Jugovca pored Ljubije (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u periodu od 20. do 26.07.1992.

ĐURIĆ, PERO “ZAGREBČANIN” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, u vrijeme provedbe zločina živio u mjestu Ljubiji – općina Prijedor. Sudjelovao je u za­strašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Brutalno se fizički iživljavao nad bivšim zatočenicima koncentracionog logora “Keraterm”, “Trnopolje”, “Omarska” nakon njihova otpuštanja iz zatočeništva. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Osobno je počinio ubojstvo najmanje jednog civila hrvatske nacionalnosti (Ive Gavranovića iz Ljubije). Osobno je počinio najmanje jedno silovanje (žena je hrvatske nacionalnosti s područja ljubijskog kraja).

ĐURIĆ, RANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslima­nske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Oso­bno je, 16.06.1992. oko 2:30 sati, sudjelovao u nezakonitim uhićenjima i zatvaranjima civila hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti mjesta Ljubije.

ĐURIĆ, SLADOMIR - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, star oko 25 godina, rođen u selu Đurićima kod Hrvaćana (općina Kotor Varoš), u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u mjestu Kotor Varošu. Tijekom kolovoza 1992. godine, u više navrata je počinio, silovanje više ženskih osoba muslimanske nacionalnosti, s područja općine Kotor Varoši, koje su bile zatočene u logoru “Pilana” u samom mjestu Kotor Varoši.

ĐURIĆ, STEVAN “STIVEN” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja. Osobno je sudjelovao u nezakonitim uhićenjima, za­tvaranjima i brutalnim fizičkim maltretiranjima civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti mjesta Ljubije, 16.06.1992. oko 2:30 sati, i 10.07.1992. godine. Su­djelovao je u odvođenju uhićenih civila u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”.

ĐURIĆ, (RISTO) STOJAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 03.12.1952. godine u teslićkom selu Buletiću gdje i živi. Od njenog osnutka je pripadnik eks­tre­mne srpske skupine zvane “MIĆE” koju je, uz pomoć Milenka Gligorića i Milovana Stankovića organizirao i utemeljio predsjednik dobojskog ogranka SDS-a Milovan Ninković “Miće”. Već od veljače 1992. godine, sku­pa s drugim članovima navedene skupine sudjeluje u izvođenju terorističkih akcija (miniranja objekata i automobila, premlaćivanja i zastrašivanja uglednijih građana hrvatske ili muslimanske nacionalnosti). Izbijanjem otvorene svesrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, osobno je, a i uz sudjelovanje drugih pripadnika skupine “MIĆE”, počinio niz ratnih zločina (masovna i pojedinačna ubojstva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić…

ĐURIĆ, VOJKAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja.

FILIPOVIĆ, UROŠ - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Kao pripa­dnik srpske postojbe, od svibnja 1992. godine, su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području općine Prijedor.

FUŠTAR, DRAGAN “FUŠTAR” i “FUJA” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, visine oko 185 – 190 cm, težine preko 100 kg, proćelav, do rata je radio kao auto-mehaničar u prijedorskom poduzeću “Autotran­sport”, iz grada Prijedora – naselja Urija. U koncentracionom logoru “Keraterm” je bio zapovjednik jedne smjene logorskih čuvara u periodu od sredine svibnja do 05.08.1992. godine. Osobno je sudjelovao u plja­čkanju imovine, te zlostavljao, premlaćivao i mučio zatočene Hrvate i Muslimane u koncentracionom logoru “Keraterm”.

GA(J)IĆ, GORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Oštre Luke (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja, napose u selima Staroj Rijeci i Briševu, u periodu od 23. do 26.07.1992. godine.

GALIĆ, (TOMO) ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Cikota (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela: Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

GAVRANOVIĆ, DUŠKO - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz grada Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe sudjelovao je, 30.05.1992. godine, u genocidu nad civinim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti grada Prijedora koji su stanovali u Partizanskoj ulici.

GAVRANOVIĆ, SAŠA - muškarac, po nacionalnosti Srbin. Od njenog osnutka je pripadnik ekstremne srpske skupine zvane “MIĆE” koju je, uz pomoć Milenka Gligorića i Milovana Stankovića organizirao i utemeljio predsjednik dobojskog ogranka SDS-a Milovan Ninković “Miće”. Već od veljače 1992. godine, skupa s drugim članovima navedene skupine sudjeluje u izvođe­nju terorističkih akcija (miniranja objekata i automobila, premlaćivanja i zastrašivanja uglednijih građana hrvatske ili muslimanske nacionalnosti). Izbijanjem otvorene svesrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, osobno je, a i uz sudjelovanje drugih pripadnika skupine “MIĆE”, počinio niz ratnih zločina (masovna i pojedinačna ubojstva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić…

GAVRILOVIĆ, VUKAŠIN - muškarac, po na­cio­nalnosti Srbin, do rata je bio zaposlen u tvornici “Celuloza” u Prijedoru, s područja općine Prijedor. Tijekom perioda svibanj/kolovoz 1992. godine, bio je u kon­centracionom logoru “Trnopolje” u svojstvu logorskog čuvara.

GLAVAŠ, (ANĐELKO) MILENKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 04.10.1970., u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Tijekom mjeseca kolovoza 1992. godine, pucajući iz neposredne blizine (iz automatske puške) u dva navrata je, nanio teže ozljede Muslimanki B. R. iz sela Vrbanjaca.

GLIGIĆ, MILE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. go­dine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

GLIGORIĆ, MILENKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen u dobojskom selu Pridjel, nastanjen u Doboju, do rata je radio u ŽTP-u u Doboju.Uspostavom dobojskog ogranka SDS-a postaje njegovim tajnikom. Prvih dana srpske okupacije Doboja (početkom svibnja 1992.) preuzima lokalnu radijsku postaju (“Radio Doboj”) iz koje otpušta sve do tada zaposlene Hrvate i Muslimane, nakon čega svakodnevno, uz borbene pokliče u srpskom epskom stilu, veličajući “velikane” iz srpske povijesti, od cara Lazara do vojvode Sinđelića, Draže Mihajlovića, Nikole Kalabića, popa Momčila Đurića… učestalo poziva novopečene srpske “junake” i srpski narod u “konačni obračun s ustašama i islamskih fundamentalista na svetoj srpskoj zemlji”. Aktivno je pomagao Milanu Ninkoviću na organiziranju ekstremne srpske skupine zvane “MIĆE” koje su pripadnici, od veljače 1992. godine, počinili niz ratnih zločina (ma­sovna i pojedinačna ubojstva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić… Sa pripadnicima skupine “MIĆE” se dovodi u vezu i nestanak većeg broja Hrvata i Muslimana s prostora dobojske regije za koje se ni danas ništa ne zna.

GLUŠAC, (BRANISLAV) MILORAD “TOŠO” ‑ muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Donjeg Vo­lara (općina Prijedor). Tijekom 1991. godine, sudjelovao je u agresiji na Hrvatsku, na mjesta u zapadnoj Slavoniji. Od početka mjeseca svibnja 1992. godine, saudjeluje u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja kao zapovjednik jedne od manjih srpskih postrojbi u sastavu “Ljubijskog bataljona”. Bio je zamjenik zapovjednika srpske postrojbe zvane “Ljubijski bataljon”, a koja je tijekom 1992. godine, djelovala u sastavu II. bataljuna, 43. mbtr (motorizirane brigade), I. krajiškog korpusa srpske vojske.

GOJIĆ, (GAVRO) JOVO - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Su­djelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GOJIĆ, (VASO) MILENKO “KIKI” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Sudjelovao je u nezakonitim uhićenjima, zatvaranjima i odvođenjima civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti ljubijskog kraja u koncentracioni logor “Omarska”.

GOJIĆ, (GAVRO) VASO - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Su­djelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GORONJA, (DRAGAN) BOŠKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca (općina Sanski Most). Sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GRABAC, BOŠKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Sudjelovao je u provedbi genocida nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GRABEŽ, BOŠKO - muškarac, po nacionalnoti Srbin iz grada Prijedora (općina Prijedor). Kao pripa­dnik oružane pratnje konvoja autobusa kojima su iz koncentracionog logora “Omarska” u koncentracioni logor “Manjača” prevoženi zatočenici (Hrvati i Muslimani s područja općine Prijedor). Tom prilikom je, pred ulazom u koncentracioni logor “Manjača”, skupa s Gora­nom Babićem, iz autobusa izveo najmanje dvojicu zatočenika (Jasmina Ališića zvanog “Jama” i Hajru Bašića) i nakon mučenja i zlostavljanja ih ubio (zaklao).

GRABOVAC, NEDJELJKO “KAPETAN” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 1947. godine, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe neometano je, u više navrata, tijekom lipnja i srpnja 1992. godine, ulazio u koncentracioni logor “Omarska” kojim prilikama je zlostavljao, mučio i silovao zatočene osobe hrvatske i muslimanske nacio­nalnosti.

GRAHOVAC, MARKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Su­djelovao je u nezakonitim uhićenjima, zatvaranjima i odvođenjima civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti ljubijskog kraja u koncentracioni logor “Omarska”. Su­djelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GRBIĆ, (MILAN) DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GRBIĆ, MIĆO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Zastrašivao je i terorizirao civilno pučanstvo hrvatske i muslimanske nacionalnosti iz ljubijskog kraja.

GRBIĆ, RAJKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GRBIĆ, ŽELJKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GRUBAN, MOMČILO “ČKALJA” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Omarske (općina Pri­je­dor). Tijekom 1992. godine, kao neposredni zapovje­dnik jedne smjene logorskih čuvara bio je sudionik u provedbi zločina (brutalna fizička maltretiranja, muče­nja, ubojstva) nad zatočenicima koncentracionog logora “Omarska”. Kao pripadnik oružane pratnje konvoja autobusa kojim su zatočeni Hrvati i Muslimani prevoženi iz koncentracionog logora “Omarska” u koncentracioni logor “Manjača” je, 06.08.1992. godine, skupa s ostalim pripadnicima oružane pratnje, ispred ulaza u koncentra­ci­oni logor “Manjača”, pozvao neke od zatočenika da iza­đu iz autobusa, te potom sudjelovao u ubojstvima istih.

GRUBIŠIĆ, MILUTIN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, po profesiji mesar, iz Mrakovačke ulice u naselju Urijama u gradu Prijedoru (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske vojne policije, tijekom srpnja 1992. godine (nakon 20.07.1992.), u koncentracionom logoru “Keraterm” je, skupa s Miodragom i Ostojom Grubišićem sudjelovao u ubojstvu zatočenog Edina (Mehmed) Mušića.

GRUBIŠIĆ, MIODRAG - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz Mrakovačke ulice u naselju Urijama u gradu Prijedoru (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske vojne policije, tijekom srpnja 1992. godine (nakon 20.07.1992.), u koncentracionom logoru “Keraterm” je, skupa s Milutinom i Ostojom Grubišićem sudjelovao u ubojstvu zatočenog Edina (Mehmed) Mušića.

GRUBIŠIĆ, OSTOJA - muškarac, starosti oko 60 godina, po nacionalnosti Srbin, iz Mrakovačke ulice u naselju Urijama u gradu Prijedoru (općina Prijedor). Tijekom srpnja 1992. godine (nakon 20.07.1992.), u koncentracionom logoru “Keraterm” je, skupa s Milutinom i Miodragom Grubišićem sudjelovao u ubojstvu zatočenog Edina (Mehmed) Mušića.

GRUJIČIĆ, BOŠKO - muškarac, rođen oko 1955. godine, po nacionalnosti Srbin, iz sela Koprivne (općine Sanski Most). Sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području općina Sanski Most i Prijedor (sela: Redka, Stare Rijeke, Briševa u ljubijskom kraju u periodu od 23. do 26.07.1992.). Na području sela Redka nedaleko Starog Majdana (općina Sanski Most) su­djelovao je u ubojstvu tri žene (25. srpnja 1992.).

GRUJIČIĆ, BOŠKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Zecova pored Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

GVOZDEN, MILE - muškarac (starosti oko 26. godina u vrijeme zločina), po nacionalnosti Srbin, iz sela Usoraca (općina Sanski Most). Kao pripadnik srpske postrojbe iz sela Usoraca (općina Sanski Most) je, početkom mjeseca studenog 1992. godine, u selu Tomašici ubio četiri civila, po nacionalnosti Hrvata, mještana tog sela. Kao pripadnik srpske postrojbe iz sela Usoraca (općina Sanski Most) je, 05.12.1992. godine oko 14:00 sati, u selu Tomašici (općina Prijedor), u dvorištu kuće obitelji Šalić, iz vatrenog oružja ubio četiri civila, po nacionalnosti Hrvata iz sela Tomašice: Milu To­­pa­lo­vića, Peru Topalovića, Draginju Šalić i Maru Šalić, a teško ozljedio jednog Hrvata, civila, mještanina sela Toma­šica. Oko 07.12.1992. godine, je svome rođaku Neđi Joviću (po nacionalnosti Srbinu, iz sela Tomašice) izjavio (hvalio se!) da je osobno ubio 8 Hrvata iz sela Tomašice.

JANJIĆ, (MOMO) NIKICA - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Tijekom lipnja 1992. godine, u koncentracionom logoru “Omarska” je premlaćivao zatočene Hrvate i Muslimane s područja općine Prijedor.

JANJOŠ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Miske Glave pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992., sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

JANJOŠ, PREDRAG - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, iz sela Miske Glave pored Ljubije (općina Pri­jedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

JANJOŠ, RANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Tijekom 1992. go­dine, bio je sudionik u uhićenju civilnog pučanstva hrvatske nacionalnosti sela Kalajeva pored Ljubije i odvođenja istih u koncentracioni logor “Omarska”.

JANKOVIĆ, DUŠAN “DULE” - muškarac, po na­ci­onalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Kao zapovjednik policijske postrojbe zvane “Srpska po­li­cija” iz Prijedora sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području općine Prijedor. Osobno je određivao i potpi­si­vao sve naloge za odvođenje uhićenih osoba u koncentracione logore “Keraterm”, “Trnopolje” i “Omarska”.

JELIČIĆ, DRAGOJA - muškarac, po nacionalnosti Srbin, predsjednik SDS-a za selo Cikote, iz sela Cikota (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

JELISAVAC, MIŠO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedor. Tijekom 1992. go­dine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Musli­manima na području ljubijskog kraja (općina Prijedor).

JELISAVAC, (RAJKO) RADENKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja (općina Prijedor). Odvodio je, tijekom perioda svibanj/srpanj 1992. godine, nezakonito uhićene civila (s područja ljubijskog kraja) u koncentracioni logor “Omarska”.

JEVTIĆ, (LAZO) BORO - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine.

JEVTIĆ, OSTOJA “RANJO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine.

JEVTIĆ, (LAZO) PERO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine.

JEVTIĆ, (MILE) PERO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine. Osobno je počinio ubojstva nekolicine civila hrvatske nacionalnosti, mještana sela Briševa.

JEVTIĆ, (PERO) RADE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine.

JEVTIĆ, (LAZO) STANOJE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine.

JEVTIĆ, (MIRKO) VASO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Su­dje­lovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja – sela: Stare Rijeke, Briševa, Raljaša (općina Prijedor), napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine.

JEŠIĆ, BRANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.Dana, 20.07.1992. godine, zapalio je džamiju u selu Bišćanima tako što je u istu ispalio projektil iz oružja zvanog “zolja”.

JOKIĆ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). Kao pripa­dnik jedne smjene čuvara u koncentracionom logoru “Omarska” je, u periodu od 20.07. do 03.08.1992. go­dine, pucao (rafalnom paljbom) iz automatske puške u skupinu Muslimana, mještana sela Rizvanovića, koje su pripadnici srpskih snaga uhitili u selu Rizvanovićima i dovezli u koncentracioni logor “Omarska”.

JOVIČIĆ, TRIVUN - muškarac, po nacionalnosti Srbin iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Tijekom 1992. godine, dolazio je u koncentracioni logor “Omarska” kojim prilikama je vršio isljeđivanja zatočenicima koncentracionog logora “Omarska”.

JOVIĆ, MILE - muškarac, po nacionalnosti Srbin iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Kao zapovjednik vojne policije “Srpske vojske” u Prijedoru, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području općine Prijedor. Izdavao je zapovijed, sebi potčinjenima pripadnicima srpske vojne policije, koje su polučile masovna strada­nja civilnog pučanstva hrvatske i muslimanske nacio­nalnosti na području općine Prijedor.

JOŠKIĆ, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe, oko 25.07.1992. godine, na nogometnom stadionu u mjestu Ljubiji (općina Prijedor), provodio je brutalna zlostavljanja i premlaćivanja skupine Muslimana koji su uhićeni u selu Miskoj Glavi (općina Prijedor) i nakon par dana dovedeni na dotični stadion.

JURIĆ, (NIKOLA) IVICA “JURIKA” - mu­ška­rac, po nacionalnosti Hrvat, iz sela Gornje Ravske pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, bio je sudionik u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Gornja Ravska i Tisova. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Tisova, Gornja Ravska, Garevica, Stara Rijeka, Briševo, Raljaš) napose od 23.- 26. srpnja 1992. go­dine. Provdio je prisilnu mobilizaciju Hrvata sela Gornja Ravska i Tisova u oružane redove tzv. “srpske vojske” (jedan dio mobiliziranih Hrvata je poginuo na ratištima u Bo­sanskoj Posavini). Odabirao je civile hrvatske nacio­nalnosti s područja sela Gornja Ravska a koji su potom bili uhićeni i zatvoreni u koncentracione logore “Keraterm”, “Omarska”…. Od strane srpskih vlasti je optužen da je u noći 07/08. studenog 1992. godine, sudjelovao u ubojstvu svećenika Ivicu Grgića – župnika katoličke župe Ravska.

JURIĆ, (IVICA) NIKOLA - muškarac, po nacionalnosti Hrvat iz sela Gornje Ravske pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, bio je sudionik u zastrašivanju i teroru nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Gornja Ravska i Tisova. Sudionik je genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i musli­manske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Tisova, Gornja Ravska, Garevica, Stara Rijeka, Bri­še­vo, Raljaš) napose od 23.- 26. srpnja 1992. godine. Provodio prisilnu mobilizaciju Hrvata sela Gornja Ravska i Tisova u oružane redove tzv. “srpske vojske” (jedan dio mobiliziranih Hrvata je poginuo na ratištima Bosanske Posavine); odabirao civil

nastavak...

JURIŠIĆ, (BOŠKO) BORO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora naselja Tukova (općina Prijedor). Kao pripadnik naoružane srpske skupine (pod neposrednim zapovjedništvom “vojvode” Miće Jurišića i Drage Tintora) koja je djelovala kao sastavni dio srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine. Oko 23.07.1992. godine, u selu Čarakovo je, skupa sa Borom Jurišićem brutalno ubio (sasjekao sjekirom!) Adema Hodžića.

JURIŠIĆ, LJUPKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora naselja Tukova (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske skupine (pod neposrednim zapovjedništvom samozvanog “vojvode” Miće Jurišića) koja je djelovala kao sastavni dio srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

JURIŠIĆ, MIĆO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora naselja Tukova (općina Prijedor). Kao samozvani “četnički vojvoda” i jedan od zapovjednika (uz Dragu Tintora) naoružane srpske sku­pine koja je djelovala kao sastavni dio srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine. Osobno je, tijekom kolovoza 1992. godine, pred skupinom od 5 osoba srpske i jednom osobom muslimanske nacionalnosti, izjavio kako je, 13.06.1992. godine, u selu Čara­kovu, pobio cijelu hrvatsku obitelj prezimenom Ećimo­vić. Kao pripadnik oružane pratnje konvoja autobusa i kamiona kojima su, 21.08.1992. godine, srpske vlasti s područja općine Prijedor protjerali veliki broj civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti, bio je sudionikom odvajanja više od 200 civila, muškaraca koje su potom na različite načine pobili na rubu kanjona rijeke Ugar (lokalitet zvan “Koričanske Stjene”) na području općine Skender Vakufa.

JURIŠIĆ, (MILAN) MLAĐO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz Prijedora naselja Tukova (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine. Oko 23.07.1992. godine, u selu Čarakovo je, skupa sa Borom Jurišićem brutalno ubio (sasjekao sjekirom) Adema Hodžića.

JURIŠIĆ, (MILAN) RANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je radio na željeznici, iz grada Prijedora naselja Tukova (općina Prijedor). Kao pripa­dnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine. Osobno je, 20.07.1992. godine, počinio ubojstvo Mirhada Mrkalja iz sela Bišćana.

JURIŠIĆ, VULE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz Prijedora naselja Tukova (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na podru­čju sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa (općina Prijedor) i Stare Rijeke (općina Sanski Most) u periodu od 20. do 26.07.1992. godine. Osobno je počinio ubojstvo Sabahudina Musića iz sela Čarakova.

JURIĆ, MARINKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 1964 godine, iz sela Novakovića (općina Kotor Varoš). Dana, 13.08.1992. godine, u selu Dabovcima je sudjelovao u masovnom strijeljanju civilnog pučanstva, mještana sela Dabovaca. Tom prilikom je ubijen veći broj civila muslimanske nacionalnosti tog sela.

KAČAVENDA, DRAŽEN - muškarac, po nacional­nosti Srbin, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik jedne smjene čuvara u koncentracionom logoru “Omarska”, u periodu od svibnja do kolovoza 1992. godine, sudjelovao je u zlostavljanju, brutalnom fizičkom maltretiranju te ubojstvima Hrvata i Muslimana koji su bili zatočeni u koncentracionom logoru “Omarska”.

KADRIJA, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe je, oko 25.07.1992. godine, na nogometnom stadionu u mjestu Ljubiji, brutalno zlostavljao i pre­mlaćivao skupinu Muslimana koji su uhićeni u selu Miskoj Glavi i nakon par dana dovedeni na dotični stadion. Kao pripadnik oružane pratnje konvoja autobusa i kamiona kojima su, 21.08.1992. godine, srpske vlasti s područja općine Prijedor protjerale veliki broj civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti, bio je sudionikom odvajanja više od 200 civila muškaraca koji su potom na različite načine pobijeni na rubu kanjona rijeke Ugar (lokalitet zvana “Koričanske Stjene”) na području općine Skender Vakufa.

KANDIJA, DRAŠKO - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, iz mjesta Kozaraca – naselja Podgrađa (općina Prijedor). Kao pripadnik oružane pratnje konvoja autobusa i kamiona kojima su, 21.08.1992. godine, srpske vlasti s područja općine Prijedor protjerale veliki broj civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti, bio je sudionikom odvajanja više od 200 civila muškaraca koji su potom na različite načine pobijeni na rubu kanjona rijeke Ugar (lokalitet zvana “Koričanske Stjene”) na području općine Skender Vakufa.

KARADŽIĆ, RADOVAN - muškarac (?), starosti 49 godina, po nacionalnosti crnogorski Srbijanac, po zanimanju psihijatar, rođen u selu Petnici u Crnoj Gori. Godine 1990. osnovao je Srpsku demokratsku stranku (SDS) u Bosni i Hercegovini. Postoje opravdne indicije da je kao politički vođa bosanskih Srba odgovoran je za rat (1992.) i oružanu agresiju na Bosnu i Hercegovinu i njenu legitimno izabranu Vladu u Sarajevu, nasilno zauzimanje dvije trećine zemlje i progona više od pola mi­lijuna Hrvata i Muslimana, zbog provedbe politike genocida. Od 1992. do 1995. godine, predsjednik je samo­zvane ‘Republike Srpske’. Suodgovoran je za nasilja počinjena civilima u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Suodgovoran je za oružane napade na vojnike UN i njihovo omalovažavanje. Na ‘Zapadu’ važi za ratnog zločinca a Međunarodni sud u Haagu pokre­nuo je istragu protiv njega. Poznate su njegove izjave: ‘Ako prestanemo ratovati bit ćemo svi ubijeni’. David Rieff, američki stručnjak za Balkan je izjavio: ‘Karadžić je lažac, ali on ne laže kao drugi političari, već kao teško bolestan šizofreničar.’

KARAGIĆ, SLOBODAN - muškarac, po nacional­nosti Srbin. Od njenog osnutka je pripadnik ekstremne srpske skupine zvane “MIĆE” koju je, uz pomoć Milenka Gligorića i Milovana Stankovića organizirao i utemeljio predsjednik dobojskog ogranka SDS-a Milovan Ninković “Miće”. Već od veljače 1992. godine, skupa s drugim članovima navedene skupine sudjeluje u izvođe­nju terorističkih akcija (miniranja objekata i automobila, premlaćivanja i zastrašivanja uglednijih građana hrvatske ili muslimanske nacionalnosti). Izbijanjem otvorene svesrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, osobno je, a i uz sudjelovanje drugih pripadnika skupine “MIĆE”, počinio niz ratnih zločina (masovna i pojedinačna ubojstva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić…

KARAJICA, SVETO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je radio kao medicinski tehničar u domu zdravlja u mjestu Kozaracu, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe sudjelovao je, u periodu od svibnja do kolovoza 1992. godine, u zlostavljanju i maltretiranju civilnog pučanstva muslimanske nacionalnosti u selu Suhom Brodu pokraj Kozarca te pljački imovine iz civilnih objekata.

KARLICA, SIMO - muškarac (starije životne dobi), po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Oko 24.07.1992. godine, u selu Miskoj Glavi je, iz zgrade tamošnjeg “Društvenog doma” izveo 10 zatočenih Muslimana i ubio (zaklao) ih.

KATANA, BRANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Donjeg Volara (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

KATANA, ĐURO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

KATANA, NEĐO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, predsejdnik SDS-a za selo Donji Volar, iz sela Donjeg Volara (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke, u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

KEREZ, VOJIN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, nepoznatne starosne dobi, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Kao pripadnik srpskih snaga, uz druge “srpske vojnike”, sudjelovao je u prisiljavanju civila, mještana sela Vrbanjaca da se kreću ispred “srpskih snaga kao “živi štit”, kojom prilikom je ubijen veći broj tih civila. Su­djelovao je pri pljački civilne imovine i dobara te u ubojstvima i protjerivanju civilnog pučanstva s podru­čja općine Kotor Varoši.

KEREZOVIĆ, BORO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, nepoznatne starosne dobi, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Kao pripadnik srpskih snaga, uz druge “srpske vojnike”, sudjelovao je u prisiljavanju civila, mještana sela Vrbanjci da se kreću ispred “srpskih snaga kao “živi štit”, kojom prilikom je ubijen veći broj tih civila. Su­djelovao je pri pljački civilne imovine i dobara te u ubojstvima i protjerivanju civilnog pučanstva s podru­čja općine Kotor Varoši.

KEREZOVIĆ, NEĐO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, nepoznatne starosne dobi, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Kao pripadnik srpskih snaga, uz druge “srpske vojnike”, sudjelovao je u prisiljavanju civila, mještana sela Vrbanjci da se kreću ispred “srpskih snaga kao “živi štit”, kojom prilikom je ubijen veći broj tih civila. Su­djelovao je pri pljački civilne imovine i dobara te u ubojstvima i protjerivanju civilnog pučanstva s područja općine Kotor Varoši.

KESER, DUŠAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Kao pripadnik policijske po­strojbe zvane “Srpska policija” iz grada Prijedora, tijekom noći 29./30.03.1994. godine je u gradskom naselju zvanom Raškovac-Skela, ubio Šefiku i Timka Hergić (bračni par muslimanske nacionalnosti).

KESOR, SAVAN “ŽORŽ” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je radio kao taksisa, iz grada Pri­jedora (općina Prijedor). Kao pripadnik policijske po­strojbe zvane “Srpska policija” u Prijedoru je, tijekom lipnja 1992. godine, sudjelovao u pljačkanju imovine protjeranih, zatočenih ili ubijenih Hrvata i Muslimana s područja općine Prijedora. Slovio je za ‘sljedbenika’ Srđe Srdića kao idejnog vođe, i bezpogovorno je obavljao sve što mu je Srđo zapovjedio.

KEZUNOVIĆ, DRAGOMIR - muškarac, po na­ci­o­nalnosti Srbin. Od njenog osnutka je pripadnik ekstre­mne srpske skupine zvane “MIĆE” koju je, uz pomoć Milenka Gligorića i Milovana Stankovića organizirao i utemeljio predsjednik dobojskog ogranka SDS-a Milovan Ninković “Miće”. Već od veljače 1992. godine, sku­pa s drugim članovima navedene skupine sudjeluje u izvođenju terorističkih akcija (miniranja objekata i automobila, premlaćivanja i zastrašivanja uglednijih građana hrvatske ili muslimanske nacionalnosti). Izbijanjem otvorene svesrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, osobno je, a i uz sudjelovanje drugih pripadnika skupine “MIĆE”, počinio niz ratnih zločina (masovna i pojedinačna ubojstva, uhićenja, zatvaranja, brutalna premlaćivanja, protjerivanja, pljačkanje imovine, iznuđivanja…) nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nasrbima na širem području općina Derventa, Doboj, Modriča, Teslić…

KNEŽEVIĆ, DUŠAN “DUĆA” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, starosti preko 40 godina, visine oko 180 cm, težine preko 100 kg, iz sela Jelovca (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe, u periodu od svibnja do kolovoza 1992. godine, često je dolazio u krug koncentracionog logora “Keraterm”. U tim prilikama je zlostavljao, mučio, brutalno premlaćivao zatočene Hrvate i Muslimane od kojih je jedan broj podlegao ozlje­dama.

KNEŽEVIĆ, ĐOKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

KNEŽEVIĆ, GOJKO - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

KNEŽEVIĆ, RADE - muškarac, po nacionalnosti Srbin iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Vršio je isljeđivanja zatočenika u koncentracionom logoru “Omarska”.

KNEGINJIĆ, ZORAN “TACNA” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). Kao pripadnik jedne smjene čuvara u koncentracionom logoru “Trnopolje, jedne noći, koncem srpnja 1992. godine, izveo je iz kruga logora dvojicu zatočenika (oca i sina, Antu i Zorana Murgića) i ubio ih iz vatrenog oružja.

KOLUNDŽIJA, DRAGAN “KOLE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, negdje do 1988. godine, radio je u prijedorskom poduzeću “Autotransport – teretni saobraćaj” kao vozač kamiona a neposredno uoči izbijanja rata otvorio je privatnu tvrtku u kojoj se bavio auto-pri­jevozom (posjedovao je kamion marke “FAP” sa prikolicom), s područja općine Prijedor (selo Trnopolje ?). Kao pripadnik srpske postrojbe bio je, u periodu od svibnja do kolovoza 1992. godine, u koncentracionom logoru “Keraterm” kao zapovjednik jedne smjene logorskih čuvara u kojoj su se između ostalih nalazili: osoba pre­zi­menom Grujičić zvani “Grujo”, Radovan Kecman zvani “Stupar”, Milan Pauković zvani “Pilip” i Milan Pauković zvani “Mićo”. Iako je, prema mišljenjima mnogih preživjelih zatočenika, upravo ‘njegova’ smjena čuvara iskazala najviše ljudskosti i osjećaja za nji­ho­ve patnje, upravo je za vrijeme boravka ove smjene na du­žnosti, tijekom noći 24./25.07.1992. godine, u koncentracionom logoru “Keraterm” počinjen pokolj nad zatočenicima koji su bili smješteni u logorskoj prostori­ji br. 3, kojom prilikom je, iz vatrenog oružja ubijeno više od 140 a teže i lakše ozljeđeno preko 60 zatočenika.

KOMOSAR, PETAR - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš) napose u periodu od 23. do 26.07.1992. godine.

KONDIĆ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je radio kao zavarivač u prijedorskim poduzećima “Bosnomontaža” i “Tvornici zavarenih sklo­pova”, visine oko 180, težine oko 80 kg, iz grada Prijedora – naselja Čirkin Polja u blizini gostionice “Grmeč”. U koncentracionom logoru “Keraterm” je bio u funkciji zamjenika zapovjednika smjene logorskih čuvara, Dušana Fuštara zvanog “Fujo”. osobno je sudjelovao u brutalnom premlaćivanju zatočenika od kojih su najmanje trojica podlegla ozljedama koje su zadobili prilikom mučenja, zlostavljanju i premlaćivanja.

KOS, MILOICA “KRLE” - muškarac, po nacional­no­sti Srbin, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). Kao pripadnik smjene čuvara u koncentracionom logoru “Omarska” osobno je sudjelovao pri mučenjima, zlosta­vlja­njima, brutalnim premlaćivanjima zatočenika. Tije­kom noći 15./16.06.1992. godine, skupa s još trojicom stražara pretukao je Silvija Sarića (predsjednika općinskog HDZ-a) koji je od zadobijenih ozljeda i umro te Abdulaha Puškara koji je takođe umro od zadobijenih ozljeda.

KOVAČEVIĆ dr., MILAN “MIĆO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, po profesiji liječnik-anesteziolog, rođen prije 55 godina u selu Božićima kod Prijedora, poznat po svojoj nekontroliranoj i kroničnoj sklonosti alkoholu, živio je u gradu Prijedoru. Predsjednik Izvr­šnog odbora općine Prijedor nakon nasilne smjene vla­sti (30.04.1992.). Ispred ‘Srpskog kriznog štaba opštine Prijedor’ potpisivao je spiskove za masovne likvidacije Hrvata i Muslimana prijedorske općine i rušenja njihovih vjerskih, stambenih i gospodarskih objekata. Osobno je sudjelovao u pojedinim pljačkama imovine ubijenih ili protjeranih Hrvata i Muslimana.

KOVAČEVIĆ, RANKO “BATO” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Tijekom perioda od svibnja do kolovoza 1992. godine, je kao pripa­dnik policijske postrojbe zvane “Srpska policija” provodio uhićenja civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području grada Prijedora te njihovo odvođenje u koncentracione logore “Keraterm” i “Omarska”. Dana, 27.06.1992. godine, je boravio u koncentracionom logoru “Omarska” i tom prilikom, zajedno sa “srpskim policajcem” koji se preziva Cvijić zvani “Cvijo” (po nacional­nosti Srbin, iz grada Prijedora) zlostavljao i brutalno pretukao zatočenika M.A.

KOVAČEVIĆ, (RAJKO) SLOBODAN - mu­ška­rac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Miske Glave pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, su­djelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

KOVAČEVIĆ, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen u selu Dabovcima gdje je i nastanjen (općina Kotor Varoš). Kao zapovjednik manje skupine pripadnika srpske vojske, sudjelovao je u zlostavljanju, maltretiranju i ispitivanju Muslimanke L. R. u selu Dabovcima, tijekom srpnja 1992. godine.

KOVRLJE, MIRKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin iz grada Prijedora. Tijekom perioda od svibanj do kolovoza 1992. godine, boravio je u zgradi prijedorske policije u funkciji isljednika i pri svojim boravcima je provodio isljeđivanja nad Hrvatima i Muslimanima koji su potom odvođeni u zatočeništvo u koncentracioni logor “Omarska”.

KRIVAJA, PERO “LIMAR”- muškarac, po nacionalnosti Srbin, po profesiji vozač kamiona, iz grada Pri­jedora. Osobno je, prema zapovijedi “srpskih vlasti” općine Prijedor, 25.07.1992. godine, kamionom (‘šle­perom’) odvezao iz kruga logora “Keraterm” više od 80 zatočenika (20 neozljeđenih i više od 60 što teže što lakše ozljeđenih) koji su bili smješteni na prikolici zajedno s više od 140 tijela, u koncentracionom logoru “Keraterm” ubijenih zatočenika. Osobno je, u nazočnosti Borislava Kragulja zvanog “Boban” i još trojice Muslimana izja­vio kako je 25.07.1992. godine, odvezao kamion iz logora “Keraterm” do rudnika “Tomašica” te otkvačio prikolicu od kamiona i otišao premda je znao da se na prikolici nalaze i žive osobe od kojih je veći broj bio ozljeđen.

KRIVAJA, SOLE “KRIVI” - muškarac, po nacionalnosti Srbin iz grada Prijedora. Sudjelovao je u zločinu nad zatočenicima koncentracionog logora “Omarska”.

KRNETA, BRANE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

KRNETA, MARKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Ljeskara (zaselka Dubočaja) pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

KRSTIĆ, ZDRAVKO - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u gradu Kotor Varoši gdje je radio kao “sekretar sekreta­rijata za narodnu odbranu općine Kotor Varoš”. Tijekom mjeseca lipnja 1992. godine, sudjelovao je u rušenju i uništavanju civilnih stambenih i gospodarskih objekata sela Hrvaćana, potpunom uništenju i spaljivanju dijela grada Kotor Varoši kojom prilikom je ubijen veliki broj civila, stanovnika tog dijela grada. Sudjelovao je, sredinom 1992. godine, i u masovnoj egzekuciji većeg broja civilnih osoba, pučana mjesta Vrbanjaca.

KRSTIĆ, ŽELJKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u mjestu Kotor Varoš. Kao pripadnik srpske tenkovske postrojbe, tijekom mjeseca lipnja 1992. godine, su­djelovao je u rušenju i uništavanju civilnih stambenih i gospodarskih objekata sela Hrvaćana, potpunom uni­štenju i spaljivanju dijela grada Kotor Varoši kojom prilikom je ubijen veliki broj civila, stanovnika tog dijela grada. Sudjelovao je, sredi­nom 1992. godine, u masovnoj egzekuciji većeg broja civilnih osoba, pučana mjesta Vrbanjaca.

KUDRA, MIĆO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Lušci Palanke (općina Sanski Most). Su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš…), napose od 23. do 26.07.1992. godine. Osobno je, tom prilikom su­djelovao i činio ubojstva civila hrvatske nacionalnosti sela Briševa.

KUNIŠ, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Prijedora. Kao pripadnik srpske postrojbe, 20.07.1992. godine, sudjelovao je u protjerivanju, mučenju, zlostavljanju i ubijanju civilnog pučanstva muslimanske nacionalnosti, mještana sela Jugovaca kojom prilikom je ubijen veći broj mještana tog sela.

KURUZOVIĆ, (PERO) SLOBODAN “MAJOR” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 1943. godine, po profesiji nastavnik, iz grada Prijedora. Kao pričuvni oficir JNA (major) aktivno je sudjelovao agresiji na Hrvatsku (napose na području zapadne Slavonije), a od početka 1992. godine, sudjeluje u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na cijelokupnom području općine Prijedor. Opravdano se pretpostavlja da je bio članom ‘Srpskog kriznog štaba’ opšine Prijedor. Neodređeno vrijeme, u periodu od svibnja do kolovoza 1992. go­dine, bio je upravitelj koncentracionog logora “Trnopolje” gdje su počinjena mnoga ubojstva i silovanja zatočenika i zatočenica iz reda Hrvatskog i Muslimanskog naroda. Prema nekim informacijama proizašlih od prijedorskih Srba, svoje sadašnje izrazito bogato imovno stanje stekao je pljačkajući po Republici Hrvatskoj (po zapadnoj Slavoniji) 1991., a tijekom 1992. godine, na cijelom području općine Prijedor.

KUZMIĆ, NEĐO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, rođen 1958. godine, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u selu Vrbanjcima (općina Kotor Varoš). Kao pripadnik srpske vojske, uz druge “srpske vojnike”, sudjelovao je u prisiljavanju civila, mještana sela Vrbanjaca da se kreću ispred “srpskih snaga” kao “živi štit”, kojom prilikom je ubijen veći broj tih civila. Su­djelovao je u pljački civilne imovine i dobara te u ubojstvima i protjerivanju civilnog pučanstva s podru­čja općine Kotor Varoš.

KVOČKA, MIROSLAV - muškarac, po nacionalnosti Srbin iz grada Prijedora. Kao upravnik koncentracionog logora “Omarska” u periodu od 28.05. do 10.06.1992. godine, sudjelovao je u planiranju i izdavanju zapovjedi za provedbu zločina nad zatočenicima koncentracionog logora “Omarska”. U periodu od 10.06. do 06.08. 1992. godine, postavljen je za zamjenika upra­vnika logora “Omarska” (Željka Mejakića).

LJUBOBRATOVIĆ, VUJADIN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, nepoznatne starosne dobi i mjesta rođe­nja, u vrijeme provedbe zločina bio je nastanjen u mjestu Kotor Varoši a radio je kao učitelj u osnovnoj školi u selu Obodniku kod Moslavara (općina Kotor Varoš). U dvo­rištu njegove kuće streljan je, tijekom tra­vnja 1992. go­dine, Drago Anušić, po nacionalnosti Hrvat, stanovnik grada Kotor Varoša. Kao samozvani “če­tnički vojvoda” predvodio je pripadnike srpskih snaga, tijekom mjeseca lipnja 1992. godine, prilikom rušenja, uništavanja i spaljivanja dijela grada Kotor Varoša kojom prilikom je ubijen veliki broj civila, stanovnika tog dijela grada. Sudjelovao je, sredinom 1992. godine, u masovnoj egzekuciji većeg broja civilnih osoba, pučana mjesta Vrbanjci.

nastavak...
LOVRIĆ, (PERO) DUJO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

LOVRIĆ, (PERO) MIJO - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

LOVRIĆ, (PERO) RADE - muškarac, po nacional­nosti Srbin, iz sela Batkovaca pored Ljubije (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja.

MADŽAR, STOJAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Kao pripadnik jedne smjene logorskih čuvara, osobno je sudjelovao u mučenjima, zlostavljanjima, brutalnim premlaćivanjima zatočenika u koncentracionom logoru “Keraterm”.

MALIĆ, ČEDO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš…) napose od 23. – 26.07.1992.

MALIĆ, NEĐO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općina Prijedor. Kao pripadnik srpske po­strojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke…, u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

MALIĆ, (ČEDO) VELJKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš…), napose od 23. do 26.07.1992. godine.

MARČETA, BORO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Marini (općina Sanski Most). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja. Osobo je, tijekom 1992. godine, počinio ubojstvo najmanje jednog civila hrvatske nacionalnosti, mještana sela Gornje Ravske.

MARČETA, JANKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Jugovca, (općina Prijedor). Kao pripadnik srpske postrojbe kojom je zapovjedao Rade Bilbija, su­djelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hambarina, Čarakova, Zecova, Raljaša, Briševa, Stare Rijeke …, u periodu od 20. do 26.07.1992. godine.

MARČETIĆ, PAJO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Rasavaca (općina Prijedor). Sudjelovao je u lažnom prokazivanju i genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (sela Stara Rijeka, Briševo, Raljaš…), napose od 23. do 26.07.1992. godine.

MARIČIĆ, SPASO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je bio zaposlen u tvornici “Celuloza” u Prijedoru, s područja općine Prijedor. Od svibnja do kolovoza 1992. godine, bio je u koncentracionom logoru “Trnopolje” u svojstvu logorskog čuvara.

MARINOVIĆ, NIKOLA “VUKOVARAC” - mu­ška­rac, po nacionalnosti Srbin, rođen u selu Marini u općini Sanski Most, njegova supruga Branka trenutačno živi u njihovoj obiteljskoj kući u gradu Zrenjaninu u Srbiji, iz mjesta je Ljubije (općina prijedor). Prema oso­bnom kazivanju i hvalisanju, tijekom 1991. godine, su­djelovao je u oružanoj agresiji na Hrvatsku, i tom pri­likom činio ubojstva ljudi i razaranja objekata, građevina, dobara, imovine… na području grada i općine Vukovar. Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na području ljubijskog kraja (napose po selima Stara Rijeka, Briševo i Raljaš u vremenu 23. do 26.07.1992.). Osobno je poči­nio ubojstva civila hrvatske i muslimanske nacionalno­sti mjesta Ljubije. Zajedno sa Stojanom Beširom zvanim “Stole” i drugim pripadnicima srpskih snaga, 26.05.1992. godine, na lokalitetu zvanom “Redak” nedaleko Ljubije ubio je Rasima Čehića, Muslimana iz Ljubije.

MARIĆ, RATKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, do rata je bio zaposlen u tvornici “Celuloza” u Prijedoru, s područja općine Prijedor. Od svibnja do kolovoza 1992. godine, bio je u koncentracionom logoru “Trnopolje” u svojstvu logorskog čuvara.

MARKOVIĆ, DUŠAN “DULE” - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Dabovaca (općina Kotor Varoš). Sudjelovao je u zlostavljanju, maltretiranju i ispitivanju Muslimanke L. R. u selu Dabovcima, tijekom srpnja 1992. godine.

MARKOVIĆ, SLOBODAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora. Dana, 18.06.1992. je, kao pripadnik srpske postrojbe zvane “crvene be­retke”, sudjelovao u uhićenju muškaraca hrvatske i muslimanske nacionalnosti (njih oko 37 starosne dobi od 18 do 60 godina) iz prijedorskog prigradskog naselja Tu­kova (iz Novosadske i Prištinske ulice), koji su potom autobusom odveženi u koncentracioni logor “Keraterm”.

MARKOVIĆ, VLADO - muškarac, starosti oko 50 godina, po nacionalnosti Srbin, iz Prijedora – naselje Tukova (općina Prijedor). U periodu od svibnja do kolovoza 1992. godine, pljačkao je imovinu protjeranih, zatočenih ili ubijenih Hrvata i Muslimana iz naselja Tu­kova i sela Bišćana, Rizvanovića, Rakovčana, Hamba­rina, Čarakova i Zecova.

MARKOVIĆ, ZORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Vrbanjaca (općina Kotor Varoš). Su­djelovao je u uhićenju, zatvaranju i brutalnom fizičkom maltretiranju jednog Muslimana (suprug B. R.) u selu Dabovcima te ubojstvo istog (s još 180 muškaraca), 27.06.1992. godine, u selu Večićima (općina Kotor Varoš).

MARMAT, RAJKO - muškarac, po nacionalnosti Sr­bin, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). Kao pripa­dnik jedne smjene čuvara u koncentracionom logoru “Omar­ska” osobno je sudjelovao u mučenjima, zlosta­vlja­njima, brutalnim premlaćivanjima zatočenika. Tije­kom noći 15./16.06.1992. godine je, skupa s još trojicom stražara pretukao Silvija Sarića (predsjednika općinskog HDZ-a) koji je od zadobijenih ozljeda umro, te Abdulaha Puškara koji je takođe umro od zadobijenih ozljeda.

MARMAT, ŽARKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Omarske (općina Prijedor). Kao pripa­dnik jedne smjene čuvara u koncentracionom logoru “Omarska” osobno je sudjelovao u mučenjima, zlosta­vlja­njima, brutalnim premlaćivanjima zatočenika. Tijekom noći 15./16.06.1992. godine je, skupa s još trojicom stražara pretukao Silvija Sarića (predsjednika općinskog HDZ-a) koji je od zadobijenih ozljeda umro, te Abdulaha Puškara koji je takođe umro od zadobijenih ozljeda.

MARTIĆ, DRAGAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Kruhara (općina Sanski Most). Tijekom srpnja/kolovoza 1992. godine, sudjelovao je u brutalnim fizičkim maltretiranjima i mučenjima zatočenih civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti u knocentracio­nom logoru “Krins” u Sanskom Mostu. Sredinom 1992. go­dine, sudjelovao je u ubojstvu najmanje tri zatočenika koncentracionog logora “Krins”: Adama Delića zvanog Dado iz sela Stare Rijeke, Zdenka Gavranovića iz sela Batkovaca i osobe zvane “Rora” iz Starog Majdana.

MARTIĆ, MILE - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Sanskog Mosta. Tijekom srpnja/kolovoza 1992. godine, sudjelovao je u brutalnim fizičkim maltretiranjima i mučenjima zatočenih civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti u koncentracionom logoru “Krins” u Sanskom Mostu.

MASIRAČA, DRAGO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Sudjelovao je u genocidu nad civilnim pučanstvom hrvatske i mu­slimanske nacionalnosti na području sela Jugovaca u ljubijskom kraju, te po selima Bišćanima, Čarakovuo, Rakovčanima i Rizvanovićima (općina Prijedor).

MATIĆ, ANTE - muškarac, rođen oko 1930., po nacionalnosti Hrvat, iz mjesta Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1991. godine sudjelovao u agresiji na Hrvatsku (na području zapadne Slavonije), a od početka svibnja 1992. godine, aktivno surađuje sa okupacionim srpskim vlastima na području ljubijskog kraja u provedbi genocida nad civilnim pučanstvom hrvatske i muslimanske nacionalnosti na područjima ljubijskog kraja (napose po selima Stara Rijeka, Briševo, Raljaš u vremenu od 23. do 26.07.1992.).

MEDIĆ, GORAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz Prijedora – naselja Tukova (općina Prijedor). Od 20. do 26.07.1992. godine (tijekom noći), dolazio je u koncentracioni logor “Trnopolje”, skupa sa Radenkom Batozom i Milenkom Žigićem, kojim prilikama su izvodili pojedine zatočenike i zlostavljali ih.

MEJAKIĆ, DRAGO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora (općina Prijedor). U periodu od lipnja do kolovoza 1992. godine, kao istražitelj policijske postaje u Prijedoru zvane “Srpska policija”, svakodnevno je dolazio u koncentracioni logor “Omar­ska” gdje je provodio istražne radnje nad zatočenicima kojom prilikom su isti bili zlostavljani, premlaćivani i ubijani.

MEJAKIĆ, ŽELJKO - muškarac, po nacionalno­sti Srbin, rođen 1964. godine, iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Kao upravnik koncentracionog logora “Omarska”, u periodu od 10.06. do 21.08.1992. godine, sudjelovao je u planiranju i izdavanju zapovjedi za provedbu zločina nad zatočenicima koncentracionog logora “Omarska”. Kao upravnik koncentracionog logora nije, a mogao je spriječiti sve zločine počinjene nad zatočenicima. Zastrašujuće djeluje njegova izjava pred kamerama njemačkih novinara, da su ‘u “Omarskoj” umrle samo dvije osobe i to prirodnom smrću o čemu postoji liječnička dokumentacija’.

MIJATOVIĆ, ZDRAVKO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz grada Prijedora u istoimenoj općini. Kao jedan od čuvara u koncentracionom logoru “Trno­polje” sudjelovao je u zločinu nad zatočenicima koncentracionog logora “Trnopolje”.

MIJIĆ, (RANKO) BAJO - muškarac, po nacional­nosti Srbi iz grada Prijedora. U periodu od svibanj do kolovoz 1992. godine, u više navrata je boravio u koncentracionom logoru “Omarska” u funkciji isljednika i pri svojim boravcima je provodio isljeđivanja nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima a kojim prilikama su isti bili zlostavljani, premlaćivani i ubijani.

MILINKOVIĆ, SLOBODAN - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Miske Glave pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja.

MILOJICA, (BRANKO) BORO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Tisove pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja. Osobno, a po nalogu Ivice Šolaje, počinio je ubojstvo jednog civila hrvatske nacionalnosti iz sela Gornje Ravske. Sudjelovao je u ubojstvu devet (9) civila romske nacionalnosti iz sela Šurkovca – zaselka Vo­larića, pored Ljubije (23.07.1992.). Srpske okupacione vlasti u ljubijskom kraju optužile su ga da je u noći 07/08.11.1992. godine, sudjelovao u ubojstvu svećenika Ivicu Grgića – župnika katoličke župe Ravske.

MILOJICA, (BRANKO) ČEDO - muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Tisove pored Ljubije (općina Prijedor). Tijekom 1992. godine, sudjelovao je u genocidu nad Hrvatima i Muslimanima na području ljubijskog kraja. Sudjelovao je u ubojstvu devet (9) civila romske nacionalnosti iz sela Šurkovca – zaselka Volarića pored Ljubije (23. srpnja 1992.).