cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Nekoliko stotina Višegradjana doèekalo ratnog zloèinca
Nekoliko stotina Višegradjana doèekalo je u petak naveèer Mitra Vasiljeviæa kojeg je Haški tribunal pustio na slobodu nakon što je odslužio dvije treæine 15-godišnje zatvorske kazne.
Kolona automobila, koja je na pola puta izmedju Sarajeva i Višegrada doèekala Vasiljeviæa, stigla je uz zvuke sirena na Trg palih boraca u Višegradu gdje joj je, uz trubaèe i orkestar iz Užica, priredjena dobrodošlica.
Nakon izlaska iz automobila, Vasiljeviæ je rekao da nikad u životu nije bio sreæniji.
On je rekao da je presuda Haškog tribunala 100 odsto nepravedna i da je zasnovana na nizu laži.
Njegova kæerka Marina zahvalila je svima koji su priredili doèek njenom ocu u Višegradu.
Vasiljeviæ je pravosnažno osudjen u februaru 2004. godine zbog zloèina nad muslimanskim stanovništvom u Višegradu i okolini, a na izdržavanju kazne bio je u zatvoru u Austriji. Uhapsili su ga pripadnici SFOR-a 25. januara 2000. godine i istog dana je prebaèen u pritvorsku jedinici UN u Sheveningenu.
Njegovo puštanje na slobodu odobrio je predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson.
U izvještaju austrijskih vlasti Tribunalu navodi se da se Vasiljeviæ veæi dio vremena provedenog u zatvoru veoma dobro vladao.
(Srna)
Kako Radio-televizija Srbije saznaje u MUP-u Srbije, oni su pronaðeni u stanu na Voždovcu u Nikšiækoj ulici.
Tijela Pajèin i Kapisode pronašla je pjevaèicina majka u svom stanu, sa prostrelnim ranama. U MUP-u su naveli da je istraga u toku, ali da je najvjerovatnije rijeè o ubistvu i samoubistvu.
Policijski uviðaj je u toku.
Ksenija Pajèin karijeru je zapoèela kao igraèica u grupi Bit strit, a javnosti je poznata od sredine devedesetih, kada bila pjevaèica dueta grupe Dak. Nakon toga je zapoèela solo karijeru u Srbiji i Grèkoj.
Gary D. Robbins, OSCE u BiH
Višak oružja i municije je neposredna opasnost za BiH
Prije dvije godine, 15. marta 2008. godine, u eksploziji koja se dogodila u skladištu municije u Albaniji, poginulo je 26 ljudi, povrijeðeno mnogo više, uništeno ili ošteæeno hiljade porodiènih domova i ostalih zgrada, i prouzrokovana znatna ekonomska i ekološka šteta. Da li bi se to moglo dogoditi u Bosni i Hercegovini? Nažalost, da.
Piše: ambasador Gary D. Robbins
Prošle godine, sedam radnika je poginulo u Srbiji, u eksploziji, koja se dogodila u fabrici municije. A, eksplozija u predgraðu Nikšiæa (Crna Gora), koja se dogodila 2006. godine, takoðer je uništila domove mnogih porodica. Taj problem je ogroman.
Zvaniènici BiH su, od ukupnog broja oružja i municije, za uništenje odredili oko 95.000 komada viška vojnog oružja i 25.000 tona viška municije. Ovo naoružanje nalazi se u 19 skladišta, smještenih širom teritorija BiH, a ponekad se ta skladišta nalaze u blizini gusto naseljenih podruèja.
Rješavanje ovog problema je skupo. Danonoæno, stotine pripadnika vojnog i civilnog osoblja provode mjere sigurnost u krugu tih skladišta, kako bi sprijeèili da ova vojna sredstva, oružje i municija, padnu u ruke kriminalaca ili terorista, jer vojsci BiH, ionako nedostaju materijalni i drugi resursi.
Ovaj problem se produbljuje. Neke od nagomilanih zaliha predstavljaju “ratnu proizvodnju”, obavljenu u žurbi tokom rata 1990.-ih. Druge datiraju èak iz 1950-ih godina. Èesto nema zapisnika o skladištenju i održavanju. Stanje u kome se nalaze eksplozivi je ponekad nejasno, a zapaženo je da iz mnogih eksplozivnih naprava veæ cure hemijske komponente. Neka su eksplozivna sredstva previše opasna da bi ih se pomjeralo, i moraju biti uništena na licu mjesta, a sa svakim novim danom ona postaju još (hemijski) nestabilnija.
Zašto se ova prijetnja ne otklanja? Zvaniènici BiH su se, 2008. godine, dogovorili da unište višak oružja i municije, ali implementacija ostaje problem, a trendovi idu u pogrešnom smjeru: 2009. godine uništeno je manje municije nego 2008. godine, bez obzira na energièan meðunarodni program da se finansira i pomogne to uništenje.
Nevjerovatno, èini se da je politièki zastoj koji blokira brzo uništenje, povezan sa sporom oko toga ko bi bio vlasnik otpadnog materijala, i koje bi metode uništavanja predstavljale finansijsku dobit, za koje politièke interese. Èini vam se poznatim?
Misija OSCE-a u BiH pruža ruku prijateljstva i podrške. Kao i drugi meðunarodni partneri, koji su usredsreðeni na ovaj problem, mi smo uvjereni da višak oružja i municije ima malu, ako uopæe ima ikakvu, finansijsku vrijednost. Zakoniti kupci nisu zainteresirani za stare i nestabilne zalihe. Naravno, nezakoniti "elementi“ mogli bi biti zainteresirani.
Zbog svih ovih razloga, mi energièno preporuèujemo da se, kroz jedan snažan program, krene naprijed, ka uništenju ovog oružja i municije, unutar jednog transparentnog procesa, što je prije moguæe. Mi shvatamo da BiH ima ogranièene tehnièke moguænosti.
Zbog toga je nekoliko država èlanica OSCE-a veæ ponudilo pomoæ. Pored toga, Misija OSCE-a u BiH je, u nekoliko navrata, podsjetila organe vlasti BiH da mogu dobiti pomoæ OSCE-a u moderniziranju skladišta oružja i municije, koja pripadaju Oružanim snagama BiH i snagama Ministarstva unutarnjih poslova. Do danas nije bilo takvih zahtjeva.
Prvenstvena odgovornost svake vlade je da zaštiti opæu i liènu sigurnost svojih graðana. Ovo je pitanje koje vapi za odgovorom politièkih lidera. Preporuke OSCE-a su praktiène i izvodive. Uništenje ovog oružja i municije, ne samo da bi uèinilo državu sigurnijom, ono bi takoðer pokazalo svijetu da BiH ima odgovarajuæu ulogu u njegovanju lokalne, regionalne i globalne sigurnosti.
U februaru sam pisao o tome kako se nadam da æe ljudi u BiH iskoristiti izbore, koji æe biti održani u oktobru 2010. godine, kako bi izabrali predstavnike, koji æe djelovati u javnom interesu. Može li išta biti od jaèeg interesa, nego opæa i lièna sigurnost graðana? Hoæe li lideri BiH djelovati u pravcu smanjenja te prijetnje, prije nego što neka nova tragedija ponovno pogodi ovu regiju?
Srebrenica: Hapšenja zbog prostitucije i trgovine ljudima
Srebrenica
Ažurirano posljednji put: 16.03.2010 20:02
Mirna Sadikoviæ
U Bratuncu i Srebrenici provedena je akcija MUP-a RS u kojoj je uhapšeno više lica, meðu kojima i Æamil Durakoviæ, zamjenik naèelnika Opæine Srebrenica, koji je, kako prenosi FTV, veèeras pušten na slobodu.
Kako se navodi u saopštenju MUP-a RS, uhapšena lica se sumnjièe za krivièna djela trgovine ljudima, prostituciju, obljubu nad nemoænim licem i obljubu zloupotrebom položaja.
Iako je prema nepotvrðenim informacijama jutros bio priveden i saslušan i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetoviæ, on je opovrgao tvrdnje o hapšenju, te izjavio za RSE da je dovoðenje njega u vezu sa seksualnim zlostavljanjem jedna velika podvala.
Ahmetoviæ je, kako kaže, obaviješten od direktora policije da treba dati izjavu o tome da li poznaje maloljetnicu na osnovu èijih izjava je akcija i izvedena. On je kategorièki odbio svoju umiješanost u cijeli sluèaj:
''Imam informaciju da se privode ljudi u Srebrenici i Bratuncu zbog djevojèice kojoj sam ja prošle godine davao stipendiju. Iz tog razloga ja æu sada dati izjavu da sam bio jedan od ljudi koji je davao stipendiju, ne samo njoj. Nisu me hapsili, ja æu dati izjavu, vidjeæu šta je predmet izjave."
Na pitanje da li je upoznat da je djevojèica smještena u sigurnu kuæu, da je seksualno zlostavljana i da je dala izjavu o zlostavljaèima, Ahmetoviæ kaže da je dovoðenje njega u vezu sa seksualnim zlostavljanjem jedna velika podvala:
„Ima izjava vjerovatno djevojèice. Treba provjeriti pod kojim okolnostima je ona dala tu izjavu, ko ju je instruirao da da takvu izjavu, da li je cijena svega ovoga što ja radim da budem osuðen na jedan linè bez ikakve potrebe zbog samo jedne moje želje kroz cijeli život kako živim da pomognem. Vrijeme i instituucije ove zemlje æe vjerovatno na kraju reæi šta je prava istina.“
Uhapšeno više policajaca
Naèelnik Opštine Osman Suljiæ izjavio je da je ubijeðen u nevinost svog zamjenika, te ocijenio da je jutrošnja akcija pretjerana:
„Ono što me razoèaralo kao èovjeka i naèelnika je to da je angažovano nenormalno puno policije, da se to dešava u instituciji lokalne zajednice - Opštine i da je uznemirilo kompletno graðane ove opštine, ne samo Bošnjake, i da su mu nadležni MUP i nadležni organi poslalo poziv da se javi bilo gdje i po bilo kojem pitanju, vjerujem da bi se dobrovoljno odazvao.“
Ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Èaðo potvrdio je da je uhapšeno i nekoliko policajaca:
„Obradom je obuhvaæeno više lica. Ja moram reæi da meðu njima, nažalost, ima i pripadnika MUP-a, dakle policije RS i ja moram izraziti razoèarenje tom èinjenicom. Naravno, ovo ne znaèi završetak sveukupnih poslova koji se tièu ove akcije. U ovom trenutku vam ne mogu reæi o broju, mjestima, lokacijama ili slièno.“
Naš dopisnik iz Srebrenice Sadik Salimoviæ javlja kako je uhapšen direktor škole koju je maloljetnica pohaðala, kao i nekoliko nastavnika.
U Bratuncu su privedeni Nikola Rankiæ, direktor Srednjoškolskog centra, i profesori Milivoje Veselinoviæ, Miloš Mitroviæ, Rade Ostojiæ i Ljubiša Jovanoviæ. Prema prvim saznanjima, uhapšen je i Mirsad Huseinoviæ, imam iz jednog bratunaèkog sela.
Za seksualne usluge plaæali od 20 do 300 maraka
Cijeli sluèaj pokrenut je nakon što je maloljetna Romkinja M.M. iz bratunaèkog naselja Rakovac pronaðena pod uticajem narkotièkih sredstava, nakon èega je smještena u Sigurnu kuæu. Ona je navela spisak osoba koje su je seksualno iskorištavale, u èemu je, kako kaže, posredovala njena nana, koja je takoðer danas uhapšena.
Dopisnik RSE iz Bijeljine Sadik Pazarac saznao je informaciju više od pripadnika CJB Bijeljina, koji su vodili ovu akciju:
"Po policijskim nalazima, seksualno iskorištavanje maloljetnice traje od 2006. godine do 5. februara ove godine. Pojedinci su za seksualne usluge plaæali žrtvinoj nani od 20 do 300 maraka, a neki su prijetnjama i ucjenama dolazili do tih usluga."
U prvim reakcijama na današnja hapšenja prvo se oglasio Regionalni odbor SDA Srednje Podrinje, Zvornik. Ne želeæi stavljati istragu u ovom sluèaju pod sumnju, èlanovi Regionalnog odbora SDA kažu da je simptomatièno da se u ovoj akciji razotkrivanja lanca navodno osumnjièenih za trgovinu ljudima ponovo koriste oprobane metode koje, osim eventualnog razotkrivanja poèinilaca kriviènih djela, podrazumijevaju i medijsku satanizaciju pojedinaca i pokušaj stvaranja spektakla u akcijama policije po nalogu pravosudnih institucija.
Indikativno je da su kamere Radio-televizije RS bile u pratnji policijskih službenika, te da je teatralno hapšenje Durakoviæa, zamjenika naèelnika Opæine Srebrenica ispred sjedišta opæinske administracije u Srebrenici ponovljeno kako bi kamere RTRS-a snimile cijelu scenu, stoji u saopštenju Regionalnog odbora SDA Srednje Podrinje.
Fotografije uz tekst: Maja Nikoliæ
16.03.2010
Maja Nikoliæ
Almir Bikoviæ (32), iz Lukavca kod Tuzle, poginuo je u raketnom napadu talibanskih pobunjenika na amerièku bazu koja se nalazi u afganistanskom gradu Bagramu. Napad se desio u ponedeljak 15. marta, u ranim jutranjim satima, kada je teške povrede dobilo još pet radnika u ovoj bazi.
Dolaskom pred kuæu obitelji Bikoviæa koji je poginuo u vojnoj bazi Bagram u Afganistanu zatkeli smo muk i nevjericu.
Almirova majka se ne može pomiriti s èinjenicom da joj sina više nema, a otac Salih koji je prije par dana izašao iz bolnice gdje je ležao zbog infarkta, ponovno nije dobro.
Susjedi obitelji Bikoviæ takoðer u šoku, a za Almira imaju samo rijeèi hvale:
„Bio sam mu vaspitaè, profesor, nastavnik. Bio je takvo dijete - odrastao je tu u zgradi da ga nismo primjeæivali kako je bio lijepo dijete i dobro.“
Najveæi strah u poèetku
U zaraæenim zemljama je preko 3.000 mladiæa iz Lukavca. U ovom malom gradiæu èak ima i jedna zgrada nazvana „Iraèanka“ jer su upravo u njoj veæinu stanova kupili ovi mladiæi. U zaraæenim zemljama èetri godine je bio i Lukavèanin Zlatan Omeroviæ. Godine traženja posla i brojne odbijenice primorale su ga da ode:
„Prvi motiv je novac jer ovdje nemaš posla, a imaš porodicu, imaš neke obaveze koje moraš platiti, prema državi i prema svima. I onda, naravno, ukaže ti se jedna prilika da zaradiš relativno velike kolièine novca za kratko vrijeme. To je ona glavna vodilja. I svi mi odemo tamo s namjerom da riješimo prvo neka osnovna, egzistencijalna pitanja.“
Ta surova stvarnost, bez novca i posla, u mladima odagna i strah, kaže nam Zlatan:
„Najveæi strah je u poèetku, prilikom samog odlaska. Najteže je otiæi jer ne znaš gdje ideš i šta te oèekuje. A kasnije isto kao i sve drugo u životu - navikneš je jednostavno. Što se posla tièe, isto je rutina. Uglavnom 12 sati dnevno se radi i, kao što kaže naš narod, ušteliš se za sedam dana i onda je sve to rutina. Opasnosti što se tièe, i to veæ preðe u naviku, kad odsvira vrijeme, ti moraš da ustaneš - i onda èuèni, sjedi, pa šta ti bog da.“
Prije godinu i pol dana u Afganistanu je poginuo Lukavèanin Nedim Nuhanoviæ. Njegov otac Redžo Nuhanoviæ kaže da je tek nakon njegove pogibije saznao kakvo je stvarno stanje u bazama u kojima je Nedim bio:
„Svi oni kažu da je idealno, da se ne puca, a kasnije sam èuo, poslije toga kad sam vidio neke koji su došli i neæe više da idu, kažu granate padaju, ti kampovi nisu tvrðave neke, spava se u šatorima negdje. U dolini su kampovi, a sa brda može se kamenjem gaðati, a ne granatama.“
Naèelnik Opæine Lukavac Dževad Mujkiæ takoðer je pogoðen ovom tragedijom. Smatra da mladi olako odlaze u rizièna podruèja, a razlog tome je, prema njegovom mišljenju, to što je upravo jedna od amerièkih baza bila u Dubravama kod Tuzle, gdje su mladiæi veæ radili:
„Ima jedan veliki broj naših ljudi koji je radio za amerièke firme. Oni su se pokazali kao dobri, kao sposobni, kao vrijedni. I kad su ovi promijenili lokaciju, onda je vjerovatno nekakav prirodan izbor pao na njih. Meðutim, svakako se treba zapitati jesu li to naši propisi takvi da se to tako lako može otiæi. Trebalo bi preispitati vjerovatno i uslove pod kojima se tamo može iæi.“
Niko me nije podržavao
Jedan od kandidata koji nije želio otkriti identitet rekao nam je da mu je jedina želja da bude primljen:
„Zato što ovdje se prijavljujem na konkurse, ali nema nikakvih šansi da me neko zaposli, uvijek su neke štele.“
RSE: Bojiš li se?
„Pa ovako kad èujem da je bilo neke pucnjave, ili da je neko poginuo malo me strah, ali nije pretjerano.“
RSE: Za koje poslove si se prijavio?
„Magaciner, kuhar, vodoinstalater, stolar.“
RSE: Kako su tvoji roditelji reagirali i uopæe obitelj?
„Niko me nije podržavao. Svi mi govore šta æeš tamo, ovdje imaš sve, nemoj tamo. Pogotovo kad kad je ovaj momak poginuo još me više odgovaraju.“
Iako se u medijima gotovo svakodevno pojavljuju informacije o stradanjima u ovim zemljama, iz BiH za 300 predviðenih radnih mjesta prijavilo se oko 5.000 kandidata. Posljednja tragedija ih nije uplašila i oni i dalje, bosanski reèeno, traže štele da dobiju ovaj nimalo lak posao.
Hrvatsku premijerku "izludili" Pilsel i Stankoviæ VIDEO
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor preko odvjetnièkog društva Šeparoviæ, Špehar i Gavraniæ najavila je da æe tužiti zbog klevete Aleksandra Stankoviæa i HRT zbog emisije 'Nedjeljom u 2' u kojoj je gostovao Drago Pilsel.
Pilsel je odjeven u majicu s natpisom 'Roba s greškom' na nagovor urednika emisije "Nedjeljom u 2" Aleksandra Stankoviæa odglumio premijerku. Pretvarajuæi se da je ona, rekao je da bi teško dobila stan u kojem trenutaèno živi da se nije ukljuèila u politiku. Obeæala je da æe se ukljuèiti u rješavanje statusa Momira Drobca, bivšeg vlasnika stana, prenosi tportal.
'Kosor je stan dobila zakonito, tu nema spora. Problem je, meðutim, u etici i moralu', rekao je Pilsel te naglasio da u ovom sluèaju država ima prema Drobcu dug kakav ima prema obitelji Levar ili obitelji Zec.
U priopæenju za javnost, koje potpisuje odvjetnica Ivana Špehar, opunomoæenica Jadranke Kosor, kaže se da su svi navodi izneseni u Stankoviæevoj emisiji 'nestiniti, krajnje zlonamjerni i izraz su dosad nezabilježenog neprofesionalizma, jer nikada u praksi nije viðeno da se jedna emisija vodi samo radi blaæenja treæe osobe'.
Kosor je, istièe se u priopæenju, stekla stanarsko pravo na stan u Zagrebu sukladno tada važeæem Zakonu o stambenim odnosima i stan 'otkupila u cijelosti zakonito'.
S obzirom na to da je Kosor uselila u prazan stan, krajnje je neprofesionalno, kaže se, povezivati nju sa sudbinom obitelji Drobac.
Na kraju se navodi da je namjera Stankoviæa bila iskljuèivo 'naškoditi èasti i ugledu gospoðe Jadranke Kosor' te da je svojim postupanjem 'ostvario sva obilježja kaznenog djela klevete'.
Isto tako, HRT, zbog postupanja svog novinara, odgovoran je temeljem Zakona o medijima 'za štetu prouzroèenu gospoði Kosor zbog povrede prava osobnosti buduæi da joj je povrijeðeno dostojanstvo, èast i ugled'.
Nakon završetka emisije iz Vlade su, neslužbeno saznaje tportal, nazvali Renata Kuniæa, v. d. glavnog urednika Informativnog programa HTV-a, zaprijetivši mu tužbom.
Glasnogovornik HRT-a Danko Družijaniæ potvrdio je za tportal.hr da je iz Vlade stigla reakcija na Stankoviæevu emisiju, ali ono æe biti objavljeno tek za sedam dana.
'Reagiranje na izreèeno u emisiji 'Nedjeljom u 2' bit æe, sukladno Zakonu o medijima, objavljeno u sljedeæoj emisiji, dakle 28. ožujka', rekao je Družijaniæ.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Uskoro u proceduri novi prijedlog zakona o popisu stanovništva
Privremena komisija za pripremu prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaæinstava i stanova u BiH trebala bi do ponedjeljka, 29. marta, pripremiti materijal koji æe uputiti u parlamentarnu proceduru.
Predsjedavajuæi Komisije Branko Dokiæ rekao je danas novinarima da ima nekih novina u odnosu na dosadašnje prijedloge, a jedna od njih je ta što æe se popisivati svi državljani BiH.
Po njegovim rijeèima, bit æe otvorene dvije rubrike, jedna rubrika æe se odnositi na stalno nastanjeno stanovništvo prema standardima Eurostata, „a to podrazumijeva državljane BiH koji žive u BiH i one koji nisu duže od godinu dana izvan BiH i strane državljane koji žive u BiH više od 12 mjeseci“.
„Drugi èlan, koji je sada dopunjen, odnosi se na popis ostalih državljana. Definisano je i na koji naèin æe se to uraditi. Ostalo je još jedno pitanje sporno, u smislu njegove racionalnosti“, kazao je Dokiæ, dodajuæi da su predviðene tri moguænosti popisa naših državljana izvan BiH.
Jedan je da se to radi u kuæanstvima, dakle ako je neko u inostranstvu, a ima dio porodice u BiH, da se uzmu podaci od ukuæana koji su u BiH.
Druga varijanta je da se krajem ove i poèetkom naredne godine, kada su božiæni i novogodišnji praznici, popisnice dostave na graniène prijelaze u Bosnu i Hercegovinu i da se tada popunjavaju.
Treæi naèin je popis po DKP-ima BiH u inostranstvu.
„Ovo pitanje je, na neki naèin, još pod znakom pitanja zbog toga što je procjena struke iz Agencije za statistiku da æe to jako puno koštati, a da æemo imati mali efekt toga, odnosno da æemo dobiti vrlo mali procent, da je to dosta teško organizovati, pogotovo u velikim zemljama kakve su naprimjer SAD ili Kanada“, kazao je Dokiæ, dodajuæi da se popisi mogu obaviti samo u prostorijama DKP-ova.
Upitan da li æe popisom biti obuhvaæeni i etnièka/nacionalna pripadnost, maternji jezik, vjeroispovijest, Dokiæ je kazao da æe to biti riješeno tako što æe svakome biti omoguæeno da se izjasni kojoj naciji pripada, kojoj vjeri pripada, kojim jezikom govori.
„Pritom, nacionalno i vjersko izjašnjavanje neæe biti obavezno, a ostaje obavezni dio izjašnjavanje o jeziku kojim svako govori, jer nam je objašnjeno da je to sastavni dio obaveznih kriterija Eurostata“, pojasnio je Dokiæ.
Po njegovim rijeèima, postoji veæinska saglasnost da æe primjena rezultata u pogledu konstituiranja vlasti u BiH biti odgoðena za neki period i da æe se dotle primjenjivati popis iz 1991. godine.
„Ostalo je da se definira na narednom sastanku koji je to rok do koga bi se primjenjivali rezultati iz popisa '91. godine“, kazao je Dokiæ i dodao da se misli na primjenu u organizovanju vlasti u BiH.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Kolegijum Narodne skupštine danas o rezoluciji o Srebrenici
Na prvoj sjednici novoformiranog tijela Kolegijuma Narodne skupštine Srbije, predsjednik, potpredsjednici parlamenta, kao i šefovi poslanièkih klubova i lideri partija danas bi trebalo da se upoznaju sa tekstom rezolucije o Srebrenici.
Zamjenik premijera Srbije i predsjednik Socijalistiuèke partije Srbije (SPS) Ivica Daèiæ rekao je da se o rezoluciji o Srebrenici još vode pregovori, kao i da u njoj sigurno neæe pisati "genocid".
U tekstu rezolucije o Srebrenici neæe se pominjati genocid i paralelno s tom rezolucijom radiæe se i na tekstu druge, koja æe biti posveæena osudi zloèina poèinjenih nad pripadnicima srpskog naroda, poèinjenih u bivšoj Jugoslaviji", izjavio je Daèiæ za novosadski "Dnevnik".
Predsjednik Skupštine Srbije Slavica Ðukiæ-Dejanoviæ rekla je ranije da bi konaèni tekst deklaracije o zloèinu u Srebrenici 1995. godine trebalo da bude na dnevnom redu parlamenta krajem marta ili poèetkom aprila.
Tenzije kod Bijeljine
Traže pripajanje dijela BiH Srbiji i prijete blokadom granice
Mještani mjesta Badovinci iz Srbije koji su prije mjesec dana na teritoriji BiH postavili zastavu Srbije i natpis "Opština Bogatiæ" najavljuju blokadu graniènog prelaska Pavloviæa most ukoliko se ovoj opštini ne pripoji dio BiH za koji smatraju da im pripada.
O tabli koja je postavljena skoro kilometar unutar teritorije BiH naš portal je ranije pisao, a tada se tome najoštrije usprotivio delegat u Vijeæu naroda Republike Srpske Fadil Banjanoviæ. Kako pišu beogradske "Veèernje novosti", tabla i zastava su još tu jer nema dogovora oko toga ko je nadležan da je ukloni.
U meðuvremenu, MInistarstvu vanjskih poslova Srbije predata je peticija sa potpisima 100 mještana Badovinaca koji zahtijevaju da se "problem pod hitno riješi" i da im se vrati teritorija.
"To je istorijski uvijek bilo naše i nikad nije bilo sporno. Drina nikada nije bila granica, pogotovo zato što se rijeèni tok neprestano mijenja pa na stotine hektara maèvanske zemlje ostaje na drugoj obali. Kod Pavloviæa æuprije ima oko 5.000 hektara maèvanske zemlje i oko 100 kuæa", kazao je novinarima "Veèernjih novosti" Živan Jakšiæ iz Badovinaca dodajuæi kako su žitelji tog kraja uradili most, struju, telefon i èitavu putnu mrežu, a kada je Drina odronila dio obale "BiH pokušava sve to da prisvoji".
"Ljudi iz okolnih bijeljinskih sela pokušavaju da nasilno uzurpiraju srpsku teritoriju, a spremni smo da blokiramo Pavloviæa most ako se neko od nadležnih ne zauzme i stavi nas u zaštitu", kazao je Jakšiæ.
Problem u ovom, kao i u brojnim drugim pograniènim podruèjima nastao je iz razloga što meðudržavna komisija od Daytona do danas nije riješila mnoga otvorena pitanja, tako da se na lokalnim nivoima javljaju problemi i tenzije. Banjanoviæ je svojevremeno potsjetio kako i graðani BiH imaju stotine hektara svojih njiva i šuma na desnoj obali Drine koje se uništavaju pretvaranjem u beskrajne deponije šljunka i pijeska.
"Radi se o prekodrinskoj teritoriji BiH, nad kojom ona nema nikakve ingerencije, i postavljam pitanje - šta bi se dogodilo kada bi na tom podruèju bile postavljene oznake MZ Janja i naša državna zastava", upitao je Banjanoviæ.
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
