citat:

---

Seljak Simerijanac wrote: SDP je najvece razocaranje u poslijeratnoj BiH!

---

taman sam konto,apstinirat,al sad iz kaprica,SDP,i nema price,povlacenja ni predaje...
CRVENO CRVENO CRVENO,CRVENO JE BOJA LJUBAVI!!!
;hanka

prenosim sta vidjeh na fb, kod jednog poznanika.

citat:

---

U Tuzli je na više mjesta postavljen pano koji upozorava SDP na predizborna obaćanja da se politika neće mješati u školstvo.Ko fol roditelji će birati direktore osnovnih i srednjih škola. Ma, ni govora - ima kantonalni zakon koji jasno kaže da kanton bira direktore, najvjerovatnije po pricipu stranačke podobnosti.To je dovelo do jednonacionalgog sastava direktora. Od 33 srednje škole u TK samo u jednoj je direktor hrvatske nacionalnosti. Pogađade gdje: pa u Katoličkom školskom centru Sv. Franjo u Tuzli.Srba direktora nema u srednjim školama. U 88 osnovnih škola u TK imaju dva ili tri direktora hrvatske ili srpske nacionalnosti. Svemu ovome umnogome je kumovala bivša ministaraka obrazovanja u Vladi TK Mirezeta Hadžić - Suljkić koja je postavljali ili odobravala postavljenje direktora u prosvjeti.Ko ima drugačije podatke,objavit ćemo,a demantovati naprijed napisano !!!

---

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/75702-Bahato-porazno-nervozno-kubanski.html

Obistinila se strahovanja građana: Skuplji kafa, mlijeko, šećer..

Šokantno je što povećanje PDV-a i poskupljenje struje u Hrvatskoj drastično utječu na cijene u našoj zemlji, kaže Lakota
Autor S. DEGIRMENDŽIĆ | Objavljeno 03.03.2012. u 06:08
Verzija za štampu Samo tekst Decrease font Enlarge font
Obistinila se strahovanja građana: Skuplji kafa, mlijeko, šećer...

U BiH su s prvim martom poskupjeli kafa, mlijeko, šećer... Obistinila su se strahovanja potrošača da će nakon poskupljenja nafte doći do lančanog rasta cijena, o čemu je "Dnevni avaz" već pisao.

Sve skuplje

U kontaktima sa zaposlenicima nekoliko tržnih centara u BiH saznajemo da nas očekuje rast cijena i drugih prehrambenih proizvoda, ali da oni ne mogu zaustaviti poskupljenje.

- Vjerujte, naša marža je ista, ali dobavljači nam već ispostavljaju fakture sa znatno višim cijenama. Moramo povećati cijene proizvoda koje skuplje platimo - kaže naš sagovornik iz jednog tržnog centra, koji je želio ostati anoniman.

Istog su razmišljanja i u drugim tržnim centrima, gdje na naše pitanje hoće li poskupjeti i proizvodi sa zaliha u skladištima, nabavljeni po nižim cijenama, mahom odgovaraju da se to ne može desiti, jer su, navodno, skoro sve zalihe potrošili tokom zabrane saobraćanja teretnih vozila, jer nisu mogli nabavljati robu.

Saznajemo da će, osim prehrambenih, znatno poskupjeti i sredstva za ličnu higijenu i za čišćenje u domaćinstvima. Ovi proizvodi mogli bi biti skuplji i do 20 posto.

Nemar države

Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH Sarajevo, u izjavi za "Avaz" za poskupljenja okrivljuje visoke troškove administracije i javnih preduzeća, zbog kojih, kako kaže, nedostaje novca za veće poticaje domaćim proizvođačima i uređenje ovdašnjeg tržišta, čija pravila diktiraju susjedne zemlje.

- Vlasti su nas dovele u takav vazalski odnos i položaj. Šokantno je što povećanje PDV-a i poskupljenje struje u Hrvatskoj drastično utječe na cijene u našoj zemlji, a država ništa nije uradila da obezbijedi konkurentnost naših proizvoda - ogorčeno priča Lakota.

Gašenje tvornica

Lakota kaže da su brojni primjeri maćehinskog odnosa države prema domaćim proizvođačima, zbog čijih posljedica trpimo svi.

- Nedavno je ugašeno pet malih tvornica za uzgoj pilića i preradu mesa te proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Država nije uradila ništa da ih podrži i zaštiti i morali su staviti ključ u bravu. A po višim cijenama uvozimo te proizvode - kaže Lakota.
 

citat:

---

Black0ut wrote:
Kao to radi nova vlast:

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/75561-Kako-Lagumdzija-uredjuje-Dnevnik-FTV-.html

---

Premijerski bijes :redface

Umjesto Vladine reakcije na aferu "Bosnalijek"

NIKŠIĆ: Vi niste javnost i neću vam odgovoriti!


Federalni premijer Nermin Nikšić nazvao je prevarantima novinare Žurnala nakon pitanja o stavu Vlade o poslovanju Bosnalijeka. Komentar je imao i njegov zaštitar: Ne možeš mi prilaziti ličnosti, ne mo'reš prilaziti kako ti hoćeš


Autor semir mujkić, žurnal.info

Niste vi javnost. Ne možete me varati da me snimate ovdje. A šta ja radim za Bosnalijek čut će se, Bosnalijek će biti spašen – odgovor je Nermina Nikšića, premijera Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na naše pitanje šta će uraditi nakon što smo u magazinu Žurnal objavili dokaze da uprava "Bosnalijeka" neracionalno koristi sredstva kompanije u kojoj Federacija BiH ima 20 posto vlasništva.

Magazin Žurnal je prošle godine pokrenuo seriju tekstova o poslovanju najveće domaće farmaceutske kompanije. Pisali smo o prevarama na berzi uprave Bosnalijeka, nelogičnim i neopravdanim razlikama u cijenama istih lijekova u Sarajevu i drugim gradovima, te o favoriziranju Bosnalijeka kod propisivanja lijekova pacijentima. U ovoj smo godini pisali o “otimanju” novca prilikom transporta lijekova u Rusiju, basnoslovnim platama Edina i Amara Arslanagića, koji upravljaju kompanijom čiji je najveći pojedinačni dioničar Vlada Federacije te njihovoj imovini stečenoj zahvaljujući privilegijama u Bosnalijeku.

ŠTA RADI VLADA

O tome smo željeli razgovarati sa premijerom Nikšićem ali na telefonske zahtjeve nikada nismo dobili odgovore. Priliku da Nikšiću postavimo pitanje vidjeli smo na konferenciji za novinare u Štabu Civilne zaštite, kojoj je prisustvovao premijer.

Željeli smo postaviti par pitanja:

Šta će Vlada uraditi povodom dokaza koje je objavio Žurnal o poslovanju Bosnalijeka i ponašanju njegove uprave?

Na koji će način zaštititi državnu imovinu u kompaniji, u kojoj ima veliki broj dionica a od koje godinama ne dobijaju dividende?

Iako je Nikšić bio raspoložen za razgovore sa drugim novinarima prije početka konferencije, nama je rekao da pitanje možemo postaviti tokom konferencije ili nakon nje. Međutim, kada smo na kraju zvanične konferencije spomenuli da želimo postaviti pitanje o Bosnalijeku, premijer je jednostavno ustao i prekinuo konferenciju usred izgovaranja naših pitanja.

DAJ, BIŽI BA

Bolje sreće nismo bili ni nakon konferencije kada je premijerov odgovor na pitanje da li sada možemo razgovarati bio:

- Ne možemo!

Premijer je ipak nastavio razgovor koji smo već počeli da snimamo, čega je Nikšić bio svjestan.

- Nisam pročitao šta ste objavili, ne pratim taj portal – odgovor je na pitanje šta će uraditi da zaštiti državno vlasništvo u Bosnalijeku.

Prenosimo transkript tog neugodnog razgovora.

ŽURNAL: Vlada ima 20 posto dionica u Bosnalijeku - kako je moguće da ne pratite ako neki medij objavi da uprava neracionalno raspolaže sredstvima a da se dividende godinama ne isplaćuju?
NIKŠIĆ: Dakle, ovaj, ne treba nam portal to objaviti da bi mi to uradili.

ŽURNAL: Dakle, Vi znate za to?
NIKŠIĆ: Da.

ŽURNAL: Pa šta radite povodom toga?
NIKŠIĆ: Što bih vam odgovorio? Vi niste javnost.

ŽURNAL: Ali jesu naši čitaoci.
NIKŠIĆ: Dobro, čitaoci su informisani, već ste im dali informaciju.

ŽURNAL: Njih zanima šta će Vlada uraditi povodom toga.
NIKŠIĆ: Znat će se šta će vlada uraditi.

ŽURNAL: Zasad ništa?
NIKŠIĆ: Nisam ja to rekao. Vama odgovaram da, što se vas tiče – ništa - a što se Vlade tiče, Vlada radi.

ŽURNAL: Nama odgovara da Vlada ponudi informaciju šta će uraditi.
NIKŠIĆ: Moram li čitati šta vi objavljujete?

Razgovor se ovdje nakratko prekinuo. Nikšić je odšetao nekoliko metara i potom se vratio. Uočio je vrlo "neobičan" detalj kod našeg novinara. On je, i to na press konferenciji, zamislite samo, imao uključen diktafon. Zbog toga je nazvan prevarantom!

NIKŠIĆ: Sine, prvo, ne volim raditi sa prevarantima. Ne možeš uključiti da snimaš i pričati sa mnom, ja ne volim raditi sa prevarantima.

ŽURNAL: Vi kažete da sam ja prevarant?
NIKŠIĆ: Da, da.
Sa mnom ne možete tako raditi, možete napisati šta god hoćete. Ne možete doći ovdje u štab Civilne zaštite...

ŽURNAL: Ali nemamo drugog načina...
NIKŠIĆ: Očito niste bitan mediji, varate na taj način. To je moje mišljenje.

ŽURNAL: Šta je prevara u ovome što smo objavili?
NIKŠIĆ: Ne znam šta ste objavili. Ne možete vi mene zaustaviti na ulici da mi pričate šta ste objavili. Ne moram pratiti to.

ŽURNAL: Ovo je pres konferencija. Vi ste premijer a ja novinar.
NIKŠIĆ: Dajte legitimaciju, koji ste novinar, gdje ste završili školu, fakultet, koji ste završili?

Na žalost, iako smo se uredno legitimirali i informirali premijera o nivou i kvalitetu obrazovanja, odgovore ipak nismo dobili.

NIKŠIĆ: To nije tema press konferencije. Možete uzeti napisati kakav sam, šta sam, ali sa mnom ne možete raditi na taj način. Imal neko da sam mu odbio izjavu? Nema. A zašto Vama odbijam? Pa eto vi se zapitajte...

Dok smo još uvijek bili “zapitani”, ljutitim tonom nam se obratio i Nikšićev zaštitar koji se nije želio predstaviti.

ZAŠTITAR: Ugrozili ste premijera.

ŽURNAL: S kim razgovaramo?
ZAŠTITAR: Ma nemoj, da mi praviš ovdje nake priče, nešto – daj biži ba.
Nemoj više tako da se ponašaš. Završen je press. Je li gospođa Raska (Raska Bračković-Denjalić op.a.) rekla da je završen press. Nemaš pravo postaviti pitanja, gotovo, gotovo. Jesmo'l se razumjeli?

ŽURNAL: Da li je to naredba?
ZAŠTITAR: Jeste naredba ovlaštenog službenog lica, valjda znate šta je to.

ŽURNAL: Kakva je naredba?
ZAŠTITAR: Ne možeš mi prilaziti ličnosti, ne mo'reš prilaziti kako ti hoćeš.


Dodatna “objašnjenja” dobili smo i od Raske Bračković-Denjalić, direktorice Ureda za odnose s javnošću. Objašnjeno nam je da za sve postoji protokol i da je jedini način da od Nikšića dobijemo odgovore o Bosnalijeku zvaničan zahtjev za razgovor.

Zvaničan zahtjev je upućen Uredu odmah nakon konferencije i nadamo se da ćemo konačno saznati kakav je stav Vlade o poslovanju Bosnalijeka. Sa tom namjerom smo i otišli na jednu od rijetkih prilika kada se premijeru može postaviti pitanje. Mislili smo da ćemo konačno saznati kako će Vlada zaštititi državnu imovinu, a dobili smo uvrede i optužbu za "ugrožavanje premijera". Zašto je pominjanje Bosnalijeka izazvalo bijes kod premijera, možemo samo pretpostavljati. Možda je Nikšićev tjelohranitelj preuranjeno dao sažet stav Vlade Federacije o pljački "Bosnalijeka": Daj, biži ba!

(--- NO LINKS ---)
 

Ono se oni na početku mandata vozaše nekakvim autobusom


Vlast rastrošna, posao "po babu", građanima sve teže




05.03.2012
Dženana Karabegović

Uprkos brojnim apelima domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka u BiH kako je neophodno ne samo smanjiti javnu upravu već i stati ukraj rastrošnosti koja vlada na svim nivoima vlasti, ništa bitnije se već godinama ne mijenja.

Novac se nemilice troši. Kupuju se novi džipovi koji koštaju 60 hiljada eura, a mjesečna primanja parlamentaraca su i deset puta veća nego prosječne plate bh. građana. Praktično, u Bosni i Hercegovini, u kratkom vremenskom periodu, obogatiti se mogu samo izabrani predstavnici vlasti.
Damir Ćosić
​​
Plate zaposlenih u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini najveće su u Evropi. U proteklih pet godina sa 11 posto bruto društvenog proizvoda, potrošnja na plate u tom sektoru povećana je na 13 posto, upozoravaju u Svjetskoj banci.

Poređenja radi, izdvajanja na plate činovnika u regiji i zemljama Evropske unije duplo su manje.

Damir Ćosić, ekonomista Svjetske banke u BiH, kaže da je takvo stanje neodrživo s obzirom na ekonomsku situaciju u državi.

„Preporuka šta i kako uraditi je da se uspostave adekvatne kontrole i adekvatni sistemi praćenja broja javnih zaposlenih“, ističe Ćosić.

Kolač vlasti i klijentela klijentele

U Bosni i Hercegovini postala je praksa da svaka nova vlast u javnom sektoru zapošljava „svoje ljude“. Najviše računa se vodi o tome da su osobe politički lojalne i u rodbinskoj vezi sa aktuelnim vlastodršcima. Posljednji primjer je izbor Ilije Džombića u Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. On je, naime, rođak aktuelnog premijera tog bh. entiteta Aleksandra Džombića. O tome Miroslav Kojić iz SDS-a kaže:
Slučaj Džombić: U BiH hara nepotizam

„Čovjek je napisao šest udžbenika, osam naučnoistraživačkih radova, 65 mentorstva, nekakvih pristupa seminarima, čudima, a rođen 1977. godine. Svaka mu čast - Nikola Tesla je mala maca u odnosu na njega.“

Javnost je ostala šokirana i kada je u prošloj godini SDP-ovac Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, imenovao svog brata za jednog od direktora Javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“. Prvi čovjek Federalne vlade odluku nije smatrao sukobom interesa.

„Čovjek o kome govorite je došao u žižu kao moj brat, a ne kao stručnjak. On nije imenovan tamo kao moj brat - i neću ni povući odluku zato što je moj brat“, kazao je on.

Mirsad Nikšić, koga predsjednik federalne Vlade naziva stručnjakom, nedavno je budžetskim novcem kupio službeni džip u vrijednosti od 60 hiljada eura. Inače, to je jedan od pet terenaca koliko je nabavila Uprava Javnog preduzeća “Autoceste Federacije BiH”, gdje je Nikšić jedan od direktora i za što je potrošeno oko 250 hiljada eura. Istovremeno, postavlja se pitanje gdje će volksvagenove terence voziti ako se u obzir uzme činjenica da su u proteklih deset godina od 330 kilometara Koridora Vc kroz BiH izgrađena 32.

„Svaka od partija se ponaša kao Savez komunista bivši - ima svoju klijentelu kojoj kad osvoji kolač vlasti mora naći posao u državnim službama. Ta klijentela ima zatim svoju klijentelu“, ističe ekonomski analitičar Žarko Papić.

Asim Metiljević, novinar sedmičnika “Slobodna Bosna” kaže:

„Standard zaposlenih u administraciji ne prati standard realnog sektora od kojeg živi. Oni za sebe imaju uvijek dovoljno novaca da održavaju uvijek nezasluženo visoki standard. A ako nemaju sredstava, onda uzmu kredit. I tako je cijeli MMF-ov kredit, odnosno ova trećina nepotrošena, da se održava njihov standard.“

Institucije kao servisi šest lidera

I najnovije istraživanje Centara civilnih inicijativa ukazuje da nova vlast nije ispunila niti jedno od predizbornih obećanja, odnosno nije ništa urađeno da se ekonomija oporavi, a broj nezaposlenih smanji. Adis Arapović, predstavnik te nevladine organizacije, navodi da su najznačajniji rezultati federalne Vlade, 402 odluke koje se odnose na razrješenja i imenovanja na dužnostima u različitim institucijama, upravnim i nadzornim odborima.
Adis Arapović
​​
„Možemo govoriti i o tome da su i radna mjesta u narodnim pozorištima političke pozicije. To je posljedica određene politizacije društva - i to nikako ne može voditi ka dobrom“, smatra Arapović.

Uprkos brojnim apelima domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka u Bosni i Hercegovini kako je neophodno ne samo smanjiti javnu upravu već i stati u kraj rastrošnosti koja vlada na svim nivoima vlasti, ništa bitnije se već godinama ne mijenja. Naprotiv. Novac se nemilice troši.

Mjesečna primanja parlamentaraca su i deset puta veća nego što su prosječne plate bh. građana.

Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu i poslanica u bh. Parlamentu, kaže da su sve inicijative za promjenu takvog stanja propale.

„Odredba koja stoji u Ustavu da se plate izabranih dužnosnika ne mogu smanjivati u vrijeme njihovog mandata, znači da praktično otkako je donesen Dejtonski mirovni sporazum mi smo mogli imati samo trend rasta plata, a ni slučajno smanjenja plata. Nažalost“, kaže Hadžiahmetović.

I dok se izabrani predstavnici vlasti u kratkom vremenskom periodu mogu obogatiti, građani BiH žive sve teže. Imaju najveće troškove života u odnosu na cijelu regiju, dok su im mjesečna primanja među najnižim u okruženju. Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u tom bh. entitetu u januaru ove godine iznosila je 910 eura, a prosječna isplaćena neto plata 409 eura. O tome postoji li rješenje da se izađe iz sadašnje situacije, Žarko Papić kaže:

„Uvijek sam bio protiv uplitanja OHR-a u unutrašnje političke poslove, ali nikako ne razumijem zašto se neka od međunarodnih organizacija - MMF, ne uplete na način da postavi tvrde kriterije. Ali sve mi se čini da bez totalnog razvoja socijalne i ekonomske situacije u BiH niko sebi doći neće. Govorim prije svega o vladajućim partijama. Vi imate sistem u kome ne postoje institucije, nego postoji šest lidera. Tih šest lidera institucije koriste kao svoj servis. Dok se iz tog kruga ne izađe, mi smo na pragu ozbiljnih problema.“
 

Šta bi se dogodilo kada bi se naša vlada odjednom našla u pustinji?- Prvi dan bi se čudili. Drugi dan bi imali sastanak. Treći dan bi poskupio pijesak!  

STOKA...koju na zalost izabrasmo...

CCI: Paramentarci BiH su najplaćeniji i najlošiji u regionu

Jedna sjednica građane je koštala oko 130.000 KM, dok je jedan usvojeni zakon koštao 295.000 KM, kažu u CCI. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u 2011. godini usvojila je 12 zakona, dok je za 10 mjeseci Sabor Republike Hrvatske usvojio 233 zakona, a Narodna skupština Republike Srbije 206 zakona, rečeno je na današnjoj pres-konferenciji Centara civilnih inicijativa (CCI).

Prezentirajući rad PSBiH u protekloj godini Ivica Ćavar, koordinator CCI-a za praćenja rada PSBiH naglasio je da još nije zapamćeno da je PS oborio više zakona (15) nego što ih je usvojio, dok je oko 80 posto zakona od 2006. do 2011. godine oboreno zbog entitetskog glasanja zastupnika iz Republike Srpske.

Budući da su oba doma Parlamentarne skupštine BiH u protekloj godini održala 27 plenarnih sjednica, a imajući u vidu da su mjesečna primanja državnog zastupnika i delegata između 5.000 i 7.500, jedna sjednica građane je koštala oko 130.000 KM, dok je jedan usvojeni zakon koštao 295.000 KM.

"Državni zastupnik za trajanje četverogodišnjeg mandata može zaraditi u prosjeku 300.000 KM, dok će za isti novac građanin s prosječnom plaćom u BiH raditi 30 godina", ilustrirao je Ćavar.

Ćavar stoga ističe da su zastupnici PSBiH najplaćeniji u regiji s najlošijim rezultatima, a posebno jer su svi usvojeni zakoni izmjene i dopune već postojećih zakona, dok su zakoni u parlamentarnoj proceduri 'boravili' u prosjeku osam mjeseci.

Kako smatraju u CCI-u, ukoliko se nastavi ovakva 'dinamika' usvajanja zakona BiH u Evropsku uniju neće stići nikada, a posebno jer 30 mjera koje su potrebne za ispunjavanje uvjeta i koje su trebale biti usvojene najkasnije do 2011. godine još čekaju.

Ni Vijeće ministara BiH nije zabilježilo značajnije rezultate, a CCI koordinator za praćenja rada Vijeća ministara BiH Denis Telić naglašava da je bh. vlada jedina u regionu koja u prvih pet mjeseci 2011. nije utvrdila nijedan zakon.

Poređenja radi, dok je VMBiH u prošloj godini utvrdilo 25 zakona, Vlada Crne Gore utvrdila je 151 zakon ili šest puta više, Srbije 211 zakona ili 8,5 puta više, a Vlada Hrvatske deset puta više jer je utvrdila 257 zakonskih rješenja.

Tri državna ministarstva (vanjskih poslova, za ljudska prava i izbjeglice te odbrane) u 2011. nisu utvrdila nijedan zakon, dok je Ministarstvo pravde BiH utvrdilo najviše zakona, njih osam, a samo jedan prošao parlamentarnu proceduru.

Govoreći o sporosti formiranja novog Vijeća ministara nakon izbora u 2010., koje je trajalo oko 16 mjeseci, glasnogovornica CCI-a Majda Behrem-Stojanov precizira da je novi saziv počeo raditi kršeći zakon o ravnopravnosti, jer u tom sazivu „nema mjesta ni za jednu ženu, da ne govorimo o drugim kršenjima zakona“.

Na kraju su podsjetili da je stopa nezaposlenosti u BiH 43,6 posto, a jedino su od zemalja regije iza BiH Makedonija i Kosovo, te naglašavaju da je vrijednost potrošačke korpe porasla za 160, a prosječna plaća za 11 KM.