|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Foto / Video
Božiæni koncert Slovenaca u Tuzli
"Raspjevane božiæne pahuljice"/"Pojoèe božiène snežinke" naziv je koncerta koji je uprilièen u subotu uveèer u Bosanskom kulturnom centru Tuzla. Koncert je održan u organizaciji Udruženja graðana slovenaèkog porijekla Tuzla i u saradnji sa uredom Vlade Republike Slovenije za Slovence u svijetu, a u povodu predstojeæih božiænih blagdana.
Prema rijeèima Dragiæe Tešiæ, predsjednice Udruženja graðana slovenaèkog porijekla Tuzla, ovo je prvi put da su „Slovenèice“ organizovale samostalni božiæni koncert.
- Ideja za organizaciju ovog koncerta potekla od èlanova našeg udruženja. I prije smo nastupali na božiænim koncertima, no ovoga puta graðanima Tuzle smo poklonili naš samostalni koncert. Ostvarili smo dobru saradnju sa svim udruženjima Slovenaca koja djeluju na podruèju Bosne i Hercegovine i skupa realiziramo pojedine projekte. Cilj je da se meðusobno družimo, razmjenjujemo ideje, ali i da zajedno nastupamo prema Vladi Slovenije koja nam pruža finansijsku podršku. Kada je u pitanju Tuzla, dobra saradnja je ostvarena sa udruženjima koja okupljaju druge nacionalne manjine – kazala je Tešiæ.
Božiænu radost za sve prisutne pronijeli su Ženski zbor "Slovenèice" sa gostima Ženski hor Srednje muzièke škola Tuzla i Kamernim orkestrom "Grasiozo". Uz njih nastupile su i vokalne solistice Mateja Èarman Skelo, mezzosopran iz Slovenije, Dženana Huseinagiæ i Mirela Ibrahimoviæ Mehanoviæ soprani iz Tuzle. Bogat repertoar obilovao je božiænim pjesmama koje su izvedene na slovenaèkom, bosanskom, latinskom, francuskom i engleskom jeziku. Tako su izvedena èuvena djela Baha, Kaèinija preko Hajdna do Ofenbaha. Hor je nastupio pod dirigetskom palicom profesorice Lejle Mulaosmanoviæ, a korepetitorke su bile Zrinka Andrejaš i Sarah Skopljak.
Udruženje graðana slovenaèkog porijekla Tuzla osnovano je 1993. godine. Uz brojne aktivnosti udruženja, bitno je izdvojiti nastavu slovenskoga jezika, ženski pjevaèki zbor „Slovenèice“, kao i manifestacije koje se organiziraju jednom godišnje: sveèana akademija posveæena Danu kulture (8. februara) i Danu državnosti (25. juna), te „Miklavževanje“ (6. decembra). U organizaciji Udruženja održavane su mnoge priredbe, akademije i koncerti. Gostovali su brojni slovenski zborovi, umjetnici i ansambli. Udruženje se svih ovih godina aktivno ukljuèivalo u dogaðaje na lokalnom nivou, te je svojim djelovanjem kontinuirano doprinosilo jaèanju veza i meðusobnog razumijevanja izmeðu Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Organizaciju ovog koncerta pomogao je Bosanski kulturni centar, Opština Tuzla i NLB banka.
(Tuzlarije.net)
|
|
07-12-2013 at 22:17 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Uz besplatno švaranje malih i velih lica
Švare proslavile svoj prvi roðendan
Tuzlanske „Švare“ danas su u igraonici u caffe baru „Toranj“ proslavile svoj prvi roðendan.
"Švare" su dvije djevojke, Lana i Nina, koje svoje slobodno vrijeme posveæuju volontiranju, pomaganju bolesnim i starijim èlanovima naše zajednice, ali i koje kroz svoje kreativno edukativne radionice pomažu i djeci sa poteškoæama u razvoju, djeci povratnicima, socijalno - ekonomsko ugroženoj djeci, djeci s ulice, te kroz svoj rad nastoje da djeca imaju sretnije i radosnije odrastanje.
- Neopisiv je osjeæaj vidjeti nasmijana lica mališana i osjetiti svu tu energiju koju oni proizvode tokom oslikavanja lica. Naša želja je bila da prvi roðendan proslavimo sa djecom i da ih uèinimo sretnima. Za njih smo pripremili mnoštvo sadržaja tako da su mališani bili više nego zadovoljni - izjavila je Švaralica Nina.
Ukrašavajuæi djeèija lica ekološkim bojama koje se lako skidaju i nemaju štetnog dejstva na kožu, „Švare“ su uljepšale dan mališanima, a njihove roditelje uèinile zadovoljnijima.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 08-12-2013 at 15:49 GMT]
|
|
08-12-2013 at 15:48 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Kantonalno takmièenje u karateu
Devet medalja za takmièare KBS „STORM“ Tuzla
Na održanom Kantonalnom takmièenju u Gradaècu u nedjelju 08.12.2013 godine, na kome je uèešæe uzelo preko 400 takmièara, èlanovi KBS STORM Tuzla su ostvarili zapažene rezultate osvojivsi ukupno devet medalja i to tri zlatne, dvije srebrene i èetiri bronzane medalje.
Medalje su osvojili:
1. Mirza Aljic, borbe djecaci + 45 kg 1.mjesto
2. Amina Fejzic, borbe djevojcice - 37 kg 1.mjesto
3. Jasmina Sabic, kate djevojcice zuti pojas 1. mjesto
4. Edin Tankic, borbe junior - 68 kg 2.mjesto
5. Blagojeviæ Dajana, borbe juniorke - 59 kg 2. mjesto
6. Amina Secerovic, kate djevojcice 9 godina 3. mjesto
7. Abdulhalim Karabegoviæ, kate djecaci 8 godina 3.mjesto
8. Kata tim djevojcice 9 godina : Amina Secerovic, Ivona Kreitmayer, Selma Mujic, 3. mjesto
9. Goran Grbic, borbe junior - 75 kg 3.mjesto
Uèesnièke medalje su dobili : Adna Omerbegovic, Nina Delalic, Lejla Topic i Ajla Hadzic.
Takoðer, èlanica Edina Aliæ je položila za zvanje kantonalnog sudije.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 09-12-2013 at 10:10 GMT]
[Edited by cupo on 09-12-2013 at 10:11 GMT]
|
|
09-12-2013 at 10:09 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Obilježen Meðunarodni dan ljudskih prava
U okviru projekta „Prevention of torture and Comprehensive rehabilitation of torture victims in Northeast Bosnia and Herzegovina”, koji je finansiran od strane EU, a koji implementiraju Vive Žene u partnerstvu sa Biroom za ljudska prava Tuzla, u Tuzli je obilježen Meðunarodni dan ljudskih prava uz javnu manifestaciju pod nazivom „Svijet bez torture”.
Kako su poruèili organizatori, obilježavanjem ovog dana žele privuæi pažnju graðana Tuzle, Tuzlanskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine, te ih potaknuti na razmišljanje o njihovim neotuðivim pravima ujedno ih podsjeæajuæi da ona pripadaju svim ljudima bez obzira na rasu, spol/rod, nacionalnost, vjersku pripadnost ili bilo koju drugu razlièitost meðu njima.
- Biro za ljudska prava veæ šesnaestu godinu zaredom organizuje ovu manifestaciju, a veæ zadnje tri godine slogan je „Svijet bez torture“. Obzirom da je ova akcija tradicionalna, mislim da smo uspjeli uticati na svijest graðana te su oni veæ nauèili da je 10.decembar Meðunarodni dan ljudskih prava. Da li uspijemo pokrenuti nekoga da se poène ozbiljnije baviti ovom problematikom to ne mogu reæi, ali znam sigurno da je jako puno ljudi ukljuèeno u organizaciju ovog dogoðaja i to je taj neki pomak, zapravo to je ono što želimo – kazala je Ivana Moskoviæ, koordinatorica Omladinskog ogranka Biroa za ljudska prava Tuzla.
Prvi dio obilježavanja, u kojem su bili ukljuèeni volonteri Biroa za ljudska prava, Lokalnog volonterskog servisa i Omladinska grupa ORC-a, raaliziran je na Korzou dok je oficijelni dio manifestacije, održan u Kuæi plamena mira. Uèesnici u programu bili su uèenici Gimnazije Ismet Mujezinoviæ, Elektrotehnièke škole Tuzla, I osnovne škole Živinice, OŠ „Pasci” i KŠC „Sv. Franjo” Tuzla, Modni studio „Fashion” i Meðunarodni orkestar Balsika.
(Tuzlarije.net)
|
|
10-12-2013 at 12:52 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Prvi bosanski film s kung-fu motivima
„Gorèina osvete“ 19. decembra pred publikom u Tuzli
„Gorèina osvete“ naziv je prvog bosanskohercegovaèkog film sa kung-fu motivima, koji æe biti premijerno prikazan u tuzlanskom BKC-u, 19. decembra 2013. godine, najavljeno je na današnjoj press konferenciji u Tuzli. Novinarima su se obratili Damir Piriæ, režiser filma, Emir Tupkoviæ, scenarista, Samir Neimarlija, direktor fotografije, Irfan Kasumoviæ, glumac i mr.sc. Semir Fejziæ, direktor JU BKC TK Tuzla.
U julu ove godine navršilo se 40 godina od smrti Bruce Lee-a, velikog èovjeka, glumca, sportiste, majstora borilaèkih vještina i zasigurno jednog od najuticajnijih liènosti 20. stoljeæa. Živio je 32 godine, snimio pet velikih filmova i ovaj svijet ga nikada neæe zaboraviti.
Film "Gorèina osvete" je posveæen sjeæanju na Bruce Lee-a i skroman je doprinos obilježavanju ovog tužnog jubileja.
"Gorèina osvete" je jedna bosanska prièa, zaèinjena motivima, dijalozima i akcijom kao iz nekog kineskog kung fu filma o neznanom junaku koji doðe u selo, spasi selo i ode u planinu.
- I dalje prateæi tu tradiciju kung fu filmova odluèili smo se i za naziv filma koji nam u samom startu otkriva temu i ideju skoro polovine filma, govori nam da æe tu biti neka osveta i da æe ona biti gorka ali naš junak, naš "vojnik Gorèin" ne dolazi primarno iz te tradicije, on dolazi iz našeg bosanskog miljea u kojem vladaju drugaèija pravila i vrijednosti. Ideja da u jednom filmu treba pomiriti dvije tradicije, kinesku i bosansku, ideja koju su mi predoèili Sadik Karahasanoviæ i Emir Tupkoviæ kao inicijatori snimanja ovog filma, me u prvi mah šokirala, ali veæ nakon nekoliko trenutaka, nakon spoznaje da u Tuzli neko želi da snimi film i da je istinski spreman da veæ sljedeæeg jutra ustane i poène se konkretno baviti materijalizacijom svoje vizije, ja sam morao da kažem DA ovom projektu – rekao je je Damir Piriæ, režiser filma.
Prièa koja se provlaèi kroz film je smještena u okolinu Tuzle i ima odlike sliènih prièa koje smo imali priliku gledati u visokobudžetnim kung fu filmovima iz amerièke produkcije, koji su na ovim prostorima krajem osamdesetih bili izuzetno popularni.
Scene borbe, osvete, jedinstva duha i tijela, upakovane u bosanski ambijent sa likovima iz našeg susjedstva sigurno æe biti zanimljivi ovdašnjoj publici. Scene su snimane u Tuzli, Sapni i drugim dijelovima Tuzlanskog kantona, a prve reakcije ekipe koja realizuje niskobudžetnu produkciju su daleko iznad oèekivanja.
Glumaèku ekipu najveæim dijelom èime èlanovi Kung Fu Wu Shu Centra za obuku u Bosni i Hercegovini iz Tuzle.
- Pozitivna energija i dobra kreativna atmosfera je trajala cijelo vrijeme snimanja ovog filma. Zahvaljujuæi predanosti i posveæenosti koju je ova ekipa iskazivala na svakom setu, u svakom trenutku, kolega Samir Neimarlija i ja smo imali dojam da radimo najvažniju i u isto vrijeme najzabavniju stvar na svijetu – napomenuo je Damir Piriæ.
- Ideja za nastanak filma rodila se 2010.godine skupa sa mojim kung – fu uèiteljem Sadikom Karahasanoviæem, koji je inaèe struèni savjetnik za borilaèke vještine. Razmatrali smo na koji naèin da realizujemo ovaj film i smatrali smo da treba da ima tri osnovne odrednice koje bi ga odjeljivale od ostalih filmova koji su plasirani na našim prostorima. U filmu smo znaèi izbjegli ratnu tematiku, a bavi se atraktivnom temom, kung-fu. U filmu sudjeluju samo amateri i treæa stvar, bez obzira na sredstva sa kojima nismo raspolagali, ipak smo uspjeli da po svaku cijenu snimimo film – rekao je Emir Tupkoviæ, scenarista filma.
Pogledajte šta je još reèeno o filmu „Gorèina osvete“ na press konferenciji.
Koproducent filma je BKC-a Tuzla, a premijera je 19. decembra 2013. godine u velikoj sali BKC-a Tuzla, sa poèetkom u 20. sati. Ulaz za posjetioce je besplatan.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 10-12-2013 at 13:36 GMT]
|
|
10-12-2013 at 13:31 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Svetlana Kitiæ promovisala knjigu u Tuzli
Emotivna prièa o životu legende
Proslavljena rukometašica Svetlana Ceca Kitiæ, inaèe roðena Tuzlanka, u utorak je u prostorijama Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli promovisala autobiografsku knjigu koja nosi naslov “Svetlana Ceca Kitiæ”. O knjizi su govorili Branko Dešiæ i Alija Hasiæ, a prisutnima se obratila i sama autorica. Promociju knjige podržao je Ženski rukometni klub Jedinstvo, u kojem je ova, nekada najbolja svjetska rukometašica, poèela svoju profesionalnu karijeru.
Iz pera Svetlane Vujèiæ, dugogodišnje Cecine prijateljice i saigraèice, u knjizi je opisan skoro cijeli Cecin život, djetinjstvo, dolazak u Beograd, klupski i reprezentativni uspjeh. Knjiga govori i o majci troje djece, supruzi i baki, o ženi koja svojom pojavom i dalje mami uzdahe gdje god da se pojavi.
Ceca je bilo više nego uzbuðena obzirom da je, kako kaže, promocija održana u njenoj Tuzli. „Zaista mi je bilo stalo da napravim promociju u Tuzli i trebala sam to uraditi mnogo ranije. Tuzla je moj grad i osjeæam ga kao moje rodno mjesto. Najteže mi je prièati o sebi jer mislim da o èovjeku najbolje govore njegova djela. Ja sam, kada je u pitanju rukomet, mnogo toga rekla. Kroz knjigu sam želila prikazati kako nije uopšte teško doæi do vrha ako nešto uistinu želiš i voliš. Nisam bila pošteðena, kao ni svaka druga žena, ni ljubavi, ni smijeha, ni suza, ni tragedija. Takoðer, niti jednog trenutka nisam željela da se odrièem majèinstva, jer svaka žena sanja da postane majka. Imala sam zapravo jedan sasvim normalan život uz uspješnu karijeru“, kazala je Ceca.
Pogledajte šta je još isprièala o svom životu.
Iako trenutno živi i radi u Beogradu, nije iskljuèeno da æe se nekada vratiti u BiH, a svoju pomoæ je ponudila OŽRK Jedinstvo Tuzla. Na promociji su bili prisutni brojni sportisti kao i Cecini roditelji koji žive u Tuzli.
Prisjeæanje na Cecine poèetke sa prisutnima je podijelio i profesor Branko Dešiæ, èovjek koji je otkrio njen talenat i uveo je u svijet rukometa.
O vremenu kada se Ceca nakon agresije vratila u Tuzlu govorio je Alija Hasiæ, predsjednik Skupštine kluba OŽRK Jedinstvo Tuzla.
- U to doba ona nam je dosta pomogla svojim igrama, a takoðer nastupala je i za rukometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Obavljala je i funkciju direktorice Rukometnog kluba Jedinstvo i to izuzetno uspješno. Sticajem okolnosti, put je odveo ponovo u Beograd, tako da nismo uspjeli završiti ono što smo bili poèeli – istakao je Hasiæ.
Ceca je sa Radnièkim iz Beograda osvojila Europski kup prvaka 1980. godine, te Kup pobjednika kupova 1984. i 1986. godine. Igraèku je rukometnu karijeru okonèala 2006. u 46. godini života, a iduæe 2 godine obavljala je dužnost sportske direktorice ženske rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, da bi se zatim opet aktivirala kao igraèica u Radnièkom.
Sa reprezentacijom Jugoslavije, Ceca je osvojila srebrenu medalju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, te zlato u Los Angelesu èetiri godine kasnije. 1982. godine, Kitiæ je sa jugoslovenskom reprezentacijom osvojila treæe mjesto na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Maðarskoj.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 10-12-2013 at 22:24 GMT]
|
|
10-12-2013 at 21:53 |
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|