Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Da vam oprièam
Hromi Dabiæ
O istjerivanju ðavola
Iz Bijelog Polja zove me Božo Koprivica i obavještava me, kao èlan žirija, da sam dobio Ratkoviæevu nagradu. Naravno da je neæu primiti, velim Božu. Iz razgovora s njim izdvajam jedan detalj. - Mislio sam, rekao je, da bi to bio tvoj povratak zavièaju. - Ja imam zavièaj na polici. Dovoljno je da pomenem Laliæeve i Zogoviæeve knjige. A živo mi se jebe za zavièaj o kojem ti govoriš.
Evo obrazloženja, upuæenog žiriju, zašto nagradu odbijam:
Obaviješten sam da ste mi za knjigu pjesama Rastanak s Arencanom dodijelili nagradu Rista Ratkoviæa. Na èemu vam zahvaljujem. Zahvaljujem se i sarajevskom pjesniku Milu Stojiæu, koji je za tu nagradu, meðu ostalim pjesnicima iz BiH, predložio i mene.
Nažalost, prisiljen sam da je odbijem. Jer je ta nagrada svojedobno dodijeljena Radovanu Karadžiæu, èim je opoganjena. A zna se kako se postupa kad ko crkvu opogani: zovne se pop da je okadi i da molitvom istjera ðavola. Iz Ratkoviæeve nagrade nije istjeran ðavo zvani Hromi Dabiæ.
U današnjoj Crnoj Gori, uporno i metodièno, šuti se o svemu što se dogaðalo u ratu, pa i o Ratkoviæevoj nagradi kojom je okiæen durmitorski Istrebljivaè. Protiv te èinjenice potpisnik ovih redova ne može ništa, ali odbija da bude umiješan u bilo koji oblik crnogorskog besramlja.
Ukoliko bih primio tu nagradu, javno bih podržao dogovorenu šutnju iza koje stoji najmanje devedeset posto crnogorskih pravoslavaca. Što me ne èudi. Jer u ratu su najmanje devedeset posto tih pravoslavaca zdušno podržavali ono što se danas mora zaboraviti.
Rekao sam javno, valjda desetak puta, da sam pet posto Crnogorac: sve preko toga bilo bi višak koji mi ne bi dao da živim kako bog zapovijeda. U tih pet posto spada i ono što sam nauèio od majke: pamæenje ljudskih djela, i zlih i dobrih, najviša je, možda i jedina ljudska pravda na zemlji. Tu Crnu Goru neæu pustiti da odumre u meni. Zato neæu da išta zaboravim. Bio bih veæi nitkov od Kilibarde kad bih pristao zaboraviti da je Istrebljivaèu data nagrada koja nosi ime jednog od pjesnika iz èijih stihova sam u mladosti uèio šta je èarolija poezije. Dali dželatu nagradu, i nakon toga - nikom ništa! Rijeè je o onom Ništa koje bije iz gotovo svega što nudi Suverena. I Ratkoviæeva nagrada, kakva je danas, spada u to Ništa. Moje odbijanje nagrade je i izraz prijezira prema Crnoj Gori, koja svoju samobitnost temelji na zaboravu. A još Seneka je znao: gdje prestaje pamæenje, tu poèinje barbarstvo. Crna Gora je danas barbarskija no u doba vladike Danila.
Imao bih mnogo šta reæi o crnogorskom zaboravu, obaveznom, jer tako hoæe Milo Ðukanoviæ i njegova glava, vazda dignuta kao u lipicanera, ali æu radije podijeliti s vama jednu uspomenu. Na Ratkoviæeve veèeri pozvalo Milana Nenadiæa, pjesnika iz Bosne, koji je davno prešao u Beograd, gdje je prozvan prvo Milan Svinja, potom je ime otpalo i ostala samo Svinja. Prièali su mi brojne podvige kojim je izborio tu titulu, ali sam sve zaboravio, osim jednog. Desanku Maksimoviæ, nakon njene književne veèeri, Svinja je pitao: "Baba! Bi li se ti j***** u guzicu?"
I doveo Svinja žensku u Bijelo Polje, na te veèeri, èini mi se da je i ona bila pjesnikinja. Svinja se nad njom iživljavao pred nama, koji smo s njima sjedili u hotelu, sve dok ženska nije ustala i rekla: "Odoh da se utopim." I utopi se, kako je obeæala, negdje kod mosta na Limu. Ali se desili blizu ribari i izvukli je. I dovedu je natrag, mokru, još se s nje cijedila voda. Svinja ustaje iza stola, odmahuje rukom s kažiprstom ispruženim kao kad uèitelj ðaka udaljuje s èasa, i dere se: "Marš u reku!"
Danas mi je nevjerovatno da sam s mnogim od pisaca, pozivanih iz svih krajeva Bivše, u vrijeme tih veèeri sjedio u hotelu, divanio s njima, a nisam se nikad upitao: "Što se ne prevare da i mene zovnu na te veèeri?" Ima jedan Dragomir Brajkoviæ, zovemo ga Švero, koji je na te veèeri pozivan bar desetak puta, a ja nikad nisam pomislio: "Što njega stalno zovu, a mene nikad, nije Švero od mene bolji pjesnik!" Niti sam onog ljeta pomislio: "Evo, zovnuli su i Svinju, da limske lipljane nahrani svježom žensketinom, a mene jok." Meni je onda bilo prirodno, po sebi razumljivo da za te veèeri ne dolazim u obzir! Pa se pitam: ti, što su organizirali te veèeri, kakvi su to ljudi bili?
Danas mi je drago. Nakon što su se kilibardiæi popišali na Ratkoviæa, volim što me na tim veèerima nikad nije bilo. I što me nikad neæe biti.
P. S. Krasno je kad ti odasvud èestitaju ne zato što si dobio veæ zato što si odbio nagradu. Nisam odolio kušnji da navedem odlomak poruke iz Amerike. Esad Krcic, glavni urednik Bosnjaci.Net New York, sa "prekookeanske daljine", najsrdaènije mi èestita "na odbijanju Ratkoviceve nagrade", "na cijim pjesnickim vecerima su sa ushicenjem citani stihovi najveceg ratnog zlocinca Karadzica, bas u vaktu kada su na samo desetinu kilometara od vaseg rodnog Bijelog Polja ubijani neduzni civili bosnjacke nacionalnosti. Ujedno najsrdacnije Vam se zahvaljujem sto ste nam prvi dan Ramazanskog posta uljepsali vasom odlukom i pismom za javnost!"
|
05-09-2008 at 12:33 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Sedmi dan
Jabuke Nedžada Brankoviæa
Pokušavam precizno definirati "Brankoviæev pouèak", koji glasi: "Ukoliko ste dovoljno drski, beskrupulozni i cinièni, a pripadate vladajuæim politièkim strukturama i(li) vrhovima ovdašnjih vjerskih zajednica, vaš kriminal ostat æe nesankcioniran, osim ukoliko ne izvršite oružanu pljaèku banke, a i tada pod uvjetom da ne ubijete više od dvoje ljudi"
O premijeru Federacije Bosne i Hercegovine teško je napisati samo prvu reèenicu. I upravo dok se muèim, kolega mi prièa da na televiziji Hayat ide najava ramazanskog iftara s gostom Nedžadom Brankoviæem. Oèito, iftar je snimljen ranije jer u najavi emisije ide Brankoviæeva reèenica: "Jedne prilike mi je gost ušao u kuæu i zaèuðeno me pitao kako to da nemate 30 soba. Ja sam mu odgovorio: ´Da, lijepo, nemam, ali zato imam 200 jabuka, svaka jabuka je moja soba!´"
I eto sjajnog poèetka mog teksta. Naime, juèer (u utorak 9. 9. 2008.) Centralna izborna komisija BiH (CIK) nije ispunila nalog Državnog suda BiH da raspravlja o dokazima o sukobu interesa federalnog premijera Nedžada Brankoviæa, proglasivši se "nenadležnom". Ja nisam iznenaðen odlukom CIKBiH jer pripadam informiranim koji su još prije nekoliko dana znali kakva æe odluka biti. Od tada u glavi pokušavam precizno definirati "Brankoviæev pouèak", koji glasi: "Ukoliko ste dovoljno drski, beskrupulozni i cinièni, a pripadate vladajuæim politièkim strukturama i(li) vrhovima ovdašnjih vjerskih zajednica, vaš kriminal ostat æe nesankcioniran, osim ukoliko ne izvršite oružanu pljaèku banke, a i tada pod uvjetom da ne ubijete više od dvoje ljudi."
Nedžad Brankoviæ nije nikada izvršio oružanu pljaèku banke s ljudskim žrtvama te je, u skladu s istoimenim pouèkom, još uvijek na slobodi. Dani su u posljednje èetiri godine objavili debeo dossier dokaza o mnogobrojnim "jabukama Nedžada Brankoviæa". Dva puta su, nakon tekstova iz Dana, u "jabuke" zagrizli njegove kolege iz Federalne vlade: jednom mu je propao deal po kojem je jedna šatro austrijska firma trebala u bescjenje dobiti vlasništvo nad infrastrukturom za kljuènu informatièku magistralu optièkih kablova u zemlji; drugi put se, uhvaæen u "pekmezu od jabuka" do lakata, kolegama ministrima izvinio i priznao da je Memorandum o HT-u Mostar, koji je u jednoj jablanièkoj kafani dogovorio s direktorom HT-a Zagreb Ivicom Mudriniæem, štetan po interese Federacije u federalnom telekom operateru.
Prije nego što je postao ministar, Brankoviæ je bio direktor Energoinvesta. I pored mnogobrojnih dokaza o jabukama u tadašnjoj rasprodaji milionske imovine ove kompanije u inozemstvu, nadležno tužilaštvo nije reagiralo. Kada je postao ministar, pomogao je tadašnjem premijeru Ahmetu Hadžipašiæu da konzorciju INA-MOL, uz milionski "honorar", prepusti sarajevski Energopetrol i praktièni monopol na naftno tržište u Bosni i Hercegovini. Kada je postao premijer, uèinio je sve da federalni terminali za naftu u Ploèama i Federaciji nikada ne prorade. Zato i danas graðani i preduzeæa u našoj zemlji plaæaju gorivo nekoliko feninga jeftinije nego u julu, iako je od tada nafta na svjetskom tržištu, a to je bio razlog poskupljenja, pojeftinila 40 procenata. (Treba uoèiti da je INA u Hrvatskoj cijene goriva korigirala u skladu s cijenama na svjetskom tržištu.)
Preskaèem mnogo Brankoviæevih jabuka (ukljuèujuæi i deal o prodaji mostarskog Aluminija s Mijom Brajkoviæem) i dolazim do ove s poèetka teksta. Kad sam, prije nekoliko mjeseci, otkrio èinjenicu da vlada premijera Nedžada Brankoviæa sklapa višemilionske poslove sa slovenskim fondom, kojim upravlja Društvo u kojem je Nedžad Brankoviæ najveæi pojedinaèni dionièar - Brankoviæ mi je, u pismu upuæenom Danima, predložio psihijatrijsko lijeèenje. Nakon toga je Transparency International uputio zahtjev Državnom sudu BiH da razmatra Brankoviæev evidentni sukob interesa. Kad je Državni sud naložio CIK-u da to uèini, oni su se proglasili nenadležnim, prosljeðujuæi sluèaj federalnom nadležnom organu. Odlièno su napravili, za Brankoviæa: u Federaciji, za razliku od Republike Srpske i Distrikta Brèko, ne samo da ne postoji organ nadležan za utvrðivanje sukoba interesa entitetskih funkcionera veæ ni potrebna legislativa za njegovo formiranje nije usvojena!? U meðuvremenu, da li premijer Brankoviæ, da li vlasnik Društva za upravljanje fondovima, poruèio je novinarima da je svoje dionice Društva -prodao.
Èinjenica da su "uzgajivaèi jabuka", poput Nedžada Brankoviæa, još uvijek na slobodi puno govori o državi, o nivou kriminala i pravosuðu u njoj. (Još kad bi Milorad Dodik otkrio koliko šljiva on posjeduje...) No, èinjenica da je Nedžad Brankoviæ uzoran èlan džemata, primjeren za gostovanje u televizijskom iftaru, puno govori i o ovdašnjim muslimanima, a pogotovo o onim koji su najpogoðeniji što desetak mladiæa i djevojaka namjerava u Sarajevu organizirati Queer Festival.
|
12-09-2008 at 12:42 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Ma nije moguce!
Slijedi snižavanje direktorskih plaæa
25.09.2008. 00:13
Astronomske plaæe direktora, èlanova uprave i Nadzornih odbora brojnih državnih preduzeæa, komisija, agencija i direkcija uskoro æe biti znaèajno smanjene.
Neoèekivana odluka
Naime, prilièno neoèekivano, jednoglasno i bez bilo kakve rasprave poslanici Predstavnièkog doma Parlamenta FBiH usvojili su juèer zakon koji propisuje iznose plaæa ovih funkcionera. Tako æe u svim državnim preduzeæima, direktori i èlanovi uprava moæi imati maksimalnu plaæu u iznosu od pet prosjeènih plaæa isplaæenih u toj firmi, u zadnja tri mjeseca. Ista formula primjenjivat æe se i kod èelnika Agencije za bankarstvo i Razvojne banke FBiH. Meðutim u svim ostalim direkcijama i agencijama maksimalna plaæa direktora trebala bi biti jednaka iznosu pet prosjeènih plaæa isplaæenih u FBiH. Najgore æe ipak proæi èlanovi Nadzornih odbora kojima æe mjeseèna primanja maksimalno moæi biti jednaka iznosu dvije prosjeène federalne plaæe. U praksi æe primjenu ovog zakona na svom novèaniku najviše osjetiti èlanovi i uprava Nadzornog odbora "Elektroprivrede BiH". Trenutno, direktor u ovoj firmi ima plaæu od 7.200 maraka, èlanovi nadzornog odbora imaju naknade od 3.000 KM dok predsjednik ima èak 3.500 maraka. Prema novom zakonu direktor æe imati plaæu od oko 5.000 KM, a maksimalna naknada u nadzornom odboru bit æe oko 1.500 maraka. Ovo su podaci koje je Vlada parlamentarcima dostavila uz obrazloženja zakona.
Sadašnje «crkavice»
Meðutim u njima ponovo nisu navedeni iznosi plaæa uprave i Nadzornog odbora "BH Telekoma" i "HT Mostar" za koje se pretpostavlja da su mnogo veæe nego u "Elektroprivredi BiH", te bi one mogle biti skresane i do 40 posto. Veliki pad plaæa prema novom zakonu doživjet æe i èelnici "Elektroprivrede HZHB" koji trenutno imaju plaæu od oko 5.500 maraka, "BH Gasa" u kojem direktor zaraðuje 4.800 maraka, "Energoinvesta" oko 6.000 maraka, "Hidrogradnje" 3.500 maraka, "Lutrije BiH" gdje direktor zaraðuje oko 4.200 maraka. Zanimljivo je da æe prema ovom zakonu saglasnost na iznose plaæe direktora i èlanova uprave davati ministar u èijem resoru se nalazi firma ili institucija. Bez ove saglasnosti, iznos plaæe neæe se moæi utvrditi.
Odluèuju ministri
U obrazloženju zakona navodi se i da æe pravilo pet prosjeènih plaæa u instituciji važiti i za Agenciju za privatizaciju, Zavod PIO/MIO, FERK, Registar i Komisiju za vrijednosne papire, Zavod za zapošljavanje. Meðutim u samom zakonu ove institucije se ne navode, te ostaje nejasno hoæe li u njima maksimalne plaæe ipak biti vezane sa prosjeènu plaæu u FBiH. O tome æe, po svemu sudeæi, odluèiti ministri.
Direktori rudnika
Dok rudari najavljuju štrajk zbog loših uvjeta u rudnicima, prema podacima Vlade njihovi direktori imaju i više nego dobre plaæe. Direktor Rudnika Kakanj tako zaraðuje èak 5.200 KM, direktor Rudnika Breza 1.800 KM, direktor Rudnika Graèanica 2.800, direktor Rudnika Kreka 3.700 KM, direktor rudnika Banoviæi i Ðurðevik 3.200 maraka, direktor Rudnika "Abid Loliæ" Travnik 1.900 maraka.
( Svevijesti.ba/Biznis.ba )
|
25-09-2008 at 07:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Sedmi dan
Gospodine Lajèak, jeste li Vi politièki idiot?
Poštovani gospodine Lajèak,
Obraæam Vam se zato što sam šokiran Vašom izjavom koju je prenio Dnevni avaz od 24. 9. 2008. godine. Izjavili ste, citiram: "U svom životu dva puta sam vidio atmosferu koju danas vidim u odnosima Sarajevo - Banja Luka. Prvi put je to bilo u odnosima Bratislava - Prag, a drugi put Podgorica - Beograd. I svi znamo kako se to završilo."
Gospodine Lajèak, naslov iznad mog pisma nije plod moje namjere da Vas uvrijedim, veæ rezultat moje nevjerice u Vašu sposobnost rasuðivanja posljedica eksplicitne politièke poruke koju ste javno odaslali. Vaše poreðenje je najneoèekivanije (da li?) i najjasnije ohrabrenje onim domaæim politièkim akterima koji sada veæ godinama sistematski i sistematièno razbijaju državu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste se veæ htjeli koristiti poreðenjem kao stilskom figurom u ilustraciji odnosa izmeðu Sarajeva i Banje Luke, mogli ste se pozvati i na odnose izmeðu Zagreba i Knina iz perioda nakon okonèanja ratnih sukoba u nama susjednoj zemlji, a prije nego što je Hrvatska uspostavila svoj suverenitet na cijeloj teritoriji svoje meðunarodno priznate države. S punim pravom biste mi mogli odgovoriti da je i ovo poreðenje neprimjereno; složio bih se s Vašom ocjenom, ali uz dodatak da nije manje neprikladno od onog koje ste Vi upotrijebili, i to u funkciji visokog predstavnika meðunarodne zajednice koji ima obavezu i zadatak spreèavanja ugrožavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Gospodine Lajèak, u intervjuu koji sam radio poèetkom 1997. godine u Washingtonu tadašnji specijalni amerièki izaslanik za Balkan Richard Holbrooke mi je objašnjavao katastrofalne politièke posljedice pogrešnih politièkih meðunarodnih poruka balkanskim liderima. Rekao mi je da su krvoproliæe i zloèini poèinjeni na podruèju bivše Jugoslavije mogli biti izbjegnuti da tadašnji amerièki državni sekretar James Baker, prilikom svoje posljednje posjete Beogradu, nije Slobodanu Miloševiæu poruèio: "Ako napadnete Sloveniju, Amerika diže ruke od Jugoslavije." Upravo ta poruka je bila okidaè za nastavak zloèinaèke Miloševiæeve politike i samo nekoliko dana kasnije Jugoslavenska narodna armija, predvoðena Miloševiæevim generalima, zapoèela je rat u Sloveniji.
Vaša citirana izjava dolazi upravo na dan kada su mediji otkrili da je Vlada Republike Srpske donijela odluku po kojoj Državnom sudu Bosne i Hercegovine i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine uskraæuje nadležnost na teritoriji Republike Srpske. Taèno godinu dana prije napada JNA na Sloveniju, Skupština Republike Srbije je donijela odluku (deklarativno se zalažuæi za oèuvanje Jugoslavije) po kojoj se zakoni države Jugoslavije više neæe primjenjivati na teritoriji Srbije ukoliko su u suprotnosti s Ustavom Republike Srbije i njenim zakonima. Ako ste zakljuèili da ovim povlaèim analogiju izmeðu odluka koje je donio tadašnji režim Miloševiæa s odlukama koje donosi režim Milorada Dodika - potpuno ste u pravu. Poznato Vam je u kakvim je zloèinima kulminirala Miloševiæeva politika: uvjeravam Vas da se bez zloèina ne može realizirati ni Dodikova te upozoravam da æete za njih biti i Vi odgovorni zato što ne samo da tu politiku ne spreèavate veæ je i javno ohrabrujete. Uèinili ste to poreðenjem Sarajeva s Beogradom i Banje Luke s Podgoricom, iako znate da pozicija Crne Gore u vrijeme državne zajednice sa Srbijom ni na koji naèin nije bila identièna poziciji Republike Srpske prema Bosni i Hercegovini. Republika Crna Gora je, i po meðunarodnom pravu, i po odlukama Badinterove komisije, i po tadašnjem državnopravnom aranžmanu sa Srbijom, imala pravo na nezavisnost; Republika Srpska ni po meðunarodnom pravu, ni po Mirovnom sporazumu iz Pariza, ni po Ustavu Bosne i Hercegovine nema pravo na nezavisnost.
Gospodine Lajèak, molim Vas da ne živite u iluziji da je državu Bosnu i Hercegovinu moguæe pokušati rasparèati bez strašnih masovnih zloèina i uz krajnje neizvjestan ishod i posljedice. Koliko god Vam se bosanskohercegovaèki patrioti èinili nijemim i neorganiziranim, nemojte misliti da æe dozvoliti ono što nije uspjelo ni mnogo snažnijim agresorima iz susjedstva kojima je, žmirenjem pred njihovim zloèinima i kršenjem meðunarodnog prava, duže od tri i po godine, asistirao Zapad.
Kao graðanin Bosne i Hercegovine od Vas oèekujem da donesete odluke koje su u skladu s neodgovornošæu Vaše citirane izjave i visoke funkcije koju u ovoj državi obavljate.
S poštovanjem, Senad Peæanin
Sarajevo, 24. 9. 2008.
|
26-09-2008 at 14:39 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Skandali: 1. Queer Sarajevo Festival prekinut je zbog brutalnih napada vehabija i huligana
Šerijatska policija u akciji
Pištolji i pesnice više desetina vehabija i huligana sruèili su se na uèesnike i posjetitelje 1. Queer Sarajevo Festivala. Ramazanske prijetnje kulminirale su egzaktnim video clipom objavljenim na YouTubeu: odsijecanje glave predsjednice Udruženja Q prati ilahija. Prijetnje, progoni i pritisci s parolom ubiti pedera otkazali su festivalske aktivnosti. Iako je Sarajevo palo na testu tolerancije, queerovci se ne predaju - festival æe se, u drugom obliku, nastaviti tokom cijele godine
Polupali su sva stakla na automobilu udarajuæi ljude unutra uz dernjavu "Izlazite vani, pederi!"
"Program festivala æe ukljuèivati tužbe", s tužnim osmijehom govori Slobodanka Dekiæ, jedna od organizatorica 1. Queer Sarajevo Festivala, koji je u subotu 27. septembra otkazan. Glavni razlog: nemoguænost garantiranja sigurnosti uèesnicima i posjetiteljima festivala, koji su od prošle srijede meta nasilnièkih napada vehabija i huligana. Organizatorice ne skrivaju razoèarenje, ali odbijaju povlaèenje. Na tajnoj lokaciji su uprilièile susret medija s gostima festivala, sa željom da program 1. QSF-a, uprkos storniranju, prezentiraju javnosti. Tu su Ivo Dimchev, bugarski umjetnik koji je trebao izvesti performans Lili Handel, John Greyson, kanadski režiser èiji je film Lilies trebao biti prikazan u okviru filmskog programa, i beogradski aktivist Milan, a.k.a. Viva La Diva, koji sam sebe naziva "samoproklamovanom poèasnom predsjednicom Udruženja Q", i èiji su performansi I Will Survive i You Can Queer Your Life takoðer trebali uvelièati program ovog festivala.
Tolerantno Sarajevo Ivi Dimchevu je ovo potpuno novo iskustvo jer dosad nije imao problem s izvoðenjem svog performansa, dok Milan govori kako je tokom dugogodišnjeg zalaganja za ljudska prava i prava LGBTIQ osoba preživio mnoštvo napada. John Greyson se vraæa u prošlost, u vrijeme prije 30 godina, kada se i sam poèeo deklarirati kao homoseksualac u Kanadi, gdje danas ima dvije kæeri s lezbijskim parom. Njegov film Lilies tematizira upravo vjersku netrpeljivost prema homoseksualcima i žali što ga nije uspio predstaviti sarajevskoj publici. Ogorèen je zbog napada i pita se zašto Sarajevo Film Festival nije podržao Queer Fest i gdje su osobe iz javnog života, posebno muslimani, u momentu kada je organizatoricama podrška najpotrebnija. Ipak se veselo oprašta rijeèima: "Festivala æe biti! Treba tražiti meðunarodnu pomoæ, jer tolerancija je zaista lijepa stvar. Volimo toleranciju!"
Emina Trumiæ i Slobodanka Dekiæ su, zajedno sa Svetlanom Ðurkoviæ i Almom Selimoviæ, proteklih nekoliko dana prošle pakao. Nakon teške noæi u kojoj je otvoren festival, upuæeno im je mnoštvo prijetnji. Dobile su stalnu policijsku pratnju, kao i ostali uèesnici festivala. No, u Sarajevu je poèeo lov na vještice - praæeni su posjetitelji, grupe vehabija i huligana obilazile su predviðene festivalske lokacije, pa su u èetvrtak 25. septembra primijeæene oko Mediacentra, a narednog dana i u blizini Meeting Pointa. U meðuvremenu se na YouTubeu pojavio i video clip - otvorena prijetnja smræu Svetlani Ðurkoviæ s animacijom noža koji odsijeca glavu figuri s oficijelnog plakata festivala. Nakon mnogo razmišljanja i razgovora s policijom, odluèeno je da se festival otkaže.
Uprkos proganjanjima, prijetnjama i pritiscima, organizatorice smatraju da ništa nije bilo uzalud. "Kad odeš u Zagreb ili Beograd, znaš ko æe te napasti. Mi to apsolutno nismo znali. Prvo što se to prvi put dešavalo, drugo što Sarajevo nosi taj neki natpis o toleranciji, razumijevanju, poštivanju... Mogli smo raèunati koje bi skupine pravile probleme, ali nismo raspolagali taènim informacijama. Sada raspolažemo provjerenim informacijama i iz ove pozicije nam je mnogo jednostavnije djelovati nego što je bilo prije samog festivala i uoèi otvaranja", kaže Emina Trumiæ. Otvaranje Queer Festivala u Sarajevu bilo je vatreno krštenje: "S jedne strane, mislim da jesmo uspele. Mislim da bi potpuni neuspeh bio da se otvaranje nikad nije desilo", dodaje Slobodanka.
Zgazi pedera Otvaranje Queer Festivala bilo je historijski moment za Sarajevo - u skromnom prostoru galerije Akademije likovnih umjetnosti te veèeri je bilo skoro 300 ljudi. Umjetnici, književnici, rijetki politièari, graðani, podržali su prvi festival u BiH koji slavi seksualne slobode, iako je sedmicama prije toga, zahvaljujuæi organiziranoj homofobiènoj kampanji, bilo jasno da otvaranje neæe proæi bez incidenata. Grupa vehabija koja se okupila ispred Akademije likovnih umjetnosti te skupine srednjoškolaca s kapuljaèama i ruksacima koje su s obiju strana mraène Obale Maka Dizdara vrijeðale prolaznike bile su pomiješane s posjetiteljima.
Na marš huligana koji su na drugoj obali Miljacke skandirali "Ubij pedera!" posjetitelji ispred Akademije odgovorili su pljeskom - porukom tolerancije i suživota. Nažalost, nakon dirljivog otvaranja i ovacija, s pozivom da sloboda bude imperativ, ta ista sloboda zgažena je brutalnim nasilnièkim nasrtajima vehabija i huligana, koji su vrijeðali i pljuvali ljude koji su napuštali Akademiju, tražeæi mete za fizièki obraèun. A to je bio samo poèetak. Prostor Obale Maka Dizdara je obezbjeðivala policija, ali na korak izvan tog kruga stupalo se u nezaštiæenu zonu saèekuša, izvlaèenja iz taksija, cipelarenja i nekontroliranog nasilja. Epilog veèeri: najmanje osmero povrijeðenih, meðu kojima i dvojica suradnika magazina Dani Peða Kojoviæ i Emir Imamoviæ. Najteže povrede dobio je selektor filmskog programa 1. QSF-a, 34-godišnji Danac Andrejs Visockis.
Sav u modricama i ogrebotinama i s velikim povezom preko oka, Andrejs je miran i staložen. Imao je manji operativni zahvat na oku. Strpljivo prièa kako se sve dogodilo. S još troje ljudi je napustio izložbu i uputio se k obližnjem parkingu, kada ih je s leða napala grupa koja ih je pratila još od izlaza. Mladiæ i djevojka u njegovom društvu udarcima u glavu su srušeni na tlo, dok je druga djevojka uspjela pobjeæi i pozvati policiju u pomoæ. "Mislim da ih je bilo èetvorica i da su mogli imati najviše 20 godina. Pao sam i poèeli su me udarati nogama sa svih strana. Nekako sam uspio da se dignem i poèeo sam bježati bez osvrtanja. Sve se desilo veoma brzo, ali je izgledalo kao vjeènost."
Nažalost, Andrejs je izvukao deblji kraj: napadaèi su ga brutalno izudarali, pa je neposredno nakon napada na desnoj strani lica bukvalno imao otisak èizme. Andrejs je i prije bio žrtva homofobiènih napada, ali uglavnom verbalne prirode. Uèestvovao je u nekoliko gay prideova u postkomunistièkoj Evropi, kada je svjedoèio napadima, ali istièe da je policija u veæini sluèajeva uspjela zaštititi uèesnike. "Da budem iskren, to što bosanska policija kaže da nije mogla ponuditi zaštitu je, žao mi je što koristim ovu rijeè, obièno sranje. To je više bilo pitanje pasivnosti i nezainteresiranosti za pružanje potrebne zaštite. Policija je bila oko zgrade, ali 15-20 metara dalje nije bilo nikoga. Parking na kojem smo napadnuti nije daleko od Akademije, ali oni to nisu smatrali riziènom zonom. Za mene je to potpuno neprihvatljivo."
Njegovo mišljenje u potpunosti dijele i dvije napadnute djevojke koje su ogorèene reakcijama policije. Djevojka koja je uspjela pobjeæi od napadaèa prièa: "Instinktivno sam poèela bježati i vrištati, mislila sam da je policajac iza æoška. Trèala sam pored svih onih kafiæa u ulici Hamdije Èemerliæa, niko prstom nije maknuo, a svi su bili puni. Ugledala sam policajca tek kod galerije Facta, trèala sam k njemu i vrištala ´Upomoæ, pomozite!´, on me je pitao šta je bilo. Rekla sam da mi tuku prijatelje. On je rekao da ne smije sam i da mora zovnuti pojaèanje. Krenula sam natrag, našla dvoje prijatelja koji su bili povrijeðeni, u tom momentu je stigla policija, i mi smo im istraumirani objasnili šta je bilo. Oni su rekli da idu, da imaju još posla, a da mi sjednemo u auto i idemo." Napadaèi nisu uhvaæeni.
Ideje su neuništive Drugi incident se desio u naselju Hrasno, kod slastièarne Palma. Èetvero posjetitelja festivala vraæali su se kuæi taksijem. Prvo su na semaforu kod Skenderije nasilnici otvorili vrata i udarali djevojku koja im je bila najbliža, potom autom preprijeèili put taksiju, a onda su taksi pratili do Palme. Grupa huligana je pištoljem natjerala taksistu da izaðe iz vozila. Polupali su sva stakla na automobilu udarajuæi ljude unutra uz dernjavu ´Izlazite vani, pederi!" Jedan od napadaèa je kundakom pištolja slomio nos 21-godišnjem Harisu Æupini iz Mostara. "Prešao sam na vozaèevo mjesto, ostali su mi govorili ´Vozi, vozi!´, ali ovaj s pištoljem je krenuo ulaziti u auto i udarati me nogom. Ja sam ga uhvatio rukom, ali me uspio udariti u nos. Onda je pobjegao, a za njim i svi ostali", prièa Haris, koji tvrdi da je iste napadaèe vidio na mjestu gdje su èekali taksi i da su oni Željini navijaèi. Njemu i ostatku društva je nakon napada ukazana lijeènièka pomoæ, ali poèinioci nisu uhvaæeni.
Mnogi nisu ni prijavili napade policiji. Jedan mladi par presretnut je na raskrsnici kod Kuloviæeve. Napadaèi su prvo udarili mladiæa u lice a potom pitali "Jesi peder". Oboje zbunjeni i uspanièeni jedva su razumjeli poruku: "Vidjeli smo te na paradi." Na dojavljivanje lokacija, pljuvanje, vrijeðanja i psovke, kako muškaraca tako i grupe pokrivenih žena, policija nije reagirala. Èekala je "kontakt". A napadaèi su èekali da posjetitelji odmaknu od Akademije. Emina Trumiæ kaže: "Shvatam da je to bio javni, otvoreni skup, da policija ne može da ogradi cijeli krug Akademije, ali postavlja se pitanje kako su ti ljudi došli do vrata. Shvatam ustavno pravo na slobodu kretanja, ali ne možeš prilaziti toliko blizu, koristiti govor mržnje i propagirati nasilje."
Iako su teška srca donijele odluku o obustavljanju festivalskih aktivnosti, organizatorice su se osjeæale odgovornima za druge ljude i nisu željele da još neko Sarajevo napusti s razbijenom glavom, poput Andrejsa Visockisa. Osuda nasilja i podrška festivalu došli su s razlièitih adresa - šefovi misija zemalja èlanica Evropske unije i šef misije Evropske delegacije u Sarajevu, OSCE, UN, Kuæa ljudskih prava, Amnesty International, Britanska ambasada, Graðani Sarajeva, Dino Mustafiæ ispred MESS-a, ombudsmani za ljudska prava u BiH i mnoštvo drugih graðana, a dogaðaj je odjeknuo i u svjetskim medijima. Udruženje Q najavljuje tužbe protiv nasilnika i huškaèa na mržnju i netoleranciju prema LGBTIQ populaciji. Slobodanka Dekiæ je odluèna: "Festival se nastavlja i trajat æe dok god se ne desi onako kako jedan obièan festival treba da se desi. Ne odustajemo. Možeš i da ubiješ nekog, ali ne možeš da ubiješ ideju. Ideje su neuništive."
Policija
Postupili smo kako smo i planirali
Po rijeèima glasnogovornika MUP-a Kantona Sarajevo Jusufa Zorniæa, policija MUP-a KS-a je u veèeri otvaranja festivala lišila slobode dva lica zbog kriviènih djela ošteæenja tuðe stvari (Amar Taloviæ, roðen 1990, i maloljetnik L.Ð.) i jedno lice zbog nasilnièkog ponašanja (Edin Džafo, roðen 1989). Uz to su identificirana još èetiri lica koja su narušavala javni red i mir tuèom. Pušteni su iste noæi, a nadležnom tužilaštvu i sudu za prekršaje æe biti podnijet službeni izvještaj zbog poèinjenih kriviènih djela. Jusuf Zorniæ kaže: "Svi napadi su bili van objekta koji se obezbjeðivao. Uz objekt i u blizini objekta ti incidenti su uspješno riješeni i lica su lišena slobode. Osiguranje je podrazumijevalo Akademiju likovnih umjetnosti i lokalitet neposredno oko Akademije likovnih umjetnosti. Mi smo tu imali adekvatne snage i adekvatan broj policajaca. Što se tièe policijskog osiguranja, potpuno smo zadovoljni i sve je sasvim profesionalno uraðeno." Na optužbe da policija nije adekvatno zaštitila uèesnike i posjetitelje festivala, koji je od strane MUP-a proglašen dogaðajem visokog rizika, Zorniæ je rekao: "Mi ne možemo znati ko æe koga napasti i u kojem momentu. Garantiram i znam da smo potpuno postupili onako kako smo i planirali. Mi smo imali puno dogaðaja koji su bili još veæeg rizika nego što je bio ovaj i uspješno smo ih rješavali."
Jasmila Žbaniæ
Hvala organizatorima
- Zgrožena sam nasiljem koje se dogodilo na otvorenju Queer Festivala u Sarajevu, u kojem su povrijeðeni i moji prijatelji. Organizatorima zahvaljujem na festivalu, kojim su obogatili kulturni i civilizacijski sadržaj grada i želim im još mnogo godina uspješnih festivala, koji æe se, sigurna sam, veæ iduæe godine, održavati u slobodnijem, obrazovanijem i tolerantnijem Sarajevu.
Izjave koje su vehabijama "dale krila"
I vi ste krivi!
Politièari, imami, doktori i pojedini mediji su se mjesec dana zgražavali nad održavanjem Queer Festivala "u vrijeme mjeseca ramazana". Pripadnici selefijskog reda i lokalne siledžije tako su dobili zeleno svjetlo za orgijanje po gradu. Kako to obièno biva u BiH, belkiæi su se dan kasnije posuli pepelom: "nismo li i mi možda djelimièno krivi za ovo?"
Seid ef. Smajkiæ, mostarski muftija
"Ja apsolutno osuðujem i tu ideju i taj festival. I ovdje, u Mostaru, i u Sarajevu. Mislim da slobodu i demokratiju ne treba koristiti u promoviranje nakaradnih ideja i toga smeæa koje se uvozi sa Zapada. Mi smo svakako slobodno društvo, ali trebamo njegovati zdrave ideje i zdrav život. A to se jednostavno ne uklapa u viziju Bošnjaka i, vjerujem, svih drugih ljudi uopæe i drugih vjerskih zajednica. To nije u duhu Bosne i tog života na koji smo se mi navikli. Svi ti pokušaji da se, prije svega, muslimanska mlada populacija odvrati od suštinske vjere ostali su bez ikakva uspjeha. Sada se to pokušava raditi na drugi, podmukliji naèin. Pokušava se aktivirati nešto što je strano ljudskoj prirodi i nešto što zdrava ljudska liènost odbacuje, ne prihvata sigurno. Naravno da to namjerno rade u ramazanu, kada vide da su džamije pune. Vidjet æe ko æe im doæi. Uvjeren sam da æe oni dobiti suprotan odgovor."
Enes Ljevakoviæ, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
"Organizacija ovog festivala u ramazanu je neprimjerena i provokativna... Èemu javno ispoljavanje i promoviranje takvih ideja koje su strane svim religijama. Poruèujem organizatorima da se zatvore u prostorije i tamo rade što hoæe."
Bakir Izetbegoviæ, poslanik u Parlamentu BiH
"Nimalo nisam obradovan održavanjem Queer Festivala. Jedno podsjeæanje na Sodomu i Gomoru u danu 27. noæi, jedne plemenite noæi koju muslimani oèekuju, nimalo nisam obradovan time."
Semiha Borovac, gradonaèelnica Sarajeva
"Ako je cilj ovog festivala da se u ramazanu prkosi, to nije dobro. Ako nije tako, ipak se trebalo voditi raèuna da se festival odgodi, jer se zna kada poèinje ramazan."
Rajko Vasiæ, izvršni sekretar SNSD-a
"To je neprirodno, bolesno i devijantno ponašanje. Ne trebaju nikakvi zakoni koji bi štitili pripadnike seksualnih manjina. Time se od Sarajeva želi vještaèki praviti metropola. Ne treba to nijednom gradu. Ovo što se radi smatram napadom na liènosti tzv. konzervativnije kulturne orijentacije, kojih je mnogo više."
Amir Zukiæ, generalni sekretar SDA
"Ti ljudi su bolesni i treba im medicinska pomoæ. Nije prikladno što se takvo što održava u mjesecu ramazanu. Provokativno je jer je to mjesec posta, period èovjekovog intimnijeg odnosa s Bogom, razmišljanja o svim svojim greškama i grijehovima, period kada se èovjek trudi da ispravi svoje postupke, bude saburli… Mislim da je ipak naše društvo konzervativno iako mislim da je u odnosu na Zapad i dosta moralnije, kod nas se još porodica, komšiluk i te neke moralne institucije ipak poštuju…"
Beriz Belkiæ, predsjedavajuæi Predstavnièkog doma Parlamentarne skupštine BiH
"Ostao sam bez teksta. Ne mogu vjerovati da ti ljudi nisu poštovali èinjenicu da dolazi ramazan."
Amila Alikadiæ-Husoviæ, poslanica u Parlamentu FBiH i šefica Oène klinike KCUS-a
"Mislim da bolest treba lijeèiti a ne podržavati njen razvoj, o psihièkim devijacijama homoseksualaca bi se trebali pozabaviti psihijatri i psiholozi, a to pogotovo nije tipièno našem mentalitetu i jako me èudi da je jedna Španija, historijski poznata po tome što je uvela inkviziciju u srednjem vijeku, odobrila homoseksualne brakove. Nije primjereno što se takvo što održava u mjesecu ramazanu, ne zato što sam ja protiv promoviranja homoseksualnih sloboda, jer ja to ne smatram slobodama veæ bolešæu i smatram da tim ljudima treba pomoæi, veæ zbog znaèenja koje ima ovaj mjesec. To govori o devijantnosti bosanskohercegovaèkog društva. A homoseksualizam je po svakoj religiji osuðen. Ko smo mi da možemo odobravati nešto što Bog ne dozvoljava?"
Dnevni Avaz
"Ko Bošnjacima podvaljuje gay okupljanje u ramazanu?" (28. 8. 200, "Gejevi u Sarajevu i u noæi Lejletu-l-kadr!" (23. 9. 200
SAFF
"Opasno poigravanje sa vjerskim osjeæajima Bošnjaka. Festival homoseksualaca u èasnom ramazanu" (22. 8. 200
|
03-10-2008 at 13:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Politièka elita dijeli BiH
"U svom životu dva puta sam vidio atmosferu koju danas vidim u odnosima Sarajevo - Banja Luka. Prvi put je to bilo u odnosima Bratislava - Prag, a drugi put Podgorica - Beograd. I svi znamo kako se to završilo." Ova izjava Miroslava Lajèaka bila je povod Senadu Peæaninu za uvodnik Gospodine Lajèak, jeste li Vi politièki idiot? objavljen u prošlom broju Dana. Donosimo odgovor visokog predstavnika
Poštovani gospodine Peæanin,
Moja izjava kojom se poredi trenutna atmosfera u Bosni i Hercegovini s atmosferom koja je postojala u Èehoslovaèkoj i Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore prije raspada ovih zemalja nije ni sluèajna greška ni pogrešan citat i svakako nije proizašla iz nerazumijevanja onog što se danas dogaða u Bosni i Hercegovini. To je eksplicitna politièka poruka, upozorenje, onima koji - namjerno ili nenamjerno - ugrožavaju buduænost ove zemlje.
Svi dobro znamo ustavne razlike izmeðu Èehoslovaèke, Državne zajednice Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ali èinjenica je da se u protekle dvije godine politièka elita u ovoj zemlji vrti u krugu štetne retorike i retorike podjele i to je ostavilo strašan trag na Bosnu i Hercegovinu.
Oni koji tvrde da vole ovu zemlju, a u isto vrijeme odbacuju interese drugih naroda i odnose se prema polovini zemlje kao prema neprijatelju, u suštini ne vole ovu zemlju i sve njene narode. Oni koji se zaklinju da žele samo ono što je najbolje za njihov narod, a u isto vrijeme ruše i stvaraju nestabilnost u državi u kojoj žive, ne rade ni u interesu svog naroda. Oni koji nas svakodnevno uvjeravaju da rade za dobrobit svih, a u isto vrijeme smatraju da je kompromis politièki gubitak, ne rade za dobrobit svih. Mogao bih ovdje ispuniti èitavu stranicu kontradikcijama koje slušamo i gledamo svaki dan.
Politièka reakcija na moje upozorenje je nastojanje da se krivica prebaci na meðunarodnu zajednicu. Meðunarodna zajednica je svjesna svoje odgovornosti i njen jasan cilj je oèuvanje Bosne i Hercegovine i pomoæ da zemlja što brže proðe svoj evropski put. No, meðunarodna zajednica to ne može uraditi sama dok u isto vrijeme bosanskohercegovaèki politièari raspiruju strasti i dižu tenzije. Kao da su našim prisustvom oni potpuno lišeni svoje odgovornosti.
Povlaèeæi paralelu s Pragom - Bratislavom i Beogradom - Podgoricom, želim samo da skrenem pažnju na opasnosti postojeæeg trenda kako bi se svi osvijestili. Moj posao nije da mirno sjedim i prihvatam trenutnu situaciju, veæ da je pomažem mijenjati nabolje i da javno govorim o problemima. Identificirao sam dogaðaje koji prijete statusu ove zemlje koja je demokratska, prosperitetna i suverena država svih njenih graðana. Vjerujem da sam time govorio u ime velike veæine graðana, onih koji ne žele da evropsku buduænost Bosne i Hercegovine unište nacionalistièke demagogije.
Tenzije izazvane osnovnim razlikama po pitanju samog karaktera države mogu stvoriti centrifugalne sile koje promoviraju podjelu. Vidio sam kako se to dogodilo i stoga sam i napravio poreðenje s Èehoslovaèkom ranih devedesetih godina i Državnom zajednicom Srbije i Crne Gore deceniju kasnije. Imam iskustvo iz prve ruke u obama sluèajevima.
Ako se ne zaustavi lakoumna retorika korištena posljednje dvije godine, to bi moglo proizvesti kobne rezultate za sve. Ne želim da se to desi.
Neki ljudi su odabrali da pogrešno shvate moj komentar ali, ako je odraz u ogledalu ružan, je li to onda greška ogledala? Mislim da reakcije na moju izjavu još dodatno naglašavaju problem na koji ukazujem.
John F. Kennedy je rekao: "Ne pitaj šta æe tvoja zemlja uèiniti za tebe, nego šta æeš ti uèiniti za svoju zemlju." Ja svaki dan pitam politièare šta su oni spremni uèiniti za ovu zemlju i njene graðane i oèekujem da svi koji vjeruju u Bosnu i Hercegovinu kao državu svih njenih graðana, kao što ja to vjerujem, daju svoju podršku u ovome - a ukoliko mi ne mogu dati podršku - onda od njih oèekujem da barem moj posao ne èine težim.
Miroslav Lajèak
Visoki predstavnik/specijalni predstavnik EU
|
03-10-2008 at 14:04 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Nora Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-04-2005 Odgovori: 2465 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
e-novine
General Momèilo Perišiæ
pred Haškim tribunalomObjavljeno: Pon, 06. 10. 2008. 17:49 BRAÆA PO ZLOÈINU
Haški optuženici: Milan Milutinoviæ i Momèilo Perišiæ
Srbija – koja nije postupila po presudi Meðunarodnog suda pravde u Hagu i koja je seirila posle tog akta koji, ako ništa drugo, naglašava da je ova država mogla, a nije spreèila genocid – strepi od toga šta æe Perišiæ da kaže. Osnovano. Da ima neèeg ljudskog u sebi, mogao bi da kaže kako je, po nalozima Slobodana Miloševiæa i milošæu srbijanskog puèanstva – poreskih obveznika – upravljao patnjama stotina hiljada ljudi, u prevodu. Da je imao neèeg ljudskog, ne bi to èinio. Ima pravo da se pokaje i pokopa zloèinaèku mašineriju koja i danas participira u vlasti, pre svega licemerne koalicione partnere koji se izvinjavaju sa prekrštenim prstima iza leða, izražavaju konvertibilno žaljenje. Nema „oni tamo”, to su Ivica Daèiæ i kamarila iz njegove zlikovaèke formacije i Boris Tadiæ i kamarila iz mašinerije koja legitimitet crpi iz kombinacije vlasnika biraèkog prava koji biraju manje zlo i dela graðanstva koji je netom poželeo da ne bude tek ostatak zaklanog naroda.Piše: Bojan Tonèiæ
Najmanje tri pravna akta povezuju generale i haške optuženike Momèila Perišiæa i Ratka Mladiæa: obojica su se našla u ukazima o unapreðenju iz èina pukovnika u èin general-majora, koje je novembra 1991, uoèi pada Vukovara, potpisao potpredsednik Predsedništva SFRJ, dr Branko Kostiæ, (Službeni vojni list, godina XL, broj 31). Potom, general-pukovnik Perišiæ, koji je dve zvezdice dodao za nepune dve godine, 1995. donosi rešenje kojim prihvata zahtev generala Mladiæa da mu se isplati naknada za to što nije koristio godišnje odmore od 1991. do 1995 (kamo sreæe da jeste) i, na kraju, obojica se sreæu u haškoj optužnici protiv Perišiæa. Prošle nedelje u Meðunarodnom tribunalu za ratne zloèine poèelo je suðenje Perišiæu, koji negira svoju krivicu. A u srbijanskoj se javnosti, kao i u regionu, postavlja pitanje da li æe ishod ovog suðenja uticati na to da se obnovi suðenje u procesu Bosna i Hercegovina protiv Srbije za genocid.
NEKOM OVO NIJE GENOCID
„Od avgusta 1993. do novembra 1995. Momèilo Perišiæ je pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje vojne kampanje artiljerijskog i minobacaèkog granatiranja i snajperskog delovanja po civilnim podruèjima Sarajeva i protiv njegovog civilnog stanovništva, u kojoj su ubijene i ranjene hiljade civila. U tom periodu, komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, general Stanislav Galiæ (od 10. septembra 1992. do 10. avgusta 1994) i general Dragomir Miloševiæ (od 10. avgusta 1994. do novembra 1995) i njihov nadreðeni, general Ratko Mladiæ, nastavili su sveobuhvatan napad granatiranjem i snajperskim delovanjem po Sarajevu, uglavnom sa položaja na okolnim brdima. Sarajevsko-romanijski korpus je vodio dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperskog delovanja po Sarajevu, u toku koje su civili bili ili konkretno gaðani ili izlagani nasumiènoj vatri otvaranoj po podruèjima u kojima se znalo da ima civila. Konkretni sluèajevi granatiranja navedeni su u Prilogu. Te zloèine su delom planirali, podsticali, nareðivali, poèinili i pomagali pripadnici 30. kadrovskog centra Generalštaba VJ, ukljuèujuæi, izmeðu ostalih, generala Ratka Mladiæa, komandanta VRS; generala Stanislava Galiæa, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (do avgusta 1994); i generala Dragomira Miloševiæa, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (posle avgusta 1994). Kao pripadnici 30. kadrovskog centra VJ, ti i drugi oficiri umešani u te zloèine dobijali su plate od VJ. Èinove koje su imali i koji su im omoguæavali da budu na položajima vlasti potrebnim da bi se planirali, podstakli, naredili, poèinili i na druge naèine pomogli i podržali gorenavedeni zloèini verifikovala je i regulisala VJ.
General Momèilo Perišiæ je pomagao i podržavao zloèine koji obuhvataju protivpravno lišavanje života, nehumana dela i napade na civilno stanovništvo, znajuæi da æe se pomoæ koju je dostavljao koristiti za èinjenje tih zloèina. Njegove konkretne radnje pružanja pomoæi podrazumevale su sledeæe:
* sprovoðenje ovlašæenja kao naèelnika Generalštaba VJ da obezbedi i plaæa visoke oficire odgovorne za zloèine poèinjene tokom opsade Sarajeva;
* sprovoðenje ovlašæenja da obezbedi znatnu kolièinu naoružanja, municije i logistièke podrške koju je VRS koristila delom za izvršenje zloèina poèinjenih tokom opsade Sarajeva;
* èinjenicu da nije sproveo svoja ovlašæenja i izvršio obavezu da spreèi i kazni kažnjivo ponašanje i ojaèa vojnu disciplinu, èime je meðu pripadnicima 30. kadrovskog centra Generalštaba VJ rasporeðenim na dužnosti u BiH stvorio klimu nekažnjivosti;
* sprovoðenje ovlašæenja da rasporedi pripadnike redovnih jedinica VJ kao pojaèanje u opsadi Sarajeva tokom operacije Pancir-2 od decembra 1993. do februara 1994.
Srbijanski æe fiškali s pravom ponoviti da tada Srbija nije bila èlanica Ujedinjenih nacija. Jedinu taènu stvar koju su izgovorili u Hagu.
U optužnici protiv Perišiæa za zloèine protiv èoveènosti, te kršenje zakona i obièaja ratovanja jesu i detalji kampanje granatiranja Sarajeva, masakr više od sedam hiljada Bošnjaka u Srebrenici i prisilno premeštanje 25.000 Bošnjaka iz srebrenièke enklave u julu 1995, kao i raketni napadi na Zagreb u maju 1995. godine. Perišiæ je, prema optužbi, znao za zloèine koji su poèinjeni ili da se priprema njihovo èinjenje, a zanemario je dužnost da ih spreèi i kazni poèinioce.
Perišiæu se na teret stavlja da je bio odgovoran i za materijalnu i logistièku pomoæ Vojsci Republike Srpske i Srpskoj vojsci Krajine; prema dokumentu koji je podnelo Tužilaštvo, JNA je prilikom „lažnog povlaèenja iz Bosne” 1992. godine ostavila oko 70.000 komada oružja, kao i municiju sa oznakama SR Jugoslavije, èije su èaure pronaðene u Srebrenici. Perišiæ je, rekao je tužilac, „jednom prilikom primetio da je time ugrožena borbena gotovost SRJ”.
Tužilac Harmon je najavio da æe „u ovom predmetu razotkriti veo veoma komplikovanih pokušaja obmane” Slobodana Miloševiæa da ubedi meðunarodnu zajednicu i ceo svet da Srbija ne uèestvuje u ratu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Tužilaštvo æe takoðe, ukazao je Harmon, putem brojnih dokumenata pokazati kakva je bila uloga Perišiæa, Miloševiæevog bliskog saradnika, u pokušaju uspostavljanja „jedinstvene države srpskog naroda”.
Sluèajna veza iz Službenog vojnog lista postaje deo istorije, a u srbijanskoj se javnosti, kao i u regionu postavlja pitanje da li æe ishod ovog suðenja uticati na to da se obnovi suðenje u procesu Bosna i Hercegovina protiv Srbije za genocid, u kojem je Srbija sramnom presudom okrutno abolirana, a nije ispunila èak ni neobavezujuæu izreku presude da kaže „To baš nije bilo lepo”. Jedan deo optužnice ukazuje da su Perišiæeve „ingerencije nad ljudstvom podrazumevale i de jure i de facto ovlašæenja da donosi i sprovodi odluke za Generalštab VJ i sve potèinjene jedinice; da izdaje zapovesti, instrukcije i direktive i stara se da te zapovesti, instrukcije i direktive budu izvršene”.
Nadnice za smrt
Srbija – koja nije postupila po presudi Meðunarodnog suda pravde u Hagu i koja je seirila posle tog akta koji, ako ništa drugo, naglašava da je ova država mogla, a nije spreèila genocid – strepi od toga šta æe Perišiæ da kaže. Osnovano. Da ima neèeg ljudskog u sebi, mogao bi da kaže kako je, po nalozima Slobodana Miloševiæa i milošæu srbijanskog puèanstva – poreskih obveznika – upravljao patnjama stotina hiljada ljudi, u prevodu. Da je imao neèeg ljudskog, ne bi to èinio. Ima pravo da se pokaje i pokopa zloèinaèku mašineriju koja i danas participira u vlasti, pre svega licemerne koalicione partnere koji se izvinjavaju sa prekrštenim prstima iza leða, izražavaju konvertibilno žaljenje. Nema „oni tamo”, to su Ivica Daèiæ i kamarila iz njegove zlikovaèke formacije i Boris Tadiæ i kamarila iz mašinerije koja legitimitet crpi iz kombinacije vlasnika biraèkog prava koji biraju manje zlo i dela graðanstva koji je netom poželeo da ne bude tek ostatak zaklanog naroda.
Za šta to Perišiæ, èovek koji se 1998. suprotstavio ratovanju protiv NATO, rekao bi Bata Živojinoviæ u Otpisanima „Osetio si tvrdo!”, utemeljeno optužen za špijunažu (provalio ga Aca Tomiæ kome su Ameri posle rekli da je služba the best), autor šema po kojima se „vrši nastup” prema strateškim petooktobarskim ciljevima, nije kriv.
U zajednièkom poduhvatu: Lideri DOS-a
„VJ je, pod komandom Momèila Perišiæa, nastavila da sprovodi politiku VSO i njegovih individualnih èlanova na obezbeðivanju i finansiranju veæine oficira koji su èinili oficirski kadar VRS i SVK. To obezbeðivanje oficirskog kadra VRS i SVK obuhvatalo je regulisanje njihove službe, isplatu plata (ukljuèujuæi dodatke za uèešæe u borbenim zadacima za vreme službovanja u VRS i SVK), beneficije i unapreðenja. Obezbeðivanje oficira VJ vršeno je tajno, kako bi se prikrila umešanost VJ i vlade SRJ u sukobe u Hrvatskoj i BiH, èime su kršene rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. U novembru 1993. Momèilo PERIŠIÆ je pri Generalštabu VJ lièno osnovao kadrovske centre s posebnom namenom, kako bi se prikrilo obezbeðivanje i plaæanje tih oficira. Ti centri su poznati kao „30. kadrovski centar” za pripadnike VJ koji su služili u VRS i „40. kadrovski centar” za pripadnike VJ koji su služili u SVK. Osnovna funkcija tih kadrovskih centara s posebnom namenom bila je da se preko njih vrši isplata plata i reguliše služba velikog broja bivših oficira JNA koji su služili u VRS i SVK, kao i velikog broja oficira VJ koji su prekomandovani u VRS i SVK. Ti centri su obavljali poslove administracije i regulisanja statusa velikog broja vojnih i graðanskih lica na službi u SVK i VRS. Oficiri VJ koji su slani u SVK i VRS birani su po kriterijumima koje je delom ustanovio Momèilo Perišiæ” (iz haške optužnice).
Ko je platio metke i budake
Ima nešto i od onoga za šta su srbijanska vlast i njeni poreski obveznici, koji su dragovoljno, neštedimice i u patriotskom zanosu plaæali municiju, pre svega ispaljivaèe municije iz slobodarskog Kragujevca, za ubijanje civila, izbor nije sluèajan:
„U toku sedam dana, od 12. jula do otprilike 19. jula 1995. godine, snage VRS i MUP uèestvovale su u planiranom i organizovanom masovnom pogubljenju i pokopavanju hiljada zarobljenih muškaraca, bosanskih muslimana, iz srebrenièke enklave. To rasprostranjeno i organizovano ubijanje vršeno je na nekoliko razlièitih lokacija u Srebrenici, Bratuncu i Zvorniku. 12. juli 1995, Potoèari: Izmeðu fabrike cinka i ´Alijine kuæe´, vojnici VRS i/ili MUP, po kratkom postupku su, odrubljivanjem glava, pogubili približno osamdeset do stotinu muškaraca, bosanskih muslimana. Njihovi leševi su zatim odvezeni kamionom...”
Neko je i na municiji štedeo, bez preke potrebe, iz gušta.
Kud plovi ovaj brod
Jedan od devetnaestorice èlanova vrha Demokratske opozicije Srbije bio je angažovan na satiranju generala Vlada Trifunoviæa, komandanta Varaždinskog korpusa, koji je iz okruženja spasao 220 vojnika i 37 oficira. Reklo bi se tek ornamentalni detalj zlikovaèke karijere: „Kako mogu da budem veštak (na suðenju, prim. aut.), kada nosim bombu da ubijem izdajnika!”, rekao je Perišiæ, naloživši sudijama Vrhovnog vojnog suda da Trifunoviæu presude višegodišnju zatvorsku kaznu. Jer, kao što je rekao general Života Paniæ, „Niste nam bili potrebni živi, nego mrtvi”. Uspeo je da, iz treæeg pokušaja, isposluje zatvor za Trifunoviæa.
Šta æe progovoriti Perišiæ – da nije slao oficire Hrvate i Bošnjake u Bosnu, da nije imao veze sa Ratkom Mladiæem, da je Mladiæ municiju dobijao legalnom razmenom, da su Mostar do gole kože opljaèkali oni o kojima ništa nije znao. Da bi Sarajevo ubijali i bez njegove pomoæi?
Teško. Tek ako Perišiæ progovori istinu, Srbija æe biti tamo gde joj je mesto. U društvu prezrenih koji imaju nekakvu šansu da se suoèe s istinom.
Ko je Momèilo Perišiæ?
Artiljerijski pukovnik Perišiæ Sreæka Momèilo vanredno je unapreðen u èin general-majora, kao i pešadijski pukovnik Mladiæ Neða Ratko, u jeku Vukovarske operacije Jugoslovenske narodne armije, koja je u to vreme poèinjala svoj krvavi pir. U personalnom kartonu ostaæe biografija i karijera: roðen 1944. u selu Koštuniæi kod Gornjeg Milanovca, Srbija, srednju školu je završio u Èaèku, a na Vojnoj akademiji kopnene vojske bio je na smeru artiljerija. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a završio je i Komandno-štabnu akademiju i Školu nacionalne obrane. Èinovi: 1991. pukovnik, 1992. general-major, 1993. general-pukovnik. Vanredna unapreðenja, kao i u svakom ratu koji Srbija nije vodila. Bio je komandant Artiljerijskog školskog centara u Zadru, Bileækog korpusa, naèelnik štaba Treæe armije VJ, komandant Treæe armije VJ i od 1993. do 1998. naèelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije.
Za ratne zloèine, granatiranje Zadra za koje je rekao da je bilo samoodbrana, osuðen je 1996. na 20 godina zatvora. Za opsadu Mostara 1992, kada je komandovao vojskom, „Crvenim beretkama” i dobrovoljcima razlièitih fela i mentalnog sustava, o èemu je svedoèio zaštiæeni svedok iz „Beretki” na suðenju Slobodanu Miloševiæu, nije. Tada je opljaèkano sve što se dalo, milioni maraka iz filijale Jugobanke, zlatare su pustošene pod baražnom vatrom Perišiæevog topništva, civili su ginuli.Ti zloèini i i devastiranje gradskog jezgra Mostara nisu obuhvaæeni Perišiæevom optužnicom. Perišiæ se, naime, tereti za za personalnu, materijalnu i logistièku podršku snagama Vojske Republike Srpske i Srpske vojske Krajine u granatiranju Sarajeva, masakru u Srebrenici i raketnim napadima na Zagreb. U optužnici su i pomaganje granatiranja i snajperskog delovanja na civile u Sarajevu i ubistvo sedam hiljada Bošnjaka u Srebrenici.
Perišiæ je u odbrani rekao da veruje da je optužnica istorijska, buduæi da, kako je istakao, „nikada pre komandant i naèelnik generalštaba jedne armije nisu smatrani za zloèine koje su poèinili pripadnici oružanih snaga druge države ili entiteta”.
------------------------------------------
|
06-10-2008 at 21:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
BHDANI
Vildana Selimbegovic
Sedmi dan
Gazi Mustafa
Iako su se njegovi izborni ciljevi skoro pa u potpunosti ostvarili, lokalni izbori nisu uspjeli utjecati na vizionarsko nadahnuæe efendije Ceriæa: nisu se èestito ni slegli utisci niti donatorski iftar, a veæ je svekolika domaæa javnost preko (ne)oficijelnog avaza Rijaseta obaviještena o novim planovima - islamskom Oxfordu prekoputa Bakija. Ma, zapravo, hadžija Fudo æe iz svoje kancelarije, u koju svakog dana i u sve veæem broju dolaze Bošnjaci da priupitaju mogu li se njihove rahmetlije na rate ukopati, i dušu i pogled odmarati vireæi u avliju Oxford-Sorbona-Harvard mixa u efendijinoj izvedbi koja je veæ dobila i ime - Gazi Husrev-begov univerzitet. Ime i vizionarstvo do u tanèine nam je pojasnio Dnevni avaz, i sam utemeljen na graditeljskim ambicijama. Ko æe uostalom bolje razumjeti efendijine vizije od arhitekte nultog rotirajuæeg restorana na Balkanu u èijem zagrljaju utoèište pronalaze sve sami uglednici - od politièara, preko privrednika do bjelosvjetskih varalica kalibra Damira Fazliæa.
No, vratimo se projektima: na Kovaèima je zakopan kamen temeljac za novu zgradu Rijaseta za koju je na donatorskom iftaru prikupljeno 1.188.911 KM, a iste noæi obeæano još 800.000 KM. Ugledni graditelj Radonèiæ, kako utemeljitelja Avaza titulira sam efendija, obeæao je više miliona. Veleljepna rezidencija Rijaseta koštat æe cijelih 10 miliona, no ni ostali uglednici - kako nam je na FTV-u objasnio Muhamed Granov - nemaju dilema da æe pare biti prikupljene. Sulejman Tihiæ, jedan od onih politièara koji zna šta znaèi zagrljaj graditelja i efendije, objavio je zlatnu donaciju SDA od 200.000 KM, sav sretan što se vratio meðu Avazove vijesti. Sve skupa zapravo upuæuje na to da je efendija Ceriæ u pravu kada kaže da je ovaj projekt zaokružen, ma šta o tome mislili muslimanski intelektualci koji ovu vrst vizionarstva stavljaju rame uz rame s najcrnjim pothvatima komunistièkih megalomana.
Èini se zapravo da je novi efendijin vizionarski projekt i usmjeren protiv njih - rijetkih intelektualaca koji makar anonimno imaju hrabrosti da se naglas gnušaju reisovog rasipništva u ovako oèajnoj, siromašnoj i od kriminaliziranih politièara poharanoj zemlji. Šta planira efendija? "Unikatni laboratorij za eksperiment multikulturnog života", Gazi Husrev-begov univerzitet, koji bi se specijalizirao za nuðenje diploma "djeci šejhova i prinèeva iz Saudijske Arabije i s Istoka uopæe", za sada je "ozbiljna inicijativa" koju je efendija, sem s Avazom, odluèio podijeliti i s "vodeæim muslimanskim uglednicima u svijetu" s kojima se kani sresti u Londonu. Novi univerzitet bi, tumaèi nadahnuto Gazi Mustafa, postao mjesto susreta Istoka i Zapada, a ne bi bilo nikakvo iznenaðenje da je poduzetni efendija veæ angažirao nekog uglednog arhitektu - nije obavezno da mu zna ime - da poène s pripremama idejnog projekta.
Jer, efendija zna jako dobro da mu samo nedostaje univerzitet. U politici mu sve ide po planu: bošnjaèki politièari se radije svaðaju nego da se sami dohvate projekata koji bi zaista pokrenuli zemlju. Džamija, hvala Bogu, ima dovoljno - što sagraðenih, što planiranih. Vjeronauku u obdaništa je nakon osvajanja Federacije prošlog proljeæa kanio instalirati u Sarajevu i ma kako se sada èinilo da se direktorica pritajila, više je no jasno da je samo u pitanju promjena taktike - umjesto na velika, uæi æe na mala vrata. Osvajajuæi jedno po jedno obdanište, i to "na zahtjev roditelja" i uz pomoæ demokratske veæine, što je veæ postalo sarajevski manir ponašanja u prekomponiranju bosanskohercegovaèke prijestolnice u islamski brand. Osnovne i srednje škole su pred vjeronaukom davno pale, i zapravo je najveæi efendijin problem - paradoksalno ali istinito - ostao Fakultet islamskih nauka, na kome sjede uistinu respektabilna imena u muslimanskom svijetu nimalo sretna zbog efendijinih vizionarskih ideja, skupih projekata i još skupljih politièkih posljedica.
U današnjoj Bosni i Hercegovini samo se meðu nekadašnjim polaznicima Gazi Husrev-begove medrese, stasalim na Fakultetu islamskih nauka i kasnijim braniteljima doktorskih disertacija na najjaèim svjetskim univerzitetima i mogu sresti ozbiljni analitièari pogubnog reisovanja efendije Ceriæa. Upravo su oni upozorili na aktivno ignoriranje pošasti vehabizma od strane Rijaseta i Islamske zajednice; oni su naglas upozorili na pretvaranje Bošnjaka u vjersku skupinu onoga èasa kada je efendija ušetao ahmediju u NATO i u Bruxelles (na ekonomskom forumu u Davosu je ionako domaæi), gurajuæi pod džube ovdašnje politièare (ma kakvi oni bili), oni su upozorili i na zloporabu mimbere u politièke svrhe i na nespojivost reisovog uplitanja u politièki život s ciljevima i zadacima Islamske zajednice... Zbog svega toga moraju biti kažnjeni: zato æe reis taj nesretni FIN naprosto preskoèiti jer se drznuo da u meðuvremenu postane èlanicom tog omrznutog, sekularnog Sarajevskog univerziteta (ma kakav on bio) i preko Londona realizira viziju... Neæe, bez sumnje, manjkati domaæih uglednika koji æe mu priskoèiti u pomoæ. Gazi Mustafa zna šta radi - njegove veleljepne vizije do temelja treba da uruše sve ono što je Sarajevo nekad bilo. Da bi se potom sagradilo starije i ljepše, i postalo "unikatni laboratorij za eksperiment multikulturnog života". Sa sve saudijskim šejhovima i prinèevima.
|
10-10-2008 at 15:46 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 50
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Politika : Aktuelne politicke dogodovstine |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|