Aktuelno

Krvniku odobreni podaci o sporazumu s Holbrukom!

Karadžić je takođe tražio da mu se dostave snimci, transkripti ili drugi dokumenti o telefonskim razgovorima između njega i Miloševića...

09.02.2009. 21:20

Zahtjevom za objelodanjivanje informacija vezanih za sporazum o imunitetu sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), ratni zločinac Radovan Karadžić obratio se i američkoj administraciji u Vašingtonu, čiji su se predstavnici sa tim složili, uz uslov da se informacije o tome ne objavljuju bez izričite saglasnosti SAD - proizlazi iz dokumenata koji su večeras objavljeni u Hagu.

Karadžić se Vladi SAD obratio 11. decembra prošle godine, tražeći da mu se dostave kopije materijala: "Sve informacije u posjedu Vlade SAD o izlaganju Ričarda Holbruka u vezi sa hapšenjem i krivičnim gonjenjem Radovana Karadžića, na sastanicma održanim 18. i 19. jula 1996. godine sa predsjednikom Slobodanom Miloševićem i drugima u Beogradu"; sve snimke, transkripte, bilješke i zapisnike sa tog sastanka, kao i sve informacije o telefonskim razgovorima koje je Holbruk u toku sastanka imao sa zvaničnicima SAD.

Karadžić je takođe tražio da mu se dostave snimci, transkripti ili drugi dokumenti o telefonskim razgovorima između njega i Miloševića u vrijeme sastanka u Beogradu.

On je još zahtijevao da se ambasadoru Filipu Goldbergu odobri da ga intervjuiše Karadžićev pravni savetnik Piter Robinson, budući da je Goldberg prisustvovao sastancima u Beogradu.

Robinson je početkom decembra prošle godine stupio u kontakt sa Goldbergom, ali je on odbio da razgovara i tražio da se kontakt uspostavi sa pravnim savetnikom američkog Statedepartmenta, navodi se u podnesku.

Od sudskog vijeća Tribunala Karadžić je tim povodom 6. februara tražio da izda nalog, prema kojem bi na sve dokumente dobijene iz Vašingtona bila primjenjena pravila 54 i 70, prema kojima se dostavljene informacije objelodanjuju samo uz izričitu saglasnost države koja ih je dostavila.

- SAD su tražile su da se donese takav nalog kao uslov da dostave bilo kakav materijal iz zahtjeva i kao uslov da se intervjuiše ambasador Filip Goldberg. Karadžić i njegov pravni savjetnik Peter Robinson složili su se da ne objelodane informacije dobijene od SAD bez njihove saglasnosti, kaže se u Karadžićevom podnesku.

Dodaje se da je, "na sastanku od 4. februara ove godine američki pravni savjetnik Denise Maning izrazila spremnost SAD da potraže i obezbijede traženi materijal i dostupnost ambasadora Goldberga za intervju, ukoliko se primijeni pravilo 70".

Na kraju svog podneska Karadžić navodi da se ne protivi da se ovim povodom sasluša i mišljenje tužilaštva, ukoliko ono bude željelo da ga da.

Karadžić je optužen za genocid nad muslimanima u Srebrenici i za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.
Autor: SRNA

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktuelno/krvniku-odobreni-podaci-o-sporazumu-s-holbrukom

ZANIMLJIVO STIVO! DA LI JE TO MOGUCE?
( Kako li mi samo promace ranije...)









"Slobodna Bosna", 29.01.2009.godine

Nema novca? Cudno! Trazite od ovih iz PRETHODNOG teksta!

Novka Agić: Moguća nestašica lijekova

Datum: 10.02.2009 19:29
Autor: Rubina Čengić

Zavod za zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH nema dovoljno novca za sve potrebe u ovoj godini, kaže direktorica Zavoda Novka Agić povodom današnjeg Međunarodnog dana bolesnika.

Ističe da ni prošle godine iz budžeta FBiH nisu dobili sav planirani novac. Kaže da bi zdravstvene institucije u BiH mogle doći u situaciju da zbog nedostatka novca ostanu bez nekih lijekova i da budu prinuđene da "hladne" slučajeve stave na čekanje.

Upozorava da je mnogo stanovnika FBiH bez zdravstvenog osiguranja i da bolesnici ne poznaju svoja prava.

NN: Kakav je položaj bolesnika u Federaciji BiH?

AGIĆ: Ako ga posmatramo u kompletnom kontekstu u kom živimo, mislim da možemo reći da nije loš. Naravno da može bolje i razumijem da su građani i pacijenti nezadovoljni, da smatraju da ovo nije dobro. S obzirom na okolnosti u kojima živimo, mislim da je dobro, posebno u nekim granama medicine. Ne može se to upoređivati sa stanjem u zemljama Evropske unije, ali mislim da može zadovoljiti potrebe.

NN: Poznaju li bolesnici svoja prava?

AGIĆ: Ne uvijek i na tome treba da radimo svi. Zasad angažujemo članove određenih asocijacija i radimo s njima, a oni sa svojim članstvom i to je dobro jer je važno da i oni i mi imamo više informacija.

NN: Koliko je građana FBiH bez zdravstvenog osiguranja?

AGIĆ: Procjene su da je to oko 300.000 ljudi i to je mnogo jer postoje preduslovi da taj broj bude mnogo manji.

NN: Ima li Zavod dovoljno novca za sve potrebe u ovoj godini?

AGIĆ: Ne. Stanje je izuzetno teško jer ni za prošlu godinu iz budžeta FBiH nismo dobili sav planirani novac. Imamo neka obećanja da će s rebalansom biti dodatnih sredstava i za nas, ali to su zasad samo obećanja.

NN: Može li se desiti da neke kategorije bolesnika ostanu bez lijekova, prvenstveno bez citostatika ili sličnih vrsta lijekova?

AGIĆ: Ne bi trebalo to da se desi, ali to je već pitanje više sile. Ako bi došlo do toga, "hladne" slučajeve bismo morali staviti na čekanje, ali nadam se da to toga neće doći.

NN: Nerijetko upozoravate da je veliki problem za Zavod plaćanje PDV-a za kupljene lijekove. Koliko je to novca godišnje i ima li razgovora s resornim institucijama o mogućnosti da se to plaćanje ukine ili smanji?

AGIĆ: To je veliko opterećenje i za nas i za zdravstvo u cjelini. Mi smo za ove tri godine dali oko 30 miliona KM za PDV, a prošle dvije godine smo radili analize i utvrdili smo da je zdravstvo za PDV dalo oko 130 miliona KM po osnovu lijekova i usluga. Vlada FBiH je prošle godine tražila da se uvede diferencirana stopa barem za izuzetno skupe lijekove, ne za sve, ili da se pokuša iz ubranih sredstava zdravstvu vratiti ono što je ono dalo, ali zasad nema pomaka.

NN: Kakve su mogućnosti za liječenje van granica BiH? Već dugo je na čekanju pravilnik za izmještanje odraslih?

AGIĆ: Ništa se tu nije promijenilo. Imamo privremenu odluku za djecu, za najteže onkološke slučajeve i urođene srčane mane. Za ostalo mi pomažemo i participiramo u liječenju. Pravilnika nema dijelom i zbog aktuelne situacije, ali očekujemo da se o njemu počne razgovarati nakon usvajanja paketa osnovnih zdravstvenih usluga i možda bismo sljedeće godine mogli dobiti taj pravilnik.

NN: Ima li dovoljno novca za djecu kojoj je neophodno liječenje van granica BiH?

AGIĆ: Nema, pogotovo zbog toga što se radi o posebno teškim slučajevima. To je i nemoguće planirati jer vi planirate jedan iznos, ali ponekad to bude i pet puta više.

Lijek čeka 70 žena s rakom dojke
NN: Hoće li ove godine biti dovoljno novca za herceptin, lijek koji se daje mlađim ženama koje imaju rak dojke?

AGIĆ: Nije u redu izdvajati nijedan lijek. Mi smo prošle godine za lijekove za liječenje raka dojke dali više od devet miliona KM. Uradili smo maksimalno u raspoloživim mogućnostima. Herceptinom je liječeno više od 63 žene, trenutno ih je 43, ali je lista čekanja velika, oko 70 pacijentkinja, i mi sami to ne možemo riješiti jer je ta terapija izuzetno skupa, iako o lijekovima ne treba govoriti na taj način.
("Nezavisne novine")

http://www.nezavisne.com/dogadjaji/intervju/36764/Novka-Agic-Moguca-nestasica-lijekova.html

Istraživanje GfK BH
Tek 6% bh. građana odlično govori engleski
U našoj zemlji oko 60% građana služi se barem jednim stranim jezikom. Najčešće je to engleski koji poznaje njih 39%, a potom slijedi njemački kojim se služi svaki četvrti građanin BiH, pa ruski koji je po broju onih koji ga poznaju ispred francuskog, španskog i talijanskog.

Jedna stara uzrečica kaže "Bogat si koliko stranih jezika govoriš“. Na tragu toga je i inicijativa unutar Evropske unije da nove generacije mladih školovanih ljudi budu što obrazovanije u smislu tog jezičnog bogatstva, odnosno da poznavanje dva strana jezika bude za svakog Evropljanina normalna stvar.

Istraživanje provedeno sredinom 2008. godine od strane GfK BH – Centra za istraživanje tržišta pokazuje da se oko 60% građana BiH u dobi od 15 i više godina služi barem jednim stranim jezikom. Štaviše, oko 25% naših sugrađana služi se sa dva ili više stranih jezika, uz napomenu da je takvih najviše u dobi od 15 do 24 godine. I dok je podatak da osobe koje žive u urbanim sredinama više poznaju strane jezike (62%) nego oni koji žive u ruralnim sredinama (54%) donekle i očekivan, s obzirom da su u gradovima potrebe za poznavanjem stranih jezika osjetno veće uglavnom zbog inostranih kompanija i organizacija koje su locirane u njima, podatak da muškarci u većem postotku nego žene govore barem jedan strani jezik (60% naspram 54%) je u suprotnosti sa određenim znanstvenim pokazateljima da žene imaju bolju verbalnu komponentu i da brže usvajaju strane jezike.

Zapravo, istraživanje GfK pokazuje da tih razlika između spolova nema kada je riječ o osobama do 35 godina, odnosno one postaju izraženije tek kod osoba srednje i starije dobi, što možemo povezati s određenim razlikama u društvenoj ulozi i položaju žena u nekim ranijim vremenima, naprimjer kada su žene rjeđe obavljale poslove koji uključuju poznavanje stranih jezika, odnosno poslove višeg ranga.

Strani jezik kojim se najveći broj građana BiH služi jest engleski, tačnije njih 39%, s tim da je taj postotak u FBiH skoro 50%, a u RS-u upola manji (26%), što bi se djelomično moglo objasniti i činjenicom da je u FBiH prisutan veći broj stranih organizacija prilično dugi period vremena, pa su građani uslijed učestalijeg kontakta sa njima bili u mogućnosti i imali potrebu bolje se upoznati s tim jezikom.

Ipak, broj onih koji tvrde da odlično vladaju ovim jezikom je zapravo relativno mali (oko 6% u ukupnoj populaciji). Isto tako samo mali dio građana smatra da poznaje engleski jezik na nekom srednjem nivou, odnosno da solidno poznaje gramatiku i da je u mogućnosti da koristi osnovne fraze u govoru i pismu. Najveći broj građana BiH (15%) smatra da engleski poznaje na elementarnom nivou, tj. da ima sposobnost samo osnovne komunikacije. Ohrabrujući podatak jest da 80% građana u dobnoj skupini od 15 do 24 godine i veliki dio ispitanika između 25 i 34 godine poznaje engleski jezik.

Rezultati ovoga GfK-ovog istraživanja, a koji se odnose na poznavanje engleskog jezika u odnosu na nivo obrazovanja su očekivani – više od ¾ građana sa fakultetskim obrazovanjem služe se engleskim jezikom, dok to čini i oko polovine građana sa završenom višom ili četverogodišnjom školom. Karakteristični rezultati su dobiveni i u pogledu profesije i poznavanja jezika. Naime, dvije trećine srednjeg menadžmenta i oko polovine službenika smatra da zna engleski jezik, međutim samo oko 40% top menadžera i vlasnika firmi tvrdi isto. U odnosu na visinu primanja, većina građana koji imaju primanja iznad prosjeka, poznaje engleski jezik.

Na drugom mjestu po broju onih koji tvrde da poznaju nalazi se njemački jezik, kojim se služi oko 30% građana FBiH i 18% u RS-u. Ovakvo poznavanje njemačkog jezika treba prije svega tražiti u činjenici da je nemali broj građana i prije ratnih događanja u BiH bio na privremenom radu u toj zemlji, kao i tome da su Njemačka i Austrija primile veliki broj izbjeglica tokom rata, te da su ove dvije zemlje veliki trgovinski partneri našoj zemlji, što je sve doprinijelo svojevrsnoj popularnosti ovog jezika u BiH. Međutim, kao što je to slučaj i sa engleskim jezikom samo mali broj građana smatra da posjeduje visoki stepen znanja, odnosno najveći broj građana percipira svoje znanje kao elementarno (74% onih koji su rekli da poznaju ovaj jezik).

Svakako jedan od najzanimljivijih podataka iz ovoga istraživanje jest taj da je na trećem mjestu ruski jezik koji poznaje 10% naših sugrađana. U tome prednjače oni iz dobne skupine od 35 do 54 godine (20%), što je donekle i očekivan nalaz i zapravo predstavlja relikt iz prošloga sistema, kada se ovaj jezik mnogo češće (i obaveznije) poučavao u školama.

Od ostalih jezika s kojima se građani BiH služe slijedi francuski čija popularnost nije tako velika, s obzirom da se samo 6% građana pohvalilo poznavanjem ovog jezika. Iako smo već duže vrijeme preplavljeni raznoraznim "sapunicama“ sa španskog govornog područja, postotak onih koji poznaju ovaj jezik je iznimno mali, svega 5%. Vrijeme velikih šlagera i San Rema, kada je talijanski bio jako omiljen i popularan, očigledno je davna prošlost, s obzirom da ga danas poznaje svega 4% građana BiH.

Važno je napomenuti da su u ovom istraživanju GfK BH ispitanici sami procjenjivali svoje znanje nekog stranog jezika, te da kad bi se ono radilo po nekom drugom (objektivnijem) kriteriju, rezultati bi sigurno bili nešto drugačiji. Ipak, ne može se reći da su, kada se sagledaju svi navedeni rezultati, građani bili neobjektivni, posebno stoga jer su svoje znanje uglavnom ocjenjivali bez pretjerivanja, o čemu svjedoči i podatak koji je ranije iznesen - da ih je većina svoje poznavanje nekog stranog jezika opisala elementarnim.
(Sarajevo-x.com)

SVEVIJESTI.BA : U sukobu Kolegija SDA i Vlade Federacije uništena karijera Nedžada Brankovića

12.02.2009. 00:02

Najtragičnija figura među političkom elitom Federacije u ovom trenutku je federalni premijer Nedžad Branković koji je talac političkih elita koje se vrlo neodgovorno prepucavaju preko krupnih investicija.

Vlada FBiH je pod premijerskom palicom Nedžada Brankovića u posljednje dvije godine krenula u tri krupna projekta, prvi - izgradnja auto puta, drugi je izgradnja elektroenergetskih projekata kao prvi u regionu i na kraju i prodaja BH Telekoma . No niti jedan nije dobio zeleno svjetlo.

Energetski projekat federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida Heće predviđao je investicije od sedam milijardi maraka, otvaranje 50.000 radnih mjesta, a sve po modelu da ovaj sektor trajno ostane u vlasništvu Federacije. Uprkos činjenici da su strateška ulaganja u elektroenergetski sektor dobila jednoglasno zeleno svjetlo u samoj Vladi, ona nikada nisu ostvarena. Sve je obustavljeno nakon tragičnih odluka Kolegija SDA koji je, uprkos tome što su njihovi ministri u Vladi FBiH podržali izbor strateških partnera, derogirao odluke Vlade i Parlamenta. Danas je svima sasvim jasno je da projekat nije bio sporan zato što je bio u suprotnosti sa zakonskim propisima ili zato što su izabrani sumnjivi strateški partneri, nego isključivo zato što bi realizacija ovog projekta mogla ojačati poziciju lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića.

U svim opstrukcijama i vezanju ruku Federalne vlade, institucija nazvana Kolegij SDA našla je jaku podršku kod Tihićevog intimusa Zlatka Lagumdžije predsjednika SDP-a najjače opozicione stranke u BiH.

Ovih dana ponovo je aktuelizirana odluka Vlade FBiH o prodaji Telekoma. Premijer Branković najvio je na sastanku sa kantonalnim premijerima privatizaciju ove strateške firme.

Odmah potom je reagovao njegov stranački šef, predsjednik SDA Sulejman Tihić kazavši da će "Kolegij" stranke raspravljati o najavljenoj prodaji Telekoma. Oglasio se SDP i Zlatko Lagumdžija koji se usprotivio tom potezu ocjenivši ga kao krpljenje rupa u budžetu. Nema dilema da će Lagumdžija dobiti Tihićevu podršku u novom vezanju ruku Vladi Federacije, i na taj način ostvariti zacrtani cilj da niti jedan projekat ne dobije zeleno svjetlo dok on ne dođe na vlast.

Javna je tajna da tandem Izetbegović - Branković, izravno kontrolira najprofitabilniju kompaniju u državi - BH Telecom - Zato je i nova istraga finansijske policije prvi signal da je počeo obračun sa njihovim kadrovima . Ovome još treba dodati da Branković ni u jednom momentu nije u projektima dobio podršku svog bliskog prijatelja, potpredsjednikua SDA Bakira Izetbegovića, osim kada mu je ovaj spasio premijersku fotelju pred Tihićevim famoznim naletom nazvanim "rekonstrukcija Vlade".

Najveća Brankovićeva nesposobnost ogleda se u šutnji i kukavičluku zbog opstrukcija koje dolaze upravo iz njegovih stranačkih redova. I dok on šuti i trpi samo formalno čuvajući svoju fotelju, Kolegij njegove SDA ekonomski uništava Federaciju i njene građane.

Premijer Branković se posljednjih dana požalio kako on "jadan" nema niti jedan svoj medij preko kojeg bi se branio od drugih medija.
Bolje bi mu bilo da se odbranio od svojih stranačkih "prijatelja" i stranke kojoj pripada na način da je podnio ostavku kada je uvidio da ne žele podržati niti jedan projekat njegove Vlade, bio on dobar ili loš. Njegova karijera je svakako završena.
S.Ć.
(Svevijesti.ba)

http://www.svevijesti.ba/content/view/22684/218/

Dodik: Tihićeve izjave obično izvlačenje, dogovorena je Herceg- Bosna sa glavnim gradom Mostarom

17.02.2009. 00:00

Gostujući u emisiji Radio-televizije Srbije predsjednik Vlade RS Milorad Dodik kazao je da BiH ukolko ide u ustavne promjene može isključivo da se održi kao savez država.

On je dodao da su u ranijim razgovorima Sulejman Tihić i Drgan Čović prihvatili da se Federacija podijeli na dva entiteta te da Sarajevo u Federaciji bude glavni grad uređen kao Distrikt.

Ovo bi, kazao je Dodik, ostavilo RS u postojećim granicama i teritorijalno u obimu u kojem je sada, a Federacija bi se podijelila na način da jedan dio bude ono što je nekada predstavljalo Herceg- Bosnu sa glavnim gradom Mostarom, a drugi dio bi se zvao Bosna ili kako se već dogovori, imajući u vidu da je Sarajevo distrikt.

Dodik je naveo da je Tihićeva izjava kako teritorijalne jedinice zadiru u granice Republike Srpske obično izvlačenje jer je bio izložen žestokim kritikama kod bošnjaka zabog činjenice da je prihvatio nedirnutu RS.

Dodik je odbacio kritike opozicije u RS da je pristao na pomjeranje granica, kazavši da mu nije jasno, da ako predsjednik Hrvatske Stipe Mesić razumije da Milorad Dodik govori o neupitnoj Republici Srpskoj, kako to ne razumiju pojedinci u RS I Srbiji.

Govorećio o tome kako vidi trenutnu situaciju u Srbiji, Dodik kaže da je u interesu Republike Srpske da Srbija bude jaka i da bude nosioc regiona, a ne onakva kakva je sada sa brojnim unutrašnjim podjelama.
S.Ć.
(Svevijesti.ba)
http://www.svevijesti.ba/content/view/23024/218/

DOGAđAJI DANA
18-02-2009 02:00

Brankovićeva Vlada pada sredinom godine

O fun­kci­oni­ra­nju Vla­de Fe­de­ra­ci­je BiH da­nas će u Sa­ra­je­vu raz­go­va­ra­ti pred­sje­dni­ca i pot­pred­sje­dni­ci FBiH Bor­ja­na Kri­što, Spo­men­ka Mi­čić, Mir­sad Ke­bo, te čel­ni­ci Vla­de pre­mi­jer Ne­džad Bran­ko­vić i do­pre­mi­je­ri Ga­vri­lo Gra­ho­vac i Vje­ko­slav Be­van­da.

Ra­zlog za sa­zi­va­nje ovog van­re­dnog sas­tan­ka fe­de­ral­nih čel­ni­ka su po­slje­dnja de­ša­va­nja unu­tar par­la­men­tar­ne ve­ći­ne ko­ja su već po­nu­ka­la Va­hi­da He­ću, mi­nis­tra ener­ge­ti­ke, in­dus­tri­je i ru­dar­stva FBiH da ja­vno po­ru­či ka­ko Vla­da FBiH pra­kti­čno ne pos­to­ji.

Već oda­vno ni­je ni­ka­kva taj­na da ni je­dan ozbi­ljni­ji pro­je­kat ko­ji je Vla­da pla­ni­ra­la ili za­po­če­la ni­je u sta­nju okon­ča­ti zbog ne­dos­tat­ka po­drške čel­ni­ka vla­da­ju­ćih stra­na­ka. S ob­zi­rom na to­tal­ni krah bu­dže­ta ko­ji se već po­ćeo pre­lje­va­ti i na van­bu­džet­ske fon­do­ve, pri­je sve­ga na Za­vod PIO/MIO, svi alar­mi uve­li­ko zvo­ne na uzbu­nu.

Či­ni se da su to­ga ko­na­čno pos­ta­li svje­sni i u Vla­di FBiH. Na­ime je­dan od nje­nih vi­so­ko­po­zi­ci­oni­ra­nih čla­no­va, ko­ji ni­je že­lio da mu na­vo­di­mo ime, pot­vrdio je ju­čer za "San" da je unu­tar Vla­de pos­ti­gnut kon­sen­zus o to­me da kom­ple­tna Vla­da po­dne­se os­tav­ku ako do sre­di­ne go­di­ne ne bu­du pri­hva­će­ne iz­mje­ne svih za­ko­na za ko­je se pro­cje­nju­je da su gla­vni kriv­ci bu­džet­skog slo­ma.

- Je­dnos­ta­vno, ako se to ne de­si, on­da ova Vla­da vi­še ne­ma ni­ka­kvog smi­sla jer ni­šta i ne mo­že uči­ni­ti - po­ru­čio je naš sa­go­vor­nik.

Prvi test po­drške nas­to­ja­nja Vla­de da u za­dnji tren spa­si što se spa­si­ti da, je iz­mje­na Za­ko­na o ne­ra­tnim in­va­li­di­ma ko­ji na­kon što je glat­ko pro­šao u Do­mu na­ro­da, pre­ma sve­mu su­de­ći ne­će do­bi­ti po­dršku u Pred­sta­vni­čkom do­mu.

Naš sa­go­vor­nik iz Vla­de ka­že da će sa­mo ovaj Za­kon, ako se ne pro­mje­ni, pra­kti­čno uru­ši­ti ovo­go­diš­nji bu­džet, a da je to uje­dno i ja­san znak ka­ko je pra­kti­čno ne­mo­gu­će re­for­mi­sa­ti bo­ra­čki se­ktor, što će bi­ti mno­go bol­ni­ja i po­li­ti­čka osje­tlji­vi­ja stvar od re­du­kci­je so­ci­jal­nih za­ko­na.
Ad. M
(SAN)

http://www.san.ba/index.php?id=5414

Čović napravio prijedlog nadležnosti države i teritorijalnih jedinica

MOSTAR - Predsjednik HDZBiH Dragan Čović načinio je dokument Osnovi Ustava BiH, koji je kao svojevrsnu platformu za razgovore o ustavnim promjenama u Mostaru u subotu, čiji je domaćin, dostavio liderima SDA i SNSD-a Sulejmanu Tihiću i Miloradu Dodiku.Sastanak trojice lidera najavljen je za 11 sati u središnjici HDZ-a BiH, a konferencija za novinare u 14 sati.

U ovom dokumentu navodi se da je BiH federalna država koja se sastoji od četiri teritorijalne jedinice, što je u skladu s dogovorom iz Banje Luke.

Također, definiraju se nadležnosti države i teritorijalnih jedinica, kao i mjere za uspostavu funkcionalnije vlasti države BiH.

"Mislim da bi ovo što sam predložio moglo biti dobar put da se mi o tome u subotu načelno dogovorimo. Očekujem da Tihić i Dodik sutra (danas, op. a.) daju svoje komentare na ovaj dokument", rekao je Čović za sarajevski Dnevni avaz.

Prema njegovim riječima, nadležnost države bili bi odbrana i sigurnost, izborno zakonodavstvo, vanjska politika, vanjska trgovina, carinska, monetarna i makroekonomska politika, financije, financiranje institucija BiH i međunarodnih obaveza, donošenje politike o useljenicima i izbjeglicama, uspostava i funkcioniranje Vrhovnog suda BiH, donošenje propisa iz područja kaznenog i civilnog zakonodavstva, provedba međunarodnih kaznenih propisa, uspostava međunarodnog prometa i kontrola zračnog prometa te izrada i donošenje zakona potrebnih za ispunjavanje europskih standarda.

Nadležnost teritorijalnih jedinica, prema Čovićevom prijedlogu, bilo bi utvrđivanje gospodarske politike, uključujući i planiranje obnove, potom uspostava i organiziranje sudske vlasti, lokalna uprava i samouprava, donošenje propisa u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, donošenje propisa u financijama i financijskim institucijama, financiranje djelatnosti s nivoa teritorijalne jedinice.

Također, nadležnost teritorijalne jedinice bila bi dodjela elektronskih frekvencija za radio i televiziju, stambena politika, reguliranje javnih službi, donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta i provedba socijalne politike.

Prema Čovićevom dokumentu, na čelu države bio bi predsjednik sa dva zamjenika iz različitih naroda. Zastupnički dom imao bi 90 zastupnika. Umjesto Vijeća ministara, država BiH imala bi vladu BiH s premijerom na čelu. On smatra da bi provedbom ovog prijedloga znatno ojačala država BiH.

Čović tvrdi da u Mostaru neće biti posebnih razgovora o srednjem nivou vlasti i razradi dogovora o četiri federalne jedinice. Centralna tema, kaže, bit će nadležnosti države i teritorijalnih cjelina.

On predlaže da nakon posljednjeg sastanka lidera u Gradačcu svi dogovoreni detalji budu upućeni u Parlament BiH, gdje bi zajedno s drugim strankama bila otvorena najšira debata i bio izbrušen budući ustav BiH.
19.2.2009.
Pincom.info

http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=63131

VIJESTI
20-02-2009 02:00

Milorad Dodik na čelu zločinačke organizacije

Dio velike istrage koju državna Agencija za istrage i zaštitu SIPA već mjesecima vodi, jučer je okončan. SIPA je poslije podne zvanično saopštila da je Tužilaštvu BiH podnijela krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, premijera Republike Srpske, nekoliko ministara iz Vlade RS i, kako je rečeno u saopćenju, nekoliko osoba iz kriminalnog miljea. Oni su osumnjičeni da su nanijeli štetu budžetima BiH i Republike Srpske u iznosu od 145 miliona maraka.

Tokom istrage u vezi s nekim građevinskim objektima u Republici Srpskoj, SIPA je utvrdila da su Vlada RS i određene institucije iz tog entiteta počinili nezakonite radnje. Krivična prijava podnesena je protiv ukupno 11 osoba koje su osumnjičene za udruživanje u zločinačku organizaciju s Dodikom na čelu. Njima se na teret stavljaju krivična djela organizovanog kriminala, pranja novca i zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja.

Prema našim informacijama, radi se o finansijskim malverzacijama tokom izgradnje zgrade Vlade RS u Banjaluci. Radi se o veleljepnom objektu koji je poreske obveznike koštao nekoliko stotina miliona maraka. U cijeli posao Dodik je uključio firmu „Integral – Inžinjering“ iz Laktaša čiji je vlasnik njegov prijatelj Slobodan Stanković.

Poznato je da su SIPA i OHR svojevremeno tražila od Vlade RS dokumentaciju o tom projektu, ali je nije dobila. Nisu pomogle ni intervencije međunarodne zajednice da bi Dodik i Vlada RS zbog toga tužili sudu v.d. visokog predstavnika Rafija Gregorijana, glavnog državnog tužioca Milorada Barašina i grupu stranih sudija iz Suda BiH. Dodik je optužio i Tužilaštvo BiH i Sud BiH da su neodgovorni i pristrasni i da rade po političkim nalozima.

Kako „San“ saznaje, SIPA vodi istrage o još nekim poslovima Milorada Dodika čija se vrijednost mjeri stotinama miliona eura.

Naime, izvori našeg lista kažu da se radi o ukupnoj cifri od oko 430 miliona maraka i da se pokušava ući u trag tom novcu.
S.V.
Hoće li Tužilaštvo BiH podleći pritiscima
Sada su na potezu glavni državni tužilac Milorad Barašin i Tužilaštvo BiH da potvrde ili odbace krivičnu prijavu.

Sinoć smo nezvanično saznali da su već počeli žestoki pritisci na tužioca Barašina i Tužilaštvo da odbaci krivičnu prijavu uz objašnjenje da „iza nje ne stoje niti su u njenoj izradi učestvovali srpski kadrovi“.

SDP: Kriminal se ne smije sakriti iza institucija i naroda
Nijedna politička stranka u BiH nije jučer reagirala na podnošenje krivične prijave protiv Dodika, osim SDP-a koji je saopćio da tek postaju jasni znaci nervoze i agresivnosti koju Dodik posljednjih dana ispoljava. SDP ističe da niko nikada iz Vlade RS nije odgovorio na pitanja zašto je kilometar autoputa u RS duplo skuplji nego bilo gdje drugo u Evropi, zašto je zgrada Vlade RS plaćena pet puta više nego je planirano i zašto su svi veći objekti u RS građeni mimo tendera i zakona o javnim nabavkama.

- SDP još jednom poziva međunarodnu zajednicu, Tužilaštvo i Sud naše zemlje da u okviru svog mandata i nadležnosti učine sve da ovaj slučaj što prije dobije svoj sudski epilog bez političkih i bilo kojih drugih vaninstitucionalnih pritisaka izvan pravosudnog sistema. Ovo mora biti proces kojim će se doći do istine i suditi isključivo pojedincima, a ne institucijama i narodu iza kojih se svaki kriminal u ovoj zemlji nastoji sakriti. Svi oni koji raspolažu i upravljaju parama poreskih obveznika moraju odgovarati za sva svoja (ne)djela – stav je SDP-a.
(SAN)

http://www.san.ba/index.php?id=5445

VIJESTI
20-02-2009 02:00

Prudski sporazum nasukan?

Za sutra je u Mostaru, s početkom u 11 sati, najavljen sastanak predsjednika SNSD-a, SDA i HDZ-a – Milorada Dodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića – na kojem bi trebali konkretizovati i razraditi svoj sporazum postignut u novembru prošle godine u Prudu kod Odžaka.

Slobodni pad
Teško je očekivati puno od tog sastanka i ne bi se trebalo iznenaditi ako se raziđu bez bilo kakvog dogovora. Naime, nakon prudskog i kasnije banjalučkog sastanka, njih trojica su, svako na svoj način tumačili šta su dogovorili i time su izazvali nove nesporazume u javnosti i apsolutnu konfuziju.

Sasvim je jasno da Bosna i Hercegovina svega ima dovoljno, osim vremena koje joj je najdragocjenije, a kako stvari stoje lideri političkih stranaka ovoj zemlji upravo kradu vrijeme!

Naime, puno je prošlo od prudskog dogovora koji je predstavljen kao historijski i prekretnica za državu i od tada se, osim različitih tumačenja, ništa nije dogodilo osim što je država i dalje u slobodnom padu.

Milorad Dodik je jučer poručio da je Republika Srpska trajna i samoodrživa, a da država BiH „opstaje jedino zato što to hoće međunarodna zajednica“. Time je on stavio do znanja Tihiću i Dodiku svoj stav od kojeg neće odstupiti uz naglasak da nije siguran da će BiH uopće opstati, osim ako ne bude labav savez federalnih država od kojih jedna mora BiH Republika Srpska, a „oni su se dogovorili da podijele Federaciju BiH“.

Udaljene pozicije
Predsjednik RS Rajko Kuzmanović jučer je izašao s prijedlogom novog imena naše zemlje – on traži da se sadašnje promijeni i da se BiH ubuduće zove Savezna Republika Bosna i Hercegovina ili Federalna Republika Bosna i Hercegovina.

Ni Tihić ni Čović nisu jučer reagirali na ove istupe, ali se javio Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS i za beogradsku „Politiku“ izjavio je da su pozicije potpisinika prudskog sporazuma „sada toliko udaljene da se o srednjem nivou vlasti uopće neće razgovarati u mostaru“.

SNSD je na poziciji neospornosti Republike Srpske pri čemu se Federacija BiH može mijenjati i transformisati kako hoće – jasan je Radojičić uz naglasak da su Dodik, Tihić i čović reterirali i vratili se na mnogo tvrđe pozicije.
S.V.
(SAN)

http://www.san.ba/index.php?id=5447