Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Aktuelne politicke dogodovstine
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

"Njegova" Stranka za BiH se NIKADA nije borila za vlast!?




"Start", 28.10.2008.godine

28-10-2008 at 20:33 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

VIJESTI
29-10-2008 02:00

Janša nabavljao oružje za mudžahedine u BiH

Bivši ministar odbrane Slovenije Janez Janša i šef slovenaèkog vojnog ureda za nabavke Ludvig Zvonar bili su dio mreže, koja je devedesetih godina prošlog stoljeæa organizirala nabavku oružja za islamske svete ratnike u BiH, saopæeno je juèer.

Centar za obuku u Sloveniji

Ovo je utvrðeno u istrazi, koju su tokom 1995. i 1996. godine protiv ratnog bošnjaèkog politièkog i vojnog vrha vodili njemaèki Interpol iz Vizbadena i Odjeljenje za terorizam pri austrijskom MUP-u.
Slovenaèku ili ljubljansku vezu, kako je navedeno u Interpolovom izvještaju, koristili su predstavnici paralelnih vojnih i politièkih vlasti u BiH, ali i pripadnici brojnih teroristièkih organizacija kao logistièku bazu na putu do ratom zahvaæene BiH.

Vezu sa Slovenijom, taènije sa Janezom Janšom i Ludvigom Zvonarom, uspostavio je Sudanac El Fatih al-Hasanein, predsjednik kontroverzne Agencije za pomoæ treæem svijetu TWRA, èije je sjedište bilo u Beèu, koja je pod plaštom humanitarnog rada organizirala nabavku i prebacivanje ljudstva, naoružanja i druge vojne opreme za potrebe bošnjaèke Armije BiH, utvrðeno je u istrazi.

Iz tajnog transkripta Interpolove istrage vidljivo je da su TWRA i Al-Hasanein plaæali Janši i Zvonaru za logistièke usluge mudžahedina u BiH. To se, prvenstveno, odnosi na nabavku oružja i logistièke opreme, uspostavljanje privremenog centra za obuku u jednom dijelu Slovenije, kao i na siguran tranzit mudžahedina preko slovenaèke teritorije.

Paralelna struktura vlasti

U Interpolovim dokumentima, koji se tièu ovog sluèaja, nalaze se i transkripti telefonskih razgovora, u kojima Janša kao svog èovjeka za vezu pominje Senada Šahinpašiæa Šaju, inaèe ministra naoružavanja u paralelnoj strukturi vlasti u BiH. Drugo ime koje je navedeno u tom transkriptu jeste ime Bakira Izetbegoviæa, sina i glavnog savjetnika ratnog bošnjaèkog voðe Alije Izetbegoviæa.- Prema podacima Interpolove istrage, "ljubljanska", odnosno "slovenaèka" veza mudžahedinima bila je jedna od glavnih logistièkih dijagonala u prvim mjesecima uspostavljanja njihove infrastrukture na teritoriji BiH – prenijeli su juèer inozemni i domaæi portali.Kao glavnog èovjeka te veze, Interpolova istraga tokom 1995. i 1996. godine identificirala je upravo bivšeg slovenaèkog premijera Janeza Janšu i njegove najbliže saradnike u Ministarstvu odbrane Slovenije.

Hasan Èengiæ svjedoèio u Sloveniji

Treba reæi da je svojevremeno u Sloveniji bila otvorena istraga o krijumèarenju oružja, pa je u Parlamentu Slovenije svjedoèio i Hasan Èengiæ.
Zanimljivo je da je on odbio da o tome svjedoèi u Paralementu BiH.

„SAN“

29-10-2008 at 08:57 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

VIJESTI
29-10-2008 02:00

Vahid Heæo tuži sudu Sulejmana Tihiæa

Nakon iznošenja niza laži i konstrukcija o tobožnjem kriminalu i energetskom sektoru i èestim i neargumentiranim istupima i tvrdnjama Sulejmana Tihiæa, predsjednika SDA, da je zaustavio takozvanju pljaèku stoljeæa koju samo on i njegovi istomišljenici vide, on æe to morati dokazati na sudu. Svojim svakodnevnim istupima Tihiæ i njemu slièni nanose nesagledivu štetu graðanima i društvu u cjelini.

Ovo je juèer saopæio Vahid Heæo, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, uz naglasak da Tihiæ svojim istupima šalje ružan i na neistini utemeljen signal svojima koji žele da ulože svoj kapital i investiraju u BiH.
- Svojim lažima i upornim osporavanjem najboljeg moguæeg modela kojeg je Vlada FBiH jednoglasno podržala i uputila u parlamentarnu proceduru, on dovodi u pitanje kredibilitet Vlade, a posebno rješavanje problema u rudnicima i drugim privrednim oblastima. Pod izgovorom da je pokrenuta krivièna istraga pred Kantonalnim tužilaštvom, a pritom znajuæi da je ta istraga pokrenuta od strane njegovih satelita koji su iskljuèivo zaduženi za prljave politièke poslove, Tihiæ koèi ekonomski razvoj i sveukupan prosperitet FBiH i BiH – kaže Heæo i zakljuèuje:
- Zbog svega toga, predlažem Sulejmanu Tihiæu da pripremi kvalitetnu odbranu svojih laži i da objasni graðanima ove države zašto je toliko uporan u zaustavljanju razvojnog i ekonomskog napretka u FBiH, istovremeno se ne obaziruæi na aktivnosti koje se vode u manjem bh. entitetu kada je u pitanju energetski sektor. On je svojim ponašanjem postao najveæi koènièar razvoja kompletnog privrednog sistema u FBIH i biæe obilježen kako takav, jer æe se posljedice njegovog angažovanja“ osjetiti tek u narednom periodu.

SDA: Zna se ko je Heæo, a ko Tihiæ

- Èinjenica da federalni ministar rudarstva, energetike i industrije Vahid Heæo veæ drugi mandat radi iskljuèivo na jednom projektu – historijskoj pljaèki države Bosne i Hercegovine i njenih prirodnih resursa – najbolje govori o njemu i njegovim namjerama. Nezakonit i netransparantan naèin na koji su Heæo i njegovi šefovi (za)mislili rasprodati prirodno bogatstvo naše zemlje neæe proæi. Ako im je do prodaje, neka prodaju ono što je njihovo. Što se tièe najavljene Heæine tužbe, suvišan je svaki komentar. Zna se ko je Heæo, a ko Sulejman Tihiæ – kaže se u sinoæenjm saopæenju SDA.

„SAN“

Dokle ce se politicari medjusobno prepucavati? Kada ce poceti raditi za dobrobit gradjana i drzave? Cini mi se nikada.

29-10-2008 at 09:02 | Ukljuèi u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

BHDANI
Uvodnik
Belma Beæirbašiæ


Sedmi dan



Karneval zabranjenog



"Žrtve? Studentice? Dajte, molim vas! Kako one mogu biti žrtve kada su dobrovoljno pristajale na seks za šesticu?!", požurila se svekolika domaæa javnost da tumaèi sluèaj profesora isturenog odjeljenja sarajevskog Pravnog fakulteta u Tuzli koji su godinama, u zamjenu za seksualne usluge, ucjenjivali studentice prolaznošæu na ispitima. Èinjenica da su one ocjene i "dobijale" povlaèi i druga, plastièna, pitanja: stvarno, zašto nisu žrtvovale nekoliko sati uèenja zarad svoje èasti ili promijenile fakultet? Zašto ih nisu odmah prijavile i tako saèuvale obraz i samopoštovanje? U društvu, u kojem su žene zlostavljane u ratu èekale deset godina da zakonodavni organi priznaju silovanja kao "seksualnu ekspresiju agresije" a ne "agresivnu ekspresiju seksualnosti", odnosno imperativ po kojem ništa ne opravdava zloèin, ovakve reakcije su oèekivane. Nažalost, njihovi autori nisu ni svjesni da prouzrokuju ono od èega možda najviše i zaziru - daju društveni pristanak na imunitet zlostavljaèa nauštrb zlostavljanog. Jer se drže mita po kojem žena raspaljuje žudnju a muškarac nije ništa do žrtva njene zavodljivosti. Nasilje tako dobija uporište - i gotova prièa. Meðutim, ono što ni veæina onih koji se zgražavaju nad feministièkim pamfletima o spolnoj neravnopravnosti ne uviða - jeste da u nasilju nikada nije rijeè o "slabijim" i "jaèim" spolovima. Rijeè je gotovo uvijek i samo o odnosu moæi. Bajro Goliæ, Fuad Saltaga, Zdravko Luèiæ i Sanjin Omanoviæ, ti doajeni sarajevskog prava, nisu sebi dali toliku slobodu da tokom tri godine "kite" šesticama studentice samo zato što su one ljepši, slabiji ili koji veæ spol. Veæ zato što im je to osiguravala njihova pozicija moæi. Ona akademska. Kravata, mašna, titula Sarajevskog univerziteta i - imaš sve što treba za hebavanje studentica. Njihov pristanak. Njihovu šutnju. Njihov strah. Imaš suverenu moæ i, što je najznaèajnije - garanciju nekažnjavanja.

Da se radi o direktnoj posljedici socijalnih uzusa, jasno je koliko i èinjenica da je vehabijsko linèovanje Queer festa posljedica prethodnog politièkog huškanja, ali kada prešutni pristanak (društva) postane norma za zakonodavstvo, onda znaèi da ih njihova pozicija moæi postavlja iznad zakona. I pravnog sistema. I da je sve moguæe. Kako drugaèije tumaèiti odluku tužiteljice Dijane Miliæ da profesore još uvijek tretira u svojstvu svjedoka, da im nudi zaštitu, da se, umjesto pokretanja istrage protiv njih, ogranièava samo na one koji su posredovali u "pribavljanju" seksualnih usluga (za sada vozaèa Jasmina Mašiæa, koji je, podsjeæanja radi, i sam student istog tog isturenog odjeljenja)?! To što se dokazi nižu iz dana u dan - pronaðena ispitna pitanja profesora kod vozaèa, DVD porno snimak koitalnog ispitnog "utvrðivanja gradiva" od strane dašæuæih profesora, svjedoèenje Zvonka Kovaèeviæa zvanog Munja, optuženog za krivièno djelo navoðenja na prostituciju, a koji fino poruèuje iz zatvora: "Lažu da nisu, ja sam im dovodio cure" - ne navodi tuzlansku tužiteljicu da istragu proširi i na profesore. Ne zbog pritisaka, manjka hrabrosti ili etike. Ne, Dijana Miliæ se zapravo tek samo drži postulata po kojima se sistem vrijednosti, pa i onaj pravni, mjeri klasnom i socijalnom nejednakošæu. I isto kao i oni koji se, umjesto ozbiljnom zloupotrebom položaja akademskih moænika, bave "moralom" i "bešèašæem" studentica, tužiteljica skreæe pažnju sa suštine: zadovoljit æemo pravne norme sankcioniranjem "slabijih" u društvenoj ljestvici - lokalnog makroa, vozaèa ili pak osobe koja bi da se okoristi ucjenjivanjem. A to što se njihova uloga svodila tek na "uslužnu djelatnost" - manje je važno. Upravo zato Dijana Miliæ zaobilazi pravni sistem utkan u Krivièni zakon FBiH, a èiji bi, recimo, èlan 205. bio dovoljan ne samo da proširi istragu na njih veæ i za optužnicu: "Ko zloupotrebom svog položaja navede na spolni odnošaj ili s njim izjednaèenu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog imovinskog, obiteljskog, društvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili teških prilika nalazi prema njemu u odnosu zavisnosti, kaznit æe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine."

Tako, sluèaja suštinski i nema. Nema akademske krivice ako nema zloupotrebe položaja, kao što nema ni zloèina ako ne postoji zloèinac. Nažalost, svojim odabirom interpretacije sluèaja tužiteljica je samo ovjerila veæ uobièajenu praksu zbog koje pravna država ovdje i ne postoji i tu se vraæamo na suverenost - moænici godinama sebi daju slobodu kršenja zakona jer su oni - iznad njega. Sistem im osigurava imunitet, a svoju poziciju moæi koriste prvenstveno naspram legalnih organa države. Jer, da se poslužimo èuvenom Agambenovom premisom ako pravo na primjenu nasilja u zakonskim okvirima pripada organima države, suverena moæ je onda upravo tamo gdje se norma narušava; suveren je samim tim što èini nasilje iako takvo što zakon brani. Nažalost, sluèaj profesora Pravnog fakulteta samo je posljedica višegodišnjeg zatvaranja oèiju nad sluèajevima korupcije, seksualnog uznemiravanja, zloupotrebe položaja, pronevjere budžetskih sredstava i… lista je duga. Niti jedan sluèaj nije poslužio kao pouka onima koji koriste svoj položaj da se okoriste, bilo seksualno, bilo imovinski. BiH tako postaje vrhunski "karneval zabranjenog", sve je moguæe raditi jer zakon prašta: od linèovanja onih koji se ne uklapaju u ideologiju veæine do akademske prostitucije.

Tužiteljica Miliæ je samo jedna od onih koji te vrijednosti poslušno sprovode. Njeno odbijanje u intervjuu za Dane (str. 26-27) da javnosti, iako je prethodno obeæala, pojasni detalje sluèaja oèito je sraèunato. Nastranu što niti u jednom trenutku nije htjela izgovoriti imena profesora - što ne izgovoriš, ne postoji - veæ su njena šturost i hladnokrvnost, po svaku cijenu, imale jedan cilj: odbraniti njihovu akademsku suverenost. U svom naumu je uspjela - oèito smo posljednja dva mjeseca svi bili u zabludi misleæi da su profesori pod istragom - i zato intervju objavljujemo s onom, uvijek prisutnom, novinarskom zebnjom da pojedine informacije samo dodatno jaèaju neèiji imunitet. Naprimjer, onaj od Bajre Goliæa, kojem æe veæ sutra Miliækina izjava poslužiti za ušutkavanje skeptika: "Rekao sam fino, isto kao i na televiziji, zašto bih spavao sa studenticama kad sam oženjen èovjek!?" Nema sumnje da æe mu veæina i povjerovati. Jer valja se i drugima održati na poziciji moæi, sa suverenim pravom na perverziju.

31-10-2008 at 15:06 | Ukljuèi u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

BHDANI


Intervju: Dijana Miliæ, tužiteljica Tužilaštva TK



Profesori uopæe nisu predmet istrage

Kada je, prije dva mjeseca, pokrenuta istraga o organiziranoj prostituciji na podruèju Tuzlanskog kantona, u koju su direktno umiješani "ugledni" profesori sarajevskog Pravnog fakulteta: Bajro Goliæ, Zdravko Luèiæ, Fuad Saltaga i Sanjin Omanoviæ, po prvi put je javnost povjerovala da ni akademici nisu imuni na kriviènu odgovornost i da æe sluèaj služiti i akademskoj zajednici kao pouka. Meðutim, zahvaljujuæi tužiteljici Dijani Miliæ, nade su vrlo brzo potonule. Iako se dokazi o njihovoj krivici nižu iz dana u dan, tužiteljica ne samo da nije proširila istragu i na profesore veæ im je, kao svjedocima, ponudila i imunitet



Nedim Trtak
Dijana Miliæ: "Mi svakako za ovaj sluèaj nudimo imunitet svjedocima koji daju kvalitetne informacije. Dakle, u ovaj fazi istrage štitimo svjedoke"
DANI: Zašto još uvijek niste podigli optužnicu protiv profesora Pravnog fakulteta za sluèaj zloupotrebe položaja radi pribavljanja seksualne koristi i navoðenja na prostituciju?

MILIÆ: Tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je odluku o pokretanju istrage protiv vozaèa Vlade Tuzlanskog kantona Jasmina Mašiæa zbog kriviènih djela navoðenja na prostituciju i davanja dara i druge koristi. U tom postupku je saslušano nekoliko profesora Pravnog fakulteta u Sarajevu. Dakle, postupak se vodi protiv Jasmina Mašiæa, a pored veæeg broja svjedoka koji su saslušani, nalaze se, izmeðu ostalog, i ti profesori. Podaci koje prikupljamo na terenu - ali i ispitivanjem svjedoka - se provjeravaju i stalno se radi na tome.

DANI: Zašto su profesori i dalje u svojstvu svjedoka?

MILIÆ: Da bi se donijela naredba za sprovoðenje istrage protiv nekih osoba i dovela ih u svojstvo osumnjièenih, vi morate imati odreðene dokaze koji opravdavaju odnosno koji ukazuju na osnovane sumnje da su te osobe poèinile krivièno djelo. Sve podatke koje smo mi prikupili dosad još provjeravamo, a potom æemo dati odreðene odgovore.

DANI: Zar nije dovoljno to što su kod pritvorenog Mašiæa pronaðeni indexi studentica i ispitna pitanja spomenutih profesora za šta su im u zamjenu pružane seksualne usluge?

MILIÆ: S obzirom na dosad prikupljene dokaze, mogli smo donijeti samo naredbu protiv te osobe. Za sada je sve u fazi provjere.

DANI: Vaša faza traje predugo. Zašto vam je, naprimjer, trebalo tako dugo da pretresete vozilo Mašiæa, koje mu je služilo za prevoženje studentica i dviju stranih državljanki, žrtava trgovine ljudima, do profesora?

MILIÆ: Prilikom pretresa stana kojeg koristi Mašiæ mi nismo pronašli kljuèeve tog vozila. Nakon toga smo trebali utvrditi gdje se nalaze ti kljuèevi jer da biste vršili pretres bilo èega, morate dobiti naredbu suda, podnijeti zahtjev i nakon što smo utvrdili gdje se nalaze kljuèevi pa dobili naredbu suda, pristupili smo izvršenju pretresa vozila. Dakle, jedini razlog kašnjenja jeste proceduralne prirode.

DANI: Da li æe se istraga proširiti i na profesore?

MILIÆ: Ovo je samo predistražna faza, nije ni istraga, dakle samo se provjeravaju podaci. Ja u ovoj fazi istrage uopæe ne mogu govoriti o tome.

DANI: Da li to znaèi da profesori uopæe nisu predmet istrage?

MILIÆ: U ovom èasu - nisu.

DANI: Molim Vas, tužiteljice Miliæ, o èemu oni svjedoèe?

MILIÆ: Svjedoèe radi utvrðivanja èinjenica da li je Jasmin Mašiæ poèinio krivièno djelo navoðenja na prostituciju ili ne.

DANI: Zaista ne razumijem: sumnjièi se osoba koja je posredovala u iznalaženju seksualnih usluga za profesore, ali ne i oni koji su te usluge naruèivali?!

MILIÆ: Zato što je Tužilaštvo, u trenutku donošenja naredbe protiv vozaèa, imalo dovoljno dokaza za osnovane sumnje da je ta osoba poèinila nekoliko djela za voðenje kriviènog postupka protiv njega. U ovoj fazi, dakle, Tužilaštvo i dalje radi na prikupljanju èinjenica.

DANI: To ste veæ rekli. Ali, da li ste svjesni da se stièe dojam da je ovo samo još jedan predmet u kome se, da se tako izrazim, hapse sitne a krupne ribe ostavljaju po strani?

MILIÆ: Mi, Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i Tužilaštvo, kontinuirano radimo na prikupljanju i provjeri podataka i vjerujte mi da niko nije zaštiæen pred zakonom ukoliko postoje osnovani elementi za krivicu. Ukoliko postoje elementi za sprovoðenje istrage protiv bilo koje osobe u ovoj državi, ja æu je sprovesti.

DANI: Ali upravo Vas to pitam - dokaza ima sve više i više, evo, posljednji je DVD snimak koji prikazuje profesore u kompromitirajuæoj situaciji sa studenticama - meðutim, Vi donosite naredbu za hapšenje osobe, izvjesnog Habiboviæa, koja je posjedovala taj snimak, ali ne i osoba koje su na tom snimku, koji ih direktno dovodi u vezu sa sluèajem djela navoðenja na prostituciju?!

MILIÆ: Ta osoba je osumnjièena zbog kriviènog djela ucjene.

DANI: Ne odgovarate na pitanje.

MILIÆ: Pa, ne mogu odgovoriti na vaše pitanje. Ipak se radi o zaštiti privatnog života jedne osobe.

DANI: Život profesora Omanoviæa je ugrožen zato što se snimao sa studenticama?!

MILIÆ: Ne želim špekulirati o imenima. Ponavljam, to je zaštita privatnog života.

DANI: Pa profesor Omanoviæ je sam prijavio Odjelu za borbu protiv trgovine ljudima da ga Habiboviæ ucjenjuje snimcima i fotografijama!

MILIÆ: Ne, nije se obratio Odjelu.

DANI: Nego kako ste došli do tih saznanja?

MILIÆ: Osoba koja je u svojstvu svjedoka obratila se meni pismom i onda smo mi postupali u skladu s kriviènom prijavom graðanina. Molim vas, kad graðanin prijavi izvršenje kriviènog djela, Tužilaštvo je dužno postupiti po njegovoj prijavi i prijaviti osumnjièenog organima gonjenja. U ovom sluèaju, prijavljeno je takvo djelo ucjene i MUP i ja smo, radeæi na otkrivanju poèinioca, došli do osnovane sumnje da je to taèno pa je sprovedena naredba o istrazi i osoba je pritvorena u tuzlanskom zatvoru, dobio je mjeru pritvora u trajanju od jednog mjeseca.

DANI: Da, ali ovdje se ne radi o bilo kojem graðaninu! Radi se o osobi koja je umiješana u sluèaj organizirane prostitucije, o osobi koja se služila seksualnim uslugama kao vidom mita i manipulacije studentica i studenata...

MILIÆ: Je li vi znate šta je ucjena? Prema èlanu 296. stav 1 Kriviènog zakona, radi se o svakom djelu ucjene, s ciljem da se sebi ili nekome drugom pribavi protupravna imovinska korist, zaprijeti da æe njemu ili protiv njemu bliske osobe otkriti nešto što bi njegovu èast narušilo i time ga prisililo da to uèini ili ne uèini na štetu svoje ili tuðe imovine.

DANI: Pa nije, valjda, ista stvar ako neko ucjenjuje nedužnog graðanina, a kad je motiv ucjene direktan dokaz o poèinjenom kriviènom djelu?!

MILIÆ: On se meni sam prijavio, a mi svakako za ovaj sluèaj nudimo imunitet svjedocima koji daju kvalitetne informacije. Dakle, u ovaj fazi istrage štitimo svjedoke.

DANI: Oèigledno je profesor Omanoviæ doslovce shvatio Vašu ponudu èim se nije susprezao od toga da prijavi osobu koja posjeduje njegov snimak sa studenticama. Sudeæi po Vašoj prièi, profesori su tu samo da svjedoèe protiv Mašiæa, a, evo, sad i Habiboviæa, što otprilike znaèi isto kao i kad bi jedan makro svjedoèio protiv lika iz lokalnog bara koji drži djevojke na oku.

MILIÆ: Svjedok je svaka osoba koja ima saznanja o odreðenom dogaðaju. Za sada je ispitano oko 30 svjedoka, sedam meðu njima su studentice, a jedna od njih je i posredovala u pribavljanju djevojaka. Ponavljam da istraga protiv Jasmina Mašiæa još nije završena i da se do kraja istrage taj broj može poveæati ili smanjiti, sve ovisno o vjerodostojnosti svjedoka.

DANI: Dobro, da krenemo ispoèetka, zašto su profesori svjedoci u sluèaju istrage koja se vodi protiv Mašiæa?

MILIÆ: Zato što moram potvrditi naredbu o provoðenju istrage protiv Jasmina Mašiæa i u sluèaju da ne bude elemenata za pokretanje optužnice, ja ipak moram saslušati sve svjedoke koji iole imaju veze s ovim predmetom.

DANI: Kakve oni imaju veze s tim predmetom?

MILIÆ: To vam ne mogu odgovoriti.

DANI: Ne možete odgovoriti? Zato što su zaštiæeni svjedoci koji uživaju imunitet Tužilaštva?

MILIÆ: Ne znaèi, ali istraga je u toku.

DANI: Znate, slušajuæi Vas, ispada da sluèaj i ne postoji!

MILIÆ: Naravno da postoji, ali, shvatite, moram zaštititi svjedoke. Jer sve što kažemo u ovom trenutku, bilo bi preuranjeno. Uostalom, zar nije svrha ovog intervjua bila da se neke stvari pojasne?

DANI: Naravno da jeste, ali Vi to uporno odbijate, ne samo da ne želite ni da spominjete imena profesora veæ ne objašnjavate ni o èemu oni zapravo svjedoèe. Znate, ovaj sluèaj je ipak od javnog znaèaja...

MILIÆ: Ja sam svjesna da je javnost zainteresirana za ovo pitanje, ali, shvatite, za mene su svi sluèajevi isti.

DANI: Ovaj sluèaj nije kao i svaki drugi. Ne radi se, kao što Vi tvrdite, o obiènim graðanima, veæ o uglednim akademicima... Šta mislite, kako se osjeæaju roditelji studentica koje u ovom èasu slušaju predavanja kod dotiènih i koje veæ sutra trebaju polagati ispite na njihovim predmetima?

MILIÆ: Ja izuzetno cijenim javnost, jasno mi je da traže odreðena objašnjenja i cijenim vaš posao kao novinarke, a to da Tužilaštvo ne radi ništa - nije taèno. Mi radimo danonoæno. Predmeti navoðenja na prostituciju su izuzetno osjetljivi i kompleksni predmeti, predmeti koji zahtijevaju jako puno vremena i provjera informacija.

DANI: Vjerujem da Vam ovaj sluèaj nije lagan, dotièni su Vam bili i profesori svojevremeno…

MILIÆ: Niko mi nije bio profesor, osim profesora rimskog prava Zdravka Luèiæa, ali samo jedan semestar. Ostali mi nisu poznati.



31-10-2008 at 15:18 | Ukljuèi u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

Prvobitno sam ovaj feljton postavljao na temi o Bosancima i Hercegovcima, a koja je zakljucana.
Nastavak cu postirati ovdje, pa nek moderator prebaci ako mu ne bude mrsko.



Feljton Dana: Ekskluzivno - Bošnjaèki sabor, 27. i 28. septembar 1993. godine (IV)



Borili smo se za Bosnu, a nismo dobili ništa

Javnosti je 15 godina bilo nepoznato šta se dešavalo na dvodnevnom zatvorenom dijelu Bošnjaèkog sabora, kada su bošnjaèki politièari, ostavljeni sami sa sobom, bez gostiju i novinara, poèeli da raspravljaju o tome kako se ustvari definiraju Bošnjaci, treba li graditi bošnjaèku nacionalnu državu i na kojem teritoriju. Transkript rasprava pokazuje kako su bošnjaèki predstavnici vidjeli sebe i svoje odnose s drugim nacijama u jednom od najosjetljivijih trenutaka savremene historije BiH



"Naspram agresora, u cilju opstanka, može da stoji jedino naš muslimanski borac s muslimanskom puškom na muslimanskom ramenu"
Dr. Bajram Redžepagiæ:"Ja sam za to da se potpiše ovaj plan. Danas sam intervjuirao 12 osoba na možda 500 metara na putu dovde, od 12 osoba - 11 mi je reklo da su za mir i za potpis iako je taj mir nepravedan. Samo je jedna osoba rekla da bi trebalo nastaviti boriti se. Potpis ne znaèi kapitulaciju. (...)"

Zijad Rašidagiæ: "Ja æu da iznesem stav koji ima Matica muslimanska u vezi s ovim pitanjem. (...) Izmeðu mnogo razloga koji su za ili protiv, smatramo da su razlozi koji su protiv prihvatanja dokumenta mnogo ubjedljiviji i opravdaniji od onih koji su za prihvatanje. (...)"

Dr. Beæir Heljiæ: "Ko ima pravo, nakon onakvog etnièkog èišæenja koje je izvršeno u tim opæinama i raseljavanja svih izbjeglica, sad odreæi se tih teritorija? S prihvatanjem bilo kakvog ugovora i formiranjem meðudržavnih granica, ko god se sutra pokuša boriti za te teritorije, bit æe proglašen da vrši agresiju na srpsku republiku. Mislim da nemamo pravo to oduzeti nikome, pogotovo našoj djeci i našim suborcima. (...)"

Faruk Sijeriæ: "(...) Molim vas, ako ga potpišemo, hajdemo da se ne zavaravamo - za nekoliko mjeseci niški granièar æe stajati na Kozijoj æupriji ili 100 metara gore ili dolje, nije sad bitno, tamo gdje je linija razgranièenja. To æe biti granica Republike ili Kraljevine Srbije. (...)"

Sakib Hodžiæ: "(...) Ne mogu da shvatim i van svake pameti je ova naša žurba da navrat-nanos, preko noæi, sami sebi vršimo pritisak da to moramo potpisati, a iza toga sami æemo ukinuti priznatu Republiku BiH, èije Predsjedništvo, Vladu, Ministarstvo vanjskih poslova svijet jedino priznaje i izgubiti kontinuitet meðunarodno priznate države, koji moramo, kao malo vode na dlanu, èuvati i time se staviti u istu ravan s Republikom Srpskom i Herceg-Bosnom, što je njihova želja, a iza toga ponovno tražiti meðunarodno priznanje. Onaj ko to ne vidi, pravi katastrofalan previd, poguban za cijeli muslimanski narod. Eksplicitno sam protiv potpisivanja ovog sporazuma. (...)"

Halid Èengiæ iz Foèe: "Kad sam nazvao selam, znaèi za mir sam, ali za jedan pošten mir, nikako za mir u kome nemamo pravo na pošten život i pravo na prostor. Ako se traži od ovog skupa da donosi jednu sudbonosnu odluku, mislim da mi nismo dovoljno informirani. Ministarstvo za vanjsku politiku trebalo je da nam kaže šta to Evropa, odnosno svijet, od nas hoæe ili šta hoæe od ove naše Bosne. Koliko sam ja informiran ili barem koliko osjeæam, ovaj prostor nije predviðen za nas. Ovaj prostor je predviðen za katolièanstvo. Prema tome, nama je ostala jedino smrt. A da gledamo istini u oèi, znaèi ostalo nam je da biramo kako æemo umrijeti. Da li junaèki ili kukavièki? To je naše pravo. Vjerujte, ako izaberemo smrt, i to junaèku, sigurno je da æe neko preživjeti. Ako izaberemo ovo drugo, svakako se vidi da se nabijamo u geta, što i jeste cilj evropske politike i kršæanstva, a to nam ovdje nije ni kazano niti je naša služba vanjskih poslova htjela ili možda nije mislila da je na ovom skupu takve podatke potrebno obrazlagati. (...) Na meðunarodnom planu, tražili smo spas od onih koji nas žele uništiti. Po meni, Zapad želi uništiti nas, islam i konfrontirati nas i pravoslavlje. Mi bismo trebali pokušati da animiramo islamski svijet da se s Rusijom naðe neko rješenje, jer ovo slijedi odnosno najvjerovatnije èeka i Rusiju. Prema tome, zajednièki neprijatelj i muslimana i pravoslavlja je katolièanstvo. To je na djelu, to se vidi. I mislim da bez borbe svoje prostore neæemo saèuvati, a na politièkom odnosno diplomatskom planu mislim da smo najmanje uèinili."

Alija Šaèiæ iz Kalinovika: "Na kraju, bez uvjeta (za povratak izbjeglica i teritorija), ponuðeni plan se ne može prihvatiti jer bismo svojim potpisom nagradili zloèince, a kaznili žrtvu i uništili Bosnu. A na to, gospodo, nemamo pravo."

Rasim Deliæ: "(...) Da li možemo nastaviti rat? Obavještajni podaci koje imamo pokazuju da æe rat i dalje da traje na ovim prostorima, neovisno od potpisa, neovisno od toga šta se dogovore i da li se dogovore na nekim od zasjedanja i konferencija. Takoðer, evo na ovoj karti ovdje svi su primijetili da jedna ovakva država ne može funkcionirati. Spojimo ta dva faktora i onda, umjesto da pitamo da li možemo nastaviti rat, mi jednostavno nemamo dileme - mi moramo nastaviti jer æemo biti prisiljeni na to. (...) Bez obzira što možemo oèekivati, najteži moguæi naèin voðenja rata jeste rat u totalnom okruženju i rat na dva fronta. Sve ovo o èemu govorim, svi ovi problemi, postoje na drugoj strani i zbog toga kod njih postoji žurba da se sve ovo potpiše. Prema tome, mi, kao pripadnici Armije BiH, ne izjašnjavamo se ni za ni protiv potpisivanja, izjašnjavamo se za jaèanje Armije BiH kao garanta da oèuvamo ovo što imamo, eventualno da nešto i uradimo, a u buduænosti oèuvamo državu koju æemo graditi."

Smail Klariæ iz Mostara: "(...) Dugo smo taktizirali s Hrvatima radi poštivanja zahtjeva Vlade i Predsjedništva BiH da bi se u BiH, preko Mostara, uvezli hrana, materijalno-tehnièka sredstva, repromaterijal i slièno. Treæe, imali smo prohrvatsku struju u stranci na èelu s Hadžiosmanoviæem, ali smo je eliminirali zahvaljujuæi Regionalnom odboru SDA, koji ima bosansku ili bošnjaèku orijentaciju, i Armiji BiH. Usput da kažem da druge stranke u Mostaru ne postoje. Èetvrto: borili smo se za Bosnu i oèekivali od nje vojnu i drugu pomoæ, a nismo dobili maltene ništa. (...) Veæ mjesecima smo bez struje, pijemo zagaðenu Neretvu, bez lijekova smo, dobili smo samo devet posto od potrebne humanitarne pomoæi, sedamdeset posto naroda je u javnim kuhinjama s jednim obrokom dnevno, uz samo jednu šnitu hljeba. Prognano stanovništvo, kojeg je preko 50 posto, bez odjeæe je, obuæe, prostirki niti ima minimalne uvjete za stanovanje, pogotovo bez ogrjeva i goriva. Strah me je pomisliti kako doèekati zimu, jer smo u totalnoj medijskoj i fizièkoj blokadi, ispresijecani prema Sarajevu na više mjesta, a drugih koridora nema. Po ovom, prijeti nestanak Muslimana iz doline Neretve. Da li ovo dozvoliti? Svakako ne, jer onda nema Bosne. (...) Što se tièe statusa Mostara kao otvorenog grada, on mora da ima isti status ili tretman kao Sarajevo, a on æe onda biti naš jer ne može biti grad onih koji su ga rušili i ubijali njegov narod. Mi smo se tukli i dalje æemo se tuæi za Bosnu, ali se s pravom oèekuje da se Bosna interventno tuèe i za Mostar."

Kemo Ademoviæ: "Zaista je ovo impozantan skup. Mnogo pameti na jednom mjestu, ali ja mislim da u dosadašnjem dijelu rata ovaj skup nije ispunio oèekivanja. Jeste li to spremni u nastavku rata? Jeste li spremni dati svoj maksimum? Ja u to sumnjam, zaista. Mnogi ovdje potežu izbjeglice. Meðu izbjeglicama je veliki broj vojno sposobnih. Vi odavde, s ovog skupa, dali ste im razne papire da odu, a sad plaèemo kako æe se vratiti. (aplauz) (...) Moralne podrške nam je dosta. Nemojte sklanjati svoje sinove! (...)"

Bakir Tanoviæ: "(...) Da ne bi doživjeli sudbinu Granade, mi treba, bez razmišljanja, da odbacimo Ustavni sporazum Unije o podjeli Bosne. Njime se derogira suverenitet i cjelovitost naše zemlje, on je duboko nepravedan. Optimalni cilj bošnjaèkog muslimanskog naroda je cjelovita država, èije današnje granice nisu promijenjene skoro 300 godina. Našem nacionalnom interesu ponajbolje odgovara jedinstvena, cjelovita država u današnjim njenim granicama, država u kojoj æe svi njeni graðani biti vraæeni na svoja ognjišta, a zloèinci kažnjeni. To je naš optimalni nacionalni interes. (...) Kao drugi, ne manje važan, nacionalni cilj Bošnjaka treba odrediti jedinstveni teritorij unutar cjelovite BiH s veæinskim bošnjaèkim stanovništvom. To bi, uglavnom, saèinjavalo prostor od 53 opæine s veæinskim muslimanskim stanovništvom, pri èemu treba dodati dijelove opæina Kljuè, Mrkonjiæ Grad, Šipovo, zatim Èapljinu i cijeli Neum, kako bi se prostorno i geografski povezao cijeli teritorij s izlaskom na more."

Smail Èekiæ: "(...) Predlažem da ovaj sabor usvoji i predloži Skupštini RBiH da ona prihvati zakljuèak da se u ponuðenom Ženevskom dokumentu obavezno i decidno ugrade i sljedeæi stavovi i principi: prvo, da æe svim ratnim zloèincima biti suðeno; drugo, da sve države budu obavezne da izruèe lica koja su poèinila zloèine; i treæe, svim onim licima za koja se osnovano sumnja da su poèinila zloèine ili su na bilo koji drugi naèin uèestvovala u njima, da se zabrani angažiranje u svim državnim organima, ustanovama i preduzeæima."

Šaæir Æerimagiæ: "(...) Naspram agresora, u cilju opstanka, može da stoji jedino naš muslimanski borac s muslimanskom puškom na muslimanskom ramenu. U našoj politièkoj, civilnoj i vojnoj vlasti mora da uz njega stoji rukovodstvo koje je izabrano po muslimanskim kriterijima. To je prvo lièno poštenje, drugo muslimanska ideološko-politièka organizacija i treæi kriterij je tek struènost. Hvala vam i mislim da ne treba zaboraviti danas da odluèimo o tome da se ide na plebiscit i referendum. To je treæa alternativa koju treba postaviti."

Ramo Ðapo iz Bileæe: "Sada se polovina bošnjaèkog/muslimanskog naroda iz Bileæe nalazi u Turskoj, skoro polovina u zapadnoevropskim zemljama, a manji broj na slobodnim teritorijima RBiH i u republikama bivše Jugoslavije. Taj narod se nalazi pred opæim rasulom i katastrofom. Postaju teški i Bogu i ljudima. Svakodnevno se èuju oèajnièki vapaji za spas. Jednostavno, žele da se vrate u svoju državu, u svoju opæinu, u svoj dom. (...)"

Sadik Beširoviæ: "Udruženje graðana Sansko-unske regije, znaèi opæina Prijedor, Kljuè, Sanski Most, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, razmatralo je prijedlog sporazuma o Bosni i Hercegovini. Mislimo da bi trebalo iznijeti nekoliko podataka kakve su posljedice agresije na ovom podruèju i iz toga æe vrlo lako proiziæi odgovor na pitanje. (...) Mjesta (u kojima je poèinjen zloèin) moraju se osloboditi i obilježiti za nauk buduæim pokoljenjima, a nipošto ne dozvoliti da agresor okupacijom pokrije i prikrije zloèine. Najveæi zloèini su uraðeni upravo u Prijedoru i Kozarcu."

Fahrudin Salihoviæ iz Srebrenice: "Èast mi je pozdraviti vas na ovako impozantnom skupu u ime srebrenièke delegacije odnosno svih žitelja Srebrenice. Moram da kažem da smo mi prvi koji su izašli iz Srebrenice u roku od 17 mjeseci na civiliziran naèin. Nismo, zbog blokade, dovoljno informirani, ali ono što znamo jeste da se predlaže etnièka podjela Bosne. I samo rješenje koje se nudi za Srebrenicu je neprihvatljivo jer na tom prostoru nisu osigurani ni najmanji uvjeti za biološki opstanak. Nama se nudi etapa laganog umiranja s kojom se mi ne možemo pomiriti. Dosadašnje žrtve koje je podnio ovaj kraj obavezuju nas da ne smijemo prihvatiti kapitulaciju. Vama su vjerovatno poznate žrtve koje je Srebrenica dala, a one su 1.552 poginula borca i 2.781 ranjen. Srebrenica je u prijeratnom periodu teritorijalno zapremala 530 kvadratnih kilometara prostora i imala je 35 hiljada stanovnika. Danas je situacija sasvim drugaèija. Na prostoru od 140 kvadratnih kilometara sabijeno je 52.000 ljudi, žena i djece. Izvolite pa sami razmislite da li je podnošljiv život u ovakvom ambijentu u ovakvim uvjetima. Da bismo ekonomski opstali, trebamo imati prije svega cjelokupnu teritoriju Srebrenice. Ako imamo i cjelokupnu teritoriju Srebrenice a nemamo teritorijalnu povezanost s ostatkom naše Republike, takoðer nismo u moguænosti da opstanemo. Naime, opcija koja se nudi nama u ovom mirovnom paketu, teritorijalna povezanost - koridor prema Žepi i Goraždu - svakako je neprihvatljiv. Mi insistiramo i zahtijevamo da se traži teritorijalna povezanost s Tuzlom. Jedino u toj opciji možemo razmišljati o opstanku kakvom-takvom na prostorima na kojima se trenutno nalazimo. Teza koju mi zastupamo, djelomièno iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Vlasenice, na ovom skupu jeste da u Bratuncu, Vlasenici i Zvorniku, gradovima koji nas fizièki vežu za Tuzlu, tražimo našu vlast jer nam ona, po svim etnièkim normama, pripada po osnovu popisa stanovništva iz 1991, gdje smo mi svakako veæinski narod. I ne vidim nijednu konferenciju, nijednog kopredsjednika koji gore navedene gradove i sve gradove diljem BiH može i treba dati za okruglim stolom agresorskoj strani. Imajte na umu, gospodo sabornici, ako date svoju rijeè za potpis, tim èinom osuðujete na smrt 50 hiljada ljudi u Srebrenici. A ni Srebrenica ni njeni ljudi zasigurno nisu to zaslužili."

Nedžad Bektiæ, istoèna Bosna, opunomoæenik Nasera Oriæa: "Dozvolite da vas s nekoliko rijeèi upoznam s porukama boraca istoène Bosne, s centrom u Srebrenici, koji su se proteklo vrijeme borili da saèuvaju komune Srebrenicu, Bratunac, Vlasenicu, južni dio Zvornika. Kao opunomoæenik našeg legendarnog komandanta Oriæ Nasera, koji je, zbog zauzetosti izuzetno važnim poslovima, sprijeèen da uèestvuje u radu ovog historijskog i sudbonosnog skupa, prenosim selame i pozdrave svim uèesnicima ovog plenuma. (...) Ujesen 1992. godine dolazi do stvaranja prave oružane sile, pod jedinstvenom komandom dvadesetpetogodišnjeg komandanta, koji postaje imidž i moral za borbu oèuvanja svojih ognjišta, pod imenom Oriæ Naser. Moralom koji historija ne pamti, u želji da se stekne sloboda i vrati na svoje, borci kreæu u oslobaðanje teritorija s kojih su protjerani, nezapamæenom brzinom oslobaðaju teritoriju opæine Srebrenica - 95 posto, 90 posto opæine Bratunac, 60 posto opæine Vlasenica i 50 posto opæine Zvornik. Istoèna Bosna i ovaj narod bili su na pragu konaène pobjede jer je ostalo samo šest kilometara od Snagova do Nezuka ka Tuzli. Komanda Drugog korpusa Armije BiH s komandantom Željkom Knezom, umjesto logistièke pomoæi, na sve to nijemo gleda. (...) Od polovine januara 1993. godine do 17. aprila iste godine trajala je žestoka ofanziva na ovaj narod. Izolirani od svijeta, prepušteni sami sebi, Naserovi borci uspijevaju oèuvati narod i dio teritorije sa srcem u Srebrenici. Uistinu, nekadašnji prostor od 527 kilometara kvadratnih sveden je samo na 140 kilometara kvadratnih opæine Srebrenica. Uz ovu slobodnu teritoriju saèuvana je i mjesna zajednica Bratunca, Bljeèeva i jedno selo opæine Vlasenica. (...) U sluèaju da se ostane na ponuðenom, narod æe za vrlo kratko vrijeme napustiti Srebrenicu jer ona ne može pružiti egzistenciju sebi i svojim žiteljima. Borci Srebrenice poruèuju da je njihov izlaz i izlaz njenog naroda u povratku na vjekovna ognjišta i samo njihovo totalno uništenje ih može u tome sprijeèiti. Poruka boraca Srebrenice glasi - mi smo za mir, ali pravedan mir, jednom smo izigrani i prevareni i to više nikad neæemo dozvoliti."

(U narednom broju: Šta su na Saboru govorili Mirsad Æeman, Ševko Šaboviæ, Haris Silajdžiæ, dr. Munib Maglajliæ, dr. Abdulah Konjicija, Irfan Ljevakoviæ, Mehmedalija Hadžiæ, Enes Durakoviæ, Alija Izetbegoviæ...)


07-11-2008 at 13:47 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine













«Slobodna Bosna», 06.11.2008.

07-11-2008 at 21:24 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine

Magazin Start: Šaja Izetbegoviæ
11.11.2008. 14:07

Nadavno se navršilo pet godina od smrti Alije Izetbegoviæa. Ako me sjeæanje ne vara (a ne vara zvanièno!), prvog predsjednika BiH je na vjeèni put ispratilo skoro stotinu hiljada bh. graðana koji su pod prolomom oblaka prolazili dugi mokri put od Parlamenta BiH, preko Titove, pa gore do Kovaèa...

U tišini, ljudi su pratili tabut sa Izetbegoviæevim posmrtnim ostacima a naknadno æe policijski izvori u medije plasirati informaciju da su najradikalniji dedini poštovaoci èak planirali da dženazu obave mimo zvaniènog protokola!? Bila je to prièa o tome da su beretke, lige ili kako li se veæ zovu ti temeljni branioci BiH koji se upravo ovih dana odraše od meðusobnih svaða i uvreda, Izetbegoviæev tabut namjeravali skrenuti u sporedne ulice i izazvati totalni haos u Sarajevu. Zahvaljujuæi razumnim glavama u organizacionom odboru dženaze ništa od tog bliskoistoènog scenarija na kraju nije ostvareno. Izetbegoviæ je uz jako policijsko obezbjedenje planiranom trasom stigao do Šehidskog mezarja na Kovaèima gdje nisu mogli stati svi oni koji su se posljednji put opraštali od najveæeg meðu Bošnjacima. Televizijski je prenos posvjedoèio da se uz sami mezar u koji æe dedo zauvijek leæi skupilo polusvijeta taman toliko da se izrekne sedam doživotnih robija. Taib, Æelo, Gasi, Eno branioci grada, kako je to opjevao Nazif Gljiva u patriotsko-kompozitorskom zanosu s proljeæa ´92. Centralna figura iznad mezara bio je rahmetlijin sin Bakir okružen dvojicom zetova i Senadom Šahinpašiæem Šajom.

Dženaza je bila i prošla a danas se samo rijetki u rijetko važnim trenucima sjeæaju svih detalja sa Kovaèa... U ovih pet godina koliko nema Alije, njegov biološki i politièki nasljednik Bakir u najmanje je pet razlièitih intervjua na novinarsko pitanje o Šaji konstatirao da se radi o mom najboljem i najodanijem prijetelju. Ovih dana bh. javnost je ostala skamenjena presretnutim telefonskim razgovorom najboljeg Izetbegoviæevog prijatelja sa optuženim vodom zloèinaèke organizacije. One koji kratko pamte podsjetit æemo da je Šaja tada u telefon nepoznate marke najavljivao kako æe se inspektoru Federalne uprave policije Edinu Vranju osvetiti tako što æe unajmiti rasnog crnca da mu siluje kæeri Muhamed Ali Gaši sa druge strane telefonske linije Šajin je prijedlog sa oduševljem odobrio a dva su stara prijatelja razgovor završili oèigledno zadovoljni postignutim dogovorom.

Nakon svega Šahinpašiæ je priveden u policiju i vrlo brzo pušten na slobodu buduæi da ovdašnji zakoni ne predviðaju ozbiljnije zatvorske kazne za takve vrste brutalnih prijetnji. Meðutim, u èitavoj prièi nije sporno to da je Šaja u stanju da bez ikakvih moralnih dilema naruèi silovanje troipogodišnje djevojèice (jer što kreten u telefon prièa, to bez telefona sigurno misli), veæ je poražavajuæe da zloèin nad nedužnim djetetom planira najbolji prijatelj šefa poslanièkog kluba SDA u državnom parlamentu. Da li smo ovih dana vidjeli da se Bakir Izetbegoviæ na bilo koji naèin ogradio od zloèinaèkih planova svoga kuænog ljubimca? Da li smo negdje èuli da se nekrunisani šef sarajevske mafije barem telefonski ili na bilo koji
drugi naèin izvinio èestitom inspektoru Vranju i njegovoj supruzi?

Ni èuli, ni vidjeli! Barem ne do trenutka kada izlazi ovaj broj Starta. Pažljivo izgradivši poziciju šefa sarajevskog podzemlja (a bolje upuæeni tvrde da se bez njegovog znanja ni danas ekser u Sarajevu ne može zakucati) Izetbegoviæ junior je nakon posljednjeg Šajinog javno
demonstriranog divljaštva dospio u poziciju iz koje postoje samo dva
izlaza.

Nastavi li glasno æutati o zloèinaèkim planovima svog najboljeg prijatelja èijim se poslovnim poduhvatima egzaltirano divio u brojnim TV nastupima, Izetbegoviæ æe zapravo najviše reæi o samom sebi.

A protiv sebe se boriti najteže. Posebno nakon što su godine koje su pojeli mafijaški obraèuni u ljudskim resursima znaèajno narušile borbenu gotovost Izetbegoviæevih sapatnika nad mezarom njegovog oca ukopanog prije pet godina na Šehidskom mezarju Kovaèi.
Gdje leži uz Taiba, Æelu, Cacu...

Piše: Bakir Hadžiomeroviæ (Magazin Start)

http://www.svevijesti.ba/content/view/16323/218/

12-11-2008 at 08:38 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine




"Dani", 14.11.2008.godine

14-11-2008 at 20:06 | Ukljuèi u odgovor
nevenkagaragic
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2378
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Aktuelne politicke dogodovstine




PONESTO IZ ANKETE DANA :



"DANI", 14.11.2008.godine

14-11-2008 at 20:10 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 36
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: beba24, cheguedoeNo2, dr.devilito, lilly, malimeho, mikooo, neko_bezveze, onlyyou, uprava, victorius
FORUM : Politika : Aktuelne politicke dogodovstine New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice