Srbija na policama svojih marketa ne želi da vidi prehrambene proizvode iz Bosne i Hercegovine!?

Izvor Tuzla-x/MojAsistent
Utorak, 07 Decembar 2010 07:15


Zemlje CEFTA su ukinule međusobne carine i u prometu roba se naplaćuju samo minimalni manipulativni troškovi od jedan posto. Međutim, Srbija izigrava svoje međunarodne obaveze i jednostavno ne želi na policama svojih marketa da vidi prehrambene proizvode iz Bosne i Hercegovine! Kako to Srbija bojkotuje be-ha robe i izigrava svoje međunarodne obaveze?
-Prije deset dana sam novom poslovnom partneru u Kruševac poslao kamion svojih konditorskih proizvoda, jednu paletu od 40 raznih vrsta pakovanja.Ukupna vrijednost roba je iznosila 4.000 eura. Po dolasku kamiona u carinski terminal, partner me je obavijestio da carinski organi traže nalaz analiza svakog pojedinačnog pakovanja robe iako moja firma ima sve najvažnije certifikate među kojima i HACAP jer izvozimo robe u zemlje Evropske zajednice.

Uz to, tražili su, primjera radi, da posebno analiziraju svako od pet različitih težinskih pakovanja jedne te iste robe-čipsa! Dakle, za svaku od 40 pakovanja četiri vrste roba tražili su da moj partner plati po 100 evra, ukupno – 4000€! To je skandalozno: Srbija koja nema carina na robe iz BiH uvodi drastične mjere zaštite svoje proizvodnje. Jednostavno, Srbija neće hranu sa oznakom Made in BiH, kaže Meho Musić, vlasnik «Voćara» iz Brčko Distrikta BiH, jednog od lidera u konditorskoj industriji na Balkanu.
«Voćar» je o svemu obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH, Spoljno-trgovinsku komoru BiH i nadležne međunarodne faktore. Time se «Voćar» pridružuje velikom broju bosansko-hercegovačkih izvoznika koji od državnih organa traže da prema Srbiji uvedu recipročne mjere

Ekonomski rat, tihi i necujni rat...na ovu temu bi se moglo danima pricati.

http://www.washingtontimes.com/news/2011/feb/28/financial-terrorism-suspected-in-08-economic-crash/

P.S. Posto sam u komentaru na WT stranici pomenuo slucaj Japana, evo kako to izgleda graficki (a zamislite tek kako bi moglo biti tesko zemlji sa stanovnistvom koje ulazi u poznije godine otplatiti ovakav dug).

http://www.bullfax.com/?q=node-government-debt-percentage-gdp-1990-2009-usa-japan-germ

[Edited by smor on 04-03-2011 at 13:41 GMT]

MIJENA SE VIZUELNI IDENTITET DOMAĆIH PROIZVODA

Cilj je uspješnije pozicioniranje na tržištu u odnosu na stranu konkurenciju

Kako bi domaćim proizvođačima omogućili ravnopravnost u marketinškoj utrci, sarajevska agencija "Mark in", u saradnji s Udruženjem "Kupujmo i koristimo domaće", pokrenula je projekt "Rebranding BiH".




Nerazvijena svijest

Cilj projekta je unapređenje vizuelnih komunikacija bh. proizvođača, osavremenjavanje vizuelnog identiteta njihovih proizvoda, a samim tim i njihovog uspješnijeg pozicioniranja u odnosu na stranu konkurenciju.

Do sada je ova Agencija unaprijedila vizuelni identiteta nekoliko kompanija.

- Sve kompanije koje su se uključile u projekt, zadovoljne su povećavanjem prepoznatljivosti svojih proizvoda na tržištu i vjeruju da će to imati efekt i na povećavanje prodaje.
Domaći proizvođači prepoznali su značaj ovakvog projekta, ali smatramo da to još nije na dovoljnom nivou.
Razlog za nezainteresiranost nije nedostatak novca nego nedovoljno razvijena svijest domaćih proizvođača o važnosti marketinških ulaganja - kazala nam je Selma Operhal, kreativni direktor agencije "Mark in".

Stanje ekonomije

Dodaje da će domaći proizvodi sve dok se ta svijest ne promijeni biti inferiorniji u odnosu na stranu konkurenciju, što će se i dalje direktno reflektirati na cjelokupno stanje bh. ekonomije.

- U prilog ovome što radimo doprinose i rezultati brojnih svjetskih istraživanja, prema kojima brending proizvoda i proizvođača čini da se odluka o kupovini donese mnogo prije nego što kupac uzme neki proizvod.
Odluka o tome da se kupi neki proizvod ili ne donosi se prethodnim pozicioniranjem brenda, ali i samog imidža kompanije u svijesti potrošača - objašnjava Operhal.
Velike promjene

- Poznate svjetske kompanije ulagale su dugi niz godina u gradnju svojih brendova i njihovu prepoznatljivost te se u današnjem vremenu teško odlučuju za velike promjene.

Ipak, veliki broj svjetskih kompanija danas se odlučuje za diverzifikaciju brenda, odnosno za proširivanje brenda na više različitih linija proizvoda - kaže Operhal.

Zavšena akcija DP marketa „Najpoželjniji bh. proizvodi po izboru kupaca“

**KLAS, MEGGLE I OVAKO SU FAVORITI**

Prema rezultatima ankete koju su proveli DP marketi u okviru akcije „Najpoželjniji bh. proizvodi po izboru kupaca“ najviše glasova dobili su proizvodi Klasa, Meggle mljekare i Mesne industrije OVAKO. Zatim slijede proizvodi Sarajevske pivare, Vispaka,Violete, Bimala, Vitaminke, Kondise, Sarajevskog kiseljaka...
Cilj akcije je bio da omogućimo domaćim kupcima – krajnjim potrošaćima da i na ovaj način izaberu najbolje domaće proizvode zato što su ipak oni ti koji odlučuju kome će dati svoj novac. Oni su za nas najveći potencijalni investitori u bh. privredu i zbog toga zavrijeđuju da ih se pita za mišljenje. Po svemu sudeći, uradili smo pravu stvar jer je odziv bio veliki. Za samo sedam dana dobili smo više od 1.000 popunjenih anketnih listića iz svih dijelova BiH, od kojih je 80% iz Federacije. Najzanimljivije saznanje do kojeg smo došli je da su građani iskazali veliki stepen lokalpatriotizma. Za najdraže/najpoželjnije proizvode navodili su, uglavnom one lokalnih proizvođača bez obzira da li se radi o velikoj ili maloj kompaniji, kaže direktorica marketinga mr.sc. Mirsada Adembegović i navodi karakterističan primjer iz segmenta mlijeka i mliječnih proizvoda.

U Unsko-Sanskom kantonu kupci su naveli šest proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda od kojih su najviše glasova dobili Meggle Bihać 69% i Čapljanka Sanski Most 17%; u Zenici su naveli četiri proizvođača od kojih je Zenička industrija mlijeka dobila 61% glasova; u Sarajevu je od 11 navedenih Milkos dobio 35% glasova itd...

Na osnovu ankete građani BiH su istakli da, od domaćih proizvoda, najviše kupuju mlijeko i mliječne proizvode (24%); brašno, tjesteninu i pekarske proizvode 21%; meso i mesne proizvode 19%; slatkiše, praškaste proizvode, supe i začine 17%; pića, sokove, pivo i vino 11%, sredstva za higijenu 8%; voće i povrće 6%....

Zanimljivo je i to da bh. građani neke proizvode koji su zadržali izvorne nazive brendova, a proizvode se u BiH, različito doživljavaju. Meggle i Harmony su, na primjer, prihvaćeni kao domaći, dok Coca Cola i Poli nisu.

U svakom slučaju, ohrabruje činjenica da građani Bosne i Hercegovine sve više prepoznaju kvalitet u domaćim proizvodima, da postaju svjesni značaja njihove kupovine, a da su posebno ponosni na one lokalne zato što, direktno ili indirektno učestvuju kako u njihovoj proizvodnji i podršci kroz kupovinu i doprinose boljem vlastitom standardu, uslovima i kvaliteti života.

BRAVO !!!

citat:

---

diwna wrote:

U svakom slučaju, ohrabruje činjenica da građani Bosne i Hercegovine sve više prepoznaju kvalitet u domaćim proizvodima, da postaju svjesni značaja njihove kupovine, a da su posebno ponosni na one lokalne zato što, direktno ili indirektno učestvuju kako u njihovoj proizvodnji i podršci kroz kupovinu i doprinose boljem vlastitom standardu, uslovima i kvaliteti života.

---

Slatka Varoš: Spoj bosanske tradicije i evropskog kvaliteta


Jedan od najposjećenijih kutaka na Sajmovima domaće privrede koji su održani u Vilsonovom šetalištu i ispred BBI centra bio je štand "Slatka varoš" gdje su građani mogli da probaju sitne kolačiće pravljene po posebnoj recepturi sa pravim domaćim sastojcima.
Prema mišljenju Veldina Mašića, promotora "Slatke varoši" razlog velike posjete ovoj "slatkoj" kućici leži u kvaliteti.
"Kolači su uvijek svježi a cijena prihvatljiva. Kilogram kolačića košta 12 KM što znači da je u odnosu na kvalitet cijena prihvatljiva.
Inače, kolačici se mogu nabaviti u Gračanici gdje imamo prodajni objekat a redovni smo posjetitelji sajmova širom BiH" kazao je Mašić. Receptura raznih vrsta malenih kolačica još uvijek ostaje tajna "Slatke Varoši".



"Riječ je spoju bosanske tradicije i evropskog kvaliteta", pojasnio je Mašić.

SARAJEVO - Pogledajte kako izgleda tabela cijena evidentiranih 27.11.2011. godine u 4 vodeća marketa u BiH: Mercator, Bingo, Interex i Konzum. Zelenom, odnosno crvenom bojom su označene najniže, odnosno najviše cijene. Napomena je, naravno, da cijene ne moraju biti tačne, te da variraju od mjesta do mjesta. Ove koje vidite u tabeli, evidentirane su na području kantona Sarajevo i vrlo je vjerovatno da su u drugim regijama BiH drugačije. Ovo su svakako samo neki od primjera.

Gledam neki dan u Mercatoru u Sarajevu, mozda ima i u Tuzli, stand sa zdravom hranom.
Uglavnom grah i slicni poljoprivredni proizvodi. Jos pod pokroviteljstvom neke evropske organizacije ako sam dobro zapamtio.
Pogledam malo bolje etikete domacih proizvodjaca a zemlja porijekla Kina.

Nemogu ovo komentarisat.

MEĐUNARODNI SAJAM VODA
Tešanjska voda "Esperanza" dobitnik zlatne medalje u SAD-u
B. A. 26/02/2012 18:43:00
i
Tešanjska mineralna voda "Esperanza" je na 22. međunarodnom sajmu voda u Berkeley Springsu u SAD-u, održanom od 23. do 25. februara, već drugi put proglašena najboljom vodom na svijetu za 2012. godinu te je nagrađena zlatnom medaljom za kvalitet.

"Esperanza" je dobitnik ovogodišnjeg ''Oscara voda'' pored poznatog francuskog Perriera, koji je osvojio treće mjesto, saopćeno je iz kompanije Tešanjska vrela.

Tešanjska vrela d.o.o. će u martu, pored "Tešanjskog dijamanta", početi distribuciju i "Esperanze" na tržištu BiH, koja se do sada pakovala samo za poznate kupce izvan BiH.

Kupcima će ova voda biti dostupna u pakovanjima od 1,5 litar, 0,33 litra i 0,25 litara.

Do sada su iz Tešanjskih vrela s ovog sajma nagrađivani za "Tešanjski dijamant" 2005, 2007. i 2011. godine bronzom, dok je "Esperanza" dobitnik 2007. godine srebra, te 2011. i ove godine zlatne medalje.



(Vijesti.ba/Fena)

mozda nije mjesto, ali moram ovdje..
na Hayat TV ona emisija Ispuni mi zelju, donijeli kese pune namirnica. sve sto je u njima bilo je iz Hr
kupujmo domace