Banke smanjile kreditne aktivnosti


Banke su znatno smanjile kreditne aktivnosti u BiH o čemu govori podatak kako je kreditni rast u srpnju smanjen s 27 na 4%, a sredstva preko obvezne rezerve dostigla 1,6 milijardi KM, rekao je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.


Prema njegovim riječima, bankarski sektor u BiH je odgovorio svom zadatku kada je ispunio sve zahtjeve za isplatu novca klijentima krajem prošle godine, ali je zabrinjavajuće što banke i dalje posluju s rezervom i ne upuštaju se u jače investiranje.


"To nije dobar znak, jer ta sredstva ne idu gospodarstvu i građanima. Iz ovoga je vidljiva promjena njihovog ponašanja, redukcija kreditnih aktivnosti i stroža procjena rizika.
Očigledno kako komercijalne banke još ne smatraju kako je došlo vrijeme za jače investiranje mada ih mi pokušavamo u tome ohrabriti", upozorio je Kozarić.


Prema njegovim riječima, u jeku finansijske krize iz bankarskih kanala povučeno je oko 800 milijuna KM depozita, ali je odmah potom oko 200 milijuna vraćeno.


"Bankarski sektor izdržao je test i pokazao kako se ova situacija razlikovala od one iz devedesetih godina prošlog stoljeća kad su građani ostali bez svojih štednih uloga", istakao je Kozarić za Nezavisne.


Na kraju srpnja ove godine ukupni depoziti iznosili su 12,07 milijardi KM i za oko 132 milijuna su veći u odnosu na kraj 2008. godine. Od početka godine depoziti stanovništva su povećani za oko 116 milijuna i sada iznose 5,32 milijarde KM.

Zbog krize bez posla ostalo 53.172 radnika u BiH
23/09/09 09:20:00


Zbog posljedica svjetske ekonomske krize od oktobra prošle godine, kada su se javili prvi značajniji efekti recesije, do jula 2009. u našoj zemlji su bez posla ostala ukupno 53.172 radnika, piše sarajevski "Dnevni avaz", pozivajući se na podatke Agencije za rad i zapošljavanje BiH.


Riječ je o zvaničnim podacima, ali se pretpostavlja da je broj onih koji su dobili otkaze još i veći te da sva otpuštanja nisu registrirana.
Val otpuštanja u tzv. sivoj ekonomiji još je snažniji.

Zvanično, od oktobra do decembra lani bez posla je ostalo 15.477 radnika, a čak 37.695 osoba dobilo je otkaze tokom prvih sedam mjeseci ove godine.


Tako je u januaru otkaze dobilo 5.828, u februaru 5.378, u martu 5.904, a u aprilu 5.180 radnika.
Bez posla je u maju ostalo još 5.536, u junu 4.806, a u julu 5.061 osoba, dok se podaci za avgust tek pripremaju.


U Agenciji pojašnjavaju da se radi o ukupnom broju radnika koji su bez posla ostali zbog stečaja ili likvidacije preduzeća, proglašenja tehnološkim viškom, prestanka ugovora na određeno vrijeme, otkaza zbog krivice radnika i slično.


Zanimljivo je da se iz mjeseca u mjesec ne nazire kraj pada broja otpuštenih radnika, te da prosječno u svakom mjesecu bez posla ostane više od 5.000 Bosanaca i Hercegovaca.
To ukazuje da bi predstojeće jesen i zima mogle biti još teže u pogledu položaja radnika, piše Dnevni avaz, prenosi Onasa.


Sve je izvjesnije da će do kraja godine biti ispunjena crna slutnja predsjednika Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Edhema Bibera, koji je još početkom maja izrazio bojazan da će do kraja godine 70.000 radnika u BiH ostati bez posla.


"Vrlo sam nesretan zbog toga, ali drugačije i ne može biti, jer vlasti u BiH, prije svega u FBiH, nisu ništa uradile da bi strašni trend dijeljenja otkaza bio zaustavljen. Informacije s terena i dalje govore da je sve više otpuštanja, a sve manje zaposlenja. To je porazno i država se napokon mora aktivno uključiti u ovaj problem", rekao je Biber za "Avaz".

U Tuzli danas forum integrisanog ekonomskog razvoja
Objavljeno: 24.09.2009. 000000 15:28
Izvor: comart.ba

Regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH (NERDA) i švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju Sida, pod pokroviteljstvom Ambasade Švedske u BiH, organiziraju danas u Tuzli forum integrisanog ekonomskog razvoja, saopćila je NERDA.




Imajući u vidu promjenljive okolnosti kako na globalnoj tako na regionalnoj sceni, koje utječu na ekonomiju Bosne i Hercegovine, NERDA i Sida su se odlučile na organizaciju ovog događaja jer će na jednom mjestu okupiti aktere ekonomskog razvoja iz zemlje i šireg regiona kako bi sa svojim kolegama i partnerima diskutovali o politikama, programima i problemima regionalnog ekonomskog razvoja.


Forum će se baviti dinamikom ekonomskog razvoja u BiH s posebnim akcentom na novim inicijativama, strategijama, kao i pravcima razvoja.


Pored toga, dobra praksa u ekonomskom razvoju susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, bit će predstavljene zajedno s uspješnim primjerima iz Bosne i Hercegovine.


Donatorske organizacije i ambasade u BiH će učešćem na forumu iz prve ruke dobiti uvid u potrebe, prilike i poteškoće u domenu ekonomskog razvoja te predstaviti ekonomske strategije, planove i programe zemalja iz kojih dolaze.

MERCATOR BH UVODI SISTEM DVOSTRUKOG OZNAČAVANJE MALOPRODAJNIH CIJENA NA POLICAMA
11:38 / 28.09.2009.

Mercator BH d.o.o. Sarajevo od 1. oktobra uvodi novi sistem dvostrukog označavanje maloprodajnih cijena na policama. Tim povodom, sutra će u sjedištu Uprave ovog društva u Sarajevu, s početkom u 11.00 sati, biti održana konferencija za novinare.

Na konferenciji za novinare će učestvovati direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak, direktor Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KS) Heni Ćesir, sekretar Udruženja potrošača BiH Mensud Lakota i izvršna direktorica područja trženja i prodaje društva Mercator BH d.o.o. Aida Avdukić, a domaćin će biti direktorica marketinga i odnosa s javnošću Mercatora BH Indira Hodžić.

Zahvaljujući novom sistemu dvostrukog označavanje maloprodajnih cijena na policama, od oktobra ove godine svi kupci u Mercatorovim trgovinama market programa će biti u mogućnosti da na licu mjesta provjere povoljnost kupovine određenog proizvoda.
Po novom sistemu, maloprodajne cijene se označavaju na dva načina.
To za kupce znači da imaju mogućnost da na licu mjesta uporede jediničnu cijenu istog proizvoda različitih proizvođača, bez obzira na veličinu originalnog pakovanja, saopćeno je iz Mercatora.


(Biznis.ba/Onasa)

Vijesti | 04.10.2009 | 08:00 UTC

Špirić: „MMF zabrinut odlukom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH“


Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je da su zvaničnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda izrazili veliku zabrinutost za budućnost stand-by aranžmana nakon odluke Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o ukidanju umanjenja boračkh dodataka za 10 odsto.
Špirić je na godišnjem sastanku Svjetske banke I MMF-a rekao da je za BiH odobreno 100 miliona eura za podršku budžetima ali da oni sada čekaju usvajanje potrebnih zakona u parlamentu.
“ U velikom su strahu da se ne ugrozi stand-by aranžman jer to im govori da političke snage nisu spremne da se uhvate u koštac sa reformama, pogotovo sa socijalnim reformama.”
Glavne teme sastanaka u Turskoj su ekonomska kriza i politički odgovori na nju, finansijska kriza i siromašni, budućnost međunarodnog finansijskog sistema i uticaj krize na strukturalne reforme u Evropi i centralnoj Aziji.


http://www.dw-world.de/dw/0,,10039,00.html

POSLOVNI SUSRET PRIVREDNIKA ČEŠKE I BiH
11:04 / 05.10.2009.


U sklopu sajma ZEPS 2009. od 6. do 11. oktobra u Zenici bit će organiziran workshop o ekonomskoj saradnji između Češke Republike i Bosne i Hercegovine te poslovni susreti privrednika dviju zemalja. Kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH susreti ...

... privrednika će biti održani 7. oktobra u 11sati.

Privrednicima iz BiH će se predstaviti Ministarstvo trgovine i industrije Češke, Češka agencija za podršku trgovine, Agencija za podršku poduzetništva i investicija i 17 značajnih čeških preduzeća iz transporta i logistike, infrastrukture, proizvodnje mašina za poljoprivredu, šumarstvo i kartonažu, zatim ekologije, informacionih tehnologija i industrije plastike.

Ove godine Češka je ‘zemlja partner’ na sajmu ZEPS 2009.

Fena

BEVANDA: SMANjENjE BUDŽETA ZA 123 MILIONA KM?
09:49 / 09.10.2009.

Ukoliko propadne stendbaj aranžman BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, ili bude kašnjenja druge tranše, Ministarstvo finansija Federacije BiH (FBiH) tražiće novi rebalans kojim bi federalni budžet bio manji za dodatnih 123 miliona KM, rekao je resorni ministar Vjekoslav Bevanda.

On je naglasio po povratku iz Turske, sa samita MMF-a i Svjetske banke, da nema mogućnosti izmjene potpisanog aranžmana, kao ni mogućnosti novih pregovora.

"Veoma nam je jasno stavljeno do znanja da nikakva kontrola MMF-a neće doći u BiH dok ne ispunimo preuzete obaveze, a to znači da nam druga tranša neće biti uplaćena", istakao je Bevanda.

Prema njegovim riječima, FBiH mora u naredna dva mjeseca usvojiti niz propisa, od zakona o platama, do zakona o reviziji boračko-invalidske zaštite.

Bevanda je rekao da će tražiti da se naredne sedmice održi posebna sjednica Vlade FBiH, na kojoj bi trebalo da se izjasni da li ovaj entitet ostaje pri preuzetim obavezama iz stendbaj aranžmana, te o posljednjim zaključcima federalnog Parlamenta koji se odnose na smanjenje naknada boračke populacije.


(Biznis.ba/Srna)

Kalesija: Milkos i Teloptic grade najmoderniju i najopremljeniju farmu na Balkanu

U vremenu recesije, kada su brojne kompanije zbog nelikvidnosti osuđene da posluju sa svojim kapitalom (koji u velikom broju slučajeva nemaju), jer banke sve teže odobravaju kredite, svaka investicija, pa i ona najmanja je vrijedna svake pohvale.

Međutim, u ovom slučaju se ne radi o maloj investiciji, jer njena vrijednost premašuje 20 miliona maraka. Kompanija Teloptic zajedno sa Milkosom, čiji je i većinski vlasnik, u vremenu globalne krize vidjela je svoju šansu za razvoj poslovanja te odlučila investirati u gradnju farme krava u Kalesiji.

ImageFarma krava "Spreča" ima višegodišnju tradiciju u proizvodnji mlijeka i prije rata je bila među vodećim društevnim farmama krava u BiH. Tada je imala oko 900 grla, proizvodila je oko 4 miliona litara mlijeka godišnje i oslanjala se na društveno poljoprivredno zemljište, koje je na području opština Kalesija i Živinice koristilo PD "Spreča". Tokom i nakon rata farma je djelimično devastirana, ugašena je proizvodnja mlijeka kao i pretežan dio ostale poljoprivredne proizvodnje.

U 2008. godini započeli su građevinski radovi, odnosno rekonstrukcija postojećih, a ove godine počela je i izgradnja novih objekata.

(Poljoprivredno zemljište)
U intervjuu za portal eKapija.ba, direktor kompanije Milkos Adin Fakić je kazao da obnova proizvodnje mlijeka na farmi "Spreča", prvenstveno, zavisi od količine i dinamike obezbjeđenja poljoprivrednog zemljišta koje potrebno za proizvodnju voluminozne stočne hrane.

"Da bi se obnovila farma do predratnog nivoa, kada je na njoj bilo 900 i proširila na 1.250 grla, neophodno je da ima dugoročno na raspolaganju 1.360 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega će se oko 1.000 hektara koristiti za proizvodnju stočne hrane i oko 360 hektara za sjetvu ostalih ratarskih kultura u plodosmjeni", istakao je direktor Fakić

Prema njegovim riječima, sa opštinama Kalesija i Živinice je postignut dogovor da se, za potrebe farme, iz Fonda državnog poljoprivrednog zemljišta na dugoročno korištenje od minimalno 20 godina, ustupi 1.360 hektara zemljišta. Dinamika ustupanja zemljišta podrazumijeva 300 hektara u 2008. godini, 700 hektara u 2009. godini i 360 hektara u 2010. godini. U skladu s ovom dinamikom će se obnavljati i povećavati proizvodni kapaciteti i proizvodnja mlijeka na farmi, tako da će se projekt "Obnova proizvodnje mlijeka na farmi Spreča" realizirati u tri faze. U prvoj i drugoj fazi, koje će biti realizirane u 2009. i 2010. godini, na farmu će biti isporučeno 1.000 grla, a 2011. godine još 250, što u konačnici dostiže broj od 1.250 grla.

Nakon realizacije ovih faza, farma će ostvarivati proizvodnju od 7.5 miliona litara mlijeka, za tržište će biti spremno između 200 i 250 grla gravidnih junica i oko 500 grla tovnih junadi.

Efekti ove velike investicije na farmi krava "Spreča" će se odraziti na obnovu, modernizaciju i povećanje proizvodnih kapaciteta u odnosu na predratne. Za 39 posto (sa 900 na 1.250 krava) povećat će se broj grla, a proizvodnja mlijeka sa predratnih 4 na 7,5 miliona litara. Također, ovdje će biti zaposleno 70 novih radnika, a u realizaciju cjelokupnog Programa biće investirano 22 miliona maraka.

Kako ističe direktor Milkosa, Adin Fakić, ove godine će na farmu biti uloženo oko 7 miliona KM.

"Počela je rekonstrukcija starih objekata i izgradnja novih. U završnoj smo fazi pregovora za najmoderniju opremu na farmi koja uključuje štalsku opremu i savremeno automatsko rotaciono izmuzište kapaciteta 50 mjesta koje će po svojim performansama, stepenu automatizacije i efikasnosti biti jedinstveno na Balkanu. U ovoj godini, također, obradili smo oko 350 hektara zemljišta i prinos od ovog usjeva biće dovoljan da na farmi prezimi oko 500 krava", kazao je Fakić te dodao da raspolažu namodernijom poljoprivrednom mehanizacijom.
Prema njegovim riječima, na farmi se već nalazi 69 visokogravidnih junica pasmine Holstein iz Danske, a u zadnjoj trećini augusta 2009. godine biće isporučeno novih 180 visokokvalitetnih junica.

"U završnoj smo fazi pregovora sa proizvođačima opreme. To su dvije najrenomiranije komapnije u ovoj oblasti i očekujemo da ćemo Ugovor potpisati sredinom mjeseca augusta 2009. godine", zaključuje direktor Fakić.


[Edited by medic on 15-10-2009 at 14:52 GMT] 

NARODNA BANKA SRBIJE OPTUŽILA NOVINARA ZA GUBITAK BANKE OD MILIJARDU EURA
11:08 / 16.10.2009.

Narodna banka Srbije odlučila je tužiti novinara Kurira zbog štete od milijardu eura, piše srbijanski Kurir. Novinar Milan Lađavić pisao je o Hypo Alpe Adria banci, a NBS pdnijela je kaznenu prijavu zbog izazivanja panike i nereda". Naime, ...
... tuženi novinar prenio je vijest iz austrijskog tiska o prodaji poslovnice na Balkanu zbog velikih gubitaka, što je prema mišljenju banke izazvalo povlačenje milijardu eura iz devizne štednje.


No, javni tužitelj vrlo je brzo odustao od provođenja istrage protiv Lađavića. Naime, iz Hypo banke obavijestili su tužitelja kako štetu nisu pretrpjeli zbog novinarskog pisanja nego zbog - ekonomske krize.

Iako nije jasno što je ponukalo Narodnu banku Srbije da brani čast te banke te progoni novinara, očigledno je da se radi o osobnom obračunu.

Naime, na nedavnom saslušanju predstavnici NBS-a objasnili su kako su se na tužbu odlučili jer je „takvim pisanjem ugrožen bankarski sekor zemlje", a nakon odbacivanja optužnice Središnja banka odlučila se za privatnu tužbu.

Kurir nije uspio saznati zašto je NBS podnio prijavu protiv njihovog novinara, iako ih se u tekstu ne spominje već Hypo Alpe Adria banka, niti hoće li tužiti i ostale novinare koje su prenijele taj tekst.

„Sve relevantne činjenice, kao i odgovori na vaša pitanja utvrdit će se u sudskom postupku", odgovor je Narodne banke Srbije kojoj je novinar Kurira očigledno „stao na žulj".

(Biznis.ba/Hina)

BHDANI:

Intervju: Michael Mueller, Raiffeisen banka



Kamate će još godinu dana biti iste

Direktor najveće banke u BiH za magazin Dani govori o stanju u bankarskom sektoru, o krizi i njenim efektima na našu zemlju, te o nivoima kamatnih stopa i aktuelnom suđenju bankama



Michael Mueller: "Stanovništvo je i prije krize bilo poprilično zaduženo"
DANI: Gospodine Mueller, kako trenutno ocjenjujete situaciju u bankarskom sektoru BiH?

MUELLER: U ovom trenutku situacija u bankarskom sektoru BiH je jako stabilna. Bar ja to tako vidim. Banke su, doduše, imale probleme prošle godine, nekako u isto vrijeme kao i sad, dakle u desetom mjesecu prošle godine, kada su građani počeli da podižu depozite. Situacija je tada zaista bila kritična. No, banke su uspjele izdržati taj odliv likvidnosti, što je već tada značilo da su banke u BiH zdrave i da je bankarski sistem u BiH stabilan. Tokom vremena ta se likvidnost povećala, a evo upravo sam jutros pročitao da je guverner Centralne banke BiH izjavio da imamo viška oko 1,6 milijardi KM likvidnih sredstava. Dakle, ipak se u međuvremenu situacija i na pasivnoj strani poboljšala, što znači banke su uspjele vratiti te depozite. S druge strane, kada je krajem prošle godine kriza počela da djeluje i na BiH, mi smo i na to bili spremni. Banke su u principu to i očekivale, jer mi pratimo šta se dešava, pa smo stoga, zbog krize likvidnosti, morali "povući ručnu", te su banke počele usporavati kreditiranje. Time smo sačuvali likvidnost. Dakle, u takvom trenutku, kada izvana dolazi kriza, i kada je djelomično i ovo usporavanje kreditiranja povećalo efekte krize, baš onako kako je to bilo u Evropi i Americi, mi smo ušli u ovu godinu. Nažalost, to se i nastavilo i mi ove godine primjećujemo da su građani jednostavno prestali tražiti kredite zbog krize, tako da smo danas na nivou od nekih 30 posto kreditiranja u odnosu na period prije krize. Drugo, i firme su također smanjile kreditne zahtjeve, jer su odustale od investiranja. Pogotovo, recimo, građevinska industrija. Znači, kompanije su s jedne strane smanjile zahtjeve za kreditima, a s druge strane banke su povećale kriterije rizika. Odnosno, preciznije, ja ne mogu reći da su banke u BiH povećale kriterije procjene rizika jer su oni u BiH uvijek bili vrlo visoki. Međutim, sada su znatnije došli do izražaja jer se ekonomska situacija s krizom promijenila, tako da se visoki kriteriji apliciraju na slabije okruženje, što procjenu rizika čini jačom. Tako da je sve to ukupno poprilično smanjilo kreditiranje. Znači, trenutno imamo situaciju da su se na pasivnoj strani povećali depoziti i poboljšala likvidnost banaka, a na drugoj strani da se smanjilo kreditiranje. U ovom trenutku banke su, dakle, likvidne i spremne da kreditiraju. I to je po meni jako važno, jer će nam to pomoći da izađemo iz krize. Baš onako kako je prošle godine likvidnost banaka pogoršala situaciju, tako će sada poboljšana likvidnost banaka poboljšati situaciju i pomoći nam da izađemo iz krize. Naravno, tu treba da se poklopi više faktora, da se cijela ekonomija pokrene, ali i tu vidim dosta poboljšanja, posebno u regiji. I tu se vidi da se situacija poboljšava, da će zemlje u regiji već naredne godine doći u fazu rasta, što će se naravno odraziti i na BiH. No, u BiH ekonomska situacija je relativno kritična, jer smo mi još uvijek u krizi, u fazi pada, ali ja ipak očekujem da će se to sljedeće godine zaustaviti i da će sljedeće godine doći do rasta.

DANI: Dakle, banke će početi ponovo s pojačanim kreditiranjem?

MUELLER: Pa, vidite, banke će svakako pomoći u prevazilaženju krize. No, banke će i dalje biti jako oprezne. I moraju biti oprezne. Jer i taj oprez banaka je razlog zašto BiH nije dublje ušla u krizu, jer, kada pogledate, mi u BiH zaista nismo ni imali krizu finansijskog sistema. Toga je bilo u SAD-u i u Evropi, ali finansijske krize u BiH nije bilo. Jedina krizna situacija je bila panika među građanima, ali eto, kako sam već rekao, banke su to izdržale, što znači da su poprilično zdrave. A razlog za zdravlje banaka u BiH je u tome da su se one uvijek bavile isključivo čistim bazičnim bankarskim proizvodima, a nikada špekulativnim aktivnostima. Banke bi, dakle, uzele depozite i davale kredite i uvijek bi dobro pogledale kome daju kredite. To je jako pozitivno.

DANI: Dobro, a možete li prokomentirati kamatne stope?

MUELLER: Naravno, to bih zapravo vrlo rado prokomentirao. Jer, nažalost, ono što se desilo u zadnjih pola godine u BiH je jedna hajka protiv banaka. To još uvijek nije stalo, ali mi smo ipak "izašli" iz medija, što je po mom mišljenju pozitivno. A to sve skupa nije bilo dobro. Jer, banke kao banke, posebno ove strane, su stvarno puno uložile u ekonomski razvoj BiH. Paralelno s tim, kamatne stope su stalno padale. I ljudi su se ovdje navikli na to da kamatne stope padaju. No, odjednom, kada se situacija promijenila, nivoi kamatnih stopa su otišli prema gore. I ljudi su se prepali. I naravno, to je razumljivo. Ja to razumijem. Ali, to je normalni ekonomski ciklus. To se dešava svuda u svijetu i ljudi se i u ovoj zemlji jednostavno moraju navići da kamatne stope osciliraju, da ne mogu stalno padati, nego da zavise od situacije u ekonomiji, te da shodno tome i osciliraju. Prvi put kada su banke podigle kamatne stope u BiH, odnosno kada je naša banka i još par banaka podiglo kamatne stope u oktobru prošle godine, to je relativno dobro prošlo jer su ljudi to i prihvatili i razumjeli. No, kada je počela ona medijska hajka - a svi mi znamo iz kojih je to razloga pokrenuto - onda su se ljudi počeli buniti. To je počelo da ruši ugled banaka i bankarskog sistema, što nije u redu. Dakle, sve ove stvari koje su prenesene u medijima u vezi s tim problemima jednostavno nisu bile tačne. Dakle, ovako: zašto su kamatne stope otišle gore? Novac je, vi to znate, također neka vrsta robe. Kada ga ima malo, onda raste cijena. I tačno se to desilo. Dakle, kada je na svjetskom finansijskom tržištu došlo do nemogućnosti refinansiranja, sve su banke došle u probleme. Nijedna banka na svijetu se nije mogla normalno refinansirati. Pogotovo ne banke iz zemalja s visokim stepenom rizika. Dakle, ta su sredstva strašno poskupila, iako je euribor zapravo pao. Taj euribor više nije bio referentna kamatna stopa, a refinansiranje banaka na ino-tržištu je bilo praktično nemoguće. A ako je i bilo moguće, onda je to bilo strašno skupo. Naprimjer, banka poput naše se prije krize mogla finansirati po cijeni od euribor plus marža od 1,5 do 1,8 posto. No, nakon krize situacija se promijenila. Mi smo krajem prošle godine morali povući jedan interventni kredit kako bismo poboljšali našu likvidnost i na njega smo morali platiti maržu 5,2 posto. Dakle, euribor plus 5,2 posto. Znači, cijena refinansiranja je sada za nas bila 6,5 posto. Plus, znate i sami da to nije cijeli trošak, na to ide cijena bilansa, osiguranja depozita, kapitala i tako dalje, što znači da je za nas ulazni trošak bio užasno skup. A u principu su finansijska sredstva izvana za bh. banke jedini dugoročni izvor finansiranja. Naravno, imamo i depozite, ali depoziti su kratkoročni izvori, a i cijene za depozite su išle gore. Znači, kada je nestalo sredstava vani, banke su se počele boriti za depozite, što je s druge strane podiglo i kamate na depozite. Dakle, pasivne kamatne stope su se povećale, a s time su banke morale povećati i aktivne kamatne stope na kredite. Vidjet ćete i na kraju ove godine, a to smo vidjeli već i u polugodišnjim izvještajima, da je bankama pala profitabilnost, te smatram da ćemo s time imati dokaze crno na bijelo da banke nisu zloupotrijebile ovu situaciju da zarade na kamatama, nego da je i profitabilnost banaka pala. Dakle, iako su banke povećale kamatne stope, profitabilnost je pala. Što je u ovakvoj situaciji prihvatljivo. Znači, mora se prihvatiti da su banke u BiH komercijalne institucije, da sredstva posuđuju od nekoga, a da i investitor očekuje "return on investment", dakle povrat na uloženo. Bankarski sistem mora biti profitabilan. A ako ne bude profitabilan, onda ćemo imati jedan još veći problem jer onda bankarski sistem nije zdrav. A to je najgore što bi nam se moglo desiti. Pogledajte unazad. Ekonomski rast BiH je krenuo kada su se banke stabilizirale i kada su krenule s kreditiranjem. A sada, ako dođe do destabilizacije bankarskog i finansijskog sistema, onda će razvoj prestati. I upravo je to mene najviše iritiralo: da se taj bankarski sistem koji nije apsolutno ništa napravio, koji je i sam ušao u krizu i bori se protiv krize, dozvolio da se te banke toliko napadaju i to netačnim informacijama. No, eto, ja se nadam da je to iza nas i da ćemo ove sudske sporove riješiti. Ja sam imao prilike da prisustvujem na nekoliko suđenja. Evo, znate da smo, ja lično i banka, osuđeni za nešto što je stvarno, prema zakonu, neutemeljeno. A ja sam, da vam napomenem, po profesiji pravnik. To sa sudovima je prema meni bio odgovor na pritisak javnosti. No, nadam se da ćemo na drugom stepenu to riješiti, da možemo normalno nastaviti s radom.

DANI: Hoćete li, dakle, krenuti s jačom kreditnom aktivnošću i kako će se to odraziti na kamate?

MUELLER: Pa, vidite, to se mora malo odvojiti. Nivo kamatnih stopa je onakav kakav jeste. To se može promijeniti samo ako se cjelokupna situacija polako promijeni, ako, dakle, budemo mogli doći na međunarodnom tržištu do povoljnijih izvora refinansiranja. I, naravno, kada dođe do pada cijena depozita, odnosno do pasivnih kamatnih stopa. No, ja mislim da se to neće tako brzo promijeniti, te da će sadašnji nivo kamatnih stopa ostati još najmanje narednu godinu. Drugo, treba pratiti i spremnost banaka da kreditiraju. A banke jesu spremne. U medijima se u posljednje vrijeme moglo pročitati da su "banke prestale da kreditiraju". A to je potpuna neistina. Banke su uvijek kreditirale i uvijek će kreditirati, samo se smanjio obim kreditiranja. A i to se odnosi na početak krize. Naša banka je također smanjila kreditni portfelj i on, nažalost, i dalje pada. No, mi pokušavamo aktivnije otići na tržište i razgovarati s našim klijentima i povećati kreditiranje. Međutim, ostaje rizik. Jer, cjelokupna situacija je još uvijek kritična. Mi moramo računati na to da ćemo još najmanje jedan ili dva kvartala nailaziti na firme koje zapadaju u probleme, ljudi će i dalje gubiti zaposlenje, što znači da ja smatram da mi u BiH još nismo dotakli dno krize. Ali, ipak treba gledati malo dalje. Ono što naša banka radi je sljedeće: prvo, sjedimo s klijentima koji su u problemima i razgovaramo kako im možemo pomoći. Naprimjer, firme su prije krize imale lošu strukturu refinansiranja njihovog pasivnog bilansa iz jednostavnog razloga što su kratkoročna sredstva bila jeftinija od dugoročnih. Dakle, ako su firme ušle u ulaganje, uzele su samo jedan dugoročni kredit, a ostalo su finansirali brojnim kratkoročnim sredstvima za obrtna sredstva. Te firme, koje su imale takvu strukturu refinansiranja, odmah su ulazile u probleme čim su se smanjile poslovne aktivnosti, jer jednostavno nisu mogli više toliko "vrtiti" sredstva. Tako da smo mi sjeli s tim firmama i pokušali da im pomognemo s reprogramom kredita. Da im, recimo, ta kratkoročna sredstva, kratkoročne kredite, prebacimo u dugoročne. Dali smo čak i grace period. I to smo radili s firmama koje su nama mogle dokazati da imaju proizvode, tržište, da su zdrave firme. To smo dosad radili i to i dalje radimo. No, drugo, krećemo i dalje s firmama i raspitujemo se da li imaju nove planove, nove investicije i tako dalje. Tako da ja do kraja ove godine očekujem da ćemo sigurno zaustaviti trend da nam kreditni portfelj pada. Tu smo već relativno blizu tome i ja očekujem da ćemo naredne godine početi s rastom. No, to se odnosi na preduzeća. Sa stanovništvom je situacija malo drugačija. Stanovništvo je i prije krize bilo poprilično zaduženo. Puno ljudi u BiH je prezaduženo i oni su sada ušli u probleme. Naravno, i sami znate da kada vam je rata dvije trećine plate da će tu nastati problemi. A ako vam se još smanji plata, eto pravih problema. Međutim, ima još jedan važan faktor kod stanovništva. Kod stanovništva, više nego kod firmi, ulogu igra i psihologija. Ljudi se jednostavno boje. Ljudi se boje za opstanak. Tako da su ljudi odustali od podizanja kredita. Mi to vidimo u bankama. Naravno, mi imamo zahtjeva za kredite, ali to je puno manje nego prije. Tako da ja tu ne očekujem da će se situacija brzo promijeniti, ovakvo će stanje ostati i iduće godine. Slično je i u ostalim bankama. Kreditiranje stanovništva će se malo povećati iduće godine, ali će to i dalje biti puno manje nego prije. Znači, očekujem da će tu i dalje, i idućih godina, kreditni portfelj padati i smatram da će u narednim godinama tu biti više otplata nego novog kreditiranja.

DANI: O kojem iznosu pada kreditiranja govorite?

MUELLER: Pa već sam to spomenuo. Mislim da je naša banka na nivou od 30 posto kreditiranja stanovništva u odnosu na period prije krize.





Suđenje bankama



Šta možete očekivati od suda čiju presudu prvo objave novine?



DANI: Gospodine Mueller, kako komentirate ovo aktuelno suđenje bankama?

MUELLER: Moram reći da sam malo ogorčen. Doduše, ne mogu reći da sam nešto drugo očekivao, jer ja ipak živim već evo devet godina u BiH. Ali, ipak sam nekako ogorčen na sve to skupa. Prvo, osuda banke koju smo dobili je pokazala sljedeće: imaju dvije stvari u vezi sa suđenjem bankama. Jedna je da kreditna dokumentacija banaka koja se tiče promjenljivosti kamatnih stopa nije u skladu sa zakonom ili da ona nije dovoljno definirana. Druga stvar kaže da u slučaju kada su banke promijenile kamatne stope, nisu "dovoljno obavijestile" klijente. Dakle, Raiffeisen banka nije osuđena po prvom slučaju, što je meni bilo izuzetno drago, jer je sud rekao da je naša kreditna dokumentacija u redu. Međutim, sama odrednica "nedovoljne definiranosti kamatne stope" je teško razumljiva, jer je to u uslovima BiH teško definirati pošto mi nemamo referentne kamatne stope. Nje nema, ona jednostavno ne postoji. A euribor ne može biti referentna kamatna stopa za BiH, iako smo mi bankari to pokušavali koristiti što nam se sada vratilo kao bumerang. Jer, nije euribor samo referentna kamatna stopa, pošto cijena kapitala iznosi euribor plus te neke marže koje se mogu promijeniti. Mi smo to tek sada vidjeli. Jer, jeste, euribor je pao s 5 na 1 posto, ali je marža porasla s 1 na 5 posto! To je, dakle, prvi problem. Znači, iako je to teško dokazati, mi smo uspjeli na sudu dokazati da je naša kreditna dokumentacija u skladu sa zakonskim propisima i uvjetima na tržištu. Međutim, nas su osudili zbog nedovoljne informiranosti klijenta o promjeni kamatnih stopa. I sada, slušajte ovo, to je stvarno smiješno, u Zakonu o zaštiti potrošača piše da je banka dužna informirati klijenta o promjeni kamatne stope najmanje osam dana od promjene. To je, dakle, sve što piše u zakonu. Ništa drugo o tome ne piše. U našem slučaju mi smo poslali klijentima jedno cirkularno pismo, a riječ je o 50.000 klijenata, obavijestili smo ih o promjeni, ostavili broj call-centra za eventualna pitanja, te smo priložili i novi otplatni plan za svakog klijenta posebno. Mislim da je to dovoljno informacija, jer ih više, jednostavno - nema. E sad, klijent koji je Raiffeisen banku prijavio Inspekciji je dostavio svu dokumentaciju, uključujući i taj otplatni plan. Dakle, naglašavam, u prijavi Inspekciji je bilo i naše obavještenje tog klijenta o promjeni kamatnih stopa, te novi otplatni plan. U zakonu ništa ne piše o formi obavijesti, a u fascikli predmeta je, dakle, bila i naša obavijest o promjeni kamatnih stopa. I to je, znači, dostavio klijent. I na kraju, sud nas je osudio da nismo u zakonskoj formi obavijestili klijenta! Ja se jednostavno ne mogu osjetiti krivim (smijeh)... Mislim, to je žalosno. Suštinski problem je da Zakon o zaštiti potrošača nije nadopunjen podzakonskim aktima koji preciziraju neke akte, a to nikada nije doneseno. A mi, kao banka, se ponašamo i poštujemo zakone BiH. I nikada do sada nismo imali problema. Dakle, ne možete osuditi nekoga jer zakon nije dopunjen kako treba. Pa vidjeli ste to i u novinama. Piše se jedno, a stvarno stanje je drugačije. Dakle, banke uopće nisu osuđene. Sve to što su sudovi do sada uradili su rješenja u prekršajnom postupku zbog administrativnih krivica. A u novinama piše da su banke osuđene zbog lihvarenja!? Vidite, meni je žao zbog toga. To nas ne približava evropskom okruženju. Pa naravno, šta i taj jadni sud može? Vidjeli ste već na prvoj presudi UniCredit banci da je na dan presude u novinama već ujutro pisalo šta će biti, dakle šta će pisati u presudi suda koja će biti saopćena popodne!? Pa šta onda možete očekivati u svemu tome. Ništa. To je jedan od velikih problema BiH - pravosudni sistem i funkcioniranje sudova. Zakoni su u redu, doduše nedorečeni su, ali su sudovi problem. Da, sudovi. I onda imate situaciju da dolazi do ovakvih presuda koje su mimo svega.