PODRŽAN PRIJEDLOG ZAKONA O DUHANU BiH
15:09 / 11.02.2010.

Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) podržala je na danas održanoj sjednici Prijedlog zakona o duhanu BiH čiji je predlagatelj Vijeće ministara BiH. U okviru predloženog zakona usvojena su tri amandmana izaslanika Slobodana Šarabe i dva zamjenice predsjedatelja Doma naroda Dušanke Majkić, a koji postaju sastavni dio predloženog zakona.

Podržan je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi BiH. Usvojen je i amandman izaslanika Slobodana Šarabe koji postaje sastavni dio predloženih izmjena i dopuna zakona.

Komisija je podržala i Prijedlog zakona o zaštiti novih sorti bilja u BiH, kao i načela Prijedloga zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u cestovnom prijevozu, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH koje je predložilo Vijeće ministara BiH.

Također, na sjednici su podržana i načela Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunikacijama BiH, Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o carinskoj politici BiH kao i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH.

Navedene prijedloge izmjena i dopuna zakona u parlamentarnu proceduru je uputilo Vijeće ministara BiH.

Članovi Komisije su dali preporuku Domu naroda da ratificira četiri sporazuma, tri ugovora i jedan amanadman s međunarodnim organizacijama i primili k znanju više izvještaja koje je dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Usvojen je i Prijedlog orijentacijskog radnog plana Komisije za 2010., saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

(Biznis.ba/Fena)

"U SRBIJI je u ovom trenutku aktivno oko 100 različitih vjerskih sekti, a podaci govore da u njihovom funkcioniranju sudjeluje čak pola milijuna ljudi", kazao je za Press inspektor MUP-a i vodeći stručnjak za ovo područje u Srbiji Zoran Luković.

Kako je objasnio Luković, ekonomska kriza praćena velikom stopom siromaštva i egzistencijalne ugroženosti, Srbiju je učinila pogodnim prostorom za dodatno širenje sekti. A djelovanje unutar sekti sve je veće i opasnije, upozorio je inspektor, dodajući kako tu ubrajaju i pojedince koji se bave proricanjem, nadriliječništvom i bilo kojim drugim oblikom alternativne pomoći.

"Slabost ljudi se koristi tako što im se nude instant terapije, sirup terapija, gutljaj nečega ili 20 minuta meditacije, što će ih navodno smiriti, prosvijetliti. Sve te ponude zaista djeluju atraktivno i optimistično, a činjenica je da naši ljudi ne mogu biti imuni na njih, s obzirom na to da su doista uzdrmani političkim i ekonomskim turbulencijama", ocijenio je Luković.

Ključan je trenutak slabosti

Odvjetnik Centra za antropološke studije Miroslav Vasić kazao je kako je teško opisati profil žrtava, jer sekte vrbuju sve generacije i profile ljudi. "Žrtve su raznolike. To su ljudi slabijeg i visokog obrazovanja, vrlo siromašni, ali i imućni. Svatko od njih ima neki problem. Ključan je trenutak slabosti, kada prilaze takvim grupama jer im se nudi rješenje koje na prvi pogled izgleda primamljivo. Zatim polako ulaze u jedna tunel dok ne dođu do labirinta kada počinje prava igra", kaže Vasić i dodaje kako dosta žrtava potraži pomoć stručnjaka.

Intervju: Ismet Mujanović, direktor Krivaje 1884



Bolje nas razumije IKEA nego domaće vlasti

U Zavidovićima se odbrojavaju dani do 15. februara, kada bi mogao da počne novi talas socijalnih protesta 1.900 radnika Krivaje 1884. Ismet Mujanović, direktor ovog zajedničkog preduzeća u suvlasništvu Ferimpexa i Vlade Federacije BiH, najavio je povlačenje Ferimpexa iz ovog projekta jer nova firma nije sudski registrirana ni poslije 15 mjeseci. U toku februara bit će pozivani samo radnici koji su potrebni kako bi se okončali već započeti poslovi i potom će od 1. marta proizvodnja biti obustavljena. Sindikalisti najavljuju oštre metode sindikalne borbe i akcija građanskog neposluha



Ismet Mujanović: "Obaveze Vlade BiH procjenjuju se na iznos od 8 miliona KM"
Stvaranje Krivaje 1884 je posljednji pokušaj spašavanja proizvodnje u industrijskom kombinatu. Knjigovodstvena vrijednost Krivajine imovine pala je s 250 miliona KM početkom prošle decenije na svega 3-4 miliona KM procijenjene vrijednosti državnog udjela u vlasništvu nove kompanije. Nikada nije otkriveno da li je riječ o neznanju i nesposobnosti niza kantonalnih i federalnih vlada, koje su se smjenjivale kao vlasnici Krivaje, ili o namjeri. Izvještaji Finansijske policije o uništavanju Krivaje i dalje nisu sudski procesuirani.

Uz 30 posto dionica u novom preduzeću, država je naslijedila staro preduzeće IP Krivaja i tužbe 172 radnika, koji traže naplatu svojih potraživanja po osnovu radnog odnosa i kolektivnih ugovora. Ni sudovi nisu saglasni kako riješiti ovaj sukob različitih interesa u Zavidovićima, zbog čega je nakon tri neuspješna pokušaja u Zenici sudski postupak registracije nastavljen u Tuzli. Priča o tome da li će se Ferimpex povući ili ne iz Krivaje 1884 pokazuje zašto je u BiH tako teško uspjeti. Postoje brojni suprotstavljeni i sukobljeni interesi, nema jasnih pravila i nema spremnosti na kompromis, koji bi ostvario legitimne i legalne interese na svakoj od sukobljenih strana. Mogući odlazak 1.900 radnika iz Krivaje na ulicu je veća tragedija od uobičajene ekonomsko-socijalne priče o vremenima tranzicije i recesije. U ovom slučaju, preduzeće ima desetine miliona maraka dogovorenih poslova, a prethodno zajedničko iskustvo Ferimpexa i Vlade FBiH na privatizaciji Tvornice montažnih kuća u Zavidovićima je bilo obostrano uspješno.

DANI: Šokantno je zvučala Vaša najava da firma koja je osigurala plate za skoro dvije hiljade radnika u posljednjih 15 mjeseci prestaje da radi iako ima dovoljno posla. U čemu je problem?

MUJANOVIĆ: Već 15 mjeseci radimo. Firma i dalje nije sudski registrirana i ne znamo kada će biti. Očekivali smo da budemo registrirani nakon trećeg rješenja Općinskog suda u Zenici. Za to vrijeme, dok su trajali sudski postupci, stvarane su različite obaveze. Firma je samo djelomično mogla pratiti te obaveze. Nijedna banka kojoj smo se obraćali nije mogla da prati poslovanje firme koja praktično mjesec dana postoji, a mjesec dana ne postoji. To je sasvim logično. Prema našem biznis planu, kojeg smo prezentirali prije ulaska u firmu, mi smo bili obavezni da uložimo 5 miliona KM po ulasku u firmu, a 60 dana poslije registracije firme još 5 miliona KM. Imali smo banke spremne da nam daju kredit za obrtna sredstva. Firma s 2.000 zaposlenih ne može raditi bez veće količine obrtnih sredstava, pogotovo firma u ovoj djelatnosti kojom se mi bavimo. Ako firma nema određene količine novca kako bi finansirala duži period proizvodnje i prodaje, onda dolazi u strašne probleme. Da bi proizvodnja uopće tekla, moramo imati dva miliona KM u raznim oblicima. Za pripremu građe, u različitim oblicima, treba 20 dana. Onda ona ode na sušenje u trajanju od 40 dana. To je već dva mjeseca. Tek onda počinje proizvodnja koja traje dodatnih mjesec ili dva. Interesantan je podatak koliko je potrebno vremena od početka proizvodnje do naplate, na primjeru naše firme u Americi. Uz otpremu i transport do Amerike, ovaj rok se produžava za narednih mjesec-dva. Tu robu onda čeka naša firma, ona je montira i distribuira, pa onda je i tamo potrebno sačekati neki period do naplate. Svako može izračunati da je potrebno od početka proizvodnje naplatiti između 6 do 8 mjeseci. Ova sredstva su uvijek bila osiguravana iz banaka. Mi nismo u mogućnosti da osiguramo ta sredstva zbog problema s registracijom, iako su banke u principu zainteresirane. Mi smo tako do sada radili 15 mjeseci i pitanje je da li možemo nastaviti tako ubuduće, makar i na jedan dan. Svi izvori finansiranja su prekinuti, ali mi smo odgađali sve do sada odluku da se povučemo iz ove firme.

DANI: Nije sva proizvodnja Krivaje usmjerena prema Americi. Kakav je poslovni odnos Krivaje s IKEA-om?

MUJANOVIĆ: Naravno, nije sva proizvodnja Krivaje usmjerena prema Americi, pa nije ni tako dug ciklus. Roba za IKEA-u ne putuje tako dugo, a rok naplate nije 60 do 90 nego do 30 dana. Nama je i IKEA i dalje najveći strateški partner. IKEA bolje razumije naše probleme od domaćih vlasti. Iako je u jednom trenutku to bilo dovedeno u pitanje, mi nastavljamo saradnju s IKEA-om. Do kada će oni imati strpljenja, to ne znam. Saradnju s IKEA-om je najlogičnije izraziti u procentu ukupne proizvodnje za ovog kupca. Mi smo rekli da će u narednom periodu IKEA-ine narudžbe dostići 50 posto ukupne Krivajine proizvodnje. Planirali smo da u petoj godini naše saradnje isporučujemo za njih robu u vrijednosti od skoro 40 miliona eura. Računali smo da nikada ne bismo trebali proizvoditi više od 50 posto za IKEA-u jer ona ne treba, ne smije biti i nije jedini kupac u Krivaji. S nama već rade svi najveći proizvođači iz Evrope. To su neki od najvećih kupaca u cijelom svijetu. To su Welle Möbel, XXX Luc, Schocks Wender, But, Stokke. Za narednu godinu imamo dogovoreno preko 45 miliona maraka poslova.

DANI: Da li su te kompanije samo kupci ili vam one pomažu u razvoju tehnologije i usvajanju proizvodnih standarda?

MUJANOVIĆ: Neki su samo kupci, a neki su kao IKEA daleko više od toga. Da bi proizvodili za IKEA-u, moramo ispuniti određene standarde koje ona zahtijeva. IKEA ima posebne standarde i mi svaki dan ovdje imamo IKEA-ine ljude koji praktično pomažu našim ljudima da se ispuni taj njihov standard. Oni imaju veoma visoke standarde u vezi s okolišem, za materijale koji se upotrebljavaju, i mi to uspješno ispunjavamo.

DANI: Dakle, imate dovoljno posla i nemate problema s kupcima. U čemu je onda problem s Vladom Federacije BiH?

MUJANOVIĆ: S Vladom smo potpisali ugovor u septembru 2008. godine, nakon pregovora koji su trajali duže od 6 mjeseci. S radom smo počeli 1. decembra, poslije pripreme dokumenata i registracije firme. Od tada je Ferimpex sve svoje obaveze, definirane ugovorom, ispunio. Uplatio je 5 miliona KM osnivačkog kapitala na račun Krivaje 1884 i primio je u novo preduzeće sve ljude koje mu je uputila IP Krivaja. Ukupno je 1. decembra 2008. godine primljeno 1.911 radnika u radni odnos. Od toga je s 1.634 radnika potpisan ugovor o radu, a ostalo su bili radnici koji su već ranije stekli uslove za penziju ili nisu bili spremni da potpišu s nama ugovor, ali su potpisali da prihvataju da mi ispunimo obaveze uvezivanja staža i isplate zaostalih plaća prema njima. Sve do kraja marta 2009. godine, mi smo radili normalno. Prvi put u maju 2009.godine dobijamo presudu Kantonalnog suda u Zenici u kojoj se kaže da se uvažava žalba radnika i da se pobijeno rješenje vraća Općinskom sudu na ponovno odlučivanje. Praktično, od tog dana 8. maja 2009. do danas mi radimo u potpuno nenormalnim uslovima. Mi se već tada javljamo Vladi i pitamo šta nam je raditi. Kao razlog za vraćanje rješenja na ponovno odlučivanje navodi se žalba radnika koji nisu ušli u sastav nove Krivaje 1884. Prema Ugovoru i Protokolu koji smo mi potpisali s IP Krivajom i Vladom Federacije BiH, svi oni radnici koji ostanu u državnoj firmi IP Krivaja trebali su da budu problem koji će rješavati državna Krivaja i Vlada.

DANI: Kako su u Ugovoru bile definirane obaveze prema radnicima koji sada osporavaju registraciju Krivaje 1884?

MUJANOVIĆ: Vrlo jednostavno. Jasno je rečeno da "u slučaju da imovina novoosnovanog Društva bude predmet prinudne naplate", a ovo je ta prinudna naplata, Vlada Federacije se obavezuje da će u cijelosti izmiriti obaveze. Prema dostavljenim podacima od strane IP Krivaje, obaveze Vlade FBiH procjenjuju se na iznos od 8 miliona KM. Radi utvrđivanja stvarnog iznosa, bit će angažirane revizorske kuće. Nijednog trenutka nismo mislili da će ono što je uneseno u ovu firmu biti razlog da se ospori registracija firme. Mislimo da je to, na neki način, već definirano ugovorom. Nismo očekivali da to može utjecati na registraciju firme. To je ostalo sporno sve do danas. Mi smo 14 mjeseci taoci. Tri puta je Općinski sud odlučivao da registrira firmu i tri puta je Kantonalni sud vraćao odluku na ponovno odlučivanje. Ne bi nam smetalo da je Kantonalni sud u prvom ili trećem odlučivanju ukinuo firmu. Firma ne bi mogla da postoji. Kada ni nakon tri pokušaja sudovi u Zenici nisu donijeli konačnu odluku da registriraju ili ukinu firmu, mi smo zatražili od Vrhovnog suda FBiH da se izuzmu i jedan i drugi sud u Zenici. Nije logično da dva suda tri puta odlučuju različito. Vrhovni sud je u decembru prošle godine donio odluku da se izuzima sud u Zenici jer sudije u procesu registracije "nisu postupali nepristrano". Ja bih više volio da su rekli da su bili pristrani, ali eto. U tuzlanskom sudu je određen sudija koji će voditi daljnji postupak i on je sada preuzeo materijale.

DANI: Da li ste ponovno kontaktirali Vladu FBiH, poslije trećeg neuspješnog pokušaja registracije?

MUJANOVIĆ: Vlada Federacije BiH logično misli da su zahtjevi 172 radnika djelomično opravdani, ali da nisu i ne trebaju biti razlog zbog kojeg se ne registrira ova firma. Vlada je očekivala da će firma biti registrirana, jer nikada niko nije ni osporavao legalna prava grupe od 172 radnika. Oni jednostavno traže da budu ispunjene obaveze prema njima iz radno-pravnog statusa i iz njihovih tužbi po kolektivnim ugovorima.

DANI: Ko to treba da uradi?

MUJANOVIĆ: To nije razlog da se sruši projekt Krivaje 1884!

DANI: To je u redu, ali ko treba da osigura interese i prava ove grupe radnika koja tužbom blokira registraciju Krivaje 1884?

MUJANOVIĆ: Oni imaju određena prava, ali je pravo pitanje da li advokati koji zastupaju ovu grupu radnika pokušavaju da spriječe registraciju Krivaje 1884 s 1.900 radnika da bi ostvarili svoj interes. Oni su mogli ići prema Vladi, jer Krivaja 1884 nema nikakvih obaveza prema ovoj grupi radnika. U ovom poslu 70 posto je preduzeća u vlasništvu Ferimpexa a 30 posto je vlasništvo Federacije.

DANI: Dakle, vi jeste ispunili ugovorne obaveze, ali Vlada ne može da garantira svoj dio obaveza. Zašto Vlada ne ispuni te obaveze prema radnicima koji osporavaju registraciju nove Krivaje?

MUJANOVIĆ: Prosječno potraživanje radnika u ovoj grupi je po 25 hiljada KM. To je iznos od 4,3 miliona KM za 172 radnika. Logično bi bilo da ovi radnici to i dalje potražuju i tuže staru Krivaju. Samo Tvornica stolica knjigovodstveno vrijedi više od 50 miliona KM. Ako se ne može namiriti iz toga, onda je logično da traže namirenje 30 posto iz nove firme. Tih 30 posto nove firme vrijedi već 3 miliona maraka, ne računajući svu drugu imovinu. Zašto oni neće da se namire na jedan potpuno normalan i legalan način? Pitanje je samo da ih advokati usmjere na ovaj način rješavanja problema - naplate dug od imovine Krivaje a razliku naplate od Vlade. Oni rade nešto drugo, što je logično samo sa stajališta advokata.

DANI: Da li je to samo interes advokata ili još neko ima interes da vas zaustavi?

MUJANOVIĆ: Advokati, zastupajući sve radnike Krivaje, ako uzmete da ih je bilo 2.100 prije privatizacije i da svako od njih potražuje po 25.000 KM, imali su 52 miliona KM tužbi u svojim rukama. Potpisivanjem ugovora s Krivajom 1884 1.911 radnika je odustalo od svojih potraživanja. To je skoro 48 miliona. Oni su smanjili interes advokata za rješavanje ovog problema na ovaj način. Advokati žele da praktično vrate sve radnike Krivaje jer s poništavanjem registracije Krivaje 1884 svi radnici će imati pravo da potražuju ono što su imali.

DANI: Da li mogu obnoviti svoja potraživanja?

MUJANOVIĆ: Kako da ne. Radnici su potpisali da neće potraživati od nove firme i to je logično. Nova firma im izmiruje zaostale plate za otprilike 20 mjeseci. Nova firma je to preuzela na sebe i to je oko 12 miliona KM obaveza. Izmiruje im staž od 1. januara 2004. godine. I to je preko 14 miliona KM. A Vlada im je dala mogućnost da preostali dio svojih potraživanja budu dioničari u 30 posto imovine koja je ostala državi. Oni su prepoznali da je ovo što dobivaju u novoj Krivaji više od onoga što bi dobili prodajom imovine Krivaje na bubnju. Više od 92 posto radnika se odlučilo na ovaj korak. Ova grupa od 172 radnika to nije htjela. To su u pitanju interesi samo dva advokata - gospođe Nermine Pivić i gospodina Bakira Ljubovića. Njih dvoje su, prije prelaska radnika u novu firmu, zastupali tužbe više do 1.400 radnika. Ako znamo da je dogovor advokata i radnika da, pored troškova za tužbu, advokati dobivaju 10 posto od tužbenog zahtjeva, lako se može odrediti čiji je osnovni interes da dođe do ukidanja ili poništenja registracije.

DANI: Da li se Ferimpex od 1. marta zaista povlači iz Krivaje 1884?

MUJANOVIĆ: Ukoliko se problemi ne riješe u odgovarajućim terminima, onda je jedino moguće rješenje naše povlačenje iz ovog projekta. Za 15 mjeseci su se stvorile tako velike obaveze koje mi više ne možemo izdržati. Za nastavak rada je neophodno uraditi tri svari. Dvije su eliminatorne i ako one ne budu urađene, projekt ne može ići dalje. To je pod jedan - registracija, a pod dva uredno snabdijevanje drvnim sirovinama od strane ŠPD-a Ze-do kantona. Treći uslov je da se pronađe način kako da firma, bez mogućnosti kreditnog zaduženja, do pravosnažne registracije, koju očekujemo do kraja marta ili aprila, može da radi.

ČUBRILOVIĆ: SAGLASNI O GRADNjI AUTOPUTA ORAŠJE-BRČKO-TUZLA
00:20 / 13.02.2010.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i ministar transporta i komunikacija Federacije BiH Nail Šećkanović potvrdili su jučer, nakon sastanka sa gradonačelnikom distrikta Brčko Draganom Pajićem, punu saglasnost za ulaganja u izgradnju autoputa Orašje - Brčko - Tuzla i modernizaciju željezničke...

... pruge Brčko - Banovići.

Šećkanović je rekao da je formirana šestočlana zajednička komisija koja u naredne dvije sedmice treba da definiše način finansiranja i međusobne odnose, odnosno preuzimanje obaveza prema kreditnim zaduženjima kod domaćih i inostranih banaka koja će biti neminovna.

On je kao prioritet naveo autoput od Tuzle do Orašja koji u dužini od 22 kilometra prolazi kroz distrikt. Za ovaj put već se radi idejni projekat.

"Češka eksportna banka izrazila je spremnost da za realizaciju projekta odobri 135 miliona evra, a ako sve bude teklo prema planu i dogovorima između entiteta i distrikta, gradnja bi moglo da počne u drugoj polovini 2011. godine", rekao je Šećkanović.

Čubrilović je rekao da Srpska želi da učestvuje u ovom projektu koji je u direktnoj vezi sa izgradnjom autoputa Banjaluka-Bijeljina.

"Ovo su projekti koji traže detaljne studije, jer se tiču budućnosti i narednog perioda od 30-40 godina, pa je pred ovom garniturom vlasti velika odgovornost u preuizimanju obaveza i svih detalja u vezi sa ovim i drugim mega-investicijama", rekao je Čubrilović.

On je napomenuo da postoji spremnost državne banke da podrži obaveze koje RS preuzima kroz Sporazum o finansiranju izgradnje autoputa Orašje - Brčko - Tuzla.

Dogovor o rekonstrukciji željezničke pruge Brčko - Banovići, koja jednom trećinom prolazi kroz distrikt, uslijediće nakon detaljnijih analiza ekonomske opravdanosti ove investicije i dogovora o zatvaranju konstrukcije finansiranja.

Biznis.ba / Srna

ZATVOREN TUZLANSKI AERODROM
00:07 / 15.02.2010.

Međunarodni aerodrom Tuzla zatvoren je do daljeg zbog velikih troškova održavanja piste u zimskim uslovima. "Otkazani su redovni putnički letovi za Frankfurt i Istanbul, koji bi mogli biti ponovo uspostavljeni tek kada nastupi ljetni red letenja", potvrdio je direktor ovog ...

... aerodroma Enver Jukanović.

On je naveo da je linije za Tursku i Njemačku, koje su saobraćale dva puta sedmično, koristio samo mali broj stanovnika Tuzlanskog kantona, što nije moglo pokriti obaveze koje je Međunarodni aerodrom Tuzla imao prema kompaniji "BH erlajns".

"Nezavisne novine" u današnjem izdanju navode da Međunarodni aerodrom Tuzla ne posjeduje kompletnu opremu za zimsko održavanje, da zbog visokih troškova održavanja manevarskih površina gubi likvidnost, a da su zaposleni na aerodromu posljednju platu dobili za avgust prošle godine.

Jukanović je rekao da je neizvjestan datum ponovnog otvaranja aerodroma i uspostavljanje redovnog putničkog saobraćaja, dodavši da će od kantonalne i federalne vlasti tražiti način da se smanje sredstva koja je od njih do sada tražio "BH erlajns" kako bi Tuzla imala redovnu avio-liniju.

"Ako uspijemo, onda ćemo sa 'BH erlajnsom' potpisati ljetni red letenja. Ako ne, onda ćemo čekati nekog tur operatera ili ćemo se opredijeliti da radimo čarter letove", rekao je Jukanović.

Biznis.ba / Srna

SRBIJA „IZ MRTVIH“ PODIŽE GRAĐEVINSKU OPERATIVU MASOVNOM STANOGRADNJOM
00:18 / 16.02.2010.

Konkurs za izbor izvođača radova na izgradnji 5.000 stanova, na lokaciji gdje se trenutno nalazi kasarna „4. juli“ u Beogradu, trebalo bi da bude raspisan u julu. Do tada, investitor, a to je država Srbija, treba da pripremi projektnu dokumentaciju i obezbjedi lokacijsku i ...

... građevinsku dozvolu. Posao će u ime Vlade Srbije najvjerovatnije voditi Građevinska direkcija Srbije. Stotinu objekata sa po 50 stanova u roku od godinu i po trebalo bi da nikne na parceli od oko 14 hektara. Pošto se ova lokacija nalazi dijelom u drugoj, a dijelom u trećoj beogradskoj zoni, maksimalna cijena kvadrata je 1.590, odnosno 1.290 evra.

Prema uredbi koju je donijela Vlada Srbije, država će, dakle, prva pokrenuti projekat masovne stanogradnje i tako, gotovo „iz mrtvih“, podići građevinsku operativu zemlje. Kod Trošarine, gdje se nalazi kasarna „4. juli“, biće sazidano bruto 360.000, odnosno neto 300.000 kvadratnih metara. Biće to tipska gradnja, koja će, zahvaljujući kvadraturi koja je planirana, i te kako pojeftiniti cijenu stana. Naravno, biće ugrađeni kvalitetni materijali, ali, čim je količana veća, i cijena ide dole. Sve ovo zapravo znači da bi kvadrat mogao u prodaji da bude i jeftiniji nego što je maksimalnom cijenom određeno. Jer, maksimalna cijena se, prije svega, odnosi na investitore, koji sami treba da obezbjede zemljište, lokacijsku i upotrebnu dozvolu, a od države imaju samo beneficije da im plaća sedam odsto kamate za projektno finansiranje, pišu Novosti.

- Cijena stanova kod Trošarine biće sigurno primamljiva za većinu podstanara - kaže Goran Rodić, sekretar Udruženja za građevinarstvo Privredne komore Srbije. - Lokacija je već dobrim dijelom opremljena infrastrukturom, a stanove će graditi firme koje ponude najbolje uslove. Siguran sam da će to biti preduzeća prepoznatljiva u građevinskoj industriji, ona koja imaju stručne kadrove, reference, adekvatnu opremu za takvu masovnu izgradnju. Pošto je to lokacija koju koristi Vojska, dio stanova će svakako biti na raspolaganju VS, a dio MUP.

Ovaj projekat omogućiće proizvodnju oko 300.000 kvadrata parketa, oko 200.000 fasadnih i unutrašnjih otvora, milione komada opeke, desetine hiljada tona gvožđa i cementa, a zaposliće direktno i indirektno više hiljada radnika. Kako kaže Rodić, ovaj projekat smanjiće i socijalne tenzije, koje iz dana u dan rastu, pišu Novosti.

INVESTITORI

Veliko je interesovanje građevinske operative i investitora koji imaju lokacije da se uključe u projekat masovne stanogradnje - kaže Rodić. - Za samo nekoliko dana javili su se investitori koji namjeravaju da izgrade pola miliona kvadrata u Srbiji. To daje nadu da će građevinska industrija u Srbiji krenuti naprijed. Sav uloženi novac u takvu vrstu radova veoma brzo se vraća, oplemenjuje, a i država puni budžet.

Biznis.ba

NALITIČARI TVRDE: LAŽNA SLIKA O PLATAMA U BiH
00:16 / 16.02.2010.

Uprkos padu bruto društvenog proizvoda, velikom broju otpuštenih radnika, te povećanju siromaštva, prosječna plata u BiH u vrijeme recesije nije doživjela ozbiljniju promjenu, što ukazuje na nepouzdanu domaću statistiku, koja stvara nerealnu sliku stanja u zemlji, ...

... ocjenjuju ekonomski analitičari. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH u novembru prošle godine iznosila je 791 KM i bila je za 1,9 posto veća nego u istom mjesecu 2008. godine (776 KM), kada je recesija počela da zahvata zemlju.

"Iz ovog proizlazi da u ekonomskoj krizi prosječno bolje živimo nego na početku njenog izbijanja, što je apsurdno. Domaća statistika stvara lažnu predstavu i unosi zabunu", konstatuje Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.

Nerealna slika, obrazlaže Hasić, stvara se time što Agencija svojim istraživanjima obuhvata samo plate zaposlenih u pravnim licima isplaćene u tekućem za prethodni mjesec.

"U ovaj obračun ne ulaze neredovna primanja zaposlenih u kompanijama, a poznato je da je takvih u prošloj godini bilo 20 do 30 posto. Plate su u takvim subjektima umjesto dva-tri mjeseca u prošloj godini počele kasniti četiri-pet mjeseci, što očigledno ne ulazi u izračun prosjeka zarada zaposlenih. Da ne govorimo o tome da je u 2009. godini 75.000 radnika zbog recesije ostalo bez posla", pojašnjava Hasić.
Konstatuje da je ovakva statistika nepouzdana za analize stvarnog ekonomskog stanja i donošenje strateških odluka i da očito odgovara političkim krugovima, pišu Nezavisne novine.

"Ne zaboravimo da se ovakva nerealna prosječna plata kakvu iskazuje statistika uzima kao osnov za obračun naknada u nadzornim i upravnim odborima, te za obračun ministarskih i drugih plata", upozorava Hasić.

Agencija za statistiku BiH u svojim metodološkim objašnjenjima potvrđuje da podatke o prosječnim neto plaćama po zaposlenom iskazuje prema obavljenim isplatama u tekućem za prethodni mjesec. Podaci o platama, kako navode, prikupljaju se izvještajem koji se u pravnim licima popunjava na osnovu evidencija o platama. Podacima nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao i pripadnici odbrane. Prema podacima Agencije, u novembru 2009. u poređenju s istim periodom 2008. godine najveći rast prosječnih plata zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom 8,1 posto.
Hasić smatra da je to rezultat povećanja primanja u elektroprivredama, koje su u prošloj godini imale rekordan izvoz struje, a ostvarile su i zavidnu dobit.

Osim toga, plate su povećane u sektoru ostalih društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti (4,6 posto), te trgovini na veliko i malo (3,9 posto). Istovremeno, najveći pad prosječne plate zabilježen je u poljoprivredi (8,2 posto) i ribarstvu (5,1 posto). U djelatnosti finansijskog posredovanja nije bilo promjena u visini prosječne plate, a na gotovo istom nivou kao godinu ranije ostale su plate u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.

Prednjači finansijski sektor, na začelju trgovci

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše zarađuju zaposleni u oblasti finansijskog posredovanja, gdje je prosječna plata u novembru prošle godine iznosila 1.236 KM. Potom slijede zaposleni u djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom s prosječnom platom od 1.127 KM, te zaposlenici javne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja 1.107 KM.

Najmanju primaju zaposleni u građevinarstvu 521 KM, hotelima i restoranima 523, te u trgovini na veliko i malo 541 KM.

Biznis.ba