Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Platonix Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 21-03-2011 Lokacija: Jupiter Odgovori: 363 IP: Maskiran
|
Re: KRITIKE NA RAD POJEDINIH INSTITUCIJA, SLUŽBI .. - APSURD VLASTI TUZLANSKOG KANTONA - SMANJENJE PLATA
APSURD VLASTI TUZLANSKOG KANTONA - SMANJENJE PLATA PROSVJETNIM RADNICIMA
Da živimo u vremenu apsurda i bahatosti vladajuæe garniture može se uoèiti u svemu što nas okružuje. Vrlo šturo mediji prenose veoma drastiènu pojavu, a to je kontinuirano poskupljenje, haraè i nameti- a narod u bijedi grca i jedva sklapa kraj s krajem. U posljednje vrijeme Vlada TK udarila je i na prosvjetne radike predlažuæi im skidanje 6,5% kako navode i drugim budžetskim korisnicima. Obrazovanje je na margini opstanka što naravno i pogoduje vlastima da imaju moguænost lakšeg upravljanja i manipulacije nad nepismenim graðanima. Umjesto da ogromna administracija u Vladi TK i drugim sektorima snizi troškove oni se odluèili smanjivati plate radnicima iz prosvjete kako bi zadovoljili veæim prohtjevima u 2012 godini koje su stavili u nacrt budžeta. Ako proèitate ovaj nacrt budžeta TK za 2012 god, uvidjeæete apsurd koji govori da uprkos krizi koju naglašavaju, nacrt budžeta za 2012. godinu veæi je za 30 moliona KM u odnosu na utrošena sredstva u 2011. godini. Pa pogledajmo o èemu se radi:
• IZDACI ZA NABAVKU STALNIH SREDSTVA u odnosu na 2011. godinu veæi za oko 11 miliona KM (u 2011. godini je potrošeno za ovu stavku
3 844 874 KM, a planirano je za 2012. godinu nevjerojatnih 14 458 884KM)
• UKUPNI IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE u odnosu na 2011. godinu veæi za oko 9 milona KM (u 2011. godini je potrošeno za ovu stavku
32 877 263KM, a planirano je za 2012. godinu 41 198 881KM)
• IZDACI ZA FINANSIJSKU IMOVINU (Pozajmljivanje pojedincima i neprofitbilnim organizacijiam) u odnosu na 2011. godinu budu veæi za oko 3 milona KM ( u 2011. godini potrošeno je za ovu stavku 2 407 544KM, a planirano je za 2012. godinu 5 262 000KM)
Za samo na ove tri stavke ( ima ih još) poveæali budžet u odnosu na 2011. godinu za 23 miliona KM, a obmanjujete javnost da nema para i da je jedini izlaz da budžet TK ne ´´padne´´ smanjenje plate budžetskim korisnicama ukupno 11 miliona KM.
Uprkos krizi, uprkos tome što SDP i SDA nisu pokazali pozitivne rezultate a veæ je pola mandata prošlo, svim politièkim strankama nije smanjena ni marka prihoda u proraèunu. Vodeæe stranke u Tuzlanskom kantonu – SDA i SDP primat æe tako za svoj nerad: SDP 152.653 KM, a SDA 127.768 KM. Tako dnevno SDP-u na raèun liježe u prosjeku 400 maraka, a SDA-u 350 maraka. „Vlada je naèinila jedan propust – nije umanjila transfere politièkim partijama, što je pokazalo da nije dovoljno osjetljiva prema politièkim strankama koje su u parlamentu”, kaže Muris Buliæ iz CCI.
No gdje smo mi u odnosu na druge , jasno je da su plaæe kod naših državnih službenika u BiH i TK do šest puta veæe od njezina prosjeka, dok je za 40 posto bolje plaæena njezina administracija, èime ova zemlja izdvaja najviše novca u ovom dijelu Europe za javnu upravu u odnosu na BDP. Primjer neto plata vlade TK:
Premijer Sead Æauševiæ .....neto mjeseèna plata: 3907,00KM
Ministri: Knežièek Željko .......-//-....................:3215,00KM
Škahiæ Imšir .....................................:3155,00KM
Taletoviæ Alen....................................:2835,00KM
Laziæ Mlaðan......................................:2860,00KM
Gutiæ Bego ........................................:2860,00KM
Avdibašiæ-Vukadinoviæ Naða...................3157,00KM
Hasiæ Sead..........................................3216,00KM
i tako dalje...
U neto iznos plate nije uraèunat varijabilni dio plate i uveæanje po osnovu radnog staža; 0,5% za svaku godinu radnog staža, 20% regres, topli obrok i ostale povremene naknade po osnovu naplaæenih dnevnica.
Bitno je napomenuti èinjenicu da:
"U BiH su izdvajanja (za javnu upravu) razmjerno najviša u ovom dijelu svijeta i znaèajno viša nego u susjednim zemljama – Hrvatskoj i Srbiji. BiH izdvaja èak 13,1 posto svog BDP-a za plaæe u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija deset posto i manje od toga", navodi se u izvještaju Centra za zastupanje graðanskih interesa u BiH (CPI).
Ovakvo stanje je neodrživo i logièan je potez; smanjivanje javne potrošnje. Analize pokazuju da bi BiH uštedjela 750 milijuna maraka (oko 380 milijuna eura) godišnje ukoliko bi se izdvajanje za plaæe u javnoj upravi ogranièilo na 10 posto BDP-a. To podrazumijeva smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi, plaæa i provoðenje ušteda. No , ako pogledamo agenciju za državnu službu, zakljuèiæemo da je Državna služba zapošljava najveæi broj radnika što naravno poveæava i rashode budžeta na njihove plate.
Istodobno u izvješæu Svjetske banke se navodi da je u proteklih pet godina u BiH došlo do poveæanja izdvajanja za plaæe u javnom sektoru, s 11,1 posto BDP-a u 2006. na 13,1 posto u 2011. godini. U zemljama Europe se za plaæe izdvaja znaèajno manje novca, od 5,6 posto u Makedoniji do 11,9 posto u Letoniji.
Prema istraživanju bosanskohercegovaèkog Centra za istraživanja i studije (GEA) ni u jednoj zemlji EU-a parlamentarci nemaju plaæe tri puta veæe od prosjeka, dok su u BiH veæe od šest prosjeènih plaæa. U Norveškoj i Belgiji politièari na najvišim pozicijama imaju jednu i pol prosjeènu plaæu, a u Njemaèkoj i Letoniji njihove plaæe dvostruko su više od nacionalnog prosjeka. S dvije i pol prosjeène plaæe zastupnici u Sloveniji su za nekoliko postotaka iznad europskog prosjeka.
Udar na prosvjetne radnike nema nikakvog opravdanja ako imamo na umu èinjenicu da su bezobrazno i enormno veæe plate koje dobivaju u raznim službama osobe sa istom ili nižom struènom spremom kao što su zaposlenici Vlade TK, radnici Elektrodistribucije i dr. Kod nastavnog osoblja u osnovnom i srednjem obrazovanju plata je èak niža od aktuelne prosjeène plaæe u rudnicima i dvostruko niža od prosjeène plaæe u Elektroprivredi. I topli obrok nastavnog osoblja je takoðe dvosturko niži od onog u Elektroprivredi iako je Elektroprivreda registrovanau BiH kao i institucije obrazovanja.
Ono što je takoðe apsurd BH društva na veliko nezadovoljstvo graðana jeste ogromna razlika u standardu graðana po kantonima, na primjer graðani Sarajevskog kantona imaju dva puta veæa primanja od graðana Tuzlanskog kantona u raspodjeli javnih prihoda, iako se ustvari iz Tuzlanskog kantona najviše uplati u javnu kasu?
Kako se boriti protiv svega ovoga , ostaje na novim politièarima, graðanima i opoziciji da razmisle. Jedno od rješenja koje se samo od sebe nameæe jesu ustavne promjene kojima bi se ukinuli kantoni jer su u biti samo ogromni konzumenti budžeta i leglo za lezihljeboviæe i upošljavanje po rodbinskim vezama i podobnosti. U Republici Srbskoj recimo nema kantona i imaju mnogo manje rashode na administraciju , a tamo takoðe pored Srbskog stanovništva imamo i Hrvate i Bošnjake a što se u Federaciji BiH navodi kao razlog postojanja kantonalnih uprava.
[Edited by Platonix on 15-03-2012 at 09:07 GMT]
|
15-03-2012 at 09:04 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 32
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Tuzlarije : KRITIKE NA RAD POJEDINIH INSTITUCIJA, SLUŽBI .. |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|