Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Vijesti iz Tuzle
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle


uvari tradicije:

Rukotvorine Esmire Muji nastaju iz ljubavi

Esmira Muji iz Jelaha lanica je Udruenja "Sehara" iz Tenja i bavi se izradom rukotvorina. Izrauje stolnjake, jastuie, miljee, kape, alove, dempere te razne vrste nakita.



- Od svoje majke sam prvo nauila vez i pletenje, i tako se rodila ljubav prema ovom zanatu. Poslije su ideje dolazile same, a u meuvremenu sam zavrila kurs keranja. U Udruenju "Sehara" imali smo nekoliko radionica o tkanju ilima, tako da sam i to savladala. Danas radim sve to je vezano za rukotvorine - pria Esmira za Tuzlarije.

Dodaje da voli ovaj posao i da se kroz njega na jedan nai i odmara. Kae da se moe i zaraditi.



Inae, Udruenje graana "Sehara" Teanj kroz njegovanje i promociju tradicionalnih obiaja i kulturno historijskog naslijea, aktivno doprinosi stvaranju vidljivog i atraktivnog okruenja za jaanje svijesti o kulturnom identitetu te daje podrku odrivom razvoju kulturne batine i obogauje turistike sadraje na podruju optine Teanj i regiona.

- Dugo vremena sam istraivala da naem neko udruenje gdje bi provodila svoje vrijeme, a ujedno ga i spojila sa korisnim. Tako da sam se meu prvima ulanila u "Seharu" 2009. godine, kada je udruenje i krenulo sa radom, rekla je Esmira.

Njeni radovi mogu se pogledati i u Eminagia konaku, jednom od najstariji i najljepih objekat porodinog graditeljskog naslijea u Tenju.



- Tu sam odrala i nekoliko radionica sa malianima iz osnovne kole. Uestvovali su uenici iz etiri kole koji su nauili da vezu. To smo realizirali u sklopu projekta "Djeca uvari tradicija", dodaje Esmira.

Istie da je za bavljenjem ovim poslom potrebna jedino dobra volja, a da izrada rukotvorina nije puno zahtijevna.

Osim u Tenju, svoje radove prezentuje i na sajmovima irom Bosne i Hercegovine.

30-01-2018 at 01:32 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

U brdima oko Bratunca, jedan kilometar od centra grada, smjeteno je naselje Suha. Mjetani ovog sela se bave poljoprivredom i djelimino stoarstvo. Brdoviti teren nije prikladan za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje pa su se okrenuli malinarstvu. Malinu proizvode redovno uprkos tome to nemaju vode ni za svoje potrebe. Po vodu se sputaju do Drine te je svaki dan voze natrag kako bi navodnjavali svoje malinjake.

Kako ti ljudi ive, ta planiraju, emu tee, o emu sanjaju, tema je o kojoj smo razgovarali sa njima.

U Suhu se Salih Kari vratio prije esnaest godina i bavi se poljoprivredom. Iako je ovo brdovit teren, povoljan je za uzgoj malina. emu se i on okrenuo. Meutim, iako ve nekoliko godina, uporni, kakvi jesu, obrauju zemlju i nasade, povratnici u ovom dijelu BiH se suoavaju sa nestaicom vode. Salih kae da tokom sezone dnevno zna dovesti po hiljadu litara vode.

- Voda je najvei problem za malinarstvo i snalazimo se svakako. Prije dvije godine iao sam na Drinu pa vodu dovozio u kacama, da zalijem svoju malinu, ispriao je Salih.

Dodaje da ivot u ovom mjestu nije lahak, posla nema, a preivljava se od poljoprivrede. Drugog zanimanja nema.

- Ko ima radnu snagu i ko moe da radi bavljenje malinarstvom na ovom podruju se isplati. Malina najbolje uspijeva na ovom kraju - kae Salih.

Kada je u pitanju putna infrastruktura, mjetani su nakon povratka u rodni kraj volonterski sami izgradili put.

- Asfalt je proao veim dijelom ove mjesne zajednice, ali je ostao jedan dio koji treba da povee ostatak naselja. To nam je takoer jedan od prioriteta za uraditi, istie Kari.

Sead iz Suhe takoer proizvodi maline. Zasadio je dva i po dunuma zemlje ovim voem. I on muku mui sa vodom.

- Dovue se voda, odem do rijeke tu. Imam motokultivator, koji sam davno dobio, burad natovari, vozi, dovezi, prospi. U biti svaki dan, kad nam doe malina. To je prvo na spisku kad ustane, da ode po vodu, kazao nam je Sead Begi.

Osim toga Sead ima i plastenik u kojem uzgaja aroniju.

- U narednom periodu najprije planiram da proirim zasade malina. Imamo tu nekoliko hladnjaa koje nam otkuplju proizvode, kae Sead.

I on kao i Salih kae da se treba asfaltirati ostatak puta u naselju, ali takoer nedostaje i ulina rasvjeta . To bi najprije trebalo napraviti radi djece koja idu u kolu.

A gore, na vrhu Suhe, komija im, Senad amdi, uzgaja stoku, proizvodi i prodaje mlijeko. Na birou je, zajedno sa suprugom. Ima troje djece. Svaki dan, ustaje u zoru, isti, sije, grabi - jednostavno radi. Sve su on i supruga zajedno podigli svojim rukama.

- Ovdje je najvei problem voda. Sad da imam vodu, ko to je nemam ljeti, ja bi uradio jo jednu talu, proirio je za jo grla stoke. Ali ne moe. Ljeti nemam vode. A kad je nema, ja moram do Drine ili nae rijeke, traktorom da dovuem, nemam ime da napojim stoku. I to je najvei problem, samo voda, objasnio je Senad.

Nije ni zimi lako ovdje. Teren velikih kosina. I okolna brda. Snijeg kad napada, moraju sami da iste. To je problem za djecu iz ovog sela koja pjeae nekoliko kilometara do kole u Bratuncu. Tada Senad izvue traktor iz garae, namontira daske i sam isti put.

- Niko to meni ne plaa. istim snijeg s mojim traktorom, skujem grtalicu od daske. Moram radi djece moje. Idu u kolu dvije. Ova godina je bila tanka sa snijegom, ali prole su bile teke da se isti, zakljuio je Senad.

Senad se oenio, a nije imao ni dvadeset godina. Prvo, kako kae, da to namiri. Onda je zasukao rukave i zajedno sa suprugom podigao domainstvo. Napravili su farmu, podigli tri kerke i nastavili sa napornim radom. Iako nema ni etrdeset godina doivio je da mu se jedna kerka uda. Radostan je, veseo i pravi aljivdija.

Uskoro e i proljee u Suhu. No njima to ne znai mnogo. Kii se raduju ponajvie. Dok im neko ne pomogne da rijee problem sa snabdijevanjem vodom, dotle e po svom da rade. Teko, ali poteno.





03-02-2018 at 15:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Predavanje "Bosanski jezik i identitet":

Mediji


Akademik prof. dr.sc. Devad Jahi ukazao na Meunarodni dan maternjeg jezika na znaaj razvijanja pozitivne svijesti o ouvanju vlastitog jezikog identiteta, te skrenuo panju na drutvenu patologiju koja je vrlo rasprostranjena u naem drutvu, a kojoj najvie doprinose mediji.

- U jednoj normalnoj zemlji nikada se ne postavlja pitanje koliko je zastupljen maternji jezik, jezik jednog prostora. Kod nas se radi o jednoj patolokoj "nezastupljenosti". Prvi nosioci te nezastupljenosti su mediji i onoga na ta ga vaa profesionalna odgovornost navodi, ali, naalost, vi to ne inite. Mediji su osnovni krivci koji u narodu ire la o tome da bosanski jezik ne postoji - kazao je Jahi.

Dodao je da nije tano da bosanski jezik nije zastupljen i da nije normiran. "On je civiliziran i ima historiju takvu da nam treba armije i armije istraivaa da bismo dostigli njegove dubine i slojevitost. Treba svi da postavimo sebi pitanje kada e napokon mediji poeti tumaiti sadraje i pojave na jeziku Bosne, a ne na nekom nestrunom intoniranom jeziku, istakao je Jahi na predavanju pod nazivom "Bosanski jezik - pitanje identiteta", kojeg je u Bosanskom kulturnom centru veeras organizirao Medlis Islamske zajednice Tuzla.

Kao razlog estog napadanja bosanskog jezika profesor navodi to to je jezik esto upravo i politiko pitanje odnosno politikantsko.

- Tamo gdje je jezik politiko pitanje stvari su uglavnom u redu. Tamo gdje je politikantsko stvari su okrenute gotovo naopako. To je naa nesrea bosanska, a nauka nema nita s tim. Nauka radi svoje, objanjava, ali nauka ne moe javnosti objasniti jer postoje izvjesne tampon zone. Npr. mediji su prepreka umjesto da su doprinosioci istina. Ono to nauka i historija znaju treba prenijeti obinom ovjeku, no kad nas to teko ide radi ranije navedenih razloga - rekao je Jahi.

U sklopu programa akademiku je dodijeljena Povelja "Muhamed Hevai Uskufi" za doprinos u razvoju bosanskohercegovake lingvistike i filologije.


[Edited by cupo on 21-02-2018 at 22:24 GMT]

21-02-2018 at 21:49 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Preivio logor "Herceg-Bosne":

Jasminovo svjedoanstvo opisano u knjizi "Telegrami za Angela Palmerasa

Promocija knjige "Telegrami za Angela Palmerasa, autora Jasmina Hodia iz Stoca, odrana je sino u Bosanskom kulturnom centru Tuzla.

O knjizi su govorili dr. Amina iljak Jasenkovi, dr. Muljaim Kaka, mr. Indira Pekari Durmi, kao i sam autor.

Jasmin Hodi roen je u Stocu 1984. godine. Tek to je krenuo u kolu, u Bosni i Hercegovini je poeo rat. Uslijed ratnog vihora bio je primoran pohaati osnovnu kolu na pet razliitih mjesta, u pet kola. U egzodusu, ivotom prognanika, uei o vrijednostima ivota preivljava svu ratnu strahotu, torturu i izgladnjivanje na rubu smrti. Na samom poetku rata kao dijete boravi u okolini Stoca sa svojim porodicom i sa hiljadama drugih porodica kao zatoenik u logoru za civile, a njegov otac s hiljadama drugih vojno sposobnih mukaraca preivljava uase koncentracionih logora smrti.

Iako poslije rata esto u javnost izlazi ratna proza iz razliitih uglova, da li kao sudionika autora unutar ratnih procesa, da li kao rtve, da li kao posmatraa, zapravo nebitno iz kojeg stratekog poloaja razmatramo, gledamo ili itamo, ova knjiga, sama po sebi je veoma interesantna, kazala je za Tuzlarije Indira Pekari Durmi.

- U ovoj knjizi autor je progovorio o zloinu, o genocidu, o strahotama koje su se desile na tlu Bosne i Hercegovine, konkretno u ovom sluaju u Stocu, ali nije progovorio sa mrnjom nego sa jednom tendecijom pomirenja, prihvatanja i stvaranja jedne slike istinitosti iz ugla sudionika zloina. Sam autor je kao sedmogodinji djeak preivio zloine koji su mu se duboko urezali u pamenje. S obzirom na traumu koja je ishod pomenutog stanja, treba vremena i da se sazrije, da se nau prave rijei, da se moda na neki nain i sa duom pomirimo, a onda da to sve pretoimo u rijei i jedan lijep narativ, kako je to Jasmin uinio sa ovom knjigom, istakla je Pekari Durmi.

Dodala je takoer da je knjiga "Telegrami za Angela Palmerasa prilagoena svim uzrastima.

Autorova porodina pria je jedna od rijetkih koja na kraju rata zavrava, s kakvim-takvim, nadasve sretnim epilogom, do kojeg se pak moralo stii kroz iva svjedoenja svih ratnih uasa, najveih na tlu moderne Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

[Edited by cupo on 13-03-2018 at 02:32 GMT]

13-03-2018 at 00:34 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

U Cerskoj obiljeena 26. godinjica pruanja otpora agresoru

Uenjem tevhida, dove ehidima i polaganjem cvijea u Cerskoj, te prigodnim programom, od 6. do 8. aprila odrava se tradicionalna manifestacija "Dani otpora Cerska u znak sjeanja na poetak pruanja herojskog otpora agresoru u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

Drugog dana manifestacije, u subotu, Cerani su uenjem Jasina te ehidskom dovom na spomenem obiljeju odali poast svima koji su ivote dali u odbrani od velikosrpskog agresora. Nakon toga odran je i tradicionalni turnir u fudbalu koji je okupio mnoge ekipe iz istone Bosne.

- Na ovaj nain elimo da odamo poast svim ehidima Cerske. Tokom vikenda manifestacija je itekako posjeena i to je znak da ovo podruje nije zaboravljeno, i oekujem da u budunosti Cerska zaivi kako je to nekada bilo. Vano nam je sjeanje na period rata radi novih generacija koje treba da znaju i da naue ta smo previjeli na ovim prostorima - kazao je za Tuzlarije Muamer Jusupovi, imam lokalne damije.

Kada je u pitanju period agresije na BiH, Cerska je odolijevala skoro punih 12 mjeseci stalnim napadima takozvane Vojske RS-a i raznih paravojnih formacija. Cerani su, potpuno okrueni i odsjeeni, uspjeli zaustaviti tri ofanzive, da bi tek nakon etvrte ofanzive, koja je trajala skoro dva mjeseca, Cerska pala.

Takoer, 1995. godine, nakon pada Srebrenice, u okolini ovog mjesta su poinjeni brojni zloini nad Bonjacima koji su se pokuavali probiti prema Tuzli, tada najveoj slobodnoj teritoriji. Prije rata Cerska je u cjelosti pripadala Vlasenici, da bi u postdejtonskom vremenu jedan njen dio pripao novoformiranoj optini Milii.

Na podruju regije Cerska danas ivi oko 20 posto prijeratnog stanovnitva, a prema rijeima mjetana, postoji veliko interesovanje meu raseljenim Ceranima za povratak u ovaj kraj. "Imamo i dosta djece, nekoliko kola i to je zapravo budunost ovog kraja. Zanimljivo je da u posljednje vrijeme nai ljudi u Federaciji i dijaspori pokazuju interesovanje za povratak, posebno dijaspora. Veina njih ima namjeru da se vrati u Cersku i organizuje ivot na svom nekadanjem ognjitu", kae Jusupovi za Tuzlarije.

2013. godine u Cerskoj je otvoreno spomen-obiljeje te ehidska esma u znak sjeanja na vie od 850 Bonjaka koji su ubijeni na podruju Cerske, te na one Cerane koji su stradali kasnije, veinom u genocidu u Srebrenici ili branei druge dijelove Bosne i Hercegovine.

Na osam mermernih ploa uklesano je 856 imena, sa jo nezakljuenog popisa stradalih iz ovog herojskog podruja. Meu njima su i ljudi iz Han-Pijeska i Rogatice, koje su Cerani primili u svoje domove poetkom rata, nakon egzodusa i zloina u Podrinju. Nizovi prezimena na ploama govore da postoje porodice koje su izgubile skoro sve lanove.


[Edited by cupo on 07-04-2018 at 14:58 GMT]

07-04-2018 at 00:39 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Izloba u Muzeju istone Bosne:

Predmeti izbjeglica priaju zajedniku priu

U Muzeju istone Bosne u Tuzli danas je otvorena izloba pod nazivom "Biti izbjeglica: europski narativ, koja ima za cilj da predstavi evropske izbjeglike prie na mjestu gdje se historija tradicionalno prenosi: u muzeju.

Na izlobi su predstavljeni predmetima koji pripadaju izbjeglicama iz razliitih razdoblja i zemalja, i koji ukazuju na injenicu da je biti izbjeglica zajedniko iskustvo, koje treba uiniti vidljivim i koje treba dijeliti u smislu zajednikog evropskog narativa.

- Mislim da se upravo Bosne i Hercegovine ova tema posebno tie. Kroz ovaj projekat pokuali smo da pokaemo da se ova tema tie svih nas u Evropi. Uz pomo linih, izbjeglikih pria, koje su ispriane uz pomo predmeta koji su pripadali izbjeglicama u raznim periodima, eljeli smo da pokaemo da je izbjegliki narativ ono to nas sve povezuje. Gotovo svi smo u nekom periodu nae istorije imali dodira sa tim kako je biti protjeran iz svog doma,
kazala je za Tuzlarije Anisa Hasanhodi, doktorica politikih nauka i nauni saradnik na Akademiji nauka Republike Austrije.

U Bosni i Hercegovini postoji puno izbjeglikih pria koje nisu ispriane, a upravo ova izloba jedan je od naina da ih pribliimo javnosti, kazao je za Tuzlarije Esaf Levi, direktor Muzeja istone Bosne u Tuzli.

- U sklopu ove izlobe nalaze se tri prie koje se vezane za Bosnu i Hercegovinu. Takoer, bitno nam je da ujemo prie i iz drugih evropskih zemalja - dodao je Levi.

"Karta", "Demperi" i "Sat" svjedoe o ratnim deavanjima u naoj zemlji tokom agresije od 1992. do 1995. godine.

Izloba Biti izbjeglica: evropski narativ osmiljena u okviru istoimenog projekta, to se realizuje u okviru programa Evropske unije Evropa za graane. Uz tuzlanski muzej u projektu uestvuju Akademija znanosti Republike Austrije, Muzej grada Bea, Muzej Rijeka, Muzej Vojvodine iz Novog Sada te Muzej noveje zgodovine Slovenije iz Ljubljane.


09-04-2018 at 15:11 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

8. maja u BKC-u:

Damir Imamovi Tuzlacima poklanja vee sevdaha

Damir Imamovi, unuk legendarnog bosanskohercegovakog interpretatora sevdalinke Zaima Imamovia i sin Nedada Imamovia, takoer sevdalije, s kojim je povremeno i nastupao nakon godinu i po dana ponovo e nastupiti u JU BKC TK. Upravo to je bio i povod njegove posjete u Tuzli.

Bend Sevdah Takht Damira Imamovia jedno je od najatraktivnijih imena balkanske muzike, a o koncertu koji tuzlansku publiku oekuje 8.maja u Bosanskom kulturnom centru Damir je rekao:


28-04-2018 at 00:51 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

uvanje tradicije:

"Purako askanje" okupilo vie od 20 ekipa


Svako mjesto u Bosni i Hercegovini ima neke svoje karakteristike koje ga krase i po emu je poznato. Kada je u pitanju Puri, to je zasigurno tradicionalni vaar, no posljednjih godina sve vie na znaaju dobija i gastro manifestacije pripreme tradicionalnog jela "purake aske".

Tako je u subotu, u organizaciji Kulturno-umjetnikog drutva "Purai" odrana peto po redu "Purako askanje" na lokaciji prelijep ureenog izletita "Ljutak".

Na ovogodinjem askanju uee je uzelo vie od 20 ekipa iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske sastavljeno od udruenja graana, restorana, turistikih agencija, predstavnika medija i prijatelja manifestacije.

Prema rijeima predsjednika KUD-a Purai Hazima Osmanovia, cilj ove manifestacije je ouvati tradicionalne recepture od zaborava i promovirati ih kao mogui gastronomski turistiki potencijal.

- Sve ja zapravo poelo 2014.godine na zavrnici realizacije naeg ekolokog projeta pod nazivom "Probudi se, priroda ne prata! kroz koji smo, izmeu ostalog, ovu lokaciju od smetljita i ikare pretvorili u park i izletite koje je svakim danom sve ljepe. Tokom projekta koji je trajao godinu dana realizovali smo 60 volonterskih akcija kroz koje je angaovano blizu 1.000 volontera, tanije 962. Ova lokacija nas je ponukala da joj kroz ovakvu manifestaciju vratimo i duh, pa smo se odluili da to bude ouvanje i promoviranje purake aske - dodao je Osmanovi za Tuzlarije.

Puraka aska u domainstvima ovog kraja tradicionalno se priprema ve decenijama. Za tu namjenu se, kako su nam kazale domaice ovog kraja, najee koriste bakreni lonci i zemljane posude.

Za pripremu jela potrebno je meso, dvije glavice crvenog luka, jedna glavica bijelog luka, biber u zrnu i mljeveni, lovorov list, vegeta, klinii i aleva paprika. Kada je u pitanju nain pripreme, na dno lonca se stavi sitno izrezan luk, vegeta, biber i lovorov list, pa se na to dodaje meso. Zatim se jelo posoli i naspe se odmah vode. Pri zavretku kuhanja dodaju se klinii.

- Luk ne treba priti niti sipati ulje, dovoljna nam je masnoa od mesa. Mi na askanju pripremamo jelo u terenskim uslovima odnosno kuhanjem u kotliu. Kada sve bude gotovo aska se zapee u zagrijanim zemljanim posudama ispod saa (peke) i onda se servira - pojasnila nam je jedna od uesnica ove manifestacije. Da je jelo itekako dobro i ukusno, uvjerila se i naa ekipa koja je bila ugoena i poaena.

Meu uenicima su i lanice Udruenja "ene za tradiciju" iz eria.

- Drugu godinu zaredom uestvujemo na ovoj manifestaciji, a inae smo i dobri prijatelji sa domainima. Nau ekipu ini osam lanica i pripremamo svoju asku. Danas je bitno druenje, a sve ostalo je u drugom planu - kazala je za Tuzlarije Sanela ikui iz ovog udruenja.

Zanimljivo je napomenuti da KUD "Purai" ima ima svoje posebnosti, a jedna od njih je da su svi lanovi KUD-a uz lanstvo u zabavnim sekcijama istovremeno i lanovi ekoloke sekcije, pa tako redovno tokom godine organizuju eko akcije u ovom mjestu.

- Taj na angaman je prepoznat i od drugih pa smo 2015. i 2016. godine dobili priznanje ambasade SAD-a u BiH pod nazivom "ampioni volonterstva", a prije nekoliko dana je zavrena kampanja AMPIONI ZATITE PRIRODE, BIH GREEN AWARDS 2018. Po drugi put u BiH smo nagraeni u kampanji koju su realizovali Centar za razvoj i podrku iz Tuzle (CRP) uz podrku Ambasade Republike eke, UNDP, GIZ, Federalnog ministarstva okolia i turizma, Ministarstva za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Fonda za zatitu okolia Federacije Bosne i Hercegovine i Fonda za zatitu ivotne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske. U kategoriji organizacije/nvo/fondacije, meu 13 nominovanih naa ekoloka sekcija je zauzela visoko 3. mjesto to je jo jedno priznanje naeg angamana na zatiti prirode i podizanju ekoloke kulture- kazao je Osmanovi na kraju razgovora za Tuzlarije.

Druenje u Puraiu e potrojati do kraja dana kada e biti proglaeni i najbolji majstori spravljanja "Purake aske".




[Edited by cupo on 28-04-2018 at 15:19 GMT]

28-04-2018 at 15:19 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Promocija knjige u BKC-u

Potresna svjedoanstva iz vukovarske bolnice

Svjedoanstva iz vukovarske bolnice, koja je za ratnih devedesetih bila simbol nade i vjere u ljudsku humanost, objedinjena su u knjizi "Vukovarska bolnica - svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka", a koja je veeras promovisana u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli. Autor knjige je dr. Ivo Lui, a skupa su je izdali Hrvatska lijenika komora (HLK) i Hrvatski institut za povijest. Osim autora, o knjizi su govorili i dr. sc. Trpimir Golua i dr. Zoran Aleksijevi.

Rije je o historiografskom djelu koje, uz prikaz politikog i kulturolokog konteksta raspada Jugoslavije i agresije na Hrvatsku, donosi cjelovit prikaz rada vukovarske bolnice u ratnim uslovima, pregled zbivanja nakon pada Vukovara te sudbinu njenih zaposlenika, zdravstvenih radnika i ranjenika, branitelja i civila.

- Smatramo da je u drutvu najbitnije prepoznati one koji su najbolji meu nama i dati im panju i potreban znaaj. 43 lijenika koji su do samog pada Vukovara radili u vukovarskoj bolnici, pruali zdravstvenu pomo svim ugroenim ljudima je najbolje od najboljeg to je hrvatsko lijenitvo imalo. To su ljudi koji su zasigurno zavrijedili da njihovo djelo bude ukorieno u ovoj knjizi. Ova knjiga e biti trajni spomen humanim djelima koje su oni uradili. Zato smo se odluili za pisanje knjige kako bi im pokazali svoju zahvalnost - kazao je za Tuzlarije predsjednik Hrvatske lijenike komore dr. sc. Trpimir Golua.

Dodao je da ova knjiga ima jednu dodatnu teinu koju mogu napraviti samo pravi povjesniari.

- Ona nam daje i povijesni prikaz onoga to se dogaalo na istoku Hrvatske. Napisana je na taj nain da jednostavno shvaate da agresija Srbije na Hrvatsku, koja se dogodila 1992. godine, je zapravo logini slijed povijesnih dogaaja iji poetak datira jo od 1848. godine. Ovo djelo takoer potvruje dobro poznatu izreku da je povijest uiteljica ivota. Knjiga pokazuje i da su ljubav i dobrota jae i od najvee mrnje i zla. Ljudi koji su do kraja ostali u vukovarskoj bolnici su uspjeli, kada se inilo da nema izlaza, izvui i dati ono najbolje od sebe - kazao je Golua dodajui da je knjiga napisana na hrvatskom i engleskom jeziku.

U knjizi se, meu ostalim, navode i podaci da je tokom napada srpskih paravojnih snaga i Jugoslovenske vojske na grad Vukovar medicinsku pomo dobilo oko 3.400 osoba, a hirurki je obraeno izmeu 2.500 i 2.900 ranjenih. Vie od 80 posto ozljeda nastalo je djelovanjem eksplozivnih sredstava, a veina smrtno stradalih bili su civili.

Svoje svjedoanstvo iz ratne bolnice Vukovar sa prisutna je podijelio i dr. Zoran Aleksijevi, koji je skupa sa suprugom i ostalim medicinskim osobljem ulagao nadljuske napore da se pomogne ranjenima.

Svjetionik u nazivu knjige predstavlja ono jedno mjesto gdje ljudi trae i oekuju sigurnost, kako su i ljudi hrlili u vukovarsku bolnicu, mislei da je to zgrada zatiena meunarodnim konvencijama, ili je to tako trebalo biti, kazao je autor Lui. 'Iako su to htjeli, nisu uspjeli ugasiti to svjetlo koje danas gori jae nego prije'.

Kaimo i to da je promociju knjige organizirala Koordinacija hrvatskih i katolikih udruga i institucija Tuzlanskog kantona.



[Edited by cupo on 03-05-2018 at 20:17 GMT]

[Edited by cupo on 03-05-2018 at 20:18 GMT]

03-05-2018 at 01:07 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Sveanost u Behram-begovoj medresi:

Lamija Spahi nauila Kuran napamet

U Behram-begovoj medresi u Tuzli, uz prisustvo velikog broja lanova rodbine, prijatelja, profesora i drugih vjernika, danas je prouena sveana hafiska dova za Lamiju Spahi.

Hafiza Lamija Spahi roena je 17.9.2000. godine u Tuzli. Osnovnu kolu "Novi Grad zavrila je 2015. godine sa odlinim uspjehom. Bila je polaznica mekteba damije "Kralj Abdullah pred hafizom dr. Edin-ef. Petaliem. Na takmienjima "Test opeg znanja dvije godine zaredom osvaja prva mjesta na nivou medlisa.

Behram-begovu medresu upisuje 2015. godine i ukljuuje se u sekciju hifza. Hifz zavrava za tri godine te ga polae pred komisijom Rijaseta islamske zajednice u periodu od 2. do 16. aprila 2018. godine u Sarajevu. Treeg maja 2018. godine dobija priznanje od muftije tuzlanskog Vahid ef. Fazlovia za uloeni trud u sticanju asne titule hafiza, uvara Kur`ana Plemenitog. Prethodne dvije godine, tokom ramazana, Lamija je uila ensku hafisku mukabelu u Tuzli.

Tokom dananje sveanosti prisutnima se obratio Ahmed Hatuni, direktor Behram-begove medrese, jedne od najznaajnijih odgojno-obrazovnih ustanova u naoj zemlji. On je kazao da je od 2.000 godine pa do danas, meu uenicima i profesorima Behram-begove medrese promovirano kupno 58 hafiza.

- Ovo su najradosnijiji i najdragocjeniji trenuci u naoj koli. Brojimo nae hafize ne da bismo se hvalili, nego da bi budue generacije Bonjaka i pripadnike naega naroda motivirali, i stalno podsticali da ue i da memoriraju asnu knjigu - rekao je Hatuni uputivi estitke mladoj hafizi.

Inae, muhaffiz hafize Lamije je bio njen babo hafiz Mirnes-ef. Spahi kojem je ona 31. kandidat koji pred njim zavrava hifz. Ove godine zavrava 3. razred kao odlina uenica.




10-05-2018 at 19:22 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 9
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Azrail sto vadi dushe, br-tz, djole, HULK, nanii, Obelix, Omerica, reka, selmica, Un1c0rn, vazda_kontra, von_admir
FORUM : Tuzlarije : Vijesti iz Tuzle New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba