Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Vijesti iz Tuzle
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

"ilimi sjeanja":

Trajni peat o rtvama genocida u Srebrenici

ilim sjeanja, ponosa i nezaborava na rtve genocida

Uoi obiljeavanja 11. jula, Dana sjeanja na rtve genocida u Srebrenici, u Meunarodnoj galeriji portreta Tuzla veeras je otvorena izloba pod nazivom "ilimi sjeanja na rtve genocida u Srebrenici".



Na izlobi su predstavljeni ilimi koje su izradile lanice udruenja BOSFAM, u znak sjeanja na rtve nastradale tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 u istonoj Bosni.

Oni koji su doli da pogledaju ovu tunu izlobu mogli su vidjeti ilime na kojima je svaki motiv jedno ime, ilime na kojima se nalaze itave porodice, ilime na kojima se nalaze imena djece, ena ubijenih u vihoru rata.



Vie o samoj izlobi i projektu "ilimi sjeanja" za na portal govori Munira Beba Hadi, predsjednica BOSFAM-a.



Do danas su "ilimi sjeanja" predstavljeni na mnogobrojnim izlobama u Bosni i Hercegovini, u zemljama Zapadne Europe i u Sjedinjenim Amerikim Dravama.

Osim Sjedinjenih Amerikih Drava, ilimi sjeanja su bili izloeni i u Holandiji, u Hagu, za vrijeme trajanja procesa Radovanu Karadiu. Zatim, u mnogobrojnim damijama bonjake dijaspore u St. Louisu. Do kraja 2013. godine, preko 100.000 pojedinaca je imao priliku vidjeti jedan ili vie ilima sjeanja. U programu obiljeavanja dvadesete godinjice genocida 2015. godine, ilimi sjeanja su bili izloeni u Potoarima, u Srebrenici.

Osim "ilima sjeanja" izloba u galeriji sadri i panoe koji imaju informativni karakter za posjetioce, a iz kojih se moe saznati neto vie detalja o osnivanju i misiji BOSFAM-a, nastanku "ilima sjeanja" i porukama koje nose.























10-07-2017 at 21:17 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Gori lila uoi Ilina

U Doknju odrana tradicionalna manifestacija lilanje

U katolikim selima nadomak Tuzle ve stoljeima njeguje se tradicija lilanja, narodnog veselja uoi blagdana Svetog Ilije koji se slavi 20.jula. Lilanjem katolici pozivaju Svetog Iliju, zatitnika groma i nevremena, da im pomogne i zatiti ih od oluja, gromova i time pridonese uspjenoj sjetvi.

Posebno je veselo u naselju Dokanj gdje se posljednih osamnaest godina organizuje proslava lilanja sa raznim sadrajima.

Manifestacija je zapoela sluenjem svete mise u crkvi za sve poginule branitelje i poginule i nestale u Drugom svjetskom ratu.

Nakon zavretka misnog slavlja, predstavnici folklornih grupa, lanovi porodica i drugih organizacija poloili su cvijee i vijence te zapalili svijee na spomen obiljeje poginulim braniocima u Doknju.

Uslijedio je nastup folklornog drutva, a brojni posjetioci mogli su pogledati i izlobu runih radova, degustirati domaa tradicionalna jela, te pratiti takmienje u vjetinama skok u dalj, potezanju konopca, bacanju kamena s ramena bacanja i navlaenju konopca.

Nakon takmienja i degustiranja zapaljena je velika vatra na kojoj su djeca, ali i odrasli pripaljivali svoje lile. Maui zapaljenim lilama, napravljenim od osuene kore trenje, nastojali su to vie rasplamsati vatru. Lilanju se najvie raduju djeca.

Inae, pripreme za lilanje traju nekoliko mjeseci. Vano je pronai koru divlje trenje, isjei je i dobro osuiti da bolje gori. Trenjeva kora vee se na drveni tap, zapali i onda poinje lilanje. Djeca bakljama mau, raspirujui vatru i pjevajui pozivaju bogove da ih spasi od udara gromova i osigura dobre prinose sa njiva.

Veina mjetana Doknja ovo slavlje ili u narodu poznato kao "lilanje doivljava i emotivno, sjeajui se mladalakih dana, aikovanja, sijela te igranki i druenja.


[Edited by cupo on 19-07-2017 at 20:38 GMT]

19-07-2017 at 17:59 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Pria o ljubavi dvoje mladih

Promocija knjige Miris ula autora Zijada Konjia odrana je sino u Spomen domu u Koraju. O knjizi su govorili knjievik Zejir Hasi, efik Husagi, Edina Konji, a prisutnima se obratio i sam autor.

Prema rijeima Husagia, nekadanjeg nastavnika u osnovnoj koli u Koraju, Konji je jedan od rijetkih autora koji se itaocima predstavio romanom, bez prethodnih pokuaja u kraim proznim formama, i to romanom objavljenim prije neto vie od godinu dana.

- Taj njegov prvijenac "Ako osvane sutra" mu je irom otvorio vrata u knjievnosti jer je dobro primljen kod italae publike. U svom novom djelu pisac se ne bavi ratnom tematikom, ve pria o ljubavi dvoje mladih, moda o nesvakidanjoj sudbini mladia i djevojke iz ne tako davne prolosti njegovog rodnog mjesta Koraja. I priu uspjeva voditi od poetka do kraja, neposrednim i vrlo interesatnim pripovijedanjem, uiniti je zanimljivom iako je fabularno nerazvijena, s ogranienim brojem likova i dogaaja - kazao je Husagi.

Knjievnik Zejir Hasi je rekao da je novo djelo Konjia roman kakvog nema u savremenoj bosanskoj knjievnosti.

- To jeste roman o prolosti bosanskog sela, u ovoj sluaju Koraja. Treba rei da je napisan lijepim bosanskim jezikom sa estom upotrebom rijei orijentalnog porijekla, koje su naem jeziku svojstvene i koje mu daju osobitost. Primjere navedenog moemo nai u svakoj stranici romana, od poeta do kraja. Tako na samom poetku knjige moemo primjetiti koliko nas uivanja o lijepom bosanskom jeziku eka u nastavku itanja - dodao je Hasi u obraanju publici.

Autor Konji se najprije zahvalio svima koji su pomogli da njegova druga knjiga ugleda svjetlo dana.

- Nastojao sam da oslikam i oivim likove, i da prikaem dogaaje onakvim kakvi su oni bili pedesetih, odnosno ezdesetih godina prolog vijeka. I to ne samo u Koraju, bosanskoj ariji, nego i u veem dijelu nae zemlje - rekao je Konji.

Koncetriui se na Koraj i uu okolinu, autor je priom nastojao prikazati obiaje i tradiciju koji su vladali u to doba.

- Pa sam tako opisao od mukotrpnog teakog posla, veselja, zajednikih druenja tokom hladnih zima, pa sve do udavanja i enidbi, obiijanih normi zbog koji su mnogi trpili u to doba, posebno mlade djevojke i momci. Mladi su stupali u brak, vrlo esto protiv svoje volje zbog bogatstva, na nagovor svojih roditelja ili po preporuci ue rodbine, veliki broj njih, takoer, uopte ne poznavajui jedno drugo. Upravo takva je i pria romana "Miris ula" u kojoj se prekida tek procvala ljubav izmeu djevojke Nafije i mladia Alije. Nju udaju u grad za bogatog starijeg momka, a Alija se eni po preporuci rodbine razuzdanom seoskom curom koju do tada nikada nije vidio - pojasnio je Konji za Tuzlarije.

Kaimo da je ovu promociju sa izvedbom nekoliko sevdalinki na harmonici uljepao i Senad Salihovi.

21-07-2017 at 00:10 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

"Rajska plaa":

Ljubitelji kupanja, prirode i ugodnog ambijenta svakako se nee iznenaditi ako kaemo da jednu oazu sa svim nabrojanim kvalitetama moete pronai u Krasanpolju nadomak Bratunca.

Izletite "Rajska plaa" smjeteno uz obalu Drine, a udaljeno je svega 6 kilometara od centra Bratunca. Takoer, do ovog mjesta mogue je doi i magistralnim putem Bratunac - Zvornik, iz pravca Drinjae.

Posjetiocu mogu uivati u kupanju i sportskom ribolovu, jer je rijeka Drina sa svojim pritokama bogata raznovrsnim ribljim fondom (pastrmka, mladica, lipljan, som, klen, mrena i kobalj). Osim toga, turistima su na raspolaganju i brojni drugi sadraji: sportska igralita, igraonica za djecu, skakaonice, javni toalet, peenjare za rotilje, kafii, kao i objekti brze prehrane. Vrijedi napomenuti da su plae iste, tu je i hlad visokih topola, a kupanje u Drini je takoer poseban doivljaj.

Na ovome mjestu smo zatekli i grupu ena, lanice podrinjskih udruenja, koje su odluile provesti dan u prirodi.

- Kada zavrimo sa obavezama oko poljoprivrede veina nas iz Podrinja rado dolazi na ovo mjesto. Druimo se, ambijent je za poeliti, a posebno je interestatno mladima koji na ovom mjestu mogu lijepo upotpuniti svoje vrijeme - kazala je Safeta Mejremi iz Udruenja "Jadar" Konjevi Polje.

Bratunaki Eko-rafting klub "Rajska plaa" je na ovom mjestu uspjeno realizovao svoju ideju i izgradio "Adrenalin park" koji je jedan od tri ove vrste u BiH. Osim toga, lanovi esto organizuju i akcije ienja na ovom kompleksu, a sudei prema onome to smo vidjeli z

Napomenimo i to da kompleks posjeduje sasvim dovoljno mjesta i za parkiranje automobila.

Napraviti pomak od svakodnevnice, vidjeti i probati neto novo, samo su neki od razloga zbog kojih vrijedi posjetiti ovo mjesto, a naroito u ljetnom periodu.

[Edited by cupo on 25-07-2017 at 02:00 GMT]

25-07-2017 at 01:33 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

U Hadijskoj damiji u Novom Naselju u Tuzli danas je upriliena sveanost tokom koje je prouena ikrar dova za tuzlanske hadije koje ove godine putuju na had.

Hasan efendija Spahi, glavni imam Medlisa Islamske zajednice Tuzla, rekao je da se ove godine iz Tuzle ispraa 44 hadija koje putuju na hodoae u Meku kako bi obavili had, petu islamsku dunost.

- Had je posebna radost za vjernike, oni su, kako kae Boiji poslanik Mohammed a.s., asni gosti na asnim mjestima u Meki i Medini. Oni e se tamo susresti sa milionima hadija iz cijelog svijeta, gdje e se sporazumijevati selamima, pozdravima, pogledima...Sretni smo zbog toga i uputit emo dove za sretan put i povratak naih hadija i hadi-hanuma, a i oni e uputiti dove s najljepeg svetog mjesta - kazao je Spahi za Tuzlarije.

Hadijska damija bila je prepuna buduih hadija i lanova njihove porodice koji su sa svojim najmilijima eljeli podijeliti sreu i radost u zajednikoj ikrar dovi.

Radosna i uzbuena zbog odlaska na had je Pemba Smaji iz Liplja kod Zvornika.

- Putujem za Meku i Medinu i to mi je jedina neostvarena elja do sada. Sve su mi se elje ispunile kod Allaha d.. i ovo je posljednja kojoj se najvie radujem. Prvi put idem i ako bude zdravlja opet e se ponoviti - kazala je Pemba za Tuzlarije.

Pripreme za odlazak na had su popraene posebnim emocijama, a kako se blii dan polaska, tako se poveavaju oduevljenje i zahvalnost. Tako je i u domu Mejre Vrabac iz Tuzle.

- Da mi se dragi Allah smiluje, oprosti mi grijehe i da nas uputi i uvrsti na naem putu. I sve vas da zateknem u dobru i najboljem na ovom dunjaluku - kazala je Mejra.

ima Ali iz ulia kod Zvornika takoer ove godine prvi put putuje na had.

- Sretna sam i uzbuena zbog odlaska. Radila sam 33 godine u vicarskoj, vratila sam se prije dvije godine i donijela sam odluku da krenem na ovo sveto mjesto. Nakon dove slijedi seminar u damiji Kralja Abdullaha gdje e nas upoznati sa detaljima oko naeg puta - kazala je ima.




29-07-2017 at 12:46 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Umjetnici novijeg doba, zaljubljenici u korajsku ljepotu, a okupljeni u Knjievni klub i ULJUB Brko Distrikta, juer su Koraju obiljeili desetu godinjicu od prvih susreta. Povodom ovog znaajnog jubileja u Spomen domu je promovisana knjiga "Koraj ko raj", koja predstavlja zbornik pjesnikih radova.

Alija Halilovi, jedan od organizatora promocije, kazao je za Tuzlarije da je ova knjiga sadri pjesme, slike i fotografije, a koje su inspirisane ljepotom Koraja.

- Nastajala je u desetogodinjem periodu odnosno od 2007. godine. Tada se zapravo javila ideja da umjetnici iz Brkog, u svoje slobodno vrijeme, dou u Koraj i da napiu koji stih. Tako je nastala i likovno-pjesnika kolonija pod nazivom "Koraj kao raj", odravana godinama pod korajskim nebom. Osim umjetnika iz Bosne i Hercegovine, pohodili su je i gosti iz Srbije, Hrvatske, vedske...Ono to nas okuplja je sloboda izraavanja, zatim duh ovog mjesta i drueljubivost naroda koji ivi na ovim prostorima. Kroz Koloniju su nastale i neke novi ljubavi i upravo umjetnost jeste neto to treba ljude da spaja. Kolonija se odrava svake druge subote u mjesecu maju. Umjetnici dou u Koraj, rasporede se na razliitim lokacijama i svako na svoj nain trai inspiraciju za slikanje, pisanje ili fotografisanje - dodao je Halilovi.

Meu koricama ove knjige nali su se i stihovi Jasmine Ademovi, pjesnikinje koja je porijeklom iz Koraja.

- ivjela sam u Brkom sve do poetka rata, a potom sam zbog ratnih dejstava otila u Norveku. Tamo mi se probudila elja za pisanjem, imala sam nostalgiju za Korajom i tako su iz mog pera nastale pjesme koje su objavljenje u ovoj knjizi. Sve one govore o ovom mjestu, ljudima, njihovom porijeklu, uglavnom su to antologijske pjesme za Koraj - kazala je Ademovi za Tuzlarije dodajui da je njena dua uvijek u ovom mjestu.

Osim Ademovieve, svoje stihove u knjizi su zapisali i pjesnici Mirjana apo, Dragoljub Vasi, Azur Salihovi, Suada Kovaevi, Sead Ibri, Suvad Alagi, Slaana Jovii, Neda ajevi i drugi umjetnici.

- Ovaj prostor ve deset godina ne zna za ime i nacionalnost, ono to nas vodi i okuplja je ljubav prema umjetnosti. Zbog toga smo odluili da nau desetogodinjicu okupljanja i druenja ovjekovjeimo promocijom ove knjige. Njenih 50 stranica je posveeno poeziji inspirisanoj starom i dananjom BiH, zatim tu je 15 slika Koraja, a svoje mjesto u ovom djelu nale su i nae fotografije sa druenja - kazala je Mirjana apo dodajui da je sve navedeno zajedniki sadraj i smisao ovakvih sastajanja i praznika duha.

[Edited by cupo on 30-07-2017 at 02:04 GMT]

[Edited by cupo on 30-07-2017 at 02:06 GMT]

[Edited by cupo on 30-07-2017 at 02:09 GMT]

[Edited by cupo on 30-07-2017 at 02:11 GMT]

30-07-2017 at 01:50 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Mevludska sveanost u Cerskoj:

Obiljeena 2. godinjica od izgradnje nove damije

Povodom 2. godinjice sveanog otvorenja damije u Cerskoj danas je upriliena mevludska sveanost i program koji su svojim prisustvom uveliali predstavnici Islamske zajednice, mnogobrojni gosti te dematlije iz Cerske.

Podsjeamo, u prirodnoj nesrei koja je prije tri godine pogodila BiH, od posljedica klizanja velikih koliina zemljane mase, u potpunosti je unitena damija u Cerskoj i tri kue, a izgubljen je i jedan ljudski ivot. Samo jo munara na tom mjestu svjedoi da su tu nekada ivjeli ljudi i da je na toj lokaciji nekada postojalo naselje. Ova damija obnovljanja je ukupno tri puta. Prva damija je poruena tokom Drugog svjetskog rata, a obnovljena je 1960. Tokom posljednjeg rata ponovo je sruena, a obnovljena je 2008. godine, da bi ponovalo stradala u maju 2014. Na Dan dravnosti BiH 25. novembra 2014. postavljen je novi kamen temeljac, a sveano otvorenje damije uprilieno je 01.08.2015. godine.

Graevinski radovi na izgradnji nove damije, imamske kue, abdesthane i adrvana, kao i na mektebu u naselju Gobelje, poeli su u martu 2015. godine, a okonani su za manje od etiri mjeseca.

Zemljite za izgradnju damije uvakufio je Bego ef. Selimovi, bivi imam u Cerskoj, a on je bio i na elu graevinskog odbora.

Muamer Jusupovi, imam u Cerskoj, kazao je da je ova damija Allahova kua iz koje se pokreu gotovo sve drutvene aktivnostu u ovom mjestu.

- Damija u Cerskoj je na orjentir gdje inimo seddu Allahu d.. Radosni smo to su sa nama danas gosti iz svih krajeva BiH, a sve sa ciljem zajednikog ibadeta velianja Uzvienog Allaha. Na ovom mjestu Bonjaci Cerske ue, dove, i bratski se drue i uvruju veze. Zasigurno, ova damija ispunjava svoju misiju na visokom nivou, nai vjernici su njen ukras i nadam se da e tako biti do sudnjega dana - kazao je Jusupovi obraajujui se prisutnuma te je izrazio zahvalnost svim vakifima koji su pomogli izgradnju nove ceranske ljepotice.

Dodao je da je Bego-ef. Selimovi jedan od imama koji je dugo radio u ovom dematu i koji je svojim radom ostavio duboki trag. I danas nesebino pomae povratnike u ovo mjesto. Zbog svega navedenog, u znak zahvalnosti, tokom programa Selimoviu je uruena vrijedna umjetnika slika na kojoj su naslikani motivi damije u Cerskoj.

Obraanje Bege Selimovia:

Glavni imam Medlisa Islamske zajednice Vlasenica Nurdin-ef. Grahi zahvalio se prisutnim na ovom vidu podrke koje je zaista znaajna za povratnike i demate, kao i za Bonjake u manjem bh. entitetu.

Sveanosti u Cerskoj prisustvovali su imami Islamske zajednice Sarajevo na elu sa glavnim imamom dr. Feridom Dautoviem, imami Medlisa Islamske zajednice Kakanj na elu sa glavnim imamom Sulejman ef. elikoviem, potom glavni imami iz Vlasenice, Brkog, kao i brojni podrinjski imami. Svi oni skupa su izveli mevludski program, a prigodnim vazom ovim povodom prisutnima su se obratili i glavni imam MIZ Sarajevo Ferid-ef. Dautovi i glavni imam MIZ Kakanj Sulejman-ef. elikovi.

01-08-2017 at 18:07 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Vrijeme planiranja odmora, ili kako to nas dvoje nazivamo, avanture je dolo. Odmah poslije novogodinjih praznika poinjemo nae planove za ljetnu avanturu.

Poto smo prolu godinu (2016.) posvetili jadranskim otocima i generalno jadranskom primorju, ove godine smo eljeli posjetiti neke egozine destinacije. elja je bila posjetiti Bali. Ve dosta prije smo poeli istraivati to posjetiti na Baliju. Kako smo istraivali tu daleku destinaciju, sve vea ljubav je bila prema istoj. Nakon tri mjeseca njukanja po internetu, doao je mjesec mart i ve sada smo trebali definitivno znati idemo li ili ne idemo na Bali.
Naalost, 2017. godina nee biti naklonjena naoj destinaciji zbog mnogih stvari o kojima ne bih sada pisao. Iako neostvareno putovanje, to nam je i dalje destinacija koju posjeujemo prvom prilikom.
Nakon to je put za Bali propao, odluili smo posjetiti i ponovo susjednu Hrvatsku. Koliko god ljudi mislili i priali kako ta lijepa drava nema to ponuditi, nikada se neu sloiti s njima. Dokaz ne mora biti s moje strane (iako ih ima ve dosta), dokaz su mnogobrojne nagrade, kako za kontinentalne, tako i za morske gradove, koji svake godine budu nagraivani od svjetskih turistikih agencija.

Dogovori izmeu mene i moje ljepe polovine su uveliko krenuli i konano je potvren datum odlaska. Bio je to mjesec juli, esnaesti dan u mjesecu. Ne mora mi ni`ko rei, znam i sam da je to pica sezone i da je veoma teko pronai smjetaj. Takoer, znam da su cijene paprene (barem za nas Balkance) zbog ve sada domaih stranaca (posebno Britanaca, Nijemaca, Italijana, itd.). Ne treba puno o tome pisati, na standard i njihov je nebo i zemlja, pa dok oni uivaju u apsolutno svemu to Dalmacija i Hrvatska prua, mi, domai se raunamo prije svega to emo si priutiti. O ovome se moe dosta pisati, ali neemo o lovi, jer lova nije ni bitna kada imas plan. Spominjem plan, a mi ga nemamo uope, osim da elimo posjetiti neke puinske otoke.
Doao je dan kada kreemo iz Tuzle ka Dalmaciji. Poto smo kofere davno izbacili iz nae upotrebe, pakujemo planinarske ruksake i kreemo na more. Ujutru rano stiemo u Omi gdje emo provesti jednu no kako bi skontali kuda dalje idemo. Omi kao i uvijek, za mene posebno lijep zbog Cetine. Meutim, do sada malo drukiji boravak u Omisu (iako kratak), a razlog je konstantno nadlijetanje kanadera iznad glave. Treba naglasiti da smo doli ba kada su bili najvei poari oko Splita i ibenika, ali i Omia. Nema veze, ne smetaju nam kanaderi, samo da ne gori! Naveer razgovaramo da li idemo na Dugi otok, posjetiti jednu od najljepih plaa u Dalmaciji (Sakarun) ili se uputiti odmah ka Splitu, a zatim Visu i jo dalje. Nakon razgovora uz hladne pive, donosimo odluke da ipak idemo ka Visu (nama ve sada poznata destinacija, jer smo prole godine takoer posjetili Vis i Bievo).
Odluili smo se za Vis jer dalje idemo na puinu. Cilj je bio posjetiti dva puinska otoka, a to su Brusnik i Svetac.

Ujutru polazimo za Split gdje emo uhvatiti trajekt za Vis. Poto smo imali automobil, mijenjamo u putu plan (koji naravno nemamo) i dogovaramo da prije toga posjetimo Kornate (elja od prole godine). Vozimo se pored Splita, oko kojeg na sve strane gori (straan prizor) i idemo ka Zadru. Kao i svaki put kada krenemo negdje, ne moemo doi na vrijeme zbog stalnog zaustavljanja i razgledanja, tako i ovaj put nismo stigli do Zadra nego smo se morali ranije zaustaviti i pronai neki smjetaj (naravno, nemamo plan, nemamo smjetaj). Dolazimo u Biograd na moru, raspitujemo se za neke sobe, ali sve je puno. Kada kaem puno, puno je sve kao ibica i nigdje nita nema slobodno. Nakon 2 sata razgledanja i potranje, dolazimo do kampa MIA. Obavljamo kratki razgovor na recepciji i nakon dvije minute ve smo pronali plac za ator. Nita bolje kada naleti na finu osobu koja ti izae u susret, kao da se poznajete sto godina. Na naem placu smo oko 19.30 sati, vadimo ator i onda nastaje muka. Ve danima nije pala ni kap kie i prosto je nemogue na toj lokaciji zakucati klin u zemlju. Sve je suvo i sve je kamenito. Montiramo ator, umjesto 20 minuta, 120 minuta, mokri, umorni, edni, smrdljivi, sve smo bili. Ubacujemo stvari u ator (potrebne za spavanje) i odlazimo se tuirati i spremiti da neto pojedemo. Biograd na moru prepun turista kao i svako drugo mjesto na dalmatinskoj obali, oko 23 sata smo na njihovoj Rivi, gledamo to emo pojesti i popiti pa na spavanje. Sve je bilo super dok nismo doli u ator i legli spavati. U daljini se uju nae Grand muzike zvijezde koje polako uzimaju pod svoje i dalmatinsku obalu. Sve je super, ali ja ne mogu zaspati od muzikih zvijezda. Hvala Bogu pa je djevojka zaspala, neka se barem neko odmori.
Ujutru smo ustali oko est sati, pakovanje odmah nastupa, spremanje atora i odlazak na turistiki brodi koji e nas cijeli dan voziti oko Kornata i Telaice. Kao i na svakom izletu, pije vino, jede ribu, pije vodu, sokove, full gotiva za malu lovu. Naravno, ja Bosanac, pa opravdam svaku plaenu kunu kroz vino i sve to se nudi. Neko kroz lubenicu, neko kroz neto drugo to se nudi na brodu. Plovimo ka parku, prizori prelijepi , prolazimo pored mnogih usamljenih kuica, brodia, ribarskih, turistikih, privatnih, uzgajalita riba itd. Itd. Nakon nekog vremena dolazimo do Telaice i tu se iskrcavamo. Imamo, ako se ve sada dobro sjeam dva sata slobodnog vremena za obilazak litica ili Slanog jezera. Treba naglasiti da je Slano jezero karakteristino po mulju koji je ljekovit i koji se koristi za razne bolesti. Takoer, jezero je slano jer na dnu postoje male pukotine kroz koje ulazi konstantno slana voda (tako nam rekoe ljudi koji provode vrijeme na jezeru). Nama nije bilo ba interesantno jezero pa smo se odluili popeti na litice, 15-ak minuta udaljeno od jezera. Sunce sija iz neba i zemlje, ali mi idemo, odluni, pogledati litice (barem dio, poetak) onoga to moemo vidjeti na naoj lokaciji. Dolazimo, iscrpljeni, ali puni adrenalina i oduevljenja zbog pogleda, zbog visine i moi koja se moe vidjeti na samom rubu litica koje prua Telaica. Litice se na mjestima du Dugog otoga uzdiu i do 160 metara iznad nivoa mora, a u dubinu do 90 metara. Inae, Telaica je park prirode od 1980. godine, koji se nalazi na Dugom otoku. Iako kratko, dovoljno da vidimo ono to smo htjeli vidjeti. Nakon obilaska, ukrcavamo se na nau barku i idemo ka privatnom otoku Katarina. Tu bi trebali imati klopu (ruak). Dolazimo na otoi, ponovo riba sa nekim mesom, neka druga ivotinja (konano). Poto sam ja bio veoma gladan (kao i uvijek), ja uzimam dvije ribe i tu neku drugu ivotinju, dok njenija polovina rua samo jednu ribicu i malo druge ivotinjice ...
Poslije toga polazimo sa Katarine i idemo ka Biogradu na moru. Stiemo oko 19 sati. Pakujemo sve stvari iz kampa i idemo ka Splitu. Teba naglasiti da smo no prije dogovorili sa prijateljicom iz Splita da emo kod nje provesti no i ujutru rano za Vis. Tako je bilo, naveer oko 11 sati smo doli u Split, tanije, Solin. Frendica nas je doekala pravo domainski. Ugoaj kao kod kue, od hrane, pia do svega to smo zamislili. Idemo spavati jer ponovo moramo raniti radi trajekta.

Novi dan, novi kilometri po moru. Pozdravili smo se s prijateljicom, ona nas je odvukla do trajektne luke i ukrcavamo se sada na trajekt pod imenom Petar Hektorovi. Inae, vonja trajektom iz Splita do Visa traje oko tri sata. Nakon to stigne na Vis u mjesto Vis, hvata iste sekunde bus za Komiu i vozi se jo nekih 20-ak minuta do konanog odredita. Interesantno je to je 80% stranaca na otoku Visu. Meni jo interesantnije, na otoku Visu kao da si doao na skroz drugi kontinent. Nije razlog klima, nije razlog ni otok, razlog je to su drukiji ljudi, ponaanje je veoma veoma razliito nego na kontinentalnom dijelu (moda je to samo meni tako, ali je tako).

Stigli smo oko 12 sati po najveem suncu u Komiu, nama posebno drago mjesto. Ponovo traimo smjetaj jer nemamo nita dogovoreno, tj. nemamo plan . Odlazimo do nae poznanice da ju pitamo za smjetaj, ali je puna, kao i svaki drugi smjetaj. Ona nam govori da emo teko pronai smjetaj ali ne obaziremo se na to i idemo do turist info centra. Konano klima, hladno, lijepo, mogao bih tu spavati. Ljubazna djevojka, takoer, ne tako optimistina, govori da je sve popunjeno, ali da moda ima nade za nas. Okree telefon i spaja nas s teta Pericom. Teta Perica je jedna divna, starija gospoa, koja e nas primiti u svoju kuu. Poto sam rekao da neu spominjati cifre i cijene. Teta perica je neto najjeftinije to ti se moe desiti za vrijeme pice na Jadranskom moru. Albanija je skupa za teta Pericu. Uredno, isto, fino, bez interneta i televizora, ali to e nam to kada mi samo trebamo krevet za prespavati.

Smjeili smo se, iskoristili smo priliku da se okupamo, odmorimo i naveer idemo traiti kako doi na otok Svetac. Iako sam ja ve ranije pisao s nekim barbom (od milja sve mornare zovem BARBA), trebalo je doi do njega jer nam se ne javlja. No je pala, svi sa svojim tandovima izlaze na Rivu i pecaju svoje potencijalne kandidate, kako za Bievo (Modra pilja), tako za razne izlete (kopnene ili vodene) oko Visa i na Visu. Prvo smo popili hladnu pivu pa onda u potragu za naim moreplovcem. Kada smo krenuli u potragu za onim to nama treba, naletili smo odmah na osobu koju smo trebali. Radi se o NIKA ADVENTURE TOURS. Ovo sada izgleda kao i svaki drugi levat koji te upeca i vue po svojim brodovima. Levat koji natovari po 100-150 turista i idemo po moru, meutim nije ni blizu toga. Ovo je mjetanin Komie koji je sve ali nije biznismen i nije zaluen lovom. Ovo je veliki avanturista, zaljubljenik u more i prirodu. Odmah smo se skontali oko mail-a koje smo razmijenili pri dogovaranju za put na Svetac i pria je odmicala sve dalje i dalje. Razgovar je bio isto filozofiranje ali veoma interesantno. Nakon razgovora, dogovorili smo da idemo na Svetac sa posjetom otoku Brusniku. Razili smo se i ponovo piva pa spavanje.

Sutra je bio dan za odmor (konano). Izleavali smo se po plai i uivali u prelijepom, istom moru. Naveer, standardno, izae, eta, ako si gladan klopa i tako svaki dan ako provodi standardno ljetovanje (krevet, plaa, ruak). Hvala Bogu mi smo odmakli od toga i ne zanima nas takav nain ljetovanja.

Proao je dan izleavanja, naveer smo se ve pakovali za polazak na nau glavnu avanturu, a to je odlazan na otok Svetac i Brusnik. Ujutru smo oko pola osam ve bili pred barkom, ovaj put doslovno barkom (jedrenjakom). Po prvi put ne idemo brodom gdje su turisti i gdje nas je 100, idemo u pravu avanturu. Na barci nas je bilo 8-10, ukljuujui kapetana i njegovog ljubimca, pas, enka koja je luda za vodom i morem. Izlazimo iz komike uvalice i dolazimo na otvoreno more, kreemo se ka Brusniku, cca. tri sada udaljen otoi od Komie. Nakon sat mirne vonje, poinje puhati Jugo. Moj prvi Jugo na otvorenom moru, na malom amcu. Prvi susret i nije tako ugodan, a razlog je preveliko ljuljanje barke, uz pratnju munine i nagonom za bjeanjem sa barkice. Poto je nemogue pobjei, traim nain kako se umiriti, zauzimam horizontalni poloaj i gledam u nebo. Tako sam dva sata proveo, gledam u nebo i pratim jarbol koji se ljulja lijevo desno u promjeru od 10 metara (najmanje). Nakon nekog vremena, polako se osjeti smirivanje vjetra, a pri tome se oglaava na barba i govori da je pred nama otok Brusnik.

Ukratko u napisati neto o Brusniku.

To je otoi magian po mnogo emu, ali i mistian ujedno. Vulkanskog podrijetla. Plaa ili al prekriven je oblutcima razliitih veliina, sada naalost vie veih nego manjih zbog uzimanja oblutaka za uspomenu od strane turista. Pri izranjanju otoka iz mora te hlaenju vulkanske lave nastajale su stijene stvrdnute lave koje su se spajale sa oblutcima. Otok ima dugogodinju povijest u ribarstvu. Otok je koriten u ribarskim regatama u zimskim mjesecima kada su ribari sa Visa krenuli u takmienje u sakupljanju riba I jastoga. Zanimljivo je to da posto je otok mali a dosta ribara se tada takmiilo samo oni koji su prvi stigli do otoka su se usidrili a drugi, koji stignu posljednji bi tokom tog dugomjesenog takmienja morali ostati na svojim brodovima. Oni koji su se usidrili bili bi na otoku zatieni od nevremena I mogueg lakeg uvanja ulova. Dozvoljavali su samo svojim konkurentima da sue mreu na otoku jer je bila od pamuka pa da ne bi propadale. Od oblutaka su pravili gomilice jednake udaljenosti na kojima bi suili mree I vesla redali. Takoer su pravili zatitu obliku kuica od oblutaka koje su ih titile od nevremena. Krov je bio napravlje od dijelova broda koje su mogli koristiti.

U srcu Brusnika nalaze se jo I izvorita slane vode tzv jastoare tj. mala jezerca ili bazenii koji su ogradjeni oblutcima. Unutar jezeraca je slana voda koja se stalno obnavlja zahvaljujui poroznosti dna. To je dosta pomagalo ribarima jer za vrijeme regata sve jastoge koje su ulovili su uvali u njima. Jastozi nakon ulova mogu biti neko vrijeme na suvom, te ne bi mogli podnijeti dugotrajno izlaganje suncu pa su te jastoare prekrivali veslima i dijelovima broda. Na taj nain su sigurno uvali jastoge. Sve je to smiljeno fantastino jer nekada ne bi bilo soli ili leda kako bi zatitili ulov od propadanja. ZA vrijeme zimskih oluja zna se desiti da voda pepolovi otok na dva dijela. Od flore i faune na otoku ima endemskih frsta i to od biljaka dubrovaka Zeina a od ivotinja endemski Crni guter. On obino bono ima pjege azurnoplave boje koje se najbolje vide kod polo zrelik jedinki. Otok je zatien i zabranjeno je bilo koje naruavanje prirode.
Nakon to smo obili otok Brusnik, oduevili se svemu onome to posjeduje, saznali od naeg barbe sve ovo to je napisano u prethodnom dijelu teksta, ukrcali smo se na nau barku i krenuli na otok Svetac. Vonja traje oko 30-40 minuta, to i nije tako puno jer cijelo vrijeme se vidi Svetac pa daje dojam da je tako blizu. Sve slabiji je vjetar bio to je meni odgovaralo. Nako to smo doli s nama gornje strane otoka, prestao je Jugo u poela je Bonaca (neto novo ponovo za mene, na otvorenom moru).

Plovimo lagano oko otoga i dolazimo do jedne prelijepe uvale. Tu emo se zadrati nekoliko sati, ruati, kupati se, priati ribarske prie, roniti, skakati i jo dosta toga to budemo htjeli. Na barba se dokazao da nije kao svi ostali jer nije bila klasina riba nego je bilo dosta toga to se jede kada si na moru (sve ukusno, lijepo i s puno ljubavi napravljeno). Nakon to smo se najeli, napili, umorili pa odmorili, bilo je vrijeme da krenemo dalje oko otoka. Nakon 30ak minuta vonje, dolazimo do nove uvale. To je uvala gdje emo se ponovo iskrcati, ali sada na otok Svetac.

Ponovo ukratko o otoku:

Velianstveni otok koji je u vlasnitvu porodice Zanki. Nastanjeni su na otoku oko 250 godina. Otok je bio naseljen jo od starogrkog perioda , potom rimskog perioda iz kojeg datira I ostatak Teutine kule (vlasnitvo kraljice Teute na najistonijem dijelu otoka). Potom otok naseljavaju Benediktanci koji takoer ostavljaju ostatke samostana na jugoistonoj strani iz 15st. Nakon toga otok je u vlasnistvu crkve od koje ga preuzima porodica Zanki. Izmeu 2 svjetska rata otok je bio naseljen I imao je oko 50 do 80 stanovnika, danas je nenaseljen ali I dalle ima 3 kue I crkvicu (zemljiste oko crkvice pripada crkvi a ne porodico Zanki). Otok posjeuje I dalje porodica Zanki koji provode ljetne dane u svojim domovima a nerijetko borave i tokom zimskih dana. Od flore I faune tu je makija, hrast esmina (za izgradnju brodova), roga i vinogradi. Eleonorin sokol, sove a postoji pria da se nalaze i sredozemna medvjedica zbog blizine medvjee pilje.

Nakon to smo se iskrcali na otok, na barba, inae jedan o suvlasnika otoka nas je odveo do svoje porodice (ne cijelja, ali nekolicina), tj. do svoga doma na otoku. Od barke do doma na otoku nam je trebalo oko 20-30 minuta laganog hoda. Uzmemo li u obzir da je bilo veoma veoma toplo i da je sunce pakleno, kapa dole za nas 5 koji smo se popeli do njegovog doma.
Dolazimo na odredite i odmah oduevljenje. Ljudi nemaju struju, nemaju vodu, nemaju nikakav luksuz, ali imaju sve! Pitate se kako!? Vodu dobijaju od kinice, struju imaju od nekoliko panela i na taj nain opskrbljuju neophodne ureaje. Sve ostalo je prirodno. Pogled je neopisiv, jednostavno se mora vidjeti i doivjeti. Gore nas doekuju 3-4 osobe od kojih svi traimo samo vodu. Nakon nekog vremena sa vrha otoga stiu dva magarca. Drue se s nama, mi se igramo s njima, pravimo nekoliko fotografija, odmaramo se jo malo i kreemo nazad ka svojoj barci.

Dolazimo do barke, ukrcavamo se i kreemo ka Komii, otoku Visu. Oko 17 sati smo krenuli prema Visu i do tamo nam treba tri sata vonje. Na nau sreu, more je mirno, idealno za plovidbu i razgledanje. Ne bi bilo otvoreno more a da nam ne priredi neto nezaboravno, ovaj put delfini svuda oko nas. Gdje god se okrenemo delfini plivaju, neto to se ponovo mora vidjeti svojim oima. Oko 20.30 sati stiemo u luku u Komii. Ne idemo odmah u smjetaje nego idemo na pivu, razgovaramo o provedenom danu, iskustva, doivljaji, itd.

Poto sam ja ostvario svoj djeaki sam, posjetio Svetac, sada mi vrag ne da mira, ve pitam barbu za novu avanturu, a to je otok Palagrua. On sve objanjava i ja zadovoljan i nasmijan razmiljam o novoj avanturi.

Nakon odomra i popijene pive, idemo u svoje domove i naravno, umorni kao psi, lijeemo ali bez mogunosti momentalnog sna. Utisci, slike i doivljaji se vrte kroz glavu iz sekunde u sekundu. Ipak, nakon okretanja po krevetu, dolaze snovi tamo gdje trebaju.

Sutra se budimo, pakujemo se i spremni smo za odlazak na trajekt. Na naem putu na Svetac smo upoznali prekrasan par koji su nam rekli izai u susret i povui nas do Visa iz Komie kako ne bi morali plaati i ganjati autobus za Komiu. Dolazimo, ukrcavamo se na trajekt, maemo prelijepom i uvijek oaravajuem otoku Visu i nastavljamo put prema Splitu. Nakon 3 sata vonje, dolazimo u Split, ponovo nas naa prijateljica doekuje uz kafu iz "dezve koju nismo pili ve nekoliko dana. Provodimo neko vrijeme s njom i njenim mladim muiem. Zahvaljujemo se na svemu to je uinila za nas i kreemo dalje put juga. Nanosi nas put naveer ponovo u Omi. Pronalazimo smjetaj i odmah idemo na plau. Bila je to zadnja no nae kratke avanture.
Zadnja no je posveena plai, mirnim zvucima malih valova, u pozadini lagana muzika koja dopire do nas, a mi sa stopalima pokvaenim u more uivamo i razmiljamo u svemu to smo doivjeli na Brusniku i Svecu.

Nakon predivne noi na plai, odlazimo u krevet i jo jedna no je pred nama.

Ujutru se pakujemo, kreemo jo junije, posjeujemo po potrebi neka mjesta, kupamo se i nakon toga prelazimo u BiH te nastavljamo prema Tuzli.

Dalmacija kao i svaki put, puna iznenaenja, puna neotkrivenih mjesta, puna prirodnih ljepota, puna povijesnih bogatstava. Jer nije Dalmacija samo Makarska rivijera, nije Dalmacija samo noni izlazak, nije Dalmacija samo plaa i borba za mjestom na plai, Dalmacija je mnogo vie, Dalmacija je mjesto za istraivanje i uivanje u onome to doivi svako jutro, svaki dan i svaku no. Dalmacija je za mnoge neotkrivena beskrajna ljepota. Dalmacija je neto to ti prua da doivi na poseban nain i da to nosi sa sobom zauvijek!

Prelijepo iskustvo koje se mora doivjeti, a mi vam prenosimo u najkraim crtama ono to smo posjetili i doivjeli!




[Edited by cupo on 13-08-2017 at 19:46 GMT]

12-08-2017 at 00:52 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Uporedo sa 7. Meunarodnim festivalom folklora Dani aske-Purai 2017, koji je sino odran u Puraiu, organizovana je prezentacija i degustacija tradicionalnih bosanskih specijaliteta, a koju su za ovu priliku pripremile lanice Etno sekcije i sekcije veteranki u KUD-u Purai. Osim njih nekoliko specijaliteta izloili su i gosti iz Turske, Devetaka i Cazina.

- Posebno smo ponosni na nae tradicionalno jelo "puraku asku" koje pripremamo gotovo za svaku nau manifestaciju - kazala je za Tuzlarije Emka Jaarevi, lanica KUD-a "Purai".

Dodaje da se ovo jelo najee sprema u u bakrenom loncu ili zemljanim posudama.

- Za pripremu jela potrebno je meso, dvije glavice crvenog luka, jedna glavica bijelog luka, biber u zrnu i mljeveni, lovorov list, vegeta, klinii i aleva paprika. Kada je u pitanju nain pripreme, na dno lonca se stavi sitno izrezan luk, vegeta, biber i lovorov list, pa se na to dodaje meso. Zatim se jelo posli i naspe se odmah vode. Pee se na laganoj vatri tri do etiri sata. Pri zavretku kuhanja dodaju se klinii ili neki drugi zaini po elji - pojanjava Jaarevi.

Kako smo mogli vidjeti, na stolu su se osim aske, nala i sljedea slana i slatka jela: bijela pita, ria sa mesom, filovane paprike, razne vreste pita sa mesom, gljivama, sirom, zatim pita ora, nutma, tulumbe, hurmaice, ruica, baklava rolovana sa halvom i tako dalje.

O kakvim se jelima radi, najbolje pokazuju fotografije koje smo napravili nakon to su posjetioci degustirali hranu. Tepsije i tanjiri su na kraju bili potpuno prazni.






[Edited by cupo on 13-08-2017 at 02:38 GMT]

12-08-2017 at 01:30 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Poarnica

Zavrena izgradnja dvije autobuske stanice

U tuzlanskom naselju Poarnica zavreni su radovi na izgradnji dvije autoubske stanice uz magistralni put. Sredstva za realizaciju ovog projekta osigurala je Fondacija tuzlanske zajednice, dok su volonteri Udruenja mladih "Obnova" pomogli pri izgradnji.

- Ova dva stajalita su od velikog znaaja za nau lokalnu zajednicu, a najvie za uenike koji svakodnevno putuju u kolu do Tuzle. U sluaju kie vie nee morati kisnuti dok ekaju autobus, a tu su i male klupe da moe da se sjedne - kazao je za Tuzlarije eljko Panti, predsjednik "Obnove".

Inae, Udruenje mladih "Obnova" jedno je od najaktivnijih udruenja na podruju grada Tuzla. Do sada su realizirali bezbroj projekata kako bi u svojoj lokalnoj zajednici poboljali uslove ivota.

- Nedavno smo uz pomo Ambasade SAD u BiH realizirali projekat ienja Poarnica, a tom prilikom smo na nekoliko lokacija postavili i korpe za smee. Znaajno je napomenuti da smo takoer uzeli uee u izgradnji jednog kraka vododovne mree, ijom je izgradnjom 20 domainstava dobilo pitku vodu - dodao je Panti za Tuzlarije.


16-08-2017 at 19:53 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 13
Skriveni clanovi: 1
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Dreadnot, ekonomistica, hexle, meri, merima, MikiMaus, monella, MR BENJAMIN BENNY BENJO, Selm@, suad, zlajACAB
FORUM : Tuzlarije : Vijesti iz Tuzle New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice