Pismo Predsjedništvu BiH: Ako ne popišu dijasporu, popis proglasiti nevažećim

Grupa uglednih bh. intelektualaca u Americi pisala članovima Predsjedništva BiH

Grupa bosanskohercegovačkih intelektualaca i univerzitetskih profesora koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) uputila je pismo članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojši Radmanoviću, Bakiru Izetbegoviću i Željku Komšiću u kojem traže da se bh. dijaspori osigura učešće u popisu stanovništva u BiH 2013. godine, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

''Zahtijevamo da apelacijom Vladi i Parlamentu BiH, a u slučaju blokade onda apelacijom Ustavnom Sudu BiH, omogućite bh. dijaspori da ostvari svoje Ustavom zagarantirano pravo da kao građani BiH i vlasnici imovine na njenoj teritoriji učestvuju na predstojećem popisu stanovništva u BiH. U slučaju da se naša demokratska prava ne omoguće redovnim putem, učinit ćemo sve u okviru legalnih mogućnosti da se takav popis stanovništva proglasi nevažećim i neprimjenljivim'', napisali su bh. intelektualci u SAD-u.

Među potpisnicima su književnik Aleksandar Hemon, jedan od vodećih ljudi na psihijatrijskoj bolnici "Associate professor The University Arizona'' prof. dr. Esad Boškailo, prof. dr. Kenan Arnautović sa Klinike za neurohirurgiju Semmes-Murphey u Memphisu, predsjednik Američkog Udruženja Laparoskopskih Ginekologa (AAGL-a) prof. dr Rešad Pašić, dr. Amila Buturović sa York univerziteta u Torontu, uspješni advokat i specijalista za poslovno pravo Đenita Pašić, te Mirsad Hadžikadić, Emir Hodžić, Migdat Hodžić i Azra Terzić.

Istraživanje: Bošnjaka ima najviše u BiH, više od 50 odsto


U BiH živi 53 posto Bošnjaka, 35 posto Srba i 8,8 posto Hrvata, pokazalo je istraživanje agencije ''Prizma istraživanja''

Zbog velikog interesa javnosti u Bosni i Hercegovini, te velikog broja diskusija na temu načina izjašnjavanja o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti, agencija ''Prizma istraživanja'' provela je istraživanje o etničkom, odnosno nacionalnom izjašnjavanju građana na predstojećem popisu stanovništva u toj zemlji.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1563 građanina Bosne i Hercegovine, u oba entiteta, Brčko Distriktu, u 18 geografskih regiona i 52 općine u Bosni i Hercegovini. Kako je ocijenjeno, uzorak za ovo istraživanje dizajniran je na istim principima, kao i uzorak za probni popis stanovništva.

Nakon što se pitanje o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti postavi potpuno otvoreno, bez unaprijed predloženih modaliteta odgovora, 81 posto građana BiH se opredijelilo za jedan od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

Tako je 32 posto ispitanih za sebe kazalo da su Bošnjaci, više od četiri posto su se izjasnili kao muslimani, 0,4 kao muslimani/Bošnjaci, 8,2 posto kao Hrvati i 1,7 posto kao katolici. Također, više od 21 posto građana izjasnili su se kao Srbi, a 20 posto kao Srbi/pravoslavci. Prema tom istraživanju 3,4 posto je Bosanaca, dok je oko jedan posto manjina ili ostalih.

S druge strane, građani koji su o nacionalnosti pitani, ali im nisu čitani mogući odgovori, to jeste Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali (kao što će raditi i službeni popisivači), dali su nešto drugačije odgovore.

Naime, 49,5 posto građana BiH nazvalo se Bošnjacima, 10,6 posto je Hrvata, a skoro 33 posto Srba. Bosanaca je oko 4,3 posto, manjina 0,6 posto, muslimana 0,4 posto, katolika 0,9 posto, dok se 0,8 posto građana nije htjelo izjasniti o navedenom pitanju.

U slučaju kada su građani pitani o nacionalnosti, ali su im je otvoreno ponuđeno da se izjasne kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te ostali, odgovori su, tvrde u agenciji koja je provela istraživanje, izgledali ovako.

Više od 53 posto ispitanika izjasnili su se kao Bošnjaci. Bilo je 8,8 posto Hrvata, te 35,2 posto Srba. Ostalih je bilo 1,7 posto, dok se jedan posto građana nije htjelo izjasniti.

-Zbunjenost građana-

''Ako se odgovori ispitanika, građana na sva tri pitanja ukrste sa odgovorima na pitanja o religijskoj pripadnosti, odnosno vjeroispovijesti, te pretpostavljajući da je u BiH upravo to najvažnija odrednica etničkog identiteta, možemo zaključiti da je treće pitanje, poluotvoreno pitanje sa modalitetima odgovora koji se čitaju, zapravo daje najtačniju sliku o etničkoj, odnosno nacionalnoj strukturi ispitanika, odnosno građana'', navode iz agencije ''Prizma istraživanja''.

Ovi rezultati, pojašnjava se, pokazuju da građani iz sva tri konstitutivna naroda pokazuju slične znakove zbunjenosti oko izjašnjavanja vezano za svoju etničku, odnosno nacionalnu pripadnost.

''Mišljenja smo da toj zbunjenosti značajno doprinosi i javna diskusija koja je koncetrisana na političke, a ne na stručne, odnosno metodološke aspekte problema'', navedeno je.

Zato se Darko i Tijana (oni što uzimaju lovu za ubleharenje po bošnjačkim čaršijama o Bosanstvu) trude iz petnih žila da broj Bošnjaka umanje što je više moguće.

Ovo itekako pase ovdje.

Prije par dana gost face tv bio je neki hairlija iz agencije "prizma istraživanje" i vodila se diskusija o posljednjem istraživanju koje je provela ova agencija.Javnost se uglavnom fokusirala na podatak iz istraživanja koji kaže da je 53 % Bošnjaka u BiH ali ono što je meni zaparalo uši je da je tom prilikom iznešen podatak da je na probnom popisu bilo negdje između 5 i 8 % ostalih.Dobar dio nevladinih organizacija, sa samo njima znanim ciljem iznosio je podatke kako je ovaj procenat u znatnoj mjeri veći.Takođe mi je bilo indikativno i to da je uposlenik prizme prezentovao po njemu nedvojbeni stav da neko svjesno samo na pitanju etničke pripadnosti pokušava unijeti konfuziju dok sa ostalim anketnim pitanjima koja će se pojaviti u popisu to nije slučaj!!! 

Imamo mi i na forumu inTELEktualaca koji rekoše da je Ostalih preko 40%.

Pogledi: Popis – statistika ili politika?

Sporetilji Bosne izjavljuju da narod i nacija ne smiju biti sinonimi u ustavnoj praksi jedne ozbiljne države, što je još jedan od razloga koji vodi navedenom cijepanju identiteta.

Do popisa stanovništva u BiH ostalo je još nekoliko mjeseci, a zavrzlama oko samoopredjeljenja u etničkom smislu dobija svakim danom sve veću dimenziju.

Za veliki dio Bošnjaka 2013. je godina konačnog sazrijevanja hiljadugodišnjeg bošnjačkog identiteta koji je, iako vidno postojan, od komšijskih nezasitnih apetita permanentno potiskivan na margine političkog života u zadnjih stotinjak godina.

Najveći argument njegove istinske snage i postojanja je, da se i pored 'nacionalne nesvijesti' njegovih pripadnika spontano oduprijeo svojim dušmanima.

Bosanski lonac

Ipak, prijeti mu sasvim nova i neočekivana opasnost. Opasnost od samog sebe! Lonac ne bi bio bosanski kada u njemu ne bi bilo Bosanaca! Naime, mnogi, iako u velikom broju svjesni da su Bošnjaci, naumili su na popisu istaći svoju bosansku, odnosno hercegovačku pripadnost. Mnoge su kritike sasute na tvorce ovih ideja kako od strane protagonista bošnjačkog etničkog korpusa, tako i iz kulturnih i vjerskih krugova, optužujući ih za politizaciju cjelokupnog pitanja.

Međutim, ako znamo da u BiH nije uopšte moguće neispolitizovati i najosnovnija pitanja, kao što su sport, kultura, zdravstvo i sl. onda o politizaciji etničkog samoopredjeljenja ne moramo ni diskutovati, pogotvo ako znamo da i sam državni ustav sticanje političkog legitimiteta uslovljava etničkim startnim pozicijama.

Namjerno koristim pridjev "etničkim", a ne "nacionalnim" ili "narodnim" , jer je kreiranjem Ustava BiH u jednoj užurbanoj atmosferi stvorena tolika konfuzija i poistovjećivanje ova dva pojma da se i građani ove države dijele na konstitutivne "narode" i "nacionalne" manjine. A narod i nacija ne smiju biti sinonimi u ustavnoj praksi jedne ozbiljne države, što je još jedan od razloga koji vodi navedenom cijepanju identiteta.

Narod i nacija

Nacionalnost je u uskoj korelaciji sa državljanstvom i subsumira pravni odnos države i građanina koji se manifestuje u njihovim međusobnim pravima i obavezama, dok narodnost podrazumijeva pripadnost određenom kolektivitetu koji je kulturalno, jezički, običajno pa i vjerski koherentan i izaziva osjećaj zajedništva.

Dakle, nacionalnost je politička kategorija, a narodnost kulturalna. Zbog toga UN (United nations) i jesu Ujedinjene nacije, a ne narodi, jer predstavljaju političke zajednice. Tako je i SFRJ imala jugoslavensku naciju, a hrvatski, makedonski, srpski... narod.

Ipak, u komparativnom ustavnom pravu poznato je mnoštvo anomalija koje odstupaju od navedenih standarda, a najčešće su vezane za etnički realtivno čiste države koje svoju naciju zbog toga nazivaju narodom.

Međutim, jedno etnički složeno društvo bi u najmanju ruku ustavom moralo jasno definisati razlike između vitalnih pojmova nacije i naroda.

Ako imamo u vidu da Zakon o popisu stanovništva BiH 2013. kao jedno od fakultativnih pitanja na popisu formuliše kao izjašnjavanje o "etničkoj/nacionalnoj" pripadnosti bez jasno ustavom, a ni istim zakonom definisane etničke/nacionalne pripadnosti onda možemo pretpostaviti u kakvu nas anarhiju gura.

Prema pojedinim već provedenim istraživanjima, broj potencijalnih Bosanaca, odnosno Hercegovaca konstantno raste, a najviše na račun "slijepe" bošnjačke populacije.

Sve brojnije organizacije, asocijacije te grupe na društvenim mrežama nastoje privući pažnju "bosanskim pitanjem". Da postoji organizovano koordiniranje ovih aktivnosti i koji je njhov cilj više je nego očigledno, ali koliki uticaj će na kraju imati na ukupnu političku scenu ostaje da se vidi.

Mač sa dvije oštrice

Ako pretpostavimo situaciju u kojoj bi broj Bosanaca i Hercegovaca mogao procentualno premašiti broj Hrvata u BiH, što nikako nije nemoguće, princip konstitutivnosti naroda bio bi potpuno doveden u pitanje, a time i postojeći ustavni poredak države koji je sve, samo ne funkcionalan.

No, mač sa dvije oštrice dolazi glave ako se tupom korov krči! S obzirom da postoji opasnost od segregacije i samog bosansko-hercegovačkog identiteta na 'Bosance', 'Hercegovce' i 'Bosance i Hercegovce', ishod bi mogao znatno smanjiti institucionalnu zastupljenost Bošnjaka - jedinog preostalog integrativnog faktor bh. društva i čuvara državnih ingerencija- na svim nivoima vlasti i dovesti u pitanje koherentnost BiH, a da pri tome ni Bosanci ni Hercegovci ne ostvare svoj cilj.

Sve ovo je moguće imajući u vidu da se etničke skupine neće objedinjavati tumačenjem popisa, nego samo statistički evidentirati.


Piše: Mirza AVDIBAŠIĆ

mozda sam veci Bosanac od mnogih Bosanaca ali....moram se pomiriti sa cinjenicom da je zemlja Bosna i Hercegovina zemlja tri konstituivna naroda,da se zastupljenost probosanskih i antibosnskih snaga u parlamentu BiH pa i na svakom ostalom nivou vlasti,zasad primjenjuje prema rezultatima popisa iz 91. godine,svjestan sam da na sledecem popisu imaju samo dvije opcije tj. bit probosanski ili antibosanski,stoga mislim da da bi napravio kolateralnu stetu kad bi tjerao neki inat u stilu nepripadam ni jednom toru kako to neki kazu,jer zapravo tad izjasnjavanjem bilo kako drugacije osim jednim od konstituivnih naroda,ja bi automatski pripadao u sva tri tora tj. moje izjasnjavanje kao Bosanac nebi imalo puno koristi jer nije konstituivno,nego bi se moje izjasnjavanje prema zakonu raspodijelilo na tri konstituivna naroda pa bi tako 33,3% mog bosanca pripalo srpskom korpusu 33,3% hrvatskom korpusu i naravno 33% bosnjackom korpusu ili preciznije receno 66.6% antibosanskom korpusu,sto bi u konacnici znacilo vise zastupnika u izvrsnoj vlasti nego sto ih zapravo ima,onima koji su negatori a i pocinitelji genocida,negatori kapije,oni koji bi da se odcjepe od BiH itd. a tek 33,3% probosanskom korpusu,sto bi svakako rezultiralo manjim brojem onih koji su u ratu odbranili BiH i koji je sad u miru brane ali samo u parlamentima i politikom sprecavaju dodika i njemu slicne u provodjenju nekih zakona na stetu BiH,jednostavno onih kojima je stalo do cijelovite BiH,zato ipak mislim da cu podrzati probosanske snage u vlasti BiH sa 100% i izjasniti se kao Bošnjak pa kud puklo da puklo jer nekako mi nelogicno da pricam o patriotizmu a sa preko 66,6% da podrzim antibosanske snage u sastavu izvrsne vlasti nakon ovog popisa

citat:

---

apache wrote:
mozda sam veci Bosanac od mnogih Bosanaca ali....moram se pomiriti sa cinjenicom da je zemlja Bosna i Hercegovina zemlja tri konstituivna naroda,da se zastupljenost probosanskih i antibosnskih snaga u parlamentu BiH pa i na svakom ostalom nivou vlasti,zasad primjenjuje prema rezultatima popisa iz 91. godine,svjestan sam da na sledecem popisu imaju samo dvije opcije tj. bit probosanski ili antibosanski,stoga mislim da da bi napravio kolateralnu stetu kad bi tjerao neki inat u stilu nepripadam ni jednom toru kako to neki kazu,jer zapravo tad izjasnjavanjem bilo kako drugacije osim jednim od konstituivnih naroda,ja bi automatski pripadao u sva tri tora tj. moje izjasnjavanje kao Bosanac nebi imalo puno koristi jer nije konstituivno,nego bi se moje izjasnjavanje prema zakonu raspodijelilo na tri konstituivna naroda pa bi tako 33,3% mog bosanca pripalo srpskom korpusu 33,3% hrvatskom korpusu i naravno 33% bosnjackom korpusu ili preciznije receno 66.6% antibosanskom korpusu,sto bi u konacnici znacilo vise zastupnika u izvrsnoj vlasti nego sto ih zapravo ima,onima koji su negatori a i pocinitelji genocida,negatori kapije,oni koji bi da se odcjepe od BiH itd. a tek 33,3% probosanskom korpusu,sto bi svakako rezultiralo manjim brojem onih koji su u ratu odbranili BiH i koji je sad u miru brane ali samo u parlamentima i politikom sprecavaju dodika i njemu slicne u provodjenju nekih zakona na stetu BiH,jednostavno onih kojima je stalo do cijelovite BiH,zato ipak mislim da cu podrzati probosanske snage u vlasti BiH sa 100% i izjasniti se kao Bošnjak pa kud puklo da puklo jer nekako mi nelogicno da pricam o patriotizmu a sa preko 66,6% da podrzim antibosanske snage u sastavu izvrsne vlasti nakon ovog popisa

---

citat:

---

apache wrote:
mozda sam veci Bosanac od mnogih Bosanaca ali....moram se pomiriti sa cinjenicom da je zemlja Bosna i Hercegovina zemlja tri konstituivna naroda,da se zastupljenost probosanskih i antibosnskih snaga u parlamentu BiH pa i na svakom ostalom nivou vlasti,zasad primjenjuje prema rezultatima popisa iz 91. godine,svjestan sam da na sledecem popisu imaju samo dvije opcije tj. bit probosanski ili antibosanski,stoga mislim da da bi napravio kolateralnu stetu kad bi tjerao neki inat u stilu nepripadam ni jednom toru kako to neki kazu,jer zapravo tad izjasnjavanjem bilo kako drugacije osim jednim od konstituivnih naroda,ja bi automatski pripadao u sva tri tora tj. moje izjasnjavanje kao Bosanac nebi imalo puno koristi jer nije konstituivno,nego bi se moje izjasnjavanje prema zakonu raspodijelilo na tri konstituivna naroda pa bi tako 33,3% mog bosanca pripalo srpskom korpusu 33,3% hrvatskom korpusu i naravno 33% bosnjackom korpusu ili preciznije receno 66.6% antibosanskom korpusu,sto bi u konacnici znacilo vise zastupnika u izvrsnoj vlasti nego sto ih zapravo ima,onima koji su negatori a i pocinitelji genocida,negatori kapije,oni koji bi da se odcjepe od BiH itd. a tek 33,3% probosanskom korpusu,sto bi svakako rezultiralo manjim brojem onih koji su u ratu odbranili BiH i koji je sad u miru brane ali samo u parlamentima i politikom sprecavaju dodika i njemu slicne u provodjenju nekih zakona na stetu BiH,jednostavno onih kojima je stalo do cijelovite BiH,zato ipak mislim da cu podrzati probosanske snage u vlasti BiH sa 100% i izjasniti se kao Bošnjak pa kud puklo da puklo jer nekako mi nelogicno da pricam o patriotizmu a sa preko 66,6% da podrzim antibosanske snage u sastavu izvrsne vlasti nakon ovog popisa

---