Bosanski franjevac medju vjernicima
Th.Mayerhofer,iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887

Theodor Mayerhofer
Austrijski umjetnik (Bec 1855-? )
Zivio je u Becu.Bio je poznat kao slikar i ilustrator.
Boravio je u Bosni 80-ih godina.



Pod turskom vladavinom Sveta Stolica
je povjerila Bosnu i Hercegovinu,
kao i Svetu Zemlju,
Maloj braci franjevackog reda.
Bosanska Mala braca su stalno
povecivali red prilivom iz lokalnog stanovnistva,
a time obezbjedili odredjeno nacionalno obiljezje,
sto se vremenom ispoljavalo i njihovim
vanjskim izgledom.
Za razliku od katolickih svecenika aktivnih
na Istoku, ovi nisu nosili bradu,
vec su samo pustali brkovem i u drugim detaljima
su se drzali starih tradicija,
nastojeci primiti svoju teolosku kulturu
uglavnom iz Madjarske.
Medju svojim istovjernicima stekli su puno postovanje
i povjerenje, a istovremeno su pokusali
obezbjediti izvjesni autoritet i naklonost i medju
vladajucim muslimanskim slojem.

Asboth,1887.

Kmetovi
Th.Mayerhofer,iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887.




Kmetova kuca,avlija i basca obicno
se nalaze na zemljistu koje pripada begu,
a kmet je obavezan da ih drzi ispravnim.
Nakon prvog odbijanja desetine,izvjesni udio proizvoda
ide vlasniku zemlje.
Taj udio varira izmedju jedne petine i polovine,
s obzirom na razne proizvode i podrucja ...
Ako gazda prodaje zemlju, kmet moze traziti
pravo prvenstva pri kupovini.
Novi zemljoposjednik, preuzimajuci imanje,
dobiva i sve privilegije svog predhodnika
u odnosu na kmetove.
Kmetovo pravo moze biti nasljedno,
ali ne moze biti ni prodato ni preneseno.
Ciftluk, koji je ostao bez kmetova,
vlasnik moze ili ponovo dodijeliti drugima,
ili zadrzati za neposredno obradjivanje.

Asboth,1887

Begova dzamija u Sarajevu
Rudolf Bernt, Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild,1901.

Bascarsija u Sarajevu
Rudolf Bernt, Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild,1901.

Halvadziluk u Sarajevu

To vam je originalni i bez moderne
natruhe komadic starog Sarajeva,
sto izlazi na Varosluk i sto ga po dnu
i po boku pase Bascarsija
i hanovi joj i ducani.
Bice da se je nekada tamo prodavala
"halva" koju vjestaci prave od
secera ili meda,masla i brasna
i lijepo je zuckasto-mrka,tek danas se tamo
mahom prodaje hljeb, zemljano i drveno
posugje, svijece i sabacki opanci,
na kojima imade samo preplet.
Jos onuda krpedzije krpe obucu
i redaju se male ascinice.

Nada 1895

Basta na Bendbasi
Iz knjige J.Asbotha,Bosznia es a Herczegovina,1887.

Setajuci oko jedanaest sati uvece
po jos uvijek bucnom gradu,
culi smo zivahnu muziku iz najcuvenijeg mjesta
za zabavu u Sarajevu,kafane na Bendbasi.
U basti, veselo osvijetljenoj sarenim fenjerima,
bilo je mnostvo posjetilaca svih klasa,
u sredini baste gusta se gomila muskaraca
stiskala oko prostora gdje se svirala
zivahna,uzbudljiva muzika.
Ovaj prostor je bio okruzen sirokim
drvenim klupama sa naslonom.
Na jednoj od tih klupa su cucali Cigani,
jedan sa violinom, a tri ili cetiri s dairama.
Na ostalim je klupama,savijenih nogu,sjedjela
publika,sa turskim cibucima ili cigaretama
medju usnama, i sa fildzanima u rukama,
nijema i nepokretna kao vostane figure.
Njihove oci su bile uperene
prema sredini kruga,gdje su mladici,
odjeveni u djevojacke haljine,
plesali s pretjeranom senzualnoscu svojstvenom Istoku.

Asboth,1887.

Ribolov harpunom na Plivskom jezeru
Laszlo Pataky,Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild 1901.

Laszlo Pataky
Laszlo(Ladislaus)Pataky von Sospatak
(Brad,Madjarska 1857-Alvinc 1912)
Madjarski umjetnik,svrsio je
Akademiju u Budimpesti i Minhenu.
Poznat kao slikar prizora iz narodnog zivota.

Katolici iz Kreseva
Laszlo Pataky,Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild 1901.



Pravoslavci sa Sarajevskog polja
Laszlo Pataky,Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild 1901.



Cigani
Laszlo Pataky,Die osterr-ung.Monarchie in Wort und Bild 1901.