Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

16.07.2008

Odbijen zahtjev za zabranu skupa Bonjaka u Kravicama

Okruni sud u Bijeljini odbio je zahtjev MUPRS-a, odnosno Policijske stanice Bratunac za zabranu odravanja javnog skupa u selu Kravica kod Bratunca gdje su Bonjaci trebalo da odre as historije.

U rjeenju ovog suda, od 15. jula, poniteno je i rjeenje Policijske stanice Bratunac od 14. jula o privremenoj zabrani odravanja javnog skupa na prostorima magacina i kapije Zemljoradnike zadruge "Kravica u Kravici 15. jula, u vremenu od 11.40 do 12.00 sati, koji je prijavio "Organizacioni odbor za obiljeavanje 11. jula 1995. godine - 13. godinjice genocida nad Bonjacima.

Sud, dalje, primjeuje da iz izreke rjeenja o privremenoj zabrani odravanja javnog skupa proizilazi da je odravanje javnog skupa zabranjeno zbog mogunosti izazivanja i podsticanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti i mrnje.

Suprotno ovome, zahtjev za zabranu odravanja javnog skupa zasniva se na stavu podnosioca zahtjeva, zasnovanom na priloenim dokazima, da je zbog odravanja prijavljenog javnog skupa na prostoru magacina i kapije Zemljoradnike zadruge "Kravica ugroena sigurnost graana i imovine i da okupljanje graana bonjake nacionalnosti predstavlja skup visokog rizika zbog najavljene reakcije graana srpske nacionalnosti, sa nesagledivim posledicama po meunacionalne odnose i po stanje ukupne sigurnosti na podruju Kravice, opine Bratunac i ire.

U konkretnom sluaju, suprotno stavu podnosioca zahtjeva i zakljuku rjeenja o privremenoj zabrani odravanja javnog skupa, ovaj sud nalazi da prijavljeni komemorativni skup nije ciljno usmjeren na izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti i mrnje niti iz priloenih dokaza podnosioca zahtjeva proizilazi da je on usmjeren na nasilno mjenjanje Ustavom utvrenog poretka, naruavanje teritorijalnog integriteta RS-a i krenje Ustavom zajamenih sloboda i prava ovjeka i graana.

Takav zakljuak nije mogue izvesti niti iz jednog priloenog dokaza niti se pak zabrana odravanja javnog skupa mogla zasnovati na pretpostavljenoj ocjeni o mogunosti izazivanja i podsticanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti i mrnje.

Shodno iznijetim razlozima, Sud smatra da u konkretnom sluaju nisu ispunjeni uvjeti iz lana 10. stav 1. Zakona o javnom okupljanju za sudsku zabranu odravanja prijavljenog javnog skupa.

Kako je ve reeno, zahtjev za zabranu odravanja javnog skupa zasniva se na pretenom stavu o postojanju sigurnosnog rizika za ljude i imovinu. "Nesumnjivo je, prema priloenim dokazima, da taj rizik realno postoji. Meutim, valja istai da Zakon o okupljanju graana ne daje ovlatenje sudu da odravanje javnog skupa zabrani zbog sigurnosti ljudi i imovine ve samo, to je ve i obrazloeno, u sluaju postojanja razloga iz lana 10. stav 1. Zakona o okupljanju graana", navodi se u obrazloenju rjeenja Okrunog suda Bijeljina.

Naglaava se i da odredbe lana 12. navedenog zakona daju ovlatenje nadlenom policijskom organu da moe da zabrani odravanje javnog skupa radi sigurnosti ljudi i imovine i spreavanja nereda.

"S obzirom da je podnosilac zahtjeva imao procjenu da e odravanje javnog skupa ugroziti sigurnost ljudi i imovine, izazvati nerede i pogorati sigurnosno stanje to je u smislu navedene zakonske odredbe posebnim rjeenjem mogao da zabrani odravanje prijavljenog skupa. Meutim, tako nije postupljeno", kae se u obrazloenju.

Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Vrhovnom sudu Republike Srpske u roku od 24 sata od dostavljanja rjeenja.

Podsjeamo, policija RS-a juer je sprijeila okupljanje Bonjaka u selu Kravice, koji su namjeravali da u tom selu odre sat historije u okviru obiljeavanje 13. godinjice stradanja u Srebrenici.
(FENA)

16-07-2008 at 15:53 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Zene Srebrenice govore

"Zene Srebrenice govore" naziv je filma ciji je autor Milica Tomic iz Beograda. ene iji su najblii ubijeni tokom genocida u Srebrenici 1995. godine,
zamoljene su da kau ta bi imale da porue gradjanima i gradjankama Srbije,
danas nakon 13 godina. Autorka ovog video zapisa je Milica Tomi. Video je radjen iskljuivo za namjenu obiljeavanja 13. godinjice genocida u Srebrenici, mirovne akcije "ena u crnom" pod sloganom "Solidarnost i odgovornost", kao produkt dijaloga autorke sa ovim udruenjem.

Produkcija "Zene u crnom Beograd"

Zene Srebrenice govore

16-07-2008 at 16:13 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

16..07.2008

Srebrenica

Ekshumirano 31 nekompletno tijelo

Iz sekundarne masovne grobnice Pusmulii 2 kod Zelenog Jadra, opina Srebrenica danas je ekshumirano 31 nekompletno tijelo i etiri izdvojena dijela tijela, priopila je tuiteljica tuzlanskog upanijskog tuiteljstva Danica Kovaevi, a pod ijim vodstvom eksperti Tuzlanskog ureda Instituta za traenje nestalih vre iskapanja.

Po rijeima tuiteljice Kovaevi, u grobnici su pronaeni predmeti, meu kojima i osobni dokumenti rtava.

Pored navedenih, iz grobnice Pusmulii 2 do sada su ekshumirana dva kompletna i 30 nekompletnih tijela, a ekshumacija iz ove grobnice se nastavlja i sutra. Pretpostavlja se da se radi o rtvama srebrenikog genocida koje su iz primarne grobnice u Kravici prebaeni u Pusmulie.

(FENA)

16-07-2008 at 19:36 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Bosnian Massacre Anniversary in village Kravica

Thirteen years ago, one thousand Muslims were killed in the village of Kravice. Today one hundred women gathered here to commemorate the relatives they had lost. Their action has angered the Serbs in the area, and police was called to the scene. Lets here more from Kravice.

STORY:

Police block the road to Kravice.

Their target - around 100 grieving women trying to commemorate the men
theyve lost.

(SOUNDBITE) (Bosnian) HATIDZA MEHMEDOVIC WHO LOST TWO SONS AND HUSBAND IN
1995 SREBRENICA MASSACRE, SAYING:
"A law was passed in March saying every place of killing can be
marked, regardless of the ethnic group involved. But today we Bosnians, the
biggest victims of the war, arent aloud to do it."

Hatidza Mehmedovic lost her husband and two sons in the Srebenica
massacre.

More than 1,000 of the 8,000 Bosnian Muslims killed by Serb troops in July
1995 were shot in this Bosnian village.
A new law allows relatives to visit the sites.

But the locals dont want them and even the Bosnian Serb Prime Minister
says their gathering is a "direct provocation."

As a result the police have taken action.

(SOUNDBITE) (Serbian) DRAGOMIR PERIC, SERB POLICE SPOKESPERSON, SAYING:
"We will follow the temporary ruling of the court and when the
court makes its final decision we will act accordingly."

Bosnia remains politically divided.

Serbs live in some areas, Muslim-Croats in others.
Each have their own version of history.

Last weeks ceremony to mark the anniversary of the massacre was
over-shadowed by tension.

11 Bosnian Serbs are currently on trial for war crimes in Kravice.

And the massacres masterminds - the former Bosnian Serb leader Radovan
Karadzic and his military chief Ratko Mladic - are yet to be found.

It may be 13 years since the massacre but for many little has changed.


17-07-2008 at 13:17 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

12. 7. 2008, Srebrenica: Dani u Srebrenici, Bratuncu i Zalazju



Mi imamo Petrovdan

Ve nekoliko godina vlasti RS-a pokuavaju da petrovdanskim parastosom skrenu panju s obiljeavanja genocida u Srebrenici. Glavna manifestacija - pomen za 843 civilne srpske rtve iz cijelog Podrinja - organizira se 12. jula na vie lokacija u i oko Srebrenice. Reporteri Dana pratili su otkrivanje spomenika u Zalazju, parastos u Bratuncu i Duhovnu akademiju Milorada Dodika u samoj Srebrenici



Denat Drekovi
"Onog rata pobijeno je Stanojevia, ovog rata isto, onog rata Vukosavljevia, ovog rata Vukosavljevia..."
ZALAZJE NA PETROVDAN "Nema vie mojih sinova... a i Boga nema", gotovo ravnoduno govori starica Stanojka Stanojevi naslonjena na grob jednog od svojih sinova. Na nadgrobnoj ploi od crnog mermera lik crnokosog mladia. "Radisav Stanojevi - poginuo u Okuanima 1991." Tik do groba je sto s ponudama za pokojnika. Rakija, sirnica, suho meso. Dvanaesti je juli, a mi se s grupom poljskih kolega nalazimo u planinskom selu Zalazju, dobrih pola sata vonje udaljenom od Bratunca i Srebrenice. Kolona auta i autobusa, koji organizovano prevoze graane na ceremoniju otkrivanja spomenika, zakrila nam je put. Kako je kolona stala, tako je svako morao parkirati. Policija je blokirala saobraaj. Julsko sunce nesnosno pee. Uz groblje i spomenik u Zalazju se danas mogu vidjeti svega etiri poruena kuerka. "Eee..., ne bi ga ni Ratko Mladi odbranio", komentarie rezignirano neki ia. Na maloj betoniranoj uzvisini uzdiu se novi i stari spomenik ubijenima u Zalazju. Jedan je ezdesetih godina prolog stoljea izgraen u spomen 200 itelja ovog kraja koje su 1943. poubijale ustae. Iznad irilinog spiska ubijenih vidni su tragovi odvaljene petokrake. Na vrhu se bijeli dograeni krst. Na novom spomeniku su fotografije 84-ero ljudi - 83 mukarca i jedne ene. Mnogi od njih su vojnici poginuli u sukobu s jedinicama Nasera Oria prilikom napada ARBiH na selo, na Petrovdan 1992. Na spomeniku su i ime i slika Radisava Stanojevia. Okupljeno mnotvo slua vatrene govore zvaninika: "Ovo je bastion srpstva!", "Ovo je kontinuitet onoga to su njihovi djedovi uradili 1943!", "Oni su ugraeni u tekovine otadbinskih ratova", "Republika Srpska - trajna kategorija!" Parastos kasni. Svetenik je, zbog kolone, s kolima zastao nekoliko kilometara od Zalazja. "Razii e se narod", uplaeno ape jedna mlaa djevojka. Odjednom dreka. "ubre jedno, dao sam ti deset fotografija najmanje", vie mlai nabijeni mukarac. Dvojica organizatora ga bezuspjeno pokuavaju smiriti. Na spomeniku su zaista prazna mjesta - imena ispisana, fotografija nema. "p*z** vam materina! Neradnici! Fuj!" "Fotografije moraju biti tu kada se osvetava", komentarie tiho neka ena. Svetenik je napokon stigao da prelije koljivo. Odnekud iskrsava i grupa aktivista Otaastvenog pokreta Obraz. Mladii u majicama s etnikom ikonografijom stigli su jo ranije. Gojazni elavi mukarac u majici s raznim patriotskim parolama im dodaje transparent koji ubrzo razvijaju: "Greh je utati o stradanju Srba." Dvojica petnaestogodinjaka tre proplankom i mau zastavama Srbije u pravcu udaljene Srebrenice, iako je ne mogu vidjeti.

SREBRENICA DVA DANA RANIJE Poljske kolege i ja u Srebrenicu stiemo u ranim veernjim satima desetoga jula. Prije toga se nekoliko sati zadravamo u Potoarima, upravo u vrijeme kada pristie i Karavan mira. Zastave RBiH s ljiljanima, Saudijske Arabije, Turske dodiruju se sa vicarskim i internacionalnim arenim PEACE zastavama. Iz daljine ujem kako reisul-ulema Mustafa Ceri govori o globalnom zagrijavanju i kako "se nekada muzika plaala, a voda bila daba, a sada se voda plaa a muzika je daba". ena ispred hale fabrike akumulatora rida. Njen mu nije pronaen. Uskoro joj pruaju medicinsku pomo. Jedan mladi, vidno naruenog zdravlja, grli majku i plae. "Tu je babo, tu je", tjei ga ona. U hali 307 tabuta i pokoji novinar. Tu i tamo prodire i poneki sunev zrak.

Noni ivot u Srebrenici odvija se po jednostavnim pravilima. Srpski i bonjaki kafii savreno se raspoznaju po plakatima koji najavljuju Komemoraciju u Potoarima, odnosno petrovdanske pomene nastradalima u Podrinju. U bonjakom kafiu Hrid, odmah kod glavnog trga, trai se mjesto vie. Gazdarica je nervozna i na nae propitivanje gostiju da li bi neko elio razgovarati s poljskim novinarima, govori da politike teme ostavimo za vani. Stoga se upuujemo ka srpskoj kafani Kum. Osim konobara i jo trojice mukaraca srednjih godina koji govore sarajevskim akcentom - kafi je prazan. Sluaju se Indexi i bistri politika. Jedan od prisutnih smatra da Bonjaci u RS-u imaju slian status kao Srbi na Kosovu: "Mi, Srbovi, smo veina", razdragano konstatuje. U to ulazi podbuhli bradati mukarac u crvenoj majici. Naslanja se na ank i pjeva nerazgovjetno o nesretnoj ljubavi. Odjednom glasno progovara, takoe sarajevskim akcentom: "Prvi mi je najmri grad Beograd, a drugi Sarajevo. Hihihihi Rajvosa multietniko s milijardu sto ezdeset tri hiljade damija." "Ma to je Teheran", odgovara jedan od trojice - dugajlija, vidno zainteresovan da strance ukljui u razgovor. Sluamo Snijeg pade na behar, na voe u izvedbi Davorina Popovia. Prije nego to je dolo do "ba ko paa meu bilbaama" konobar prebacuje na narednu pjesmu. Sada sluamo Smak. Pitam ga da li ima tenzija uoi Komemoracije u Potoarima. Umjesto njega odgovara bradonja u crvenoj majici: "Tenzije, kakve tenzije, vi stvarate tenzije?"

- Ko smo to mi?, uzvraam.
- Nema tenzija. Mi smo Srbi.
- I ja sam.
- Mi Imamo Petrovdan, prolo je ve 13 godina od rata. Nema problema. Nema tenzija.
- Drugi su nama nametnuli rat, komentarie jedan od trojice, oduevljen to se konano zapodjenuo neki razgovor.
- Ja se s vie muslimana zapijem nego Srba, dodaje njegov drugar i poziva na pivu. Odgovaram da u ostati sa svojim kolegama Poljacima.
- I mi volimo Poljakinje!, prati nas usklik dugajlije dok naputamo kafanu.

Na glavnom trgu ispred kafia Davidoff, koji dri lokalni Srbin, vei broj ljudi. Zastajemo s grupom mladih Bonjaka. Jednog od njih pitamo kakvi su odnosi s vrnjacima Srbima. Odgovara da druenja i prijateljstva nema i dodaje: "Doi za dva dana. U ovom kafiu e sjediti dva ovjeka, u onom jedan. Na kraju nee biti nikoga."

BRATUNAC NA PETROVDAN Dvanaestog jula u 8.00 ujutro pristiemo u Bratunac. Na svakih tridesetak metara policajac. Milorad Dodik i drugi zvaninici Republike Srpske dolaze na parastos na Bratunako vojniko groblje. Na groblju nema mnogo ljudi. Jedna starija ena prepriava drugoj kako se toliko isprepadala muslimana koji su na Povorci mira vikali "Allahu ekber" da je morala popiti Kafetin. Na grobovima s figurama naoruanih vojnika na crnom mramoru ponegdje itave trpeze, negdje samo keks koji je pokojnik volio. Negdje kafa. Negdje dogorijevaju cigarete. Na jarbolu se vijori izguvana zastava Srbije. Svetenik Duan Spasojevi pali veliku svijeu ispred grobljanskog krsta. Sakupilo se oko 300 dua. Meu njima se istie grupa u majicama s natpisom "Ravna Gora pobediti mora". Pristie Dodik. U narodu amor. "Evo naeg heroja", ponosan je jedan ia. "k.r...a!", komentarie baka do njega. "Heroj je onaj ko sebi zaradi penziju." Kada je zbog "mnotva imena" pomenuto tek dvadesetak najzaslunijih pokojnika, svetenik besjedi: "Danas ovdje, iznad Bratunca, prestaju da vae zakoni nebeske mehanike. Vie se Zemlja ne okree oko Sunca, nego je Sunce stalo iznad Bratunca, spustilo svoje zrake na nas ovdje danas okupljene i ali zbog nepravde koja se odigrava... A nepravda je i od nas, draga brao i sestre. Nas ovdje danas ima malo vie, maltene, nego grobova. Treba da nas bude makar deset puta vie. Ako bi nas bilo deset puta vie na Bratunakom groblju, bilo bi nas preko 6.000..." "Trebali su odmah poslije rata politiari ovdje dolaziti, vie bi se naroda sakupljalo", komentarie deda sa ajkaom. Nakon polaganja vijenaca, okupljeno mnotvo je pozvano da organizovanim prevozom krene za Zalazje.

PETROVDAN U SREBRENICI Dvorana Doma kulture je ispunjena do posljednjeg mjesta. Tu su i aktivisti Obraza. Debeljko je iz Zalazja donio transparent i pokuava ga razviti ispod bine, ali mu to nikako ne uspijeva. Program traje, a transparent spada. Organizatori sugeriu da ga ukloni. "Pomae Bog, draga brao i sestre", pozdravlja skup mlada voditeljica. "Bog ti pomogo", odgovara gledateljstvo. Slijede govori Nedeljka Mitrovia, Pantelije urguza i Milorada Dodika. "Srebrenica je bilo i na drugim prostorima Bosne i Hercegovine", poinje Mitrovi. "Srebrenica ne moe biti pokrie za interese islamskih fundamentalista", nastavlja urguz. "U Srebrenici je grupa vojnika RS-a poinila lokalni genocid", rezimira Dodik. Ide kulturno-umjetniki program. Na bini pet svijea, u pozadini hor izvodi Mokranjevu liturgijsku muziku, a povremeno se provlae etnomelosi, kao Turci selo napadoe u pono, staru majku odvedoe... Glumci recitiraju o bacanju u virove, jame, provalije, probadanju oka usijanom iglom... Uprkos gromoglasnim aplauzima, im je Milorad Dodik zavrio s govorom i napustio objekat, dvorana ostaje poluprazna. I debeljko iznosi transparent. Zatiemo ga rezigniranog na ulazu:

"Jedini Srbin koji pria o stradanju Srba sam ja - Simo Savi. Proao sam petsto kilometara da budem pored porodica srpskih rtava. Ja sam mislio da ljude ovdje interesuju ljudske rtve, ali evo - kafi: treti srpska muzika, a ovdje srpske majke plau. Kada su muslimani dolazili, bila je tiina. Ja ne delim rtve na ove i na one. Da li vi mislite da je u nekom kafiu bila odvrnuta muslimanska muzika do daske, dok porodice muslimana plau? Sve vam je jasno koliko Srbi cene svoje rtve. Teko majkama i jednima i drugima."

OSTAVLJENI U BESPUU "Evo, dola sam da obiem grob ovom mom jadniku Stanku, nedavno je umro", pria uplakana Radinka Vukosavljevi. Sahranjen je u rodnom Zalazju. Na humci ispod malog drvenog krsta je koljivo i malo keksa. Govori o napadu na svoje selo Sikiri: "Uasno je to, dijete. Onog rata pobijeno je Stanojevia, ovog rata isto, onog rata Vukosavljevia, ovog rata Vukosavljevia... eto ti, to je uasno, omladina, bolan, djeca. U oljama klozetskim ih nalazili, silovali sve, stavljali one stvari u usta curama... Ili Ratko, Ili Ugljea, Petrovi Mijo. Niko njih ne trai... Niko. Ne mogu da priam. Kue jo nisam napravila. Nee da mi daju ni srpsku ni muslimansku donaciju... Niko o Sikiriu ne vodi interes..." Prostor ispred novootkrivenog spomenika se polako prazni. Uskoro poinje Duhovna akademija u Domu kulture u Srebrenici. Na auto konano je odblokiran i moemo krenuti. U taj as mi pokazuju jo jednu enu koja je preivjela napad na Zalazje. Stojanka Stanojevi. Bila je zasuta gelerima i skoro iskrvarila. Na poetku odbija govoriti: "Svi dou kad treba neto da se ispria, a za neku pomo misli da sam ikad neto dobila? Nikada, nikada, nikada... odem u Optinu, traim pomo, kukam, pomoi nema... Niko vie ne ivi tude. Pobjegli su svi u stanove. Podijelili i kome treba i kome ne treba. ovjek mi stan traio, bilo kakvu pomo. Dodik mu obeo stan ima dvije godine. Nikada ga nisam vidjela oima. Samo mrtvo slovo na papiru. Ja nemam ivog komije... Sami ja i moj ovjek."





Srpske rtve u Podrinju



Izmeu propagande i istine


Prema podacima do kojih je na osnovu osmrtnica i prebrojanih grobnih mjesta doao IDC, broj ubijenih srpskih civila od 1992. do 1995, prijavljenih prije rata u optinama Bijeljina, Bratunac, ajnie, Foa, Gorade, Han-Pijesak, Kalinovik, Rogatica, Rudo, ekovii, Sokolac, Srebrenica, Ugljevik, Viegrad, Vlasenica i Zvornik iznosi 843. Najvie ubijenih civila bilo je 1992. - 599, potom 1993. - 132, 1994. - 30. i 1995. - 24. Za 58 srpskih civila godina stradanja je nepoznata. Ipak, kako istie Nadira Herenda iz IDC-a: "U naoj bazi podataka vojnicima smo podrazumijevali one za koje smo u dokumentu vidjeli da su poginuli kao vojnici i one za koje njihova porodica tvrdi da su poginuli kao vojnici. Ovo je diskutabilno jer porodice, zbog vojnih penzija i privilegija, i za civila kau da je bio vojnik. Zbog toga, naredna faza rada na bazi je ispitivanje uzroka smrti."





Protonamjesnik eljko Teofilovi, Paroh srebreniki



Iao bih u Potoare kada bi me pozvali



DANI: Kako ocjenjujete trenutne odnose izmeu Srba i Bonjaka, odnosno pravoslavnih i muslimana ovdje, u Srebrenici?

TEOFILOVI: U gradu ljudi ive u jednom dosta lijepom i dobrom komijskom odnosu. Ovdje nema ni konflikata. Naglaavam da se to odnosi na ljude koji ive ovdje. S druge strane, ljudi koji dolaze sa strane su skloni konfliktima. Ljudi koji ive ovdje se zlopate u borbi za ivot i egzistenciju i onda im ne pada na pamet da se bave takvim glupostima, jer znaju da tako pogoravaju ionako teak ivot u Srebrenici. Ovo je, moram rei, jedna velika bijeda. Od infrastrukture nita nije obnovljeno. Ipak, moram istai, efendija Damir Metrovi i ja imamo lijepu saradnju. Drimo okrugle stolove meureligijskog dijaloga. Kada se u koli odvija vjerska nastava, trudimo se da neke asove djeci drimo zajedno i da neke stvari pojasnimo. Kada se, recimo, djeci u sklopu pravoslavne vjeronauke govori o islamu, zato im to ne bi objasnio efendija ili ja muslimanskoj djeci kada oni govore o pravoslavlju? Ja se trudim da ova moja svetenika sluba bude ne samo na korist vjernicima koji obiljeavaju 12. juli ve i onima koji obiljeavaju 11. Ljudi ovdje nisu konfliktni. Uvijek su to oni sa strane.

DANI: A ko su ti?

TEOFILOVI: Pa obino su to oni koji dou jednom godinje. Da li 11. ili 12.

DANI: Kako Vi gledate na genocid poinjen nad Bonjacima u Srebrenici?

TEOFILOVI: Rat je sam pogibao za ljudski rod. Rat ne eli niko normalan. U ratnom haosu su se deavali zloini i to je neminovno. Ja svojim vjernicima uvijek govorim da je jedna rtva postradala u ratu kao jedan itav narod. Ja to tako osjeam, bez obzira kada su se zloini deavali, da li je to 92. ili 95. To je tragedija za narod. Ovo je mueniki kraj i jednih i drugih. Moda se potpuno ne razumijemo jer se rtve zloupotrebljavaju u politike svrhe. I onda neko licitira nekom rtvom da bi ona bila nekome vana. A to je bespotrebno. Samim time to vie nije meu ivima, to je stradala mueniki, to je ubijena na brutalan nain, ona je rtva i vrijedna je da se potuje, kao i onaj ko je tu rtvu izgubio. Sveto pismo nas upuuje da plaemo s onima koji plau i da se radujemo s onima koji se raduju. Tako je govorio sveti apostol Pavle. Naa dunost je da potujemo drugoga. Kako kae Gospod: "Sve ono to elite da ljudi vama ine, inite i vi njima." To je zakon koji treba da vlada na zemlji. Kod nas je sve stvar politike, a nesretne porodice rtava ispataju. Ja esto na TV-u gledam prenos iz Potoara, a niko me ne zove da 11. jula tamo odem.

DANI: A ili biste?

TEOFILOVI: Iao bih kada bih dobio poziv. Ali neke stvari se moraju normalizovati. Ne treba licitirati rtvama, bez obzira koliko ih je stradalo na jednoj ili na drugoj strani. Dvanaesti juli ne treba da bude narodni inat, meutim, na ceremoniji koja se odrava na Petrovdan, predstavnici Islamske zajednice nikada nisu prisutni, iako ih mi pozovemo - manifestacije obiljeavanja Petrovdana traju od 7. jula. Zbog toga ne idem - jer ti odnosi jo uvijek nisu izgraeni kako treba. Meutim, kao to sam rekao, gledam televizijske prenose i vidim da je tu porodicama najtee.

DANI: Kako gledate na jako runu ikonografiju koja se moe vidjeti na manifestacijama pomena srpskim rtvama? este su majice sa ovinistikim parolama, likovima hakih optuenika, etnikom ikonografijom iz Drugog svjetskog rata?

TEOFILOVI: Ja esto istiem da su kod nas, kada je rije o vjeri i politici, lonii polupani i da se neke stvari mijeaju bez razloga, tj. vjerska i nacionalna pripadnost. Ako je neko Srbin, ne podrazumijeva se da je i pravoslavac. Tako, kada se obiljeava 12. juli, tj. Petrovdan, i ja budem svjedok da se u mom crkvenom dvoritu pojavljuju ljudi koji nose obiljeja Ravnogorskog etnikog pokreta. Ja nisam sklon osudama. Mene ne vrijea ni kada neko nosi majicu Nasera Oria i smatra da je to njegov heroj, meutim, smatram da ta i takva obiljeja nisu dostojna ni primjerena kada se obavlja pomen bilo ijim rtvama. Problem je u tome to ne postoji zakon koji bi to sankcionisao, tako da je tu ne mogu nita. Smatram da sve ono to ne dolii, to ini drugoga nesretnim, to ovjek ne treba da radi. A kada ja pogledam u crkvenom dvoritu da se takve stvari rade, ja to ne mogu da sankcioniem, jer bih mogao biti brutalno napadnut od mojih sunarodnika. Meutim, vidim da se i Potoarima nose majice Nasera Oria i neke ratne zastave. To samo zakon moe sankcionisati, a mi, koji smo u crkvi, odnosno u drugim zajednicama vjerujuih, treba da objanjavamo ta je ta.



18-07-2008 at 14:34 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

18.07.2008

Zavrena ekshumacija iz grobnice Pusmulii 2

Iz sekundarne masovne grobnice Pusmulii 2 kod Zelenog Jadra na podruju Srebrenici juer su izvaeni posljednji posmrtni ostaci rtava srebrenikog genocida 1995. godine, saopila je glasnogovornica Tuiteljstva Tuzlanskog kantona Jasna Suboti.
Strunjaci Tuzlanskog ureda Instituta za traenje nestalih eksumirali su iz grobnice 64 nekompletna i dva kompletna tijela te tri vree sa sitnim kostima i garderobom.

Uz skeletne ostatke pronaeni su i osobni dokumenti, sat i nakit. Zatrpavanje grobnice poelo je juer, a, po rijeima glasnogovornice Suboti, bit e zavreno tokom dananjeg dana.

Ekshumacije se nastavljaju 21. jula na lokalitetu Pobue, na podruju bratunake opine.

(FENA)

18-07-2008 at 17:52 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Apel lana Predsjednitva BiH eljka Komia Srebreniankama i Srebrenianima u BiH i inostranstu

Koristim ovu priliku da vas pozovem da iskoristite svoje pravo i da se reregistrujete za glasanje na lokalnim izborima u Srebrenici u oktobru ove godine. Podsjeam vas da rok za vau glasaku reregistraciju istie 22. jula 2008 godine, odnosno za etiri dana.

Prema podacima kojima do sada raspolaem, uznemirujue je mali broj Srebrenianki i Srebreniana koji se do sada preregistrovao za glasanje u Srebrenici.

Bez obzira to pojedinim strankama u FBiH nije u interesu da glasate na lokalnim izborima u Srebrenici, ve u sadanjem mjestu prebivalita, podsjeam vas da je najvea odgovornost za ouvanje uspomena na sve to se dogodilo u Srebrenici, ali i za budunost Srebrenice, upravo na vama.

Ne smijete dozvoliti da neko drugi odluuje o sudbini vae i nae Srebrenice.

Prijem za Srebrenicane


19-07-2008 at 00:02 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

19.07.2008

Osjeao sam kosti ljudi koji su bili pogoeni

Nepuni sat prije nego to su Srebrenianke u utorak bile presretnute u Sandiima, gdje im je policija zabranila dalje kretanje prema Kravici, prof. dr. Smail eki, direktor Instituta za ratne zloine BiH, u Novoj Kasabi odrao je as historije na kojem je detaljno opisao likvidaciju Srebreniana u nekadanjem skladitu Zemljoradnike zadruge u Kravici, poznatijem kao Magacin otkupa, koja se dogodila 13. jula 1995. godine oko 18 sati.

Profesor eki, naime, kao lan Komisije za ispitivanje dogaaja u Srebrenice i oko nje u julu 1995., koju je prije nekoliko godina formirala Vlada RS, tokom istraivanja s ostalim lanovima Komisije doao je u posjed dokumenata i podataka koji nedvosmisleno ukazuju kako su i na koji nain usmreni zarobljenici prethodno dovedeni u Magacin otkupa u Kravici.

- Kasno poslije podne 13. jula 1995. godine izmeu 1.000 i 1.500 Bonjaka koji su bjeali kroz umu i bili zarobljeni i zatoeni na poljani kod Sandia i drugim lokacijama, autobusima ili pjeice odvedeno je u Kravicu i natjerano da uu u skladite Osnovne organizacije kooperanata "Kravica" (Zemljoradnika zadruga), gdje je izvren veliki masakr. Oko 18 sati svi su likvidirani - zoljama, runim bacaima, runim bombama, puanim mecima - zapoeo je svoje izlaganje prof. eki.

U skladite pretrpano zatoenicima, navodi dalje eki, poela je pucnjava s obje strane, kroz prozore, iz svih vrsta naoruanja, ak i runih bacaa raketa.

- Prema kazivanju jednog od preivjelih, "nastala je velika pucnjava, a mi nismo znali odakle dolazi. Bilo je puaka, runih bombi, mitraljiranja, bilo je... U skladitu se tako zamrailo da nita nismo mogli da vidimo. Ljudi su poeli jaukati, vikati, zapomagati. Onda bi nastalo zatije, pa bi onda odjednom sve poelo iznova. I tako su oni nastavili pucati sve dok nije pala no" - citirao je eki jednu od izjava svjedoka strijeljanja.

eki je dalje ispriao dijelove sjeanja svjedoka, koji je naveo da ni u jednom filmu strave i uasa koji je gledao nije vidio nita slino. "To je bilo gore i od svakog filma", rekao je svjedok.

- Straari rasporeeni oko zgrade ubijali su zatvorenike koji su pokuavali pobjei kroz prozore. Kada je pucnjava prestala, skladite je bilo puno leeva.

Svjedok J. se prisjea: "Niste mogli da stanete na beton a da ne nagazite na le. Cijeli betonski pod bio je pokriven mrtvim tijelima". Svjedok K. koji je bio samo lake ranjen, opisao je kako je, nakon to je pucnjava prestala, proao kroz skladite da bi umakao kroz prozor: "Pod nisam mogao ni da dotaknem, betonski pod skladita...

Nakon pucnjave, osjetio sam neku udnu vruinu, toplinu, koja je zapravo dolazila od krvi koja je pokrivala betonski pod i gazio sam po mrtvacima koji su na njemu leali. Ali, bilo je i nekih koji su jo bili ivi, koji su samo bili ranjeni i kada bih nagazio na nekoga ivog, uo bih kako jaukne, zastenje, jer sam nastojao kretati se to sam bre mogao. Osjetio sam da su ljudi sasvim rastrgani. Osjeao sam kosti ljudi koji su bili pogoeni tim rafalima ili granatama, mogao sam da osjetim kako im se drobe rebra. Onda bih se opet pridigao i nastavio...." - naveo je eki sjeanja svjedoka.

Sutradan ujutro, ispriao je dalje prof. eki, vojnici su provjeravali ima li preivjelih. Otkrivi nekoliko ranjenih zarobljenika, straari su neke od njih natjerali da pjevaju srpske pjesme, a onda ih pobili. Nakon to su ubili i posljednjega, bagerom su tijela poeli odvoziti iz skladita.
Skladite unaprijed odabrano

- rtve genocida iz skladita u Kravici su zarobljenici dopremljeni s privremnih sabirnih mjesta kao to su poljana kod Sandia i fudbalski teren u Novoj Kasabi, koja su organizirana unaprijed, kako bi se tamo mogao drati veliki broj zarobljenika.

Skladite u Kravici unaprijed je odabrano kao lokacija za zarobljenike, jer su poslije podne 13. jula 1995. godine zarobljenici koordiniranim djelovanjem ovamo dovedeni s nekoliko razliitih tranzitnih lokacija - kazao je eki.

Vezani mukarci

- Drinski korpus uveer 13. jula 1995. znao je za injenicu da je u skladitu u Kravici izvren genocid.

Skladite se nalazi na glavnoj cesti izmeu Bratunca i Konjevi-Polja, koju su vojna vozila tog dana itekako koristila. Neki od bonjakih izbjeglica izjavili su da su 13. jula 1995., prolazei kroz Kravicu, iz autobusa vidjeli leeve mukaraca kako lee na poljani i mukarce postrojene s rukama vezanim na potiljku - naveo je prof. eki.

Jecaj majki

Izlaganje prof. Smaila ekia bilo je planirano odrati u Kravici. Nakon upozorenja da je stiglo rjeenje PS Bratunac kojim se majkama zabranjuje odlazak tamo, on je svoje izlaganje odrao u Novoj Kasabi, pored stadiona s kojeg su 13. jula 1995. odvoeni zarobljenici koji su kasnije strijeljani u Kravici.

Muk i tiina koji su pratili ekievo obraanje, prekidani su plaem i jecajima nekoliko desetina majki, od kojih su mnoge prvi put ule pravu istinu o strijeljanju u Kravici.


Autor: A. HADI



Video sa lica mjesta u selu Sandici blizu Kravica

19-07-2008 at 12:46 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

22.07.2008

Majke Srebrenice ohrabrene hapenjem Karadia

Predstavnice Udruenja graana "Majke Srebrenice" do ranih jutarnjih sati pratile su medijske izvjetaje o hapenju najtraenijeg hakog bjegunca Radovana Karadia. Ne kriju zadovoljstvo to je nakon trinaest godina pravda konano stigla i Karadia.
"S nevjericom smo primile vijest da je uhapeni zaista Radovan Karadi. Bie sigurne tek onda kad se nae iza reetaka Hakog suda", poruuju majke Srebrenice.

Majke Srebrenice napominju da se iz vida ne smije ispustiti i injenica da je Ratko Mladi i dalje na slobodi te da e pravda u potpunosti biti zadovoljena tek kada se i Mladi nae iza reetaka Maunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju u Den Haagu.

(FENA)

22-07-2008 at 13:47 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Reakcije majki Srebrenice na hapsenje Karadzica

Nura Alispahic, mother of a 12-year-old boy who was killed in the 1995 Srebrenica massacre, watches the news of Bosnian Serb wartime president Radovan Karadzics arrest on television, inside a memorial room in Tuzla early July 22, 2008.




Fatima Mujic, who lost her husband and other relatives in the 1995 Srebrenica massacre, watches the news of Bosnian Serb wartime president Radovan Karadzics arrest on television, inside a memorial room in Tuzla early July 22, 2008.



Relatives of victims of the 1995 Srebrenica massacre react after seeing the news of Bosnian Serb wartime president Radovan Karadzics arrest on television, inside a memorial room in Tuzla early July 22, 2008.



Relatives of victims of the 1995 Srebrenica massacre hug each other after hearing the news of Bosnian Serb wartime president Radovan Karadzics arrest, inside a memorial room in Tuzla early July 22, 2008.

25-07-2008 at 18:04 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 22
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: AbsintheSyringe, anelaaa, latiph, Libra, Merci, muamertz, privatemeet, salt_firm, salvatore, TinkerbeLL
FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice