Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Tužilaštvo BiH
Svjedoci o traumama srebrenièkih žrtava
Dva dodatna svjedoka Tužilaštva BiH na suðenju Miloradu Trbiæu, koji je optužen za genocid i uèešæe u prisilnom preseljenju i pogubljenju Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine, govorila su o traumama koje su prošle žrtve srebrenièke tragedije, te o problemima sa kojima se svakodnevno susreæu.
Teufika Ibrahimefendiæ, psihoterapeut iz nevladine organizacije "Vive žene" tvrdi da je radila sa ženama i djecom koji su preživjeli srebrenièku tragediju 1995. godine, istaknuvši da je to za njih "bio šok" èije posljedice još uvijek osjeæaju.
"Žene iz Srebrenice koje su došle u Tuzlu nakon 11. jula 1995. godine rekle su da su bile u haotiènom stanju, haosu, metežu, bespomoænosti. To je dovelo do sloma njihove psihološke strukture", kazala je Ibrahimefendiæ.
Prema optužnici, Trbiæ je tad bio pomoænik naèelnika za sigurnost Zvornièke brigade Vojske Republike Srpske.
Srebrenièka tragedija, prema pojašnjenju svjedokinje, ostavila je traumu i na djecu koja su je preživjela, pa su neki "osjeæali strah, prepuštenost samima sebi, bojali su se iæi u školu, nisu mogli biti skoncentrirani na uèenje i slièno".
"Radila sam terapije sa takvom djecom od 1995. godine i zabilježena su poboljšanja. Oni koji nisu prošli terapiju danas se prepuštaju alkoholu, drogi i slièno. Takva stanja se obièno dešavaju sa djecom koja žive u izbjeglièkim centrima", kazala je Ibrahimefendiæ.
Pojašnjavajuæi svoje radno iskustvo, istakla je da od 1993. godine radi u nevladinoj organizaciji "Viva žene" koja pruža pomoæ traumatiziranim žrtvama, meðu kojima su i žrtve iz Srebrenice.
"Neke žrtve iz Srebrenice boluju i od klinièke depresivnosti èiji su simptomi emocionalna nestabilnost, gubitak samopoštovanja, èeste noæne more", kazala je Ibrahimefendiæ.
Svjedokinja je istakla da žrtve, èiji se èlanovi porodice još uvijek vode kao nestali, na razlièite naèine o tome govore, te da neki od njih "negiraju da je ta osoba mrtva" i posmatraju to kao da se "ništa nije desilo".
U drugim sluèajevima, pojašnjava svjedokinja, žrtve "prièaju svakodnevno sa tom nestalom osobom ili nose u tajnosti neke predmete, slike sa sobom i tuguju da ih niko ne èuje".
"Neki intenzivno žele da te nestale osobe budu sa njima ali to ne govore nikome. Sve neizreèeno je jako zastrašujuæe, boje se priznati", kazala je Ibrahimefendiæ.
Druga dodatna svjedokinja Tužilaštva BiH bila je pravnica Saliha Ðuderija koja radi kao Šef odjela za ljudska prava u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ðuderija je istakla da se svakodnevno u svom radu susreæe sa žrtvama, od kojih su neke i iz Srebrenice.
"Žrtve iz Srebrenice nakon što su izgubile muške èlanove porodice, došle su u rasulo jer su izgubile ´glave´ porodice. Našli su se u vrlo lošoj situaciji jer su izgubili osnovni oslonac", kazala je Ðuderija, te pojasnila da su mnoge supruge ostale i bez nepokretne imovine, jer se muževa imovina vodila na svekru.
"U posljednjim godinama roditelji neæe sinove da proglase mrtvima dok supruge i djeca žele da to urade kako bi riješili neke egzistencijalne probleme", kazala je Ðuderija.
Prema njenom mišljenju, za podruèje Srebrenice oko 4.000 osoba se vode kao nestale i njihovi najbliži veæinom traže da se "pronaðu njihove kosti kako bi ih mogli sahraniti", prenosi BIRN - Justice Report.
Prema zvaniènom rasporedu Suda BiH, nastavak suðenja u ovom predmetu zakazan je za 12. januar iduæe godine.
(FENA)
|
15-12-2008 at 18:18 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Svjedoci govorili o ubistvima Bošnjaka u Kravicama
O ubistvima Bošnjaka u Zemljoradnièkoj zadruzi Kravica, te o zakopavanju njihovih tijela u grobnicu u selu Glogova, govorili prvi svjedoci Tužilaštva.
Jovan Nikoliæ, prvi svjedok Tužilaštva na suðenju za genocid u Srebrenici, prisjetio se kako je 13. jula 1995. godine dobio informaciju da se u Zemljoradnièkoj zadruzi Kravica, opæina Bratunac, “desio incident”, te da je ubijen veliki broj ljudi.
Za uèestvovanje u ovom zloèinu, kada je u Kravicu sprovedeno i ubijeno više od 1.000 muškaraca, Državno tužilaštvo tereti Radomira Vukoviæa i Zorana Tomiæa, bivše pripadnike Drugog odreda Specijalne policije iz Šekoviæa.
Nikoliæ je u julu 1995. godine bio direktor Složene zadruge, kojoj je pripadala i Kravica, te je, istog dana kada je èuo za “incident”, otišao u Kravicu da sazna šta se desilo.
“Na ulazu u Kravicu, istrèao je jedan radnik pred moj auto i isprièao mi da je oko 17 ili 18 sati dovedena grupa zatvorenika, koji su smješteni u hangar. Potom je jedan od njih oteo pušku stražaru i ubio ga. Onda je otvorena vatra, i bilo je dosta mrtvih”, isprièao je Nikoliæ, te dodao da mu je tada prišao èovjek u policijskoj uniformi i tražio od njega da “ide na stražu”.
Sutradan je Nikoliæ, kako je isprièao, ponovo otišao u Kravicu i tada je pred hangarima vidio još jednu grupu zatvorenika - oko 20 ljudi - kojima je “èovjek sa ‘fantomkom’ na glavi” rekao da legnu, te ih pobio.
“U hangaru se vidjelo da ima mrtvih ljudi. Ispred takoðer. Bili su pokriveni slamom. Bilo je to dosta muèno vidjeti”, prisjetio se Nikoliæ.
Odgovarajuæi na pitanja Davida Rea, èlana Sudskog vijeæa, Nikoliæ je rekao da su tog dana “opštinske vlasti” odluèile da taj prostor oèiste, jer je “postojao strah od infekcije”, buduæi da su hangari bili blizu kuæa u selu.
“Dovezli su utovarivaè i dva-tri kamiona. Vidio sam kako utovaraju leševe na kamione. Nije bilo pokušaja da se prikriju ta tijela. Imao sam informaciju da se tijela prebacuju u Glogovu. Bio sam tu i narednog dana, kad je završeno. Tada su došle dvije cisterne da saperu krv”, isprièao je Nikoliæ.
Ostoja Stanojeviæ, nekadašnji vozaè u Inžinjerijskoj èeti Zvornièke brigade, koji je bio drugi svjedok na ovom roèištu, u sudnici je rekao kako je u julu 1995. godine dobio zadatak da ide u Srebrenicu da “èisti smeæe”, jer je nakon iseljavanja stanovništva bila “prljava”.
“Došao sam u Bratunac i prenoæio tu. Sutra je, negdje poslijepodne, došao nepoznati èovjek i rekao mi da idem s njim da odradim neki posao u Kravici. Kad sam došao tamo, tu je bio utovarivaè. Vidio sam èetvoricu ljudi sa gas-maskama da iznose leševe i stavljaju ih u kašiku utovarivaèa. Onda su stavljeni na moj kamion”, kazao je Stanojeviæ.
Prema njegovim rijeèima, leševe je odvezao u Glogovu, gdje je ispod jedne kuæe bila iskopana grobnica, u kojoj je veæ bilo leševa.
“Dva èovjeka sa gas-maskama su ih istovarili na kamaru i ostali tu da ih zatrpaju lopatama. Ponovo sam se vratio u Kravicu, i ovaj put su mi utovarili manje leševa, jer nije više bilo”, isprièao je svjedok, koji se nakon toga vratio u Bratunac, prenosi BIRN - Justice Report.
Suðenje se nastavlja 18. decembra, kada Tužilaštvo planira saslušati još dva svjedoka.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/081215130
(FENA)
|
15-12-2008 at 18:21 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Srebrenièani svoju hidžru još nisu završili

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, sutra, dolaskom akšama u 16.10 sati, nastupa 1. muharem 1430. hidžretske godine, a prvi dan Nove hidžretske godine je u ponedjeljak. Tim povodom Medžlis Islamske zajednice Srebrenica organizirat æe sutra prigodan program. Izmeðu ostalog, za srebrenièke šehide u svim džamijama na podruèju opæine bit æe prouèen tevhid.
Damir ef. Peštaliæ, glavni srebrenièki imam, u razgovoru za naš list kaže da Hidžra pokazuje koliko imamo dugu tradiciju i koliko smo prisutni na Zemlji.
- Duhovno bogatstvo jednog naroda ogleda se u njegovoj historiji, a naša je zaista
bogata, što dokazuje i sama Hidžra koja se desila prije 1.430 godina seobom
posljednjeg Božijeg poslanika iz Meke u Medinu - kaže Peštaliæ.
Pojašnjavajuæi da Hidžra u jezièkom smislu znaèi ostavljanje, odnosno napuštanje neèega, istièe da Srebrenièani progonstvom imaju svoju hidžru.
- Hidžra Srebrenièana duža je od Hidžre koju su imali muslimani seleæi se iz Meke u Medinu. Njima je trebalo 13 godina da se vrate na svoje, a nama æe trebati znatno više, jer se ljudi još nisu poèeli masovno vraæati na ovo podruèje - kaže Peštaliæ.
Iako je obilježavanje Nove hidžretske godine velika radost za muslimane, u Srebrenici se ono miješa s tugom.
- Žalost je jer znamo da više od 10.000 ljudi neæe moæi doæi u naš grad živjeti, jer ih nema. Njihovo prisustvo na mezarju Memorijalnog kompleksa Potoèari jaèe je nego nas živih koji smo se vratili, jer su oni mnogo više dali za ovu zemlju. Meðutim, tuga su njihove majke i njihove porodice koje žive bez njih - kaže Peštaliæ.
|
27-12-2008 at 16:25 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|