Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
indijana Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-05-2008 Lokacija: Paradise city Odgovori: 7483 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Juèer je Evropski parlament u Strasbourgu usvojio rezoluciju o BiH, kojom poziva Vijeæe Evrope i èlanice EU da, i pored usporenog reformskog progresa, ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Istovremeno, oštro se upozoravaju lideri BiH da zemlja može u EU uæi samo ukoliko u potpunosti provede neophodne reforme, što je danas daleko od završenog posla.
Na praksu dosadašnjeg nepostizanja i nepostojanja politièkog konsenzusa o kljuènim reformama upozorila je i šefica Delegacije za jugoistoènu Evropu Doris Pack, èiji je izvještaj poslužio kao osnova za usvajanje rezoluciju.
"Samo stabilna i jedinstvena BiH može uæi u EU. Ko umanjuje tu èinjenicu, ne pomaže situaciji i zato pozivam sve one koji imaju mandat da preuzmu odgovornost i da se fokusiraju na dobrobit svojih graðana. Dosadašnji koraci prema Evropi jednostavno nisu bili dovoljno uspješni. Ljudi koji žele da se vrate gdje su živjeli, moraju biti u moguænosti da to i uèine. Nema dovoljno slobode štampe, nema dovoljno nevladinih organizacija, a one koje postoje nemaju dovoljno slobode, mnogo ljudi je jednostavno izgubilo vjeru u cijelu zemlju", istakla je gospoða Pack, prenio je Glas Amerike.
I ocjene komesara EU za proširenje Ollija Rehna su takoðer bile oštre:
"Konsenzus je propao i reforme su na èekanju. Nacionalistièka retorika tokom oktobarskih izbora jeste faktor pogoršanja, politièki problemi u BiH su sada još dublji. Nepostojanje zajednièke vizije lidera o buduænosti zemlje i konsenzusa o evropskim reformama, ozbiljno narušava njenu evropsku perspektivu".
Nakon današnjeg glasanja, odnosno usvajanja rezolucije, gospoða Pack je još jednom ukazala na èinjenicu da BiH može opstati samo ukoliko svijest o neophodnosti promjena bude jasno izražena i ukoliko o tome postoji sporazum politièkih lidera sva tri naroda. Za nju drugog puta nema, osim da entiteti jaèaju državu provoðenjem ustavnih reformi. U taj proces moraju biti ukljuèeni i parlament i civilno društvo.
Bosni i Hercegovini je neophodna hitna i temeljita reforma funkcioniranja, a rivalstvo dva entiteta ne doprinosi stabilizaciji. Umjesto toga, jaèa nemir i strah meðu razlièitim etnièkim grupama. Kao posljedica toga, etnièke podjele su snažnije nego ikada ranije, a politièka klima, umjesto da bude fokusirana na brojne životne probleme, zatrovana je nepovjerenjem i konfliktima. Zato gospoða Pack predlaže da sadašnja misija visokog predstavnika bude zamijenjena misijom specijalnog predstavnika EU, jer bi to moglo, po njenom mišljenju, voditi višem stepenu odgovornosti domaæih politièara.
Rezolucija Evropskog parlamenta je, dakle, sada i zvanièan, snažan poziv Vijeæu ministara EU i državama èlanicama da ipak, i pored usporenih reformi u BiH, ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali isto tako jasna i snažna poruka Bosni i Hercegovini da punopravna èlanica Evropske unije može postati samo kao jedinstvena zemlja.
Sve je super i sve je za 5!
|
24-10-2008 at 10:28 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
STARTBIH:
Humor: Antologija bh. politièke gluposti
Mi se smijemo, oni vladaju
Iz ogromnog broja politièkih izjava koje su bh. politièari proteklih godina neselektivno plasirali, jedni druge gaðali uvredama, otvoreno lagali narod, izdvojili smo neke koje su nam se u ovom momentu èinile najzanimljivijim. Neki æe reæi da smo samo od Dodikovih izjava mogli popuniti èetiri stranice novine. Neki æe reæi da je ovakvih izjava bilo puno više, ali s obzirom da je namjera ovog teksta da se podsjetimo na neke od najzanimljivijih, najsmješnijih ili, slobodno možemo reæi, najglupljih politièkih izjava proteklih godina a ne da oštetimo mentalno zdravlje èitalaca, mislimo da je ova kolièina gluposti uz našu redovnu rubriku 15 dana za ovaj broj dovoljna. Uživajte!
Priredio: Almir Panjeta
Milorad Dodik, premijer RS: Bakire, èuvaj se!
"Navijaæu za BiH samo ako bude igrala protiv Turske."
(o patriotizmu)
"Terziæ je obièna budala!"
(o Adnanu Terziæu)
"OHR to koristi kada se žele degradirati odreðene politièke liènosti koje se procijene kao neposlušne. Primjer toga je da je gotovo èitavo hrvatsko rukovodstvo poslije aktivnosti oko ´hrvatske samouprave´ podleglo prièama o kriminalu, a tako je bilo i u RS u prošlom periodu. Takve aktivnosti mogu objesiti maèku o rep."
(komentarišuæi formiranje antikorupcionog tima OHR-a)
"Nokautiraæu te èim te sretnem. Budi u to siguran."
(uživo Bakiru Hadžiomeroviæu u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u)
Nedžad Brankoviæ, premijer FBiH: Po zakonu
"Ne sjeæam se svih detalja oko kupovine stana. ali znam samo da je sve bilo po zakonu."
(objašnjavajuæi kako je stan vrijedan 500.000 kupio za 900KM)
"Ako ne ispunim obeæanja, dat æu ostavku u septembru."
(na ljetošnjem protestnom skupu boraca)
Adnan Terziæ, bivši premijer BiH: Lažu, lažu me...
"Veæ deset godina graðani BiH su pod presijom meðunarodne zajednice koja stalno govori o toj korupciji. Ta anketa sigurno nije u srazmjeri sa stvarnosti, pogotovo kada se pravi poreðenje sa vladama susjednih zemalja."
(o korupciji)
Radovan Karadžiæ, haški optuženik: O revolverašima
"Nije problem nabaviti nuklearno oružje na tržištu, èak i kada ga ne bismo imali."
(o nuklearnom oružju)
"Brzina je od suštinskog znaèaja u obraèunu revolveraša, ali nikako u stvarima prava i pravde."
(na poèetku suðenja)
"Sudac: Da li je vaša porodica obaveštena o prebacivanju u zatvorsku jedinicu u Hagu?
K: Ne verujem da postoji bilo ko ko ne zna da sam tu."
(na poèetku suðenja)
"Kad mi ne bombardujemo Sarajevo, onda ga oni bombarduju da bi mogli da dovedu strane novinare da to snimaju."
(o granatiranju Sarajeva)
Branko Šljivar, glavni tužilac Kantona Sarajevo: Ni prva ni posljednja
"Posljednja pucnjava nije ni prva ni posljednja."
(o uèestalim pucnjavama u Sarajevu)
Ivo Miro Joviæ, bivši èlan Predsjedništva BiH: Sve za demokratiju
"Ova razina vlasti kada je ovako koncipirana nešto je skuplja, ali demokracija nema cijenu. Jednakopravnost i praviènost nemaju cijenu."
(o preglomaznoj administraciji BiH)
"Hrvatski narod u BiH veæ izražava graðanski neposluh tako što ih se 83.000 nalazi na listama za prinudnu sudsku naplatu RTV takse koju ne plaæaju."
(o neplaæanju RTV takse)
Samir Silajdžiæ, premijer Kantona Sarajevo u ostavci: Ne dam ostavku!
"To je dno dna. Sram ih i stid bilo! Mislio sam da je neophodno da s predstavnicima protesta organizatora porazgovaramo da se sprijeèi nasilje i manipulacija, ali oni nisu došli veæ su se sakrili. Namjera je da se Kanton destabilizira i da 400 hiljada graðana bude potpuno blokirano. To je funkcija protesta. Laž je da je u pitanju bezbjednosna situacija. Ne dam ostavku! Ova vlada neæe podnijeti ostavku! Moralan sam èovjek i da imam osjeæaj trunke odgovornosti Vlade, ja bih to rekao."
(nakon protesta zbog loše sigurnosne situacije u Sarajevu)
"Ulažemo u projekte èije se stanje možda ne vidi na terenu, ali su od velikog znaèaja."
(o ´nevidljivim´ projektima)
Borislav Paravac, bivši èlan Predsjedništva BiH: Èetnik sam, šta se koga tièe?
"Pokazao sam fotografiju koja potvrðuje da je moj otac tokom Drugog svjetskog rata spasio devet amerièkih pilota. Bond je bio oduševljen akcijom koju je vodio moj otac, i upitao jesu to bili partizani. Rekao sam mu da su to bili èetnici. Moj otac je bio aktivni oficir stare jugoslavenske vojske, èovjek pod zakletvom, i sigurno je da je svoj posao obavljao u skladu s ratnom konvencijom."
(o èetnicima)
"Prvo, niko nije zloèinac dok sud to ne kaže. Prava steèena po zakonskim osnovama rada i slièno, nemaju veze sa politikom i sudom. Ne može se nekom oduzeti penzija zato što je u zatvoru ili što je pokrenut proces protiv njega. To je za mene, iskljuèivo, pravno pitanje."
(o penziji Ratka Mladiæa)
Miroslav Lajèak, visoki predstavnik za BiH: Miroslavinho
"Bonska ovlaštenja su jedna kompetencija koja je data visokom predstavniku... i mislim da bi bila greška da ih otkažem unaprijed. To je kao da Ronaldinho prije svjetskog prvenstva kaže da neæe da koristi desnu nogu."
(o Bonskim ovlaštenjima)
Fuad Kausmoviæ, zamjenik ministra finansija i trezora BiH: Matematièke ujdurme
"Nije da Ministarstvo ne zna šta treba uraditi, samo je nemoguæe istovremeno i poveæati i smajiti budžet."
(o matematici)
Mirnes Ajanoviæ, predsjednik BOSS-a: Èuvajte mi Mirnesa
"Meni su rekli, znam to pouzdano, da je rahmetli Predsjednik na samrti rekao: èuvajte mi Mirnesa!"
(na sjednici Parlamenta, nakon smrti Alije Izetbegoviæa)
Alija Izetbegoviæ, prvi Predsjednik BiH: Prije podne ovako, poslije podne onako
"Mirno spavajte, rata neæe biti."
(noæ uoèi poèetka rata)
"Prijepodne mislim da to treba potpisati, poslijepodne mislim da ne treba."
(o (ne)prihvatamnju mirovnih sporazuma)
"Kriminal nije u porastu. Otkad smo poèeli da hapsimo, kad smo odluèili šta je to i otkud je, veæ oni shvataju da smo im došli na trag. I nije u porastu, nego još postoji pa se zbog toga èini da je privredni kriminal u porastu. Kada je rijeè o funkcionerima, ja ne vidim da se iko obogatio. Ganiæ je prije rata bio bogat èovjek. On je dugo vremena radio u Americi, imao je petosoban stan i dva poslovna prostora. Gdje su te ministarske vile s bazenima?"
(o kriminalu i bogaženju funkcionera)
"Molim vas da nam ne nameæete nikakve deda mrazove i druge simbole strane našem narodu. Neka deda mrazove svako zadrži za sebe, kod svojih kuæa, ako baš želi. Naš narod nije više bleæak koji se dade vuæi za nos."
(o Djeda Mrazu)
Haris Silajdžiæ, èlan Predsjedništva BiH: Mane, drž´ se matièarskih poslova
"Izjave gospodina Tihiæa o reformi policije i raznim drugim nasumiènim temama ukazuju da je predsjednik SDA izgubio kompas oko kljuènih pitanja za BiH. Pokušaji gospodina Tihiæa da svoje stavove opravda dovodeæi u pitanje kvalifikacije mojih savjetnika su posebno neutemeljeni, ali i krajnje apsurdni i neuètivi. S obzirom da mi nikada nismo preispitivali kvalifikacije g. Tihiæa za matièarske poslove, nejasno je po kom osnovu g. Tihiæ sebi daje pravo da moje savjetnike ocjenjuje kao ´neiskusne´ pravnike koji su od anglosaksonskog prava ´nauèili nešto´ a od kontinentalnog ´ništa.´"
(o Sulejmanu Tihiæu)
"Nisam upoznat s detaljima prodaje Tuzlanske banke, ali znam da u tome nema ništa sporno jer sam obaviješten da je Kantonalno tužilaštvo Tuzle odbacilo kriviènu prijavu protiv Hamzalije Ibriæa Jate. On se bezrazložno sumnjièi i napada samo zato što pripada odreðenoj politièkoj opciji."
(o sumnjivim poslovima prijatelja i saradnika Hamzalija Ibriæa Jate)
Sulejman Tihiæ, bivši èlan Predsjedništva BiH: Ko se to tamo smije?
"Sva trojica smo bili izloženi ismijavanju. Imajuæi u vidu da se radi o javnom servisu te naèin na koji on inaèe prati rad Predsjedništva, èovjeka ništa ne može iznenaditi. To je njihov odnos prema ovoj državi. S ovim su prešli svaku mjeru. Oni su sve manje javni servis, a sve više servis u službi jedne politièke opcije i pojedinaca u njoj. Prelaze svaku mjeru objektivnog informiranja, ali na kraju krajeva, u konkretnom sluèaju, prešli su i granicu humora."
(o novogodišnjem show programu u kojem se šalilo na raèun èlanova Predsjedništva)
Rajko Vasiæ, sekretar SNSD-a: Lako je tuðim Rajkom gloginje mlatit´
"Lagumdžija oèigledno ne odustaje od sitne kombinatorike u koji bi neko drugi svojim rukama trebao da za njega mlati gloginje."
(o mlaæenju gloginja)
Momèilo Krajišnik, haški osuðenik: Bog s njim, on protiv svih
"Mene èuva Bog, a ne imunitet."
(o imunitetu)
Nikola Špiriæ, premijer BiH: Ko je kriv?
"Ukoliko se pokaže da su to zaista uradili Bošnjaci, možemo i moramo da se vratimo i na Markale. Ako im je Izetbegoviæ moneta za sukobe i poslije rata, treba da otvorimo prièu i utvrdimo ko je zaista kriv za Markale, jer niko nije želio da èuje da to nisu uèinili Srbi."
(o teorijama zavjere)
Amila Alikadiæ-Husoviæ, poslanica u Parlamentu FBiH i šefica Klinike za oène bolesti KCUS-a: Pederima treba pomoæi
"Mislim da bolest treba lijeèiti a ne podržavati njen razvoj. Psihièkim devijacijama homoseksualaca bi se trebali pozabaviti psihijatri i psiholozi, a to pogotovo nije tipièno za naš mentalitet. Jako me èudi da je jedna Španija, historijski poznata po tome što je uvela inkviziciju u srednjem vijeku, odobrila homoseksualne brakove. Mislim da nije primjereno što se takvo što održava u mjesecu ramazanu, ne zato što sam ja protiv promoviranja homoseksualnih sloboda, jer ja to ne smatram slobodama veæ bolešæu i smatram da tim ljudima treba pomoæi, veæ zbog znaèenja koje ima ovaj mjesec."
(o Queer festivalu)
Lidija Koraæ, direktorica lista Osloboðenje: Šta je žena bez djeteta?
"Žena ne može biti kompletna ukoliko nije stvorila obitelj. To je neuspjeh!"
(o emancipaciji)
Borislav Bojiæ, poslanik u Skupštini RS: Bože pravde
"Doæi æe vrijeme kada æe ovdje biti slobode i demokratije i kada æe ponovo na ovim prostorima biti svirana himna ´Bože pravde´."
(o slobodi i demokratiji)
Bakir Izetbegoviæ, potpredsjednik SDA: Samo da nam se opaèine ne navuku
"Sjedinjene Države bile su nametnule Hrvatskoj propuštanje iranskoga oružja Armiji BiH. Uz oružje su, naravno, išli i iranski instruktori, pa su 1995. obuèavali naše ljude u Pogorelici. Normalno da su ih obuèavali, jer se bez uputa èovjek ne bi mogao služiti ni fotoaparatom, a kamoli kaæušama."
(o kampu Pogorelica)
"Mislim da na to ne treba. Ne treba tu stvar popularisat´, prikazivati je kao bezazlenu, znate. To je stvar koja se proširi, ako je pustite. To treba iza èetiri zida... Ne mora znaèiti da sam ja u pravu, da ne treba davati prostora tome, da se ta stvar populariše. Ja znam da sad iznosim jedan konzervativan stav, mi i jesmo konzervativna stranka, mi, dakle, branimo neke tradicionalne vrijednosti. Muslimani u Sarajevu, koji su doživjeli patnju kakvu su doživjeli, boje se opaèina, boje se da nam se one ne navuku."
(o Queer festivalu)
Izet Salihbegoviæ, èlan Srpske radikalne stranke Dr Vojislav Šešelj: Radikali, ne zloèinci
"Srpska radikalna stranka je i u toku rata i poslije rata bila jedna èestita stranka. To je razlog više da je svi poènu mrziti. Kod radikala nema ratnih zloèinaca, a ima ih, po mom mišljenju, u ostalim strankama, koje su izašle iz rata."
(o ratnim zloèinima)
Iz susjedstva i komšiluka
Nedavno su E-novine objavile poobiman izbor bisera srpske politike iz protekle decenije koje su im poslali njihovi èitaoci, a ugašeni Feral Tribune u Hrvatskoj je godinama objavljivao rubriku Greatest Shits, gdje je takoðer izdvajao bisere a objavljena je èak i knjiga Leksikon hrvatske politièke gluposti. Izdvojili smo neke od bisera iz susjedstva i komšiluka.
"Odlazak naših ljudi u Haag znak je ne samo dosljednosti nego i jakosti naše meðunarodne politike."
(Franjo Tuðman)
"Ja neprestano molim Predsjednika da mi da neku važnu funkciju, kako bih napravio neki Goli otok i na njega poslao neke novinare i urednike. Kakv Goli otok, kaže predsjednik Tuðman. Jer on je najveæi demokrat što ga je zemaljska kugla mogla dobiti."
(Miroslav Æiro Blaževiæ)
"Neka cvjeta sto cvjetova, ali oni moraju biti hrvatski."
(Luka Bebiæ, predsjednik Sabora RH)
"Legalist sam, ali do granica do kojih to ne zadire u moj svjetonazor. Nisam lud srušiti svoju vikendicu na Viru! Na Viru je 10.000 bespravnih vikendica."
(Ante Ðapiæ, predsjednik HSP-a)
"Pozdravljam Hrvatice i Hrvate! Namjerno izostavljam ono Bjelovarke i Bjelovarci jer se u tome kriju i Srbi i štošta drugo."
(Ljubo Èesiæ Rojs)
"Hrvatska ništa ne traži tuðe, ali neæemo dati ni svoje. Pa nije ni drug Tito u svemu bio u krivu!"
(Ivo Sanader)
"Podsjetio bih cijenjene èitatelje da je NDH trajala èetiri godine i da je takoðer voðen težak, okrutan rat, ali da je ta država uèinila jako puno za demografsku obnovu Hrvatske. Èemu ne kazati današnjoj generaciji Hrvata da je za vrijeme NDH pobaèaj bio kažnjavan smræu? "
(don Anto Bakoviæ)
"Shorty i HDZ oèito su bili napušeni kad su nas optužili da želimo legalizirati droge."
(Zoran Milanoviæ, lider SDP-a Hrvatske)
"Inaèe, kad veæ pominjete toleranciju, ona je po mom mišljenju dosta monotono stanje duha."
(Mirjana Markoviæ)
"Sve dok je u Srbiji budala, ja ne moram da brinem za svoju politièku karijeru."
(Vojislav Šešelj)
"Mi smo urbana gerila, odrasla na asfaltu, koja borbe u planini shvata kao lov na divljaè... Što bolje pucaš, bolje tucaš... Èetnièki državotvorni pokret je autentièni kulturni, umjetnièki, postmodernistièki, superpatriotski, pa i vojni vid organizovanja srpske mladeži."
(Goran Mariæ, alias Malkolm Muharem, èetnièki major)
"Mi smo, bre, volovi! Nama treba lider."
(Toma Fila, advokat)
"Život je kratak, a ja to znam najbolje, radio sam na groblju."
(Tomislav Nikoliæ, radikal)
"A ako treba da se tuèemo, bogami æemo da se tuèemo. Nadam se da neæe biti toliko ludi da se sa nama tuku. Jer, ako ne umemo da radimo i privreðujemo, bar æemo znati dobro da se tuèemo..."
(Slobodan Miloševiæ)
"Mir je neizbežan."
(Slobodan Miloševiæ u pismu Aliji Izetbegoviæu)
|
24-10-2008 at 11:17 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Biometrijski pasoši krajem iduæe godine
Procedura za izdavanje biometrijskih pasoša državljanima BiH biæe uspostavljena do polovine iduæe godine, a njihovo izdavanje poèeæe krajem godine.
Biometrijski pasoši krajem iduæe godine
Ovo je juèe nakon završetka struènog seminara za podršku uvoðenja novih putnih isprava u BiH u Banjaluci potvrdio Siniša Macan, direktor Agencije za indentifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) koja je u saradnji sa OEBS-ovom Jedinicom za borbu protiv terorizma (ATU) organizovala ovaj seminar.
"Do polovine iduæe godine trebalo bi da uspostavimo sistem za izdavanje putnih isprava, nakon èega šest mjeseci, odnosno do kraja 2009. godine, treba da testiramo taj sistem kako bismo krajem iduæe godine poèeli sa izdavanjem biometrijskih pasoša u BiH", kazao je Macan.
Prema njegovim rijeèima, cijena biometrijskog pasoša biæe kao i cijena sadašnjih pasoša, odnosno oko 40 KM što je preporuka Savjeta ministara BiH.
"Svi oni pasoši koji budu izdati do poèetka izdavanja biometrijskih važiæe pet godina od datuma izdavanja, a nadamo se da æe se oni tretirati kao i biometrijski", kazao je Macan.
On je dodao da æe biometrijski pasoš u poèetku sadržavati osnovne identifikacione podatke i sliku vlasnika, dok bi do pristupanja BiH Evropskoj Uniji trebalo da bitu stvoreni tehnièki uslovi koji æe omoguæiti da on sadržava i liène podatke, kao što je otisak prsta.
Dimitrij Žalnev, predstavnik ATU, kazao je da æe izdavanje biometrijskih pasoša svakako obezbijediti graðanima BiH da lakše putuju, ali i da se lakše uoèe ljudi iz teroristièkih i kriminalnih miljea.
"Teroristi i kriminalci su najnesigurniji pri prelasku iz jedne u drugu sigurnosnu zonu, odnosno pri prelasku granice, a tome æe svakako pomoæi nove putne isprave", kazao je Žalnev.
http://www.nezavisne.com/dogadjaji/ufokusu/31150/Biometrijski-pasosi-krajem-iduce-godine.html
|
25-10-2008 at 23:08 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
BHDANI:
Intervju Dana: Zdravko Krsmanoviæ, novi/stari naèelnik Opæine Foèa
Milorad Dodik u Republici Srpskoj provodi diktaturu
Iako je Milorad Dodik na predizbornom skupu u Foèi vikao da Foèa mora pasti i da, ukoliko SNSD ne doðe na vlast, ovaj grad neæe dobiti ni marke, Foèa nije pala i 98 posto njenih stanovnika podržalo je starog naèelnika Zdravku Krsmanoviæa iz Socijalistièke partije. Osim što je jedan od rijetkih politièara RS-a koji se direktno suprotstavlja Dodiku, Krsmanoviæ zagovara jaèanje opæina i države na raèun entiteta, odnosno kantona. Za Dane govori kako je pobijedio Milorada Dodika te o onome što je uradio u proteklom mandatu, obeæanjima koja je dao graðanima u predizbornoj kampanji, ali i o odnosima s Islamskom zajednicom, Srpskom pravoslavnom crkvom, ratnim zloèinima u Foèi...
Nedim Trtak
Zdravko Krsmanoviæ: "Ja imam politièki san: da protjeram mržnju iz BiH"
DANI: Gospodine Krsmanoviæu, neposredno pred izbore u Foèi je SNSD održao skup na kome je Milorad Dodik poruèio: "Foèa mora pasti", no izbori su prošli i Vi ste ponovo izabrani za naèelnika. Kako to komentirate?
KRSMANOVIÆ: Oèito da oni koji ne poznaju ljude s Drine ne znaju šta je inat. Mislim da su na tom skupu, na kome su bili Milorad Dodik, predsjednik Vlade, Nikola Špiriæ, predsjednik Savjeta ministara, Igor Radojièiæ, predsjednik Narodne skupštine, znaèi ljudi koji predstavljaju institucije i države i Republike Srpske, spali na nivo koji nije dostojan njih i to je samo još više probudilo inat i emocije ljudi u Foèi.
DANI: Je li taèno da je na tom skupu zaprijeæeno da æe Foèi biti uskraæena sredstva od Vlade ukoliko ne doðe do promjene vlasti?
KRSMANOVIÆ: Ne samo Foèi. Prema informacijama koje ja imam, to je otprilike bila glavna strategija predizborne kampanje. Dakle, ako ne bude izabran moj naèelnik, neæu vam dati pare. To je nešto što je, po meni, èisti mobbing, diskriminacija, to je nešto što ima elemente kriviènog djela. To su elementi diktature i elementi pritiska i represije i kad na to upotrijebite ostale institucije države, kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao što je Kazneno-popravni zavod, onda vidite o kakvoj se kampanji radilo. Meðutim, ne samo da Foèa nije pala nego je Foèa još jednom pokazala da ima snage da razgovara i o onome što je dobro i o onom što je negativno, da svaku stvar nazove pravim imenom i Foèa je na ovim izborima ponovo progovorila i opredijelila se za buduænost.
DANI: Kakav zakljuèak treba izvuæi iz èinjenice da ste Vi jedini naèelnik iz Republike Srpske koji javno govori da entitetsko ureðenje nije realno i racionalno, a graðani Vam, evo, opet ukazuju povjerenje?
KRSMANOVIÆ: Suština je da su mene 2005. iz švajcarske vlade pozvali da kao naèelnik Opštine dam prijedlog moguæeg ustavnog ureðenja BiH. Ja sam to i uradio. Neko je kasnije vadio iz konteksta moje prijedloge, objašnjavajuæi da je to ukidanje entiteta, pozivanje na popis stanovništva, Sarajevo kao glavni grad sa zakonom o glavnom gradu... Sve je to skupa, ali i to da, kad imamo dva cilja, jedan je ulazak u Evropsku uniju, a to se može ostvariti samo s funkcionalnom državom i drugi rad u interesu graðana. Graðani na lokalnom nivou rješavaju 90 posto svojih problema. Njihov interes je èista ulica, stadion, sportski kolektiv, bezbjednost, asfaltni putevi, stipendija za dijete, posao... Ta dva nivoa vlasti, državni i opštinski, po meni u osnovi trebaju da budu temeljni i oni nisu sporni. Sporno je da se nadležnosti entiteta, kao i kantona, prenesu na lokalni nivo, a da se država uèini funkcionalnom koliko je potrebno da se uðe u Evropsku uniju. BiH je kao samostalna država nastala u Daytonu i ja je doživljavam kao dijete kome treba dati snage da prohoda, niko nema pravo da ubije to dijete i oduzme mu šansu da živi.
DANI: Mislite li da je Foèa definitivno izgubljena za predratne stanovnike bošnjaèke nacionalnosti?
KRSMANOVIÆ: Kada sam došao za naèelnika Opštine, prije èetiri godine, i posmatrao stvari u kontekstu povratka, onda sam vidio da povratak, onako kako su ga zamišljali tvorci Dejtonskog sporazuma, nije zaživio i nije moguæ iz jednostavnog razloga što je trebalo donijeti nekoliko odluka - koje je bilo lako donijeti da se to htjelo - a to je da se svako vrati na svoje radno mjesto i da se to ne ogranièi vremenski. Stekao sam utisak da su svi oni koji su bili kreatori Dejtonskog sporazuma preæutno prihvatili podjelu Bosne. Kako ja vidim moguænost za povratak u Foèu: najveæi broj Foèaka trenutno živi u Sarajevu, no Sarajevo æe u buduænosti vjerovatno postajati skup grad i Foèa æe postajati interesantnija za ljude. Prvo što je jeftinija, drugo što ljude vežu njihove uspomene, njihova avlija, Drina, itd. Moja je procjena da æe vremenom doæi do veæeg povratka.
DANI: Koliko je nepovratku Bošnjaka doprinijelo licemjerstvo bošnjaèkih lidera koji govore o povratku, a u Foèu dolaze samo u povremene posjete?
KRSMANOVIÆ: Teško je to reæi. Kad gledate realno, steknete utisak da neko Sarajevo, a neko neku drugu sredinu posmatra kao svoj ratni plijen. Ako posmatrate realno stanje ´95, kada se potpisivao Dejtonski sporazum, i ko su bili potpisnici i garanti ovog sporazuma, tad se stièe utisak da liderima sve tri strane ta podjela, u principu, odgovara. Prvo da saèuvaju svoje politièke pozicije, jer na sukobima se najlakše vlada, i drugo da zaštite teritorije koje su tad dobili da bi na njima mogli suvereno vladati, odnosno vladati sopstvenim narodima. Mislim da je to nešto što se u buduænosti u BiH, s pojavom novih politièkih lidera, treba mijenjati. Rad od ´95. do danas samo je mijenjao imena ljudi na voðenju politièkih partija, a da, u principu, niko nije ponudio politièku alternativu. Do sada su samo bile blokade, zastrašivanje jednih od strane drugih i okupacija vlastitog naroda da bi se nemilice krala državna imovina.
DANI: Koliko Bošnjaka danas radi u Foèi?
KRSMANOVIÆ: U sudu radi troje sudija, u Kazneno-popravnom zavodu uposleno ih je desetak, a u Opštini dvoje. Bošnjaci imaju kvalitetne kadrove, ali oni se nisu nudili da rade u Foèi. Pozivam ih da doðu i da zajedno gradimo Foèu.
DANI: A koliko ima povratnika Bošnjaka?
KRSMANOVIÆ: Podaci variraju. Kad uzmete zvaniène podatke, govori se o 4.500 povratnika na podruèju opštine, a kad krenemo s izborima, onda tih glasova nema. Dobar parametar je broj Bošnjaka koji su izašli na izbore, a sad ih je bilo 150. Ako uzmete da vaše dijete treba iæi u osnovnu školu i da bude jedino dijete u školi, ako trebate da napustite posao u Sarajevu, ako penziju treba da ostvarite, a ona je manja 20-30 posto, ako trebate da kao ratni vojni invalid ili porodica poginulog borca imate nekoliko puta manju nadoknadu, sve su to problemi, jer viši nivoi vlasti nisu stvorili uslove da ljudi ravnopravno mogu da se vrate i da žive u svom mjestu.
DANI: Vi ste potpredsjednik Socijalistièke partije. Može li ta partija nešto promijeniti u RS-u?
KRSMANOVIÆ: Mi smo promijenili naziv, više nismo SP RS-a, veæ cijele BiH. Na bazi rezultata koje sam postigao do sada i na bazi pozicije koju imam u SP-u, tražiæu da SP održi kongres 2009. i to æe biti kongres promjena u ideološkom, kadrovskom i organizaciono-funkcionalnom smislu. To æe biti osvježenje na politièkoj sceni, jer neophodno je da se izvrše promjene i u politièkim partijama. Sve se u ovoj državi mijenjalo a politièke partije su ostale zatvorene, postale su, maltene, vlasništva pojedinaca, ali mislim da su promjene kljuè svega. Za njih je neophodna politièka snaga i ta snaga mora da doðe od ljevice. Zalažem se da se ostvari mnogo bolja saradnja lijevih politièkih opcija na prostoru cijele BiH i da nacionalsocijalistièke, odnosno fašistièke ideologije izaðu iz okvira socijaldemokratije i socijalistièke misli. Tamo im nije mjesto. Ja imam politièki san: da protjeram mržnju iz BiH i to sam javno izjavio na skupu pred 2.000 ljudi. Moje dosadašnje iskustvo pokazuje da je moguæe izgraditi povjerenje u BiH.
DANI: Koje biste projekte izdvojili iz svog prošlog mandata?
KRSMANOVIÆ: Kad sam došao u Foèu, to je bio grad smeæa. Nije bilo nijedne deponije. Sad je napravljena deponija, i to jedna od najmodernijih u BiH. Foèa je bila grad kioska, ja sam to sve "pomeo". Do tada nikad kosaèica nije ušla u park. Kad sam došao na fudbalski stadion, tamo je krava pasla. U parku je bio konj. Rasvjete skoro nikako nije bilo. Najveæi projekat bio je završetak gradske sportske dvorane s 2.000 mjesta, koju je Dodik bio obeæao napraviti izjavivši: "Ako to ne uradim, gaðajte me kamenjem!" Vlada je donijela zakljuèak da dâ Foèi 350.000 KM za dvoranu i nije. Dvorana je finansirana iz opštinskog budžeta. Vlada, i to ministar sporta Branislav Borenoviæ dao nam je 150.000 KM u pet rata. U toj dvorani nedavno su igrali rukometaši iz Goražda protiv rukometaša iz Mostara. Napravili smo autobusku stanicu, dvije zgrade s 40 stanova za asistente i docente fakulteta. U Foèi je pet fakulteta i 1.500 studenata. Napravio sam pješaèki most preko Æehotine, Gradsko narodno pozorište, šalter-salu u Opštini s 47 kompjutera uvezanih u sistem Opštine i bilo ko da probije rok, meni odmah u kancelariji svijetli crvena sijalica. Do sela je asfaltirano preko 40 kilometara puteva. Mislim da se trebaju asfaltirati svi magistralni i regionalni putevi i kad budem predsjednik Vlade, to æe mi biti prioritet.
DANI: Kad Socijalistièka partija dobije izbore?
KRSMANOVIÆ: Ne mora dobiti izbore, ali æe biti faktor bez koga se neæe moæi odluèivati. U Foèi sam organizovao nekoliko velikih dogaðaja: Meðunarodni fudbalski omladinski turnir na kome je gostovala reprezentacija engleske Premier lige, djeca koja imaju predugovore sa Chelseaom ili Manchesterom i prvi evropski festival u street fudbalu, gdje su bila djeca iz 16 evropskih zemalja koji su finansirale FIFA i Evropska komisija za proširenje. Na rafting rijekom Tarom prije niste smjeli otiæi da vas ko ne gaða snajperom. Prošle godine smo imali 50.000 ljudi na raftingu, svako plati po sto eura, to je pet miliona eura prihoda. Kroz graniènu saradnju s Crnom Gorom hoæu da proširimo nacionalne parkove Durmitor i Sutjeska, kompletno uz rijeku Taru, pa èak prema Igmanu, Bjelašnici i planini Tari. Da ne govorimo o pomoæi privredi, studentima, formiranju nekih drugih institucija, rekonstrukciji gradskog trga, dva tržna centra od po pet hiljada kvadrata, tako da, kad sad doðete u Foèu, vi vidite da je to jedna potpuno drugaèija slika. Ja sam se protiv nekulture borio kroz kulturu. Smatram da je ovo start, a da æe ono što æemo dalje raditi biti istinski pravi primjer za BiH da je moguæe u kratkom roku napraviti spektakularne promjene.
DANI: Šta planirate za sljedeæi mandat?
KRSMANOVIÆ: Kad su me pitali šta je to što je za Foèu najkarakteristiènije, ja sam rekao da je to ušæe dviju rijeka u centru grada. Želja mi je da "spustim" svoj grad na rijeke. Ja sam zatekao obale zakrèene otpadima od olupina automobila do starih šporeta. Foèa je imala imidž bašta, avlija, Drine, ali to je prošlo vrijeme i sad neki mladi ljudi ne mogu da shvate šta je to, a ja pokušavam da im vratim ljubav prema svome mjestu, kad završe fakultete, da se vrate ovdje da žive. Obeæao sam u predizbornoj kampanji akva park u kome æe biti olimpijski, djeèiji i bazen za skokove koji æe biti završen do prvog jula naredne godine. Opština æe to da finansira. Mi smo se kandidovali za projekte Vlade RS-a. Prodat je Telekom, a to su i naša sredstva. Ako nam ne daju pare, nema problema, mi æemo se za svoja sredstva izboriti, ali neæemo da gubimo vrijeme. Foèa nema ni marku kreditnih zaduženja, kako ja nisam imao skupštinske veæine, nisam se mogao ni zadužiti. Planiramo uzeti kredit od 10 miliona maraka i kupiti brodski bazen od steèajnog upravnika, odnosno Magliæ, ako ga Vlada neæe kupiti, a oèito da neæe, i da u Magliæu napravimo industrijsku zonu gdje æe biti smješteni svi drvopreraðivaèi, sva šuma æe dolaziti u brodski bazen, gdje æe se praviti gotov proizvod. Najveæi resurs šume u bivšoj Jugoslaviji je ovdje, a Magliæ je bio najveæi drvopreraðivaè. Prostor æemo izdavati sadašnjim drvopreraðivaèima i neæemo dati da naša šuma odavde ide u Bijeljinu ili Laktaše. Toga više nema, to je eksploatacija. Sljedeæi korak biæe nacionalni park Sutjeska. Ukoliko Vlada, a ne ulaže marke u njega, pristane da ga da Opštini na upravljanje, mi bismo ga odmah obnovili. On se zove nacionalni, a finansira se sjeèom šume. Odmah æemo uložiti preko milion maraka i obnoviti objekte u prvom redu Titove vile. Na tome æu insistirati i to æe iæi na prvu sjednicu Skupštine. Naše bogatstvo je i blizina Sarajevskog aerodroma. Moj meðunarodni aerodrom je 72 kilometra od Foèe. Poèet æe izgradnja triju hidroelektrana na Bistrici prema Sarajevu, ta investicija je vrijedna oko 150 miliona maraka. Nisam pristalica da se ijedna hidroelektrana više radi bez usvojenog regionalnog prostornog plana za gornju Drinu. Planirao sam da gradimo dva mosta u Foèi, zatim da do svakog naseljenog mjesta dovedemo asfalt. Dakle, obeæao sam akva park prvog jula ljudima i neka svi kupe kupaæe kostime i kremu za sunèanje, naroèito protivnici, da ne izgore.
Komunikacija
Podrška Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice
DANI: Optužuju Vas da imate dobre veze sa Sarajevom i da je reis Ceriæ u Foèi više nego u Sarajevu. Kako to komentirate?
KRSMANOVIÆ: Ja nisam imao problem u komunikaciji ni s kim. Kažu, podržava me i meðunarodna zajednica, pa sam ja ponosan što me smatraju prijateljem ambasada Amerike, Rusije, Francuske, Engleske, Srbije. Govore mi da me podržavaju Bošnjaci, a, evo, Srbi su na izborima glasali u procentu od preko 98 posto za mene. Mene podržava Srpska pravoslavna crkva, imam korektne odnose i s Islamskom zajednicom. Ja sam samo normalan èovjek i tako sam se i ponašao, ali izgleda da u ovoj državi sve što je normalno, postane èudo, postane nenormalno. Ono što meni daje nadu za buduænost, to je da jedan grad stane iza pojedinca protiv sedam politièkih partija, i to iza èovjeka koji ovako prièa. Da iza njega stane Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica i meðunarodna zajednica, to pokazuje da ova država ima šansu. Ako je na mene palo da uzmem brezovu metlu i neke stvari pospremim, sigurno æu to uraditi. U Banjoj Luci sam rekao da se neæu smiriti dok sve one koji su okupirali vlastite narode, i one koji su pokrali narod, i one koji koriste institucije države za obraèun s politièkim neistomišljenicima, ne izvedemo pred lice pravde.
Pokušaj smjene
Ja sam maðionièar
DANI: Dodik je u toku Vašeg prošlog mandata pokušao da Vas smijeni. Kako ste se tome oduprli?
KRSMANOVIÆ: To je bilo u februaru prošle godine. SNSD je sa mnom u Foèi na vlasti, tri naèelnika odjeljenja od pet su iz SNSD-a, njihov je direktor Centra za kulturu, direktor Muzeja, direktor Doma zdravlja, uglavnom svi lokalni direktori su iz SNSD-a i SNSD je pokrenuo moj opoziv, a prikljuèile su mu se sve ostale stranke: SDS, PDP, DNS, radikali, Šešeljevi i Mihajlicini i SDA. U principu je to bilo bez obrazloženja, s tim što kao skupštinska veæina imaju to pravo pokrenuti, tada to pitanje Centralna izborna komisija nije bila definisala. Dakle, bez razloga skupštinska veæina je podigla ruke i krenuli smo u referendum na kome su graðani, bez Bošnjaka, meni dali podršku. Imao sam nekih 120 glasova manje od tih sedam politièkih partija, ali kako glasovi iz inostranstva nisu uopšte traženi, kao ni glasovi u odsustvu, za nekih 1.500 glasova je uskraæeno pravo glasa, onda je Centralna izborna komisija poništila taj referendum, ali i jasno pokazala da pojedinac sam može pobijediti politièke partije, mada se to u istoriji ovih naših prostora nikad nije desilo.
DANI: Je li kampanja protiv Vas tada stala?
KRSMANOVIÆ: Nije, nastavljena je. Te godine Opština Foèa nije imala budžet 12 mjeseci. Poslije toga mi je, kao jedinoj opštini u Republici Srpskoj, poslata vanredna revizija, tzv. Èekova revizija, da bi se postiglo da, ako ne radiš, onda moraš iæi, a ako radiš, onda radiš protuzakonito pa æemo te strpati u zatvor. Meðutim, kako je i ta revizija pokazala da sam radio ispravno, poslali su Jedinicu za posebne istrage iz Banje Luke i oni su istraživali i opet ništa nisu našli. Kad su me pitali kako, odgovorio sam: ja sam maðionièar. Za svoj grad sam napravio spektakularne rezultate, i to samo sredstvima budžeta na naèin da sam samo radio racionalno i od jedne marke pravio deset, dok ovi drugi od deset prave jednu, jer ovih devet pokradu, tako da sam ja u startu vodio 100:0 protiv njih.
Ratni zloèini
Šok terapija za grad opasan žicom
DANI: Kako se Foèa danas nosi s bremenom ratnih zloèina koji su poèinjeni nad Bošnjacima?
KRSMANOVIÆ: Kad sam ja došao, 2004, zatekao sam stanje u kome su odnosi izmeðu Bošnjaka i Srba bili na najmanjem moguæem nivou. Na stolu me doèekalo pismo Christiana Schwarz-Schillinga, koji je rekao da, zbog neispunjenja preuzetih obaveza prethodne vlasti, prekida svu saradnju s Foèom. To je period kad je Foèa bila pod sankcijama. Tada je bilo 50 posto javno optuženih za ratne zloèine na slobodi. Iskoristio sam jednu terapiju, koja se, po meni, može nazvati samo šok terapija, jer sam smatrao da Foèa nema rezervno vrijeme, od ´95. do 2004. toliko mnogo vremena je izgubila da je, maltene, postala grad-zatvor, grad u kome su ljudi bili opasani s tri reda bodljikave žice. Ja sam sve to poèeo da rušim, da prièam jezikom koji je iskren i to su ljudi prepoznali. Govorio sam iskreno: ratni zloèinci imaju ime i prezime. Svi koji su javno optuženi za ratne zloèine u Foèi otišli su u Haag. Do tada nije u zatvoru bio ni Gojko Jankoviæ, ni Mitar Raševiæ, ni Dragan Zelenoviæ, ni Todoviæ itd. Stalno se govorilo i da je Radovan Karadžiæ negdje oko Foèe i uspjeli smo skinuti tu hipoteku. Svi ljudi koji imaju bilo kakve veze s ratnim zloèinom u sekundi se privode pred lice pravde. Niko nema pravo da jedan narod, graðane, djecu drži pod hipotekom. Ko je kriv, mora da odgovara. Ako su graðani Foèe mene izabrali za naèelnika, onda je oèito da je Foèa rekla: da, mi to hoæemo. Ja mislim da je Foèa tu položila ispit.
|
27-10-2008 at 09:20 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
BHDANI:
Osmatraènica Kastel
Guru i guraèi
Šta bi èovjek sada rekao na èinjenicu da se niko oko Lajèaka, pa ni sam Lajèak, nije zabrinuo nad kojekakvim tumaèenjima u ugovoru sa Strabagom?
I opet kažem da æe vrlo brzo nekom zapasti u dužnost da armiji èinovnika saopšti da što je bilo, bilo je. Ili æa je bilo tega više ni. Pare se teško zaraðuju, a brzo troše. U našem sluèaju, pare se nisu zaradile, a troši se ono što je neko pre nas zaraðivao godinama. Neverovatno je kako ovde vlada mišljenje da nama ne treba proizvodnja, mi æemo živeti od trgovine, preprodaje, gradnje puteva, stambenih zgrada, finansijskog sektora, premeštanja para iz levog u desni džep i obilja magle koja nam se obeæava. Onda se objavi podatak o spoljnotrgovinskom deficitu, pa strukturi ono jada od izvoza koja kaže da samo 17 posto gotovih proizvoda izvozimo, a sve ostalo su gole sirovine. Niko ne govori koliko æe buduæe generacije biti optereæene tim deficitom i do kada æe moæi pare da se vrte na magli. Nema èoveka koji ne zna da što si popio i pojeo, moraš platiti. Kad kažem èovek, mislim na one koji plaæaju svoje raèune, protežu se koliko je æebe dugaèko, pa i kada dižu kredit, znaju da ih èeka agonija otplate i stiskanja ispod vrlo kratkog æebenceta. U to èovek ne ubrajam vlast, jer njihove raèune plaæaju drugi, protežu se lièno onoliko koliko je dugaèko naše kolektivno æebe (a i šire!) i apsolutno im nije u interesu da objasne da iza svake marke, eura ili dolara, mora da stoji proizvod, bilo materijalni ili intelektualni. Puna usta politièarima preduzetništva. Pri tome nikada nisu zaradili jednu marku na tržištu bilo intelektualnim radom, inovatorstvom ili u proizvodnji, a oni koji tvrde za sebe da su bili uspešni, beže od razgovora o tome kako su bankrotirali ili koliko im je politika omoguæila tu nazoviuspešnost. Svesrdno sam se zalagala da pogotovo u izvršnu vlast ne može niko ko nije prošao test inteligencije, bontona, psihijatrijski test, proveru imovinskog kartona do u detalje, a onda da mu se da rok od 24 sata da zaradi 100 maraka znanjem i vlastitim znojem. Moj predlog nikada, naravno, neæe dobiti podršku i nisam baš toliki utopista da verujem da veæini i odgovara takva vlast. Sve moje iluzije su se razbile onog momenta kada sam gledala kako prodaju svoj glas za 20 ili više maraka, a onda u kafani trune o korupciji. Ili, onaj model glasanja prazan-pun, kada je dovoljno s biraèkog mesta izneti samo jedan prazan glasaèki listiæ, a onda kreæe uhodani mehanizam da se taj popunjava adekvatno, sledeæi ulazi i ubacuje taj, a iznosi svoj prazan na daljnju obradu. Jedini perpetuum mobile koji sam videla u praksi. Nakon objavljivanja rezultata, ti isti, naravno, prièaju o ugroženosti radnika i poljoprivrednika.
Ne postoji knjiga iz ekonomije s kraja na kraj ove planete koja ne govori da je napredak svake ekonomije zasnovan na produktivnosti njenog radnika (ne misleæi, naravno, samo na one koji stoje uz mašinu, veæ i one koji mašinu projektuju i one koji naðu tržište za ono što se proizvede), a èetiri osnovna faktora produktivnosti su: fizièki kapital, ljudski kapital, tehnologija i prirodni resursi, pri èemu se veæ više godina ljudski kapital stavlja na prvo mesto, jer od njega sve poèinje, odnosno sve iz kreativnog mozga i vrednih ruku stiže. Japan je tipièan dokaz za to, jer bez gotovo ikakvih resursa stoji na drugom mestu u svetu po snazi ekonomije. Ali, zato je obrazovanje i oseæaj pripadnosti zajednici ono kljuèno što tera napred. Divimo se kineskom èudu, a oèigledno ne razmišljamo o tome da proizvode sve. Šta god u prodavnici danas dotaknete, piše MADE IN CHINA - od spajalica do firmirane robe èije se fabrike nalaze u Kini. Kod nas šta god dotakneš, ima na sebi oznaku partijske proizvodnje, odnosno od nazoviljudskog resursa, èinjenice da ne možeš ni proizvoditi ako ne ljubiš stražnjicu vlasti i plaæaš opstanak, pa do institucija i armije veæ pomenutih od portira, vozaèa do èelnih ljudi. Gde je produktivnost i gde su ti proizvodni ljudi? Ne u fabrikama koje niko ne zarezuje nizašta, veæ smo inovirali jedan novi model produktivnosti, a to je kolièina otimaèine po satu, pa je tu tehnologija usavršavana stalno i vidimo je na delu i u ovom poslednjem nazovikoncesionom ugovoru sa Strabagom, dok su ljudski potencijali za ovakvu pljaèku vlastitog naroda i prirodnih resursa u ime "patriotizma" i "nacionalnih" interesa neiscrpni. Sve dok se pare ne potroše ili plata ne primi. Onda taj nazovipatriotizam naglo splasne. O jeftinoj proizvodnji i jeftinoj državi da nam svima bude bolje nema ni govora! Jer, samo s jeftinom proizvodnjom i jeftinom državom, radnik može imati dobru platu, penziono i zdravstveno osiguranje funkcioniše, banke imaju rašta raditi, korupcija i kriminal su na minimumu, a ko je i kako rešio svoje nacionalno pitanje svodi se na prièu o tome ko je i kako rešio pitanje dostojanstva ljudskog biæa kao jedine odrednice. Ovakvi ne trebamo Evropi ili nekom normalnom društvu ni pod razno, osim ako neæe, kao Strabag, doæi da, mimo svake zakonitosti tržišta, sklope ugovor po kojem su kao bugojanske meèke zaštiæeni vezama s vlašæu. Uostalom, prièa o EU nije ništa drugo nego bežanje od odgovornosti za ovakve katastrofalne postupke, opet prodaja neèeg zamagljenog i otužna frazetina. Još je gore kad strane diplomate pitaju da li je èlanstvo u EU ono što æe okupiti gospodare bh. atara! Tada mi doðe da jauèem. Pa, oni i funkcionišu na razjedinjavanju i uništavanju, a ne na okupljanju, pomirenju i dobrobiti za sve! Zato je i srozano sve na dno: i obrazovanje, i proizvodnja, i moral, i kultura. Samo u takvom pliæaku uma ovakvi mogu da rade šta hoæe, kad hoæe, meðusobno praveæi tajne dogovore o tome kako jedan drugog da oèuvaju, kojom artiljerijom nacionalnih interesa, kada ubaciti dozu otcepljenja, a kada stopostotni eliksir sluðivanja. Voðe koje ne vode nikuda. Bolje bi bilo da se nazivaju guraèi (u propast). Jer, sigurno kad nas dovedu do provalije, neæe oni prvi skoèiti u nju, nego æe nas gurnuti, a oni se izmaæi u hladovinu vila èvrsto stežuæi onaj drugi pasoš u ruci.
A OHR i Lajèak? Ako su ovo guraèi, onda je Lajèak guru. Šta bi èovek sada rekao, na primer, na èinjenicu da se niko oko Lajèaka, pa ni sam Lajèak nije zabrinuo nad kojekakvim tumaèenjima u veæ pomenutom ugovoru sa Strabagom? Hajde što se, kao, ne upliæu u ekonomsku raèunicu (oduzimanja od nas), te pominjanje hedginga u sveopštem kolapsu finansijskog tržišta, ali u delu Tumaèenja i definicija stoji i ovo: "Zakon - oznaèava bilo koji važeæi zakon, propis ili uredbu (ukljuèujuæi podzakonski akt koji izda bilo koji Nadležni organ) ili zvanièno tumaèenje istih ili bilo koju sudsku odluku, koja u svakom od tih sluèajeva proizvodi pravno dejstvo u okviru Republike Srpske ili bilo kojeg djela Republike Srpske (bilo da potièe iz Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine ili zajednice ili unije èiji je Republika Srpska èlan ili dio, a koja je obavezujuæa za bilo koju Ugovornu stranu." Volela bih da znam koje unije i koje zajednice èiji je Republika Srpska èlan i može li to ovako u ugovorima koje zakljuèuju delovi zemalja iz kojih nam dolaze visoki ili niski predstavnici, pravni eksperti i nekakvi konsultanti za ekonomiju. Nepristojno, najblaže reèeno, da prièaš o milijardama kao neki fol investitor, a daješ sebi za pravo da se trpaš i u èisto politièka pitanja i buduænost zemlje u koju dolaziš. Ali, samo ovde guraèi vrište da guru treba da ode, pri tome moleæi boga da ostane, jer bez njega bi guraèi i teraèi ostali bez najmoænije zaštite svojih liènih interesa.
|
27-10-2008 at 10:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Bambi Nivo: Forumski doajen since 1974
Registriran(a): 08-01-2003 Lokacija: Tuzla Odgovori: 20623 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Bosanci kao nacionalna manjina?
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji BiH, koji predstavlja pravni okvir za ispunjenje obveza Federacije BiH u ovoj oblasti, sukladno evropskim strandardima i tradiciji. Pomenuta zakonska rješenja mogla bi otvoriti pitanje položaja onih graðana BiH koji se izjašnjavaju kao Bosanci.
Rezultati provedenog popisa zaposlenika u Javnom RTV servisu koji je trebao odgovoriti na zastupljenost konstitutivnih naroda pokazao je da na javnim emiterima u BiH radi veliki broj Bosanaca. Nije u pitanju šala, kaže za naš radio novinar BH radija 1 Emil Karamatiæ, dok podvlaèi kako je nacionalno odreðenje legitimno pravo svakog graðanina:
„Ja sam uvjeren da u BiH ima pa negdje iznad 50 000 ljudi koji se izjašnjavaju Bosancima. Meðutim, o tome niko nije vodio raèuna, niti vodi raèuna jer uglavnom se ovdje prièa o konstitutivnim narodima. O manjinama se nikad nije uopæe prièalo, a kamoli o Bosancima.
Samo mogu primjer reæi: unutar kuæe u kojoj ja radim ima jedan veliki procenat ljudi koji se izjašanjavaju Bosancima i to je njihovo potpuno pravo.“
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji BiH, koji otvara moguænost da se i Bosanci kategoriziraju kao nacionalna manjina i na taj naèin ostvare svoja prava. Iako u prijedlogu zakona Bosanci nisu navedeni meðu nacionalnim manjinama, federalni ministar pravde Feliks Vidoviæ priznaje kako to nije nemoguæe.
„Gdje je regulirano, izmeðu ostalog, nakon što su pobrojane sve manjine ’...i drugi koji ispunjavaju uvjete iz stavka jedan ovog èlanka’. A stavak jedan ovog èlanka kaže:
’Nacionalne manjine sukladno ovom zakonu je dio puèanstva državljana Federacije, odnosno BiH koji se ne izjašanjavaju kao pripadnici nijednog od tri konstitutivna naroda, a saèinjavaju ih ljudi istog ili sliènog etnièkog porijekla, iste ili sliène tradicije, obièaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti, bliske ili srodne povijesti ili drugih obilježja’.“
Ustav BiH poznaje tri konstitutivna naroda i ostale koji se u svijetu prevode kao nacionalne manjine, što znaèi da svaki graðanin ima pravo da se izjasni da pripada ili ne pripada bilo kojoj naciji. Pravni ekspert Kasim Trnka podvlaèi razlike pojma Bosanac u smislu nacionalne i državne pripadnosti:
„Moguæe je da bilo koji graðani koje sebe smatraju pripadnikom neke nacije da se tako identifikuju, ali se ne može proglasiti konstitutivnim narodom bez promjene ustava. Jedino konstitutivni narodi imaju odreðena kolektivna prava u smislu odgovarajuæe zastupljenosti u institucijama vlasti i u smislu odgovarajuæeg uèešæa u procesu odluèivanja.“
BiH je potpisnik i obaveznik primjene Evropske konvencije o pravima etnièkih i nacionalnih manjina. Ta konvencija predviða 35 razlièitih beneficija ili sistema tzv. pozitivne diskriminacije za pripadnike nacionalnih manjina, od kojih je svaka država dužna da izabere najmanje 10 koje æe svojim zakonodavstvom garantirati za pripadnike nacionalnih manjina.
Svim nacionalnim manjinama garantira se, uz ostalo, politièko organiziranje, ali i pravo na osnivanje televizijskog i radijskog kanala, što bi hipotetièki mogli ostvariti i Bosanci kao nacionalna manjina. Trnka, ipak, dodaje:
„Za ostvarivanje prava na tv kanal ima dodatnih kriterija. Ne može se, recimo, napamet govorim, za 100 pripadnika neke nacionalne manjine organizovati tv kanal. To mora biti procenat od odreðene populacije. Sad pitanje je i je li tv kanal na lokalnom nivou, regionalnom ili na državnom nivou. Prema tome, svi bi kriteriji bili vrlo razlièiti. A postavlja se i niz drugih pitanja s tim u vezi.“
Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živjelo je oko 4 354 000 stanovnika, od èega zvanièno Jugoslovena 5,5 posto. U pojednim gradovima poput Mostara gdje je postojao veliki broj tzv. miješanih brakova 10,08 posto stanovništva izjašnjavalo se kao Jugosloveni, dok je neopredijeljenih bilo oko 2,4 posto.
Odreðenje Jugosloven nužno ne mora znaèiti odreðenje kroz pojam Bosanac, naglašava sociolog Ivan Šijakoviæ. Veæina graðana koji danas ostaju neopredijeljeni kao prapadnici konstitutivnih naroda to èini iz bunta i patriotizma - nezadovoljni situacijom u BiH. S druge strane, mišljenja je Šijakoviæ, u zvaniènom popisu vrlo mali broj graðana odluèio bi se da ostane bez prava koje ostvaruje kao pripadnik konstitutivnog naroda:
„Ali, nažalost, etnièki je vrlo podijeljeno - vrlo je malo, pretpostavljam, Srba koji æe da se izjasne tako, pretpostavljam i vrlo malo Hrvata. Ja mislim, dakle, samo jedan mali procenat Srba i vrlo mali procent Hrvata želi da se tako izjasni i, vjerovatno, vrlo veliki procenat Bošnjaka.“
Zbog svega navedenog, profesor Šijakoviæ dodaje kako prièe o stvaranju tzv. èetvrte nacije ili još jedne nacionalne manjine nemaju realnu osnovu u BiH, ali i da za tim i ne postoji realna potreba jer, bez obzira na nacionalni identitet, svi narodi i nacionalne manjine identificiraju se i kao graðani BiH.
|
28-10-2008 at 13:26 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 54
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|