VIJESTI
05-11-2008 02:00

S čijim parama reis na Kovačima gradi dvore

- Vijest da je na Kovačima u Sarajevu svečano položen kamen temeljac za buduću rezidenciju reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, čija će izgradnja koštati deset miliona maraka i koju će bh. bogataši graditi svojim donacijama, u džematima je primljena s nevjericom i šokom.
Ovo se kaže na početku pisma - Proglasa muslimanima BiH koji su uputili studenti Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Pismo je upućeno, kako saznajemo, na oko 200 adresa.

S kim gradi dvore

- U ovim teškim vremenima nije se primjereno sirotinji ismijavati i rasipnošću izazivati. A upravo to čini naš reis Cerić, koji bi po suosjećanju trebao biti prvi ispred siromašnih muslimana, a ne prvi ispred safa bogataša. Naš uvaženi reis, izgleda, ne čuje svoj džemat, do njega ne dolaze glasovi da se ljudi ibrete i ne mogu da povjeruju da reisu obraz dopušta da u ovako teška vremena na Kovačima gradi dvore. Naš reis mora imati samilosti i vidjeti tešku situaciju u kojoj se Bosna nalazi, morao bi osjećati da nam nikada teže nije bilo, da smo gladni, željni posla i pravde, zabrinuti teškom situacijom u kojoj se muslimani nalaze. Mora mu se reći neka dobro pogleda s kim to gradi svoju rezidenciju, koji su to privrednici koje je okupio oko sebe i da preispita dobro kako su se obogatili - stoji u pismu i nastavlja se:
- Tražimo: da reis zaustavi gradnju dvora na Kovačima i ulaganje deset miliona maraka u ovako teškim vremenima; da preispita svoje nakane dok borci gladuju jer nemaju posla, dok penzioneri kopaju po kontejnerima, dok povratnici nemaju struju i vodu, dok djeca šehida nemaju za školovanje; da taj novac dadne za pomoć „Merhametu“ i porodicama šehida; da prestane sa rasipništvom koje ga veliča, a sve nas postiđuje i crveni pred uzvišenim Allahom i pred ljudima; da prestane da šuruje sa nevjernicima koji mu se dodvoravaju i koriste Islamsku zajednicu za svoj položaj i svoje poslove rade sa našim dušmanima i krvnicima kao da smo moralno mali i kao da nas lako mogu kupiti; da prestane bacati ljagu na muslimane i da svoje dvore ne gradi sa nevjernikom Fahrudinom Radončićem koji je iz Crne Gore došao s kesom, a sada gospodari neboderima, hotelima i rezidencijama po Sarajevu, koji svađa muslimane po nalogu Beograda i na svježe rane Bosne i Sarajeva dovodi kapital krvnika Slobodana Miloševića i kupuje našu sirotinju krvavim parama.

Kako su se obogatili

U pismu se dalje postavlja pitanje „da li naš reis upita one koji mu dadoše pare kako su ih stekli? Da li ih upita kako ste u siromašnoj Bosni uspjeli steći ovoliko bogatstvo? Zašto ste s Miroslavom Miškovićem, Miloševićevim ministrom i Šešeljevim saveznikom, u zgradi „Avaza“ napravili zajedničku firmu? Sramota, „Avaz“ je napravljen od para koje su dali SDA i Alija Izetbegović, od para koje je muslimanski narod dobio za pomoć u ratu! Za koga on radi, za UDBU, KOS, za KGB, od koga je dobio zadatak da nas posvađa i pljačka, da nam, poslije krvi i djece, uzima i pamet i budućnost?“.
Nadalje se traži da se „prispita zašto Islamska zajednica uzima haram novac od bogataša koji su, u vrijeme dok smo mi ratovali i gladovali, sticali oghromna bogatstva“.
- Zato pozivamo sve imame, muftije, sabornike Islamske zajednice da podignu svoj glas i pročitaju ovaj Proglas na hudbama širom BiH. Rahmetli Alija Izetbegović ovo nikada ne bi dozvolio, a ne trebamo ni mi. Neka se postide svi koji su ovo uradili i neka promijene svoje odluke - zaključuje se u ovom pismu.
S.N.
(„SAN“)

http://www.san.ba/index.php?id=4099

Mislim da prethodno pismo nisu uputili studenti FIN-a,jer da su studenti znali bi kakve posljedice u Islamu nosi davanje etikete "nevjernika".

Ostalo da ne komentarisem...

Haker "probudio" stranicu ! Sinoc cujem na dnevniku da vise od godinu dana nije azurirana, iako za to dobijaju sredstva. Kazu : u pripremi je nova!




("Dnevni avaz", 05.11.2008.godine)

Želj­ko Mi­lo­va­no­vić re­kao mi je da je "odra­đi­va­nje" Ive Pu­ka­ni­ća na­ru­če­no od nje­mu bli­skih lju­di iz Za­gre­ba, ali pre­ko odre­đe­nog čo­vje­ka u Be­o­gra­du. Ni­je mi spo­mi­njao nji­ho­va ime­na - izja­vio je Ro­bert Ma­ta­nić u svom iska­zu na po­li­ci­ji na­kon što je prošlog tje­dna uhi­ćen zbog su­dje­lo­va­nja u li­kvi­da­ci­ji Ive Pu­ka­ni­ća i Ni­ko­le Fra­nji­ća, piše Jutarnji.

U svo­joj obra­ni, izne­se­noj u pri­su­tno­sti od­vje­tni­ka Zvo­ni­mi­ra Ze­be­ca, Ma­ta­nić je pri­znao da je ne­i­zra­vno su­dje­lo­vao u pri­pre­mi uboj­stva, po­ma­žu­ći sa­da odbje­glim po­či­ni­te­lji­ma Želj­ku Mi­lo­va­no­vi­ću zva­nom Ga­vro i Se­ver­ni ve­tar te Bo­ja­nu Gu­dur­iću, a da du­go ni­je ni znao što spre­ma­ju. Te­re­tio je pri­tom i svog bra­ti­ća Lu­ku Ma­ta­ni­ća te Ami­ra Ma­fa­la­ni­ja, ali ta­ko­đer za po­ma­ga­nje u pri­pre­mi i pri bi­je­gu spo­me­nu­tog dvoj­ca.Ma­ta­nić je ispri­čao ka­ko je Mi­lo­va­no­vi­ća i Gu­duri­ća upo­znao u za­tvo­ru u Srijem­skoj Mi­tro­vi­ci i to pre­ko Mi­loša Pe­ru­ni­či­ća iz Cr­ne Go­re (koji je uhi­ćen za­je­dno s Mi­lo­va­no­vi­ćem zbog plja­čke Del­ta ban­ke u Sr­bi­ji, op. a.). Ukra­tko je opi­sao ka­ko je uz nji­ho­vu po­moć pla­ni­rao po­bje­ći iz sr­pskog za­tvo­ra. No, u to­me ni­je uspio jer su bi­jeg mi­ni­ra­le, ka­ko ka­že, nje­mu bli­ske oso­be. Na kon­cu je izru­čen Bu­gar­skoj zbog su­mnje na višestru­ka uboj­stva, ali je po­stu­pak pred ta­mošnjim su­do­vi­ma pro­tiv nje­ga obu­sta­vljen i u svi­bnju ove go­di­ne je de­por­ti­ran u Hr­vat­sku. Na­kon ne­kog vre­me­na ja­vio mu se Gu­durić, go­vo­re­ći mu da se pla­ni­ra s obi­te­lji do­se­li­ti u Hr­vat­sku, ne­gdje na po­dru­čje Kar­lov­ca, pri če­mu je spo­mi­njao ba­vlje­nje bo­ri­la­čkim spor­to­vi­ma. Ubr­zo se u Za­gre­bu po­ja­vio i Mi­lo­va­no­vić, a on im je, ka­že, odlu­čio po­mo­ći zbog ono­ga što su oni za njega u­či­ni­li ti­je­kom bo­rav­ka u S. Mi­tro­vi­ci. Ma­ta­nić je ta­ko Mi­lo­va­no­vi­ću darovao pištolj mar­ke Glock, a od nje­ga je na po­klon do­bio po­zna­ti pištolj De­sert Ea­gle.

Izme­đu osta­lo­ga, tra­ži­li su ga da im na­ba­vi ne­ke au­te, bez obzi­ra na po­ri­je­klo, a že­lje­li su i unaj­mi­ti stan u cen­tru gra­da. Uz po­moć Ami­ra Ma­fa­la­ni­ja iznaj­mi­li su stan na kri­ža­nju Pe­trinj­ske i Ju­rišiće­ve uli­ce (u zgra­di u Pe­trinj­skoj 4, op. a.). Spo­me­nuo je ka­ko zna da se Gu­durić ko­ri­stio la­žnim iden­ti­te­tom, ime­nom Kaj­zer Franc, za što je imao i kri­vo­tvo­re­ne slo­ven­ske do­ku­men­te. No, ni­je znao re­ći je li stan unaj­mljen na to ime.

Ma­ta­nić im je pre­ko oso­be V. Ž. na­ba­vio i au­to­mo­bil, Opel Cor­su ko­ja je, do­dao je, bi­la ukra­de­na od tvr­tke ko­ja ni­je pri­ja­vi­la kra­đu vo­zi­la. Tra­ži­li su da im taj au­to osta­ve na Bri­tan­skom tr­gu, a ka­sni­je su ga ko­ri­sti­li upra­vo ra­di opser­va­ci­ja u tom di­je­lu gra­da, gdje se na­la­zi i Pu­ka­ni­ćev stan u Ili­ci. Po­tom su kod je­dnog muškar­ca na­ba­vi­li i sku­ter. Ra­di­lo se o mo­to­ci­klu ko­ji je, ka­ko im je ta oso­ba re­kla, pro­mi­je­nio ne­ko­li­ko vla­sni­ka, ugla­vnom bez ika­kvih ugo­vo­ra o ku­po­pro­da­ji, a usto je du­lje vri­je­me bio ne­re­gi­stri­ran. Taj su sku­ter, u ko­ji je, ka­ko se poslije ispo­sta­vi­lo, po­sta­vlje­na ek­splo­zi­vna na­pra­va, pla­ti­li 500 eu­ra.

Shva­tivši da Mi­lo­va­no­vić i Gu­dro­vić nešto spre­ma­ju, u je­dnom je tre­nu­tku upi­tao Mi­lo­va­no­vi­ća na ko­me to "ra­de". Na to mu je Mi­lo­va­no­vić ni­je ništa odgo­vo­rio, nego je na di­sple­ju svog mo­bi­te­la na­pi­sao "Na Pu­ki­ju". Ma­ta­nić tvr­di da mu ta­da ni­je bi­lo ja­sno o ko­me se ra­di, što je i re­kao Mi­lo­va­no­vi­ću.

"Ne­ma ve­ze, mo­žda je i bo­lje da ne znaš. Čut će se i vi­dje­ti", do­bio je odgo­vor. Ne­ko­li­ko da­na ka­sni­je u no­vi­na­ma je či­tao čla­nak u ko­je­m se spo­mi­nja­lo Ivu Pu­ka­ni­ća i na­di­mak Pu­ki te mu je po­sta­lo ja­sno tko je me­ta nje­go­vih pri­ja­te­lja. Osim već na­ve­de­ne izja­ve o na­ru­či­te­lji­ma, Ma­ta­nić tvr­di da mu je Mi­lo­va­no­vić re­kao i da do­bro po­zna­je oso­bu ko­ja je pr­vi put po­kušala ubi­ti Pu­ka­ni­ća. Pri­tom mu je rekao i ka­ko se ra­di o "do­brom mom­ku" i da mu ni­je ja­sno ka­ko ga je uspio pro­mašiti.

O sa­mom izvršenju li­kvi­da­ci­je Ma­ta­nić ni­je znao ništa. Ustvr­dio je da je u vri­je­me ek­splo­zi­je bio na pre­zen­ta­ci­ji no­vog mo­de­la BMW-ove "se­dmi­ce" u sa­lo­nu u Fol­ne­go­vi­će­vu na­se­lju. Pre­ma nje­go­voj izja­vi, Lu­ka Ma­ta­nić tre­bao je Mi­lo­va­no­vi­ća i Gu­durića odve­sti iz Za­gre­ba, no otišao je sa­mo Mi­lo­va­no­vić, ko­ji je, do­dao je, naj­vje­ro­ja­tni­je po­bje­gao u BiH. Gu­durić je, pak, u istom smje­ru po­bje­gao dan ka­sni­je, u če­mu mu je po­mo­gao Amir Ma­fa­la­ni.

Ma­ta­nić se osvr­nuo i na dan uhi­će­nja, ka­da ga je za­je­dno s bra­ti­ćem Lu­kom i Slo­bo­da­nom Đu­ro­vi­ćem zva­nim Bo­ban spe­ci­jal­na po­li­ci­ja sa­vla­da­la na odmo­rištu Spa­čva ne­da­le­ko od gra­ni­ce sa Sr­bi­jom. Rekao je ka­ko se s Đu­ro­vi­ćem ta­mo našao ka­ko bi se do­go­vo­ri­li o po­dmi­re­nju du­go­va­nja ko­je je imao pre­ma nje­mu jer mu je po­ma­gao dok je bio u sr­bi­jan­skom za­tvo­ru. Kao oso­bu ko­ja im je tre­ba­la sre­di­ti kri­vo­tvo­re­ne do­ku­men­te i an­ga­ži­ra­ti od­vje­tni­ka u Sr­bi­ji ra­di bri­sa­nja za­bra­ne ula­ska u tu ze­mlju, na­veo je dru­gog, malo kasnije uhi­će­nog muškar­ca na istoj lo­ka­ci­ji, Mi­len­ka Ku­zma­no­vi­ća zva­nog Mi­ća.

 

Odlazeći predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić rekao je za "Glas Srpske" da je protiv Republike Srpske, jer "ovaj entitet krši Dejtonski sporazum i elementarna ljudska i međunarodna prava". Silajdžić je rekao da očekuje da će članovi Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC) na sjednici u Briselu "konačno kazati da Vlada RS koči napredak BiH na putu ka Evropskoj uniji".

- Vlada Srpske je odgovorna za zastoj u provođenju reformi u BiH. Upravni odbor Savjeta za primjenu mira ovog puta morao bi pokazati prstom u onog ko odbija evropski put, a to je rukovodstvo RS, rekao je Silajdžić.

On je optužio Republiku Srpsku da sprečava povratak i potpunu implementaciju Dejtonskog sporazuma.

Dodao je da Kancelariju visokog predstavnika u BiH "nikako ne bi trebalo zatvoriti".

- U BiH još nije završen posao, nemamo novi Ustav. Zato nam je potreban OHR sa bonskim ovlašćenjima - rekao je Silajdžić.

Na pitanje kako komentariše kritike koje su mu nedavno uputili predstavnici međunarodne zajednice, Silajdžić je rekao da međunarodna zajednica "nema pravu orijentaciju i pokušava da izjednači one koji se zalažu da BiH postane dio EU i one koji su protiv toga".

Silajdžić je rekao da očekuje od nove progresivne američke politike da obezbijedi poštovanje ljudskih i međunarodnih prava i doprinese uspostavljanju vladavine prava.

- Očekujem da SAD u BiH provedu međunarodno pravo, zbog toga što se bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću sudi u Hagu za genocid, i da tako spriječe provođenje projekta Slobodana Miloševića - kazao je Silajdžić.

 

Holandska policija je uhapsila jučer državljanina BiH osumnjičenog za ratne zločine, ali njegov identitet još nije javan, javljaju agencije.

Policija je javnost obavijestila da se radi o osobi koja ima 39 godina, da je živio u blizini Haaga, te da je osumnjičen za učestvovanje u masakru koji se desio u BiH 11. novembra 1993. godine.

U Holandiju je došao 1995. i tražio azil. Okružni sud u Haagu u kontaktu je s domaćim vlastima u vezi s eventualnom ekstradicijom.

U državnom tužilaštvu u Sarajevu nisu mogli potvrditi ovu vijest, niti dati više informacija.

U toku rata u BiH, prema podacima nevladine organizacije Istraživačko dokumentacioni centar (IDC) smrtno je stradalo oko 100.000 ljudi.

Broj počinilaca koji će eventualno biti procesuirani zbog zločina u ratu još nije poznat, prenosi BIRN Justice Report.

 

Vildana Selimbegovic na "novom radnom mestu".




"Oslobodjenje", 06.11.2008.godine

BHDANI:

Kriminal: Još jedna uspješna akcija federalne policije protiv organiziranog kriminala



Senad Šahinpašić Šaja uhapšen zbog suradnje s Gašijem

U posljednjoj, savršeno izvedenoj, akciji federalne policije pohapšeno je još nekoliko suradnika Muhameda Alija Gašija koji su, u dogovoru s njim, utjecali na svjedoke prijetnjama i potplaćivanjem. Među uhapšenima je i Senad Šahinpašić Šaja, bliski prijatelj porodica Gaši i Izetbegović, koji je predlagao napad na porodicu Edina Vranja, federalca koji se u procesu protiv Gašija i njegove zločinačke organizacije pojavljuje kao svjedok?!



Senad Šahinpašić Šaja bit će optužen za planiranje krivičnog djela, no s obzirom da se radi o djelu za koje su predviđene male kazne, Šahinpašić neće dugo biti zadržan u pritvoru
Pripadnici MUP-a Federacije BiH početkom sedmice su izveli nekoliko više no uspješnih akcija u kojima su uhapsili Sinana Ljucu, Tahira Gadžerija poznatijeg kao Tomi, Nebojšu Babića, Birsenu Kasumić (supruga pritvorenog Amira Kasumića), Ajru Bašića, Suadu Malagić i Senada Šahinpašića Šaju zbog kontakata i suradnje koje su imali s pritvorenim Muhamedom Alijem Gašijem, optuženim da je vođa zločinačke organizacije. Podsjetimo, Gaši je uhapšen zajedno s Mirsadom Krasnićem, Edinom Hotom, Muharemom Čauševićem, Sinanom Ljucom, Amirom Kasumićem i Enginom Prohom nakon što je Kantonalno tužilaštvo početkom januara, zajedno s policijom i Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, pokrenulo opsežnu akciju protiv organiziranog kriminala u Sarajevu.

Protiv Gašijeve grupe se u Kantonalnom sudu u Sarajevu vodi postupak zbog optužbi da su se kao pripadnici zločinačke organizacije bavili zelenaštvom, iznudom, nasilničkim ponašanjem, oštećenjem tuđe imovine, a optuženi su i za poticanje na ubistvo Ramiza Delalića Ćele i pokušaj ubistva Amira Pašića Faće. Sinan Ljuca je jedini pušten da se brani sa slobode, no nakon dokaza kojima trenutno raspolažu federalna policija i Kantonalno tužilaštvo, najvjerojatnije će i on iz pritvora nastaviti prisustvovati suđenju. Uostalom, dokazi koje su federalci u posljednjoj akciji prikupili i protiv ostalih optuženih sigurno je da će doprinijeti njihovom daljnjem zadržavanju u pritvoru.

Neupadljivi upad specijalaca Uhapšeni Ljuca, Gadžeri, Babić, Kasumićka, Bašić i Malagićka će zajedno s Muhamedom Alijem Gašijem, Mirsom Krasnićem i Edinom Hotom biti optuženi za udruživanje radi činjenja krivičnog djela sprečavanje dokazivanja. Svi uhapšeni su svakodnevno imali kontakte s Muhamedom Alijem Gašijem dogovarajući se kako da utječu na svjedoke koji se pojavljuju u procesu protiv ove zločinačke organizacije, da li podmićivanjem ili prijetnjama.

Senad Šahinpašić Šaja bit će optužen za planiranje krivičnog djela, no s obzirom da se radi o djelu za koje su predviđene male kazne, Šahinpašić neće dugo biti zadržan u pritvoru.

Akcija je počela upadom federalnih specijalaca u Centralni zatvor. Federalci su, uz suradnju Uprave zatvora, koja im je u ovom slučaju dala maksimalnu podršku, u zatvor ušli glumeći da se radi o jednom privođenju kako ne bi na sebe skrenuli pažnju i omogućili osumnjičenima da sakriju dokaze. Dokazi su u ovom slučaju bili telefoni koje su Muhamed Ali Gaši, Aziz Gaši, Mirso Krasnić, Edin Hot i Muharem Čaušević svakodnevno koristili za višesatne razgovore. Nakon što su neupadljivo ušli u zatvor, specijalci su za nekoliko trenutaka bili u ćeliji koju koristi Muhamed Ali Gaši. Telefon mu je bio u ruci.

Posljednji telefonski razgovor Gaši je vodio sa Sinanom Ljucom. Na kraju mu je rekao: "Hajd´ prekidaj, evo počinju Slučajevi X na Hayatu, hoću da gledam." Dvije sekunde kasnije gledao je u - maskirane specijalce s dugim cijevima. Gaši nije ni pokušao pružiti nikakav otpor, valjda poučen iskustvom kad je hapšen na Ciglanama i kad je prilikom koškanja sa specijalcima primio nekoliko udaraca. Telefon je pronađen i kod Edina Hota, koji je bezuspješno pokušao pružiti otpor, i Mirse Krasnića, koji je svoj mobitel mirno predao. Nekoliko dana ranije, u pretresu koji je radila Uprava zatvora, pronađeni su mobilni telefoni kod Aziza Gašija i Muharema Čauševića.

Pod budnim okom policije Pretres Centralnog zatvora trajao je nekoliko sati, a za to vrijeme kompletna zgrada je bila okružena policijskim vozilima. Kad je "pao" mobitel Muhameda Alija Gašija, krenula je potraga za mobitelima koji su bili u kontaktu s njim. Pretresen je stan Senada Šahinpašića Šaje, ali njega nije bilo. Pronađen je u svojoj kući u Ustikolini kod Foče. Navodno su pretresene i tri lokacije na Mejtašu: privatne kuće Muhameda Alija Gašija, Nebojše Babića i Tahira Gadževića. U Paromlinskoj ulici je pretresan stan Amira Kasumića, a u stanu Sinana Ljuce pronađena je još jedna osoba koja je također privedena, ali kako nije imala veze s cijelim slučajem, ubrzo je puštena.

Telefonske razgovore optuženih pripadnika zločinačke organizacije federalci su pratili mjesecima. Svi razgovori su snimani i prekucavani. Tako se saznalo da je Birsena Kasumić kontaktirala braću Haliti, koja trenutno žive u Gostivaru. Na suđenju su se pojavili kao svjedoci Kantonalnog tužilaštva u dijelu optužnice koji obrađuje slučaj Huseina Kambera. U svojim izjavama koje su u Federalnom MUP-u dali prošle godine braća Haliti su tvrdila da se jako boje Muhameda Alija Gašija i njegovih ljudi, jer je Gaši pokušao iznuditi novac od Huse Kambera i preoteti mu radnju. Tada su u policiji ispričali i da se boje za sebe i svoje porodice, zbog čega razmišljaju da se isele iz Sarajeva.

Njihove izjave u sudu je potvrdio Mirsad Jašarević, inspektor koji je od njih uzimao izjave. Međutim, kad su pred sudom to trebali ponoviti, braća Haliti su naprasno sve "zaboravili". I dok je Jetmir Haliti na kraju priznao da je vjerovatno tako rekao u policiji, Blerim Haliti je tvrdio da se danas bolje sjeća tih događaja nego prije godinu dana, u vrijeme kad je izjavu o njima davao u policiji?!

Tek nakon posljednje akcije federalaca postala su jasnija neka od pitanja koja je tužilac Oleg Čavka upućivao svjedocima Haliti: "Na čiji poziv ste došli u Sarajevo?" "Gdje ste bili nakon suđenja?" "Kod koga ste spavali?"… itd. Naime, boravak ovih svjedoka u Sarajevu je protekao pod budnim okom policije koja je ustanovila da su nakon suđenja bili u društvu Tahira Gadžerija, za koga su postojale sumnje da je blizak Muhamedu Aliju Gašiju. To jutro je Gadžeri bio u sudnici.

Gašijevi jataci Što se tiče ostalih uhapšenih u posljednjoj akciji, za većinu se zna da su u bliskim odnosima s Muhamedom Alijem Gašijem. Nebojša Babić je, navodno, zadužen za osiguranje kuće Gašija, a zajedno s Gadžerijem utjecao je na svjedoke. Policiji je poznato da su, recimo, braći Haliti za promijenjene iskaze platili neutvrđen iznos novca. No, glavni kontakt s Muhamedom Alijem Gašijem oko toga bio je preko Sinana Ljuce.

Ajro Bašić policiji je poznat kao zelenaš koji je na kamatama uzeo radnju od izvjesnog Borisa Hrkalića koja se nalazi u sarajevskom naselju Kovačići, prekoputa OHR-a. Bašić je zajedno s Malagićkom kontaktirao Biseru Ćerimagić kako bi promijenila svoj iskaz. Malagićka je vlasnica butika u Privrednom gradu "Skenderija".

Protiv uhapšenih će biti pokrenut postupak na sudu, a Kantonalno tužilaštvo, ukoliko to ocijeni potrebnim, može ih iskoristiti da Ljucu vrati, a ostale zadrži u pritvoru do kraja suđenja.





Ko je Senad Šahinpašić Šaja



Siva eminencija SDA



Prije rata je u Foči držao zelenaru, a nakon rata je pripadao najužem krugu halke koja je određivala sudbinu Bošnjaka. "Slavu", a mnogi tvrde i bogatstvo, stekao je kao dobavljač oružja za Armiju BiH. No, zlobnici iz SDA ne zaboravljaju mu da je prije rata bio distributer Noža Vuka Draškovića i "humorističko-fašističkog" magazina Vox . U samoj stranci on nikad nije obavljao nikakvu funkciju, ali je uvijek slovio za njenu sivu eminenciju.

Godinama je bio čovjek od povjerenja Alije Izetbegovića i jedan od najbližih prijatelja njegovog sina Bakira. Bio je prijatelj i poslovni partner Alije Delimustafića, sve dok ga nije prodao nakon njegovog sukoba sa Izetbegovićem. Bliski suradnik Halida i Hasana Čengića. Dobre odnose je imao i sa Gojkom Šuškom. O ratnom angažmanu Šahinpašića više se saznalo iz Interpolove potjernice koja je bila objavljena za njim nego iz izvještaja Vlade ili Predsjedništva BiH. Optužen je da je švercovao vojnu opremu, a sam je kasnije tvrdio da su to "bile kabanice i džemperi" za nane u BiH. "Ja sebe smatram jednim od ljudi koji su stvorili Armiju BiH i mislim da je njihov odnos prema meni grozan, čak može poslužiti kao primjer bahatosti i bezobrazluka", izjavio je prije nekoliko godina za Dane.

A kako je radio za Armiju opisano je u jednom izvještaju FOSS-a u kome se navodila grupa od desetak ljudi oko Šahinpašića, čije aktivnosti su opisane kao "zloupotreba humanitarne pomoći radi sticanja ličnog bogatstva". Osnova za optužbe Senada Šahinpašića bila je istraga njemačke policije u Münchenu 1993. godine. Šahinpašić je o tome izjavio: "Ja sam službeno obaviješten da su sudske vlasti u Bavarskoj obustavile svaku istragu i povukle sve optužbe protiv mene zbog nedostatka dokaza."

Prošle godine je politički magazin 60 minuta objavio da je antikorupcioni tim OHR-a pred okončanjem istrage protiv Hasana Čengića, Slobodana Stankovića, Bakira Alispahića, Senada Šahinpašića Šaje i Nasera Orića. Ratnog komandanta Srebrenice antikorupcioni tim tereti za narko i tržište bijelim robljem. OHR-ovi istražioci su dokumentirali i kriminalna djela Senada Šahinpašića Šaje, najbližeg intimusa potpredsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Zanimljivo je da se neki od nabrojanih već duže vrijeme nalaze i na crnoj listi američkog State Departmenta. Najavljeno je da će ove informacije biti predate posebnom odjelu Tužilaštva, no do danas do toga nije došlo, bar ne zvanično.

Danas Šahinpašić slovi za jednog od najbogatijih i najuticajnih ljudi u BiH. Osim prijateljstava sa utjecajnim Bošnjacima u prijateljskim vezama je i sa Ismetom Bajramovićem Ćelom, Naserom Orićem, Muhamedom Alijem Gašijem, Fahrudinom Radončićem, a navodno ga viđaju i u hotelu Nasera Keljmendija. Ono što je karakteristično za ovog kontroverznog biznismena jeste da ga, kako je i sam volio govoriti, nema nigdje "u papirima". Nedavno je prilikom hašenja Orića uhapšen i njegov sin Nedim, a hapšenje Šahinpašića tek je prvi njegov boravak iza rešetaka. Prema dobro obaviještenim izvorima, Šahinpašić je specijalce koji su ga uhapsili dočekao spreman: njegovi izvori u policiji prethodno su ga izvijestili o akciji o čemu je, navodno, telefonom obavijestio svog bliskog prijatelja Fahrudina Radončića, vlasnika Avaza.






Šajina uloga



Samo sam se šalio?!



Među uhapšenima je i Senad Šahinpašić Šaja, poznat kao ratni logističar Armije RBiH, ali još poznatiji kao prijatelj porodice Izetbegović - s Bakirom Izetbegovićem je više puta viđan na javnim skupovima kao što je Sarajevo Film Festival i sl.

U jednom od brojnih telefonskih razgovora koje je Šahinpašić vodio s Muhamedom Alijom Gašijem spomenuto je ime Edina Vranja, šefa Odjeljenja za borbu protiv organiziranog kriminala u FMUP-u, koji se na suđenju Gašiju i njegovoj grupi pojavio kao svjedok. U tom razgovoru Šahinpašić je rekao da će on naći nekoga ko će silovati kćer Edina Vranja?! Istina je da Vranj ima kćerku, malu djevojčicu od svega nekoliko godina, koja još nije ni svjesna opasnosti i odgovornosti posla kojim se njen otac bavi.

Nakon što je uhapšen, Šahinpašić je potvrdio da je to rekao u snimljenom telefonskom razgovoru, ali je dodao da je to bila "više neslana šala" jer on i "ne zna da li Vranj ima kćer"?! Nije jasno zašto je onda uopće govorio takve gadosti, ili se želio dodvoriti svom prijatelju koji je u zatvoru. Upitan o tome u Federalnom MUP-u, Šahinpašić je rekao da je tih dana bio revoltiran hapšenjem sina kojeg je priveo upravo Vranj. Podsjetimo, sin mu je uhapšen u akciji federalaca kada je zatvoren Naser Orić zbog optužbi da je vršio iznudu i zelenašenje. S njima je bio i poznati balkanski prevarant Damir Fazlić. Šahinpašić je izjavio da nikada ozbiljno nije pomislio da ostvari prijetnje upućene Edinu Vranju.

Za ove prijetnje Vranj je znao prije no što je ušao u sudnicu da svjedoči protiv Gašija i njegove zločinačke organizacije. Niko nije mogao ni posumnjati da ovaj policajac svjedoči pod takvim pritiskom jer je djelovao maksimalno samouvjereno i sigurno, a optuženima je u jednom trenutku, ne spominjući nikakve prijetnje, rekao da ih se ne boji.

Šahinpašić je federalcima tvrdio da nema nikakve poslove s Muhamedom Alijem Gašijem, s kojim su ga upoznali zajednički prijatelji u Goraždu. Naglasio je i da ga je u posljednje vrijeme pokušavao izbjegavati.






Plaćanje svjedocima



Dosta im je jedna košulja maraka



Dok su svjedoci, braća Haliti, nakon davanja izjava na sudu, bili s Gadžerijem, Muhamed Ali Gaši je vodio telefonski razgovor sa Sinanom Ljucom otprilike sljedećeg sadržaja:

LJUCA: Kol´ko ću Šipcima dati? Jednu ili dvije košulje? (Košulja u žargonu znači smotak novčanica u kome je oko pet hiljada maraka, prim. aut.)

GAŠI: Dvije. Ma nemoj dvije, puno im je, daj im jednu.

LJUCA: Maraka ili eura?

GAŠI: Maraka, naravno.

Nakon ovog razgovora, policija je utvrdila da je Ljuca nazvao Gadžerija.

Glavni specijalni tužilac Republike Srpske Miodrag Bajić izjavio je da je splet nesrećnih okolnosti doveo do toga da Željko Milovanović, osumnjičen za ubistvo Ive Pukanića u Zagrebu, pobjegne iz svog skrovišta u Doboju.

"Za Milovanovićem je raspisana međunarodna potjernica, traže ga Hrvatska, Srbija i sve policijske agencije BiH. Specijalno tužilaštvo sarađuje sa svim organima koji rade na ovom slučaju i zadovoljan sam tom saradnjom, a mislim da su i zadovoljni i oni", rekao je Bajić.

Bajić je za "Blic" istakao da organizovane kriminalne grupe u regionu postaju sve jače i bogatije, pa im novac pruža još više mogućnosti za djelovanje u odnosu na policijske agencije.

On je napomenuo da to ne znači da organizovane kriminalne grupe imaju veće budžete nego policijske agencije.

"Ali ako se poredi broj ljudi kojima raspolaže MUP RS ili MUP FBiH u odnosu na određenu organizovanu kriminalnu grupu i koliko ulažu u svakog čoveka, sigurno možemo reći da kriminalci imaju više novca", rekao je Bajić.

On je ocijenio da kriminalci raspolažu savremenom tehnikom i tehnologijom, dok policija i tužioci stalno kaskaju zbog nedostatka novca.

"Istražioci, prije svega, moraju biti finansijski motivisani za rad, a pogotovo oni koji rade na najtežim oblicima kriminala. Nemoguće je očekivati da se uspješno borimo protiv organizovanog kriminala, a da istovremeno razmišljamo da li policajac ima vozilo, gorivo, adekvatno naoružanje, pancire, uređaj za praćenje i slično", naglasio je Bajić.

On je ocijenio da je trenutno u Specijalnom tužilaštvu RS nedovoljan broj tužilaca i istražilaca da bi se uspješno "pokrivala" cijela teritorija RS i dodao da je predviđeno da radi osam tužilaca.

Bajić navodi da se posljednjih godinu i po dana stalno raspisuju konkursi za jednog tužioca, ali da jednostavno nema zainteresovanih kandidata koji zadovoljavaju sve kvalitete da bi radili u ovom tužilaštvu.

"Vjerovatno zbog specifičnosti rada u ovoj instituciji. Mi radimo na otkrivanju i procesuiranju najtežih i najsloženijih oblika kriminala. Radimo na najopasnijim slučajevima koji direktno ugrožavaju tužioca. Zbog tog većina ljudi nije spremna da izloži sebe ili porodicu tom riziku", objasnio je Bajić.

On je rekao da Specijalno tužilaštvo ima problema zbog nekih odredbi Zakona o krivičnom postupku.

"Imamo ograničenja u primjeni posebnih istražnih radnji koje je moguće primijeniti samo za krivična djela gdje je zaprijećena kazna zatvora najmanje tri godine. Naprimjer, kod klasičnog djela korupcije - primanje mita, ne možemo primijenti posebne istražne radnje, a upravo se tu stvari završavaju u četiri oka", rekao je Bajić.

On je naglasio da treba donijeti još niz zakona koji bi omogućili efikasniju borbu protiv kriminala.

Bajić je istakao da je neophodno imati zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine da bi se teret dokazivanja o porijeklu imovine prebacio na optuženog.

"Ako on ne može dokazati da to potiče iz legalnih tokova, onda mu se može oduzeti. To je suština tog zakona koji se nužno mora doneti u što kraćem roku", rekao je Bajić.

Odgovarajući na pitanje da li je Specijalno tužilaštvo za dvije godine rada moglo više da uradi na suzbijanju i otkrivanju kriminala, on je rekao da je izrazito zadovoljan radom ove institucije.


 

Predsjednik Koordinacijskog tima Vlade Srbije za suradnju s Haškim sudom, Rasim Ljajić izjavio je kako je u tijeku primjena velikog i sveobuhvatnog plana uhićenja preostale dvojice haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Hoće li plan dati rezultate vidjet će se. A o tome, kao i o dosadašnjim akcijama, srpska strana obavijestit će glavnog tužitelja Haškog tribunala Serga Brammertza. On dolazi u posjet Beogradu 17. i 18. studenog, prenosi HRT.

Ljajić je prije dvadesetak dana rekao da je za ocjenu napretka suradnje Srbije s Haškim sudom jedina mogućnost izručenje Mladića. Pojasnio je da se do lipnja 2002. godine Mladić skrivao po vojnim objektima, a nakon toga ta je veza bila sve slabija i svela se na njegove bivše suborce, časnike i vojnike. Rekao je da kontakta između njega i Radovana Karadžića nije bilo.

Osvrnuo se i na bijeg Gorana Hadžića. Rekao je da nema opravdanja ni za jedno državno tijelo, ali i da je za bijeg odgovoran i sam Haški sud. Carla Del Ponte došla je u Beograd sa zapečaćenom optužnicom. Kako nije htjela otkriti o kome se radi, policija tu osobu nije mogla staviti pod nadzor, objasnio je Ljajić.

Podsjetimo, Hadžića je Haški sud optužio 13. srpnja 2004. godine. Tri dana prije nego što je optužnica javno objavljena Hadžić je pobjegao. Tada je Carla Del Ponte optužila srbijanske vlasti da su ga upozorile.