Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Seada Palavriæ: Mnoge apelacije su uzaludne
Datum: 08.11.2008 19:00
Autor: Marija Taušan
Ustavni sud BiH je evoluirao i, za razliku od poèetnog perioda, sada u veæini sluèajeva nacionalna pripadnost sudaca nije presudna pri donošenju odluka, kaže predsjednica ovog suda Seada Palavriæ.
Èinjenicu da su neki od aktuelnih sudija Ustavnog suda BiH, pa i ona sama, bili visoki funkcioneri politièkih stranaka smatra prednošæu zbog iskustva koje imaju u radu institucija vlasti.
Palavriæeva u intervjuu za "Nezavisne" istièe da je ogroman problem u radu Ustavnog suda što graðani i politièari u najveæem broju podnose takve apelacije i zahtjeve za ocjenu ustavnosti da je po njima vrlo teško postupati.
"Iako na našoj veb stranici imamo obrazac apelacije, one dolaze na više desetina stranica, u njima se apelant samo pozove na navodno kršenje nekog prava, ali ne navede koje postupke javnih vlasti smatra kršenjem odreðenog prava, ne ponudi nikakvu ili odgovarajuæu argumentaciju. Ustavni sud nadležan je da odluèuje samo o povredama koje su navedene u apelaciji i bez obzira na to što uoèi druge povrede, ne može utvrditi kršenje tog prava. Tako da vrlo èesto apelacija bude uzaludna, jer ono pravo na koje se apelant poziva nije povrijeðeno, a povrijeðeno je neko drugo pravo na koje se nije žalio", kaže Palavriæeva.
Slièno je i s velikim brojem zahtjeva za ocjenu ustavnosti koje podnose predstavnici vlasti.
NN: Èini se da se stalno poveæava broj graðana koji se obraæaju Ustavnom sudu BiH radi zaštite svojih prava. Da li je to tako?
PALAVRIÆ: Nažalost, ne zbog Ustavnog suda, nego zbog graðana, to je zaista tako. Poèev od tri apelacije podnesene u 1996. godini, preko 832 u 2003. do 3.648 samo apelacija u 2007. godini. Do kraja ove godine vjerujemo da æe broj apelacija dostiæi cifru od 4.000 samo u ovoj godini. S rastom broja apelacija raste i broj riješenih, ali i broj neriješenih apelacija. Poštivanje ljudskih prava i pored stalnog napretka, u BiH još nije na zadovoljavajuæem nivou.
S druge strane, zahvaljujuæi, izmeðu ostalog, velikom doprinosu meðunarodne zajednice u projektima edukacije, znatno je porasla svijest svih graðana o njihovim pravima i mehanizmima zaštite. Postoji nekoliko krupnih, do kraja neriješenih, pitanja koja se tièu velikog broja graðana, a koja su uzrok masovnog obraæanja Ustavnom sudu, kao što su stara devizna štednja, problem nestalih osoba za vrijeme rata, pitanje povrata stanova i stanarskog prava i njegove pretvorbe. Treba naglasiti i èinjenicu da redovni sudovi još, nažalost, ne vode dovoljno raèuna o primjeni standarda ljudskih prava.
NN: U kojoj su mjeri apelacije graðana osnovane, da li se oni više žale pro forme ili zaista u znaèajnoj mjeri utvrðujete kršenje prava?
PALAVRIÆ: Èinjenica je da smo u samo oko pet odsto apelacija utvrdili povrede prava ili sloboda graðana. Meðutim, ovaj podatak, koji je na nivou nekih uporednih podataka iz drugih država, zavarava i, nažalost, nije pravi odraz poštivanja ljudskih prava u BiH. Naime, uvjeti za podnošenje apelacije vrlo su formalno odreðeni i zato oko 95 odsto apelacija bude odbaèeno. Najèešæe iz razloga što apelant nije iscrpio djelotvorna pravna sredstva, na primjer nije blagovremeno podnio tužbu, izjavio žalbu ili reviziju, ili je izjavio reviziju koja ne ispunjava zakonom postavljene uvjete, pa ona bude odbaèena. Tek nakon tog odbacivanja revizije apelant se pojavi s apelacijom. Meðutim, u takvom sluèaju konaèna odluka je odluka drugostepenog suda, od èijeg dostavljanja apelantu je prošlo više od 60 dana, a to znaèi da je apelant propustio da apelaciju podnese u roku. Ovo su najèešæi, ali postoje i drugi formalni razlozi zbog kojih je apelacija nedopustiva. Stoga vjerujem da u mnogim apelacijama, za koje nisu ispunjene pretpostavke da ih meritorno razmatramo, u stvari, postoje povrede prava i temeljnih sloboda. U svakom sluèaju, ne bi se moglo zakljuèiti kako graðani apelacije podnose pro forme.
NN: Koja se ljudska prava u BiH najèešæe krše prema Vašim odlukama?
PALAVRIÆ: Prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH, može se zakljuèiti da su najèešæa kršenja prava na pravièno suðenje u postupcima pred redovnim sudovima, te prava na imovinu, što je uzrokovano i èinjenicom da je Ustavni sud zakljuèio kako je i stanarsko pravo sui generis imovinsko pravo koje uživa zaštitu standarda prava na imovinu.
NN: Nekad se odluke Ustavnog suda ne razumiju dobro u javnosti. Nedavno ste izdali saopštenje u kojem pojašnjavate da niste utvrdili da zakljuèak o pokretanju aktivnosti na uspostavljanju kanala na hrvatskom jeziku ne ugrožava bošnjaèki vitalni nacionalni interes, veæ da ste utvrdili da niste nadležni za odluèivanje o tom zakljuèku.
PALAVRIÆ: Nema razloga za nerazumijevanje odluka Ustavnog suda. Što se tièe njihove interpretacije skreæem pažnju na veliku ulogu medija kao sredstava javnog informiranja. Ne možemo oèekivati da svaki graðanin kupuje službena glasila, jedini naèin da uopæe saznaju za odluke jeste putem medija. Jedino vi, mediji, možete objasniti graðanima kakvu je odluku Ustavni sud donio o konkretnoj stvari. Kada je rijeè o sluèaju koji ste spomenuli, vidjeli ste da to nije bila opæa pojava. Nažalost, dogodilo se da dva javna servisa, koji ne samo da nisu graðanima objasnili da je Ustavni sud u konkretnoj stvari donio odluku samo o dopustivosti, što znaèi da uopæe nije meritorno odluèivao, nego su bez ikakvog obrazloženja propustili da objave ispravku koju smo im poslali i koju smo jedino mogli staviti na svoju web stranicu. Moramo znati da svi graðani nemaju kompjuter niti Internet, tako da za njih ostaje istina jedino ono što èuju na radiju i televiziji ili proèitaju u novinama.
NN: Kako ocjenjujete povjerenje javnosti u sud na èijem ste èelu?
PALAVRIÆ: Ustavni sud je èuvar Ustava BiH, koji graðanima garantira osiguranje najvišeg nivoa meðunarodno priznatih ljudskih prava. Ustavni sud je nadležan da ocjenjuje ne samo da li su odlukama upravnih organa i sudova povrijeðena prava nekog graðanina, nego i da na zahtjev ovlaštenog podnositelja ocjenjuje usklaðenost bilo kojeg entitetskog zakona ili entitetskog ustava ili državnog zakona s Ustavom BiH. Priznaæete da institucija koja ima ovako impozantne nadležnosti prirodno zaslužuje povjerenje javnosti u njen rad.
Uvjeti koji su postavljeni da bi neko mogao biti savjetnik sudije Ustavnog suda i raditi na pripremanju nacrta odluka su minimalno oni koje mora ispunjavati sudac kantonalnog suda, te aktivno poznavanje engleskog ili francuskog jezika. To su vrlo visoko postavljeni kriteriji. Naši savjetnici svakodnevno prouèavaju praksu Evropskog suda za ljudska prava. S ponosom istièem da su troje naših savjetnika od Vijeæa Evrope prihvaæeni kao eksperti koji kontinuirano rade na edukaciji tužitelja i sudaca redovnih sudova. Nezadovoljstvo pojedinom odlukom Ustavnog suda samo po sebi ne znaèi da je odluka nepravedna. Meðutim, opet i ovdje podvlaèim ulogu medija. Predsjednik Republike Slovenije Danilo Tirk se u aprilu ove godine obratio Državnom zboru i kazao da je nedopustivo da se sudovi prepuštaju na milost i nemilost paušalnoj ili èak posve neobuzdanoj kritici medija koja je èesto politièki motivirana. Nadam se da æe ovaj stav definitivno naæi svoje mjesto u našim medijima. Smatram da je Ustavni sud BiH svojim dosadašnjim radom stekao povjerenje kako struènog dijela javnosti tako i povjerenje svih graðana BiH i da je po tom pitanju svakako jedna od vodeæih institucija u državi.
NN: Da li mislite da na povjerenje u nepristrasan rad utièe to što je u sastavu Ustavnog suda nekoliko èlanova, ukljuèujuæi i Vas, koji su bili politièki funkcioneri ili bliski politièkim partijama?
PALAVRIÆ: Iz dosadašnjeg iskustva nisam stekla dojam da je upitno povjerenje u naš nepristrasan rad. Èinjenica da je nas nekoliko bilo aktivno u politièkim strankama ili im bilo blisko, podrazumijeva da smo mi kao pravnici obavljali važne dužnosti, bilo na razini entiteta, bilo na razini države. Makar zvuèalo neskromno, smatram da smo i te dužnosti obavljali profesionalno i da smo bili pravnici u politici, a ne da smo danas politièari u primjeni prava.
Pored toga, iskustvo koje smo stekli u upravnoj, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti može samo dobro doæi za razumijevanje postupaka koji se vode u tim tijelima, što pretpostavlja i kvalitetniju odluku o apelaciji ili zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Analizirajte sastav ustavnih sudova drugih zemalja i vidjeæete da i u njima ima bivših ministara i bivših parlamentaraca. Takoðer se znalo prigovarati na èinjenicu da nas bira zakonodavna vlast, dakle, politièari. Pitam vas ko u drugim zemljama bira suce ustavnog suda? Vidjeæete da je je to najèešæe parlament ili šef države ili kombinacija ovoga dvoga. Uostalom, sam Ustavni sud je pravno-politièka institucija.
NN: Dešava li se da Vi glasate protiv nekog zahtjeva za ocjenu ustavnosti koji je podnio Sulejman Tihiæ ili da sudija Krstan Simiæ bude protiv zahtjeva Nebojše Radmanoviæa?
PALAVRIÆ: Radi zaštite integriteta procesa odluèivanja pravilima Ustavnog suda je propisano da niko ne može tražiti podatke o naèinu glasanja kod donošenja odluka. Ipak, želim naglasiti kako je uoèljiva evolucija u radu Ustavnog suda, tako da sada, za razliku od poèetnog perioda rada ovog suda, u veæini sluèajeva prilikom glasanja o apelacijama ili ustavnosti nekih zakona nacionalna pripadnost pojedinih sudaca nije od odluèujuæeg znaèaja. S ponosom mogu kazati da mi, pa i kolega Simiæ i ja, ne gledamo imena ni podnositelja zahtjeva ni apelanata. Razmatramo èinjenice, dokumentaciju koja je priložena, navode o povredi Ustava. Uvijek kada naðemo argumentaciju, zahtjev ili apelacija se usvajaju bez obzira na ime podnositelja. U protivnom, ne bismo bili èuvari Ustava BiH, izgubila bi se i svrha našeg postojanja.
Odluèivati po imenu podnositelja zahtjeva bilo bi, u najmanju ruku, isto kao kad bismo oèekivali da samo neki od èlanova Predsjedništva BiH ili samo neki èlanovi izvršne ili zakonodavne vlasti imaju obavezu osigurati uvjete za nezavisnost i samostalnost Ustavnog suda. Vjerujem da æe brzo doæi dan kada æe se Predsjedništvo BiH obratiti Parlamentarnoj skupštini BiH, s istom zabrinutošæu za težak položaj Ustavnog suda BiH s ciljem podupiranja njegovog autoriteta kao institucije BiH, finansijske i svake druge samostalnosti, kao što je to uèinio predsjednik Slovenije Danilo Tirk.
NN: Zbog èega je Ustavni sud BiH u teškom položaju?
PALAVRIÆ: Kod nas su vrlo visoki kriteriji za kadar, a njihove plaæe su iste kao i u bilo kojoj drugoj instituciji. Ustavni sud treba da odluèuje o platama svojih struènih saradnika, prevodilaca, administrativnog osoblja, a ne da oni budu obuhvaæeni Zakonom o plaæama. Samo u posljednja èetiri dana oktobra primili smo 108 apelacija. U ovim uslovima, kada imamo nedostatak prostora i adekvatno riješeno finansiranje, ne samo da ne možemo uposliti dovoljan broj ljudi u skaldu s postojeæom sistematizacijom, nego ne možemo poveæati broj zaposlenih, što nam je neophodno.
NN: Osim šest domaæih, u Ustavnom sudu BiH su i dalje trojica meðunarodnih sudija. Kako ocjenjujete njihovu ulogu i do kada æe oni biti potrebni?
PALAVRIÆ: Njihov doprinos radu Ustavnog suda zaista je veliki, zahvaljujuæi njihovoj struènosti, velikom iskustvu i predanom angažmanu. Oni su u specifiènoj poziciji koja im omoguæava da neka pitanja sagledaju objektivnije, zahvaljujuæi èinjenici da ne žive u BiH. Smatram da je njihov angažman i prisustvo u Ustavnom sudu potrebno sagledavati u svjetlu cjelokupnog prisustva meðunarodne zajednice u BiH.
Preglasavanja minimalna
NN: Koliko se èesto dešava da sudije iz reda nekog naroda budu preglasane?
PALAVRIÆ: Termin preglasavanje postao je izuzetno popularan u našem društvu. Treba razumjeti da smo mi suci pravnici i da imamo pravo na razlièito mišljenje i odluèivanje. Vrlo èesto, kod rasprave o nekom ustavnom pitanju suci imaju potpuno argumentirana stajališta, a meðusobno suprotstavljena. To smatram potpuno normalnim, èak potrebnim. Ne mogu se sjetiti situacije da je za neku odluku glasalo troje meðunarodnih sudaca i dvoje pripadnika samo jednog naroda, ili da sve troje meðunarodnih sudaca glasa jednako. Èak i da dvoje sudaca iz istog naroda glasa jednako najbitnijom smatram èinjenicu da kada sudimo u vijeæu od pet sudaca, koje je sastavljeno samo od domaæih sudaca i to iz sva tri naroda, odluka može biti donesena samo ako smo jednoglasni. Ako vam kažem podatak da 99 odsto predmeta odluèujemo na sjednici vijeæa od pet sudaca i da je Ustavni sud BiH jedini sud u BiH koji odluke donosi jednoglasno, onda morate priznati da smo jedinstveni.
(Ne)provoðenje odluka suda
NN: Koliko odluka Ustavnog suda BiH nije ispoštovano i da li imate saznanja da je neko krivièno odgovarao zbog njihovog neprovoðenja?
PALAVRIÆ: Ustavni sud jednom do dva puta godišnje razmatra izvršenje mjera i pravnih lijekova koje je odredio. U 2007. godini je od oko stotinu sluèajeva u kojima je organima naloženo izvršenje odluka Ustavnog suda, u samo tri sluèaja ustanovljeno da odluke nisu izvršene u ostavljenom roku, odnosno da Ustavni sud nije bio blagovremeno obaviješten o njihovom izvršenju. O tim sluèajevima obavještavamo Tužilaštvo BiH jer je neizvršavanje ovih odluka krivièno djelo. Tužilaštvo nije u obavezi da nas obavještava o ishodima takvih postupaka, a ni Ustavni sud nije nadležan da ih prati. Ne može se zakljuèiti kako se naše odluke ne poštuju, mada nije dobro ako postoji i jedna odluka koja nije izvršena.
(«Nezavisne novine», 08.11.2008.godine)
http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/31934/Seada-Palavric-Mnoge-apelacije-su-uzaludne.html
|
11-11-2008 at 18:55 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
indijana Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-05-2008 Lokacija: Paradise city Odgovori: 7483 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Èlan Predsjedništva BiH Željko Komšiæ istakao je danas u Sarajevu da je posjeta delegacije jordanskog parlamenta podstrek unapreðenju odnosa izmeðu BiH i Jordana na svim nivoima i u svim oblastima.
Košiæ je u razgovoru sa jordanskom delegacijom, koju je predvodio predsjednik Parlamenta Abdulhadži Afalah Džafar Madžali, istakao da Jordan može raèunati na punu podršku Predsjedništva BiH u stvaranju što boljih i sveobuhvatnijih odnosa dvije zemlje, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.
On je tokom susreta, kojem su prisustvovali Boris Buha, savjetnik predsjedavajuæeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanoviæa, i Sejfudin Hodžiæ, savjetnik èlana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžiæa, izrazio zainteresovanost za razvijanje kako politièkih, tako i ekonomskih odnosa.
Hrvatski èlan Predsjedništva BiH je kao posebno važno istakao saradnju bosanskohercegovaèkih i jordanskih privrednika, jer je ekonomski segment od izuzetnog znaèaja za BiH.
Komšiæ je pozvao jordanskog kralja Abdulaha Drugog da doðe u zvaniènu posjetu BiH, a Madžali se na ovom pozivu zahvalio i prenio kraljevu poruku u kojoj se istièe spremnost za unapreðenje saradnje sa BiH.
Prema Madžalijevim rijeèima, BiH ide ka napretku, a Jordan je spreman da je podrži na tom putu.
Predsjednik Parlamenta Jordana je istakao važnost saradnje na bilateralnom nivou, te dodao da ekonomske odnose treba podiæi na viši nivo, jer su oni uz politièke odnose, jako važni.
Madžali je naveo da je ekonomija jedan od kljuènih faktora u jaèanju saradnje, te da je Jordan otvoren za privrednike iz BiH i privrednu saradnju, naglasivši da postoje potencijali u obje zemlje koji se mogu iskoristiti za jaèanje privrednih odnosa.
Sve je super i sve je za 5!
|
11-11-2008 at 23:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Restoran koji nudi sarmu i æevape postao hit u SAD-u
"Nitko u Sjedinjenim Državama ne zna napraviti ovakve æevape. Èak ni moja žena nakon 28 god. braka. Dao bih život za nju, ali recept joj ne dam"
Piše: Paula Manitaševiæ
Bivši zarobljenik ratnih logora u BiH, Ahmet Ališah (51) izbjegao je s obitelji u Ameriku i tamo otvorio autentièni bosanski restoran koji nudi iskljuèivo tradicionalna jela iz bosanske kuhinje. Restoran "Chef Alisah´s" postao je pravi hit u gradu Tucsonu, u amerièkoj saveznoj državi Arizoni, a Ahmet kaže da je tajna njegova uspjeha u tajnom receptu za æevape.
- Nitko u Sjedinjenim Državama ne zna napraviti ovakve æevape. Èak ni moja žena, a 28 godina smo u braku. Dao bih život za nju, ali recept ne može dobiti - kaže Ahmet. Njegov sin Emir (12), koji æe jednog dana naslijediti restoran, jedini zna tajni recept. Osim æevapa, Ahmetov restoran nudi i druga autohtona jela, poput sarme, tufahije i baklave. Iako nije jedini u gradu s bosanskim jelima, sigurno je, kaže Ahmet, jedini koji nudi iskljuèivo ova jela.
- Postoje restorani koji se nazivaju bosanskim, a prodaju hamburgere i sliènu amerièku hranu. Ja pripremam jela u tradicionalnim posudama na tradicionalan naèin. Bez friteza i mikrovalnih peænica - rekao je kuhar Ahmet, koji je proveo šest mjeseci u ratnim logorima u BiH. Prve èetiri godine u SAD-u oporavljao se po bolnicama od višestrukih prijeloma udova i rebara zadobivenih u logoru.
(„24SATA“)
http://www.24sata.hr/news/clanak/restoran-koji-nudi-sarmu-i-cevape-postao-hit-u-sad-u/88480/?context=naslovnica&web_page_id=main_page
|
12-11-2008 at 12:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
jai1 Nivo: Forumski vuk Registriran(a): 29-04-2008 Odgovori: 454 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Kadija te izruèuje, kadija te brani- tekst iz BH Dana
Iako je pred amerièkim sudom u potpunosti dokazana neosnovanost tužbi protiv šestorice graðana BiH alžirskog porijekla, vlada SAD-a izmišlja nove optužbe kako bi opravdala njihovu deportaciju u korporativni konclogor Guantánamo. Kao i prije šest godina, vlasti Bosne i Hercegovine ne pokazuju ni najmanji interes i spremnost da se bore za prava svojih nepravedno zatoèenih sugraðana
Piše: Vuk Baèanoviæ
Vlasti Bosne i Hercegovine - kako se postojeæe vladajuæe strukture, uz malo mašte, možda mogu nazvati - po ko zna koji put su demonstrirale nebrigu o zaštiti elementarnih ljudskih prava svojih graðana. To pokazuje novi zaplet sluèaja šestorice bh. državljana alžirskog porijekla, koji su, bez ikakvog dokaza o krivici, u vrijeme administracije Zlatka Lagumdžije i Alijanse za promjene, otpremljeni u nezakoniti konclogor u kubanskom zaljevu Guantánamo. Vlast uspostavljena nakon pada Alijanse takoðer nije uèinila ništa na ispravljanju ove nepravde, kao što se ovom temom još uvijek previše ne zamara ni trenutni establishment u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Ono što je prije šest godina ustvrdio Sud FBiH, a potvrdila i Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH, sada je ustanovila i vlada SAD-a: sve optužbe protiv alžirske šestorke - ukljuèujuæi i onu o navodnom pokušaju teroristièkog napada na Amerièku ambasadu u Sarajevu - odbaèene su zbog nepostojanja dokaza.
Tajna "crne kutije" Lakhdaru Boumedienu, Mustafi Ait Idiru, Belkacemu Bensayahu, Hadju Boudelliju, Saberu Lahmaru i Mohamedu Nechli po prvi put æe biti omoguæeno fer suðenje, i to pred sudom u Washingtonu, koje je zapoèelo 27. oktobra ove godine. Advokatska firma Wilmer Hale, koja radi na njihovoj odbrani, prikupila je 1.600 stranica dokaznog materijala koji pobija svaku optužbu ministarstva odbrane SAD-a. Dani su još u prošlom broju citirali jedan od izvještaja prema kojem su Alžirci izruèeni nakon amerièke ucjene da æe, u protivnom, okonèati diplomatsku i vojnu podršku BiH te da æe Alžirce od bh. vlasti preuzeti - ako treba - i silom. Jedan od advokata Wilmer Halea - Rob Kirsch u izjavi za Dane pojašnjava da su "SAD ili naèinile grešku ili lagale kada su prijetile bosanskim vlastima". Da se, po svemu sudeæi, radilo o prikrivanju površnih izvještaja obavještajnih službi, govori èinjenica da vladini advokati sada nastoje dokazati da je "šestorka", zapravo, imala u planu "džihad u Afganistanu". U izvještaju Wilmer Halea stoji da je sucu Richardu J. Leonu predat "zapeèaæeni paketiæ", "neka vrsta crne kutije", koji, navodno, sadrži inkriminirajuæe dokaze - ali da mu je naloženo da ga ne otvara, osim u sluèaju da postane oèigledno da vlada gubi proces: "Ovaj prilog je dodatak gomili zapeèaæenog materijala kojeg je vlada oznaèila kao tajan. Ipak, nakon upornog odbijanja svakog zahtjeva odbrane za uvidom u taj materijal, vladini advokati su nedavno priznali da im nije pošlo za rukom da ispitaju prethodno sakupljene, moguæe inkriminirajuæe dokumente. Odbrana je ove dokumente zahtijevala još 2004, ali vlada nije omoguæila uvid ni u jedan dokument do subote, 25. uveèer, u 20.30 - dakle jedan dan prije poèetka suðenja." Rob Kirsch se, meðutim, pita "zbog èega vlada SAD-a isto nije tvrdila 2001. ili 2002? Da li se, zapravo, radi o tome da SAD jednostavno tragaju za scenarijima koji bi im odgovarali, s obzirom da je vladi - a posebno obavještajnim agencijama - strašno neugodno, buduæi da su predsjedniku Bushu dali pogrešnu informaciju koju je on ukljuèio u jedan od svojih najvažnijih predsjednièkih govora?" To je potvrdio i obavještajac CIA-e Philip Zelikow, koji je u prilog odbrani priložio cijeli niz sluèajeva lažnih informacija u vezi s terorizmom. Kirsch takoðer smatra da pitanje koje èlanovi Wilmer Halea postavljaju bh. vladi "nije da li bi bh. vlasti trebale reagirati, veæ kako bh. vlasti uopæe mogu opravdati bilo koji potez izuzev upornosti da se lažno optuženi ljudi vrate natrag u Bosnu".
Mape bespuæa U Ministarstvu vanjskih poslova su nam saopæili da je ovaj državni organ još prošle godine (dakle pet godina nakon izruèenja) uputio Vijeæu ministara dokument Mape puta, kojim se predlažu konkretni koraci vlasti BiH u pravcu oslobaðanja graðana BiH zatoèenih u Guantánamu. Ipak, Vijeæe ministara na svojoj sjednici, održanoj 27. septembra prošle godine, nije prihvatilo ovaj dokument, èime je sve vraæeno na poèetak. Kako tvrdi savjetnik ministra vanjskih poslova Zlatan Burziæ, "MVP planira nastaviti sastanke s predstavnicima Ambasade SAD-a". Poslali smo e-mail Vijeæu ministara s upitom zbog èega dokument Mape puta nije prihvaæen, ali do zakljuèenja ovoga broja nismo dobili odgovor. Dokument advokatske skupine sadrži i spisak ljudi koji su se svojim svjedoèanstvima zauzeli za Alžirce. Potpisani ljudi s ex-jugoslavenskog podruèja su - uz prof. dr. Ivu Banca i bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, i Zlatko Lagumdžija i Alija Behmen - direktno povezani s aferom izruèenja Alžiraca. Izuzev tobožnjih sumnji u autentiènost apelacije Doma za ljudska prava iz 2002, Lagumdžija u svojoj osam stranica dugoj izjavi tvrdi da su "Amerikanci vršili snažan pritisak na njega te da nije mogao dopustiti da BiH bude proglašena za èetvrtu èlanicu ´osovine zla´, kako je George Bush okarakterizirao Iran, Irak i Sjevernu Koreju". Kasnije æe izjavu i "blago" izmijeniti - za emisiju 60 minuta, naravno - reæi æe da, ukoliko "šestorka nije bila izruèena, BiH bi se, bez amerièke podrške, raspala, a bošnjaèke teritorije došle pod meðunarodni, odnosno amerièki protektorat"?! Osim toga, Lagumdžija izbjegava objasniti kljuènu stvar u cijeloj prièi, a to je oduzimanje bh. državljanstva alžirskoj šestorci. Upravo je oduzimanje državljanstava, koje je odradio SDP-ov kadar Tomislav Limov, stvorilo uvjete za deportaciju, tj. "preuzimanje pod nadzor" od strane SAD-a, odnosno Alžira, kojem se kao zemlji porijekla šestorke želio svaliti balast kršenja zakona i ljudskih prava koji se odigrao u BiH.
Amerikanci bi nas napustili? Zlatku Lagumdžiji smo željeli postaviti nekoliko pitanja u vezi s postojeæim kontradiktornostima u njegovim izjavama. Znali smo da pojedini politièari, kada izbjegavaju odgovore, nezgodna pitanja prosljeðuju svojim glasnogovornicima, ali nikada nismo èuli za praksu da novinare upuæuju na njihove kolege: naime, nakon što smo pismeno dostavili tražena pitanja, Lagumdžija je, umjesto odgovora - ponudio svog Bakira Hadžiomeroviæa i gostovanje u njegovih 60 minuta. A zbog èega to èini, bilo je vidljivo iz "pitanja" koja su mu postavljena u toj emisiji. Po istinu nažalost, Lagumdžija nije pitan o potpuno opreènim stavovima koje danas iznosi o deportaciji "alžirske grupe" u odnosu na period nakon izruèenja. Recimo: iako se godinama branio da on nema ništa s odlukom o izruèenju, sada u prvom licu jednine govori o onome ko je izruèio "Alžirce"; iako sada govori da je "alžirsku grupu" izruèio zbog strahovitog amerièkog pritiska i opasnih prijetnji, u intervjuu Danima (broj 243, od 8. 2. 2002. godine) Lagumdžija kaže: "Razjasnimo jednu stvar: ovo što smo uradili, nismo uradili protiv svoje volje." U istom intervjuu, na pitanje da li je SFOR ponudio dokaze za optužbe protiv Alžiraca, Lagumdžija rezolutno odgovara s "da", što je u suprotnosti s njegovim sadašnjim tvrdnjama. Dalje, Lagumdžija sada samo što javno ne lije suze nad sudbinama ljudi koje je isporuèio u zloèinaèki logor Guantánamo; no, pogledajmo šta je govorio kada je bio moænik na vlasti: "Oni su deportirani zato što nisu državljani ove zemlje, zato što su, u želji da postanu državljani, prevarili ovu zemlju i zato što je, u skladu s rezolucijom Savjeta bezbjednosti, koja je donesena nakon 11. septembra prošle godine, i naša zemlja obavezna da suraðuje u borbi protiv terorizma. Mi smo isporuèili ljude koji nisu graðani ove zemlje, jer ne želimo da budu ovdje. Ponavljam, ne želimo da takvi ljudi ovdje budu zato što ne želimo da dozvolimo bilo kakvu šansu da ova zemlja postane Alžir!" (Veæe gaðenje izaziva samo Lagumdžijina nova tvrdnja da nas je spasio amerièkog povlaèenja iz BiH. Amerikanci bi, dakle, destabilizirali svoju poziciju u cijelom regionu zbog šestorice ljudi!?) Za nabrajanje svih neistina o svom angažmanu u deportaciji Alžiraca bio bi potreban puno veæi novinarski prostor, baš kao što bi Lagumdžiji trebalo barem stotinjak emisija Bakira Hadžiomeroviæa da ikoga uvjeri u svoju nevinost.
Naða Dizdareviæ:
Amerièki advokati su tražili da povuèem tužbu protiv Lagumdžije
Nijedna institucija u ovoj državi nije imala informacije o kojima sada govori Lagumdžija. Ako su oni zaista imali neke dokaze da su oni bili prijetnja za nacionalnu sigurnost, onda ne bi uradili kako su uradili - poèeli i završili nelegalno. Nikada nije bilo govora o amerièkom prisiljavanju, pa èak ni pred Domom za ljudska prava, dok ja nisam pokrenula kriviènu prijavu. Iznad svega cijenim rad amerièkog advokatskog tima, ali se s njima ne slažem u dvije stvari. Još prije tri godine su me nagovarali da povuèem optužbu protiv Zlatka Lagumdžije, govoreæi mi da je ona bespotrebna. Tada se ova prièa još nije ni spominjala niti je Lagumdžija uopæe bio u poziciji da pomogne ljudima koje je izruèio. Meðutim, oèigledno je da je on i tada bio u kontaktu s advokatskim timom. Drugi problem je moje navodno nedavanje izjave sudu. Kako neko može reæi da niko drugi od tadašnjeg sastava Vijeæa ministara i Parlamenta nije htio da da izjavu, odnosno da ja nisam htjela dati izjavu sudu? Ta laž je nekome potrebna - to je ono što mene brine. Ako veæ nisu htjeli da uzmu izjave od nekih ljudi, onda su tako trebali i reæi, a ne da se tako brani Lagumdžija.
|
12-11-2008 at 20:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
indijana Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-05-2008 Lokacija: Paradise city Odgovori: 7483 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Naser Oriæ branio se danas æutanjem prilikom ispitivanja tužioca Okružnog tužilaštva iz Bijeljine, izjavila je Srni njegov advokat Vasvija Vidoviæ.
"Oriæu je predoèeno da mu se stavljaju na teret dogaðaji iz 1992. i 1993. godine, dakle u istom vremenskom periodu i za isto podruèje, Srebrenica, Vlasenica i Bratunac, za koje mu je presuðeno u Hagu. O detaljima ne mogu govoriti, ali jedino mogu potvrditi da se on branio æutnjom ", kazala je Vidoviæeva.
Bijeljinski tužilac Nebojša Jovanoviæ ispitao je Oriæa u Sarajevu, gdje se nalazi u pritvoru zbog drugih kriminalnih djela.
Istraga protiv muslimanskog ratnog komandatna Srebrenice pokrenuta je prije šest godina u Okružnom tužilaštu Bijeljina, zbog osnova sumnje da je poèinio ratne zloèine nad srpskim civilima na podruèju Srebrenice i Bratunca 1992. i 1993. godine.
Portparol Tužilaštva Danka Prodanoviæ juèe je izjavila Srni da se radi na sakupljanju podataka koji, eventualno, nisu obuhvaæeni haškom optužnicom protiv Oriæa.
Sve je super i sve je za 5!
|
13-11-2008 at 13:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
indijana Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-05-2008 Lokacija: Paradise city Odgovori: 7483 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
"Indipendent" i "Guardian" u urednièkim komentarima pozivaju danas novoizabranog amerièkog predsjednika Baracka Obamu da pod hitno zatvori zloglasni zatvor u bazi Gvantanamo, na Kubi, ukoliko Amerika želi da povrati reputaciju zemlje koja poštuje meðunarodno pravo.
Daleko veæi problem je kako se iskupiti za muèenje kojem su, u vrijeme ministra odbrane Donalda Ramsfelda, podvrgavani zatoèenici Gvantanama i drugih amerièkih zatvora, piše "Guardian".
Rješenje bi mogle da ponude ratifikacija konvencija o zabrani muèenja i ukidanje prava Crvenom krstu da izvještaje iz zatvora èuva kao tajne. Ramsfeld je posjete humanitarnih organizacija koristio kao plašt respektabilnosti i siguran znak da je muèenje ljudi u amerièkim rukama prosto nezamislivo, dodaje se u tekstu.
Ali, nastavlja "Guardian", dokumentacija Crvenog krsta sadrži podatke o zlostavljanju koji bi, da su bili predoèeni javnosti, omoguæili da iživljavanje, poput onog viðenog u bagdadskom zatvoru Abu Graib, bude ranije onemoguæeno.
Iako Crveni krst tvrdi da bi mu bez garancije povjerljivosti bio onemoguæen pristup zemljama koje drže ratne zarobljenike, Amerika bi, smatra "Guardian", morala da povuèe prvi potez nakon èega bi je slijedile i druge zemlje.
Sve je super i sve je za 5!
|
13-11-2008 at 13:28 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 33
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|