Japanci pomažu poljoprivredni razvoj

Projekat Japanske agencije za međunarodni razvoj /JICA/ koji se provodi u Srebrenici, a čiji je cilj stvaranje boljih ekonomskih uslova za povratnike kroz multietničku saradnju, biće realizovan iduće godine, rekao je Blagomir Jovanović, predstavnik delegacije srebreničke opštine koja je nedavno boravila u Japanu.



On je dodao da je putovanje delegacije opštine Srebrenica omogućila JICA, kako bi iskustva iz oblasti poljoprivede te zemlje prenijeli na područje srebreničke opštine.

Prema njegovim riječima, projekat JICA, koji je baziran na proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, prije svega jagodičastog voća, povrća u plastenicima, meda i preradu ljekovitog bilja, obuhvata 1 137 porodica iz najudaljenijih mjesnih zajednica srebreničke opštine.

On je podsjetio da je JICA uložila značajna sredstva realizujući brojne projekte na području 12 srebreničkih mjesnih zajednica.

“Japanci su na području Skelana, Osatice, Radoševića, Crvice, Kostolomaca, Toplice, Krnjića, Brežana, Ratkovića, Podravanja, Skenderovića i Osmača do sada donirali 100 plastenika i 80.000 sadnica maline. Stanovništvu u tim krajevima obezbijedili su 15.000 sadnica raznog voća, sjemena trava i djeteline za sjetvu na 100 hektara površina, kao i 20 plastenika u kojima su zasađene jagode”, naveo je Jovanović i dodao da su Skelanci dobili i tri traktora, deset motokultivatora, te hiljadu košnica za pčele.

Jovanović je podsjetio da je JICA uložila i značajna sredstva za uzgoj ljekovitog bilja, jagodičastog voća , proizvodnju povrća i šampinjona, zatim sijena , preradu poljoprivrednih proizvoda, razvoj pčelarstva i izgradnju stočne pijace.

Fijasko stoljeća

"SAVJET predlaže da se raskine koncesijski ugovor s hrvatskim konzorcijem IGH - Konstruktor - Tehnika i da se prekinu svi daljnji pregovori", rekao je crnogorski ministar Andrija Lompar nakon završetka sjednice Savjeta. Raskid ugovora bit će formaliziran na sjednici Vlade Crne Gore u četvrtak, najavili su iz Podgorice jer, kako su utvrdili, analizom dva seta dokumentacije shvatili su da nisu zadovoljeni uvjeti iz koncesijskog ugovora.

"Od hrvatskog konzorcija dobili smo dva seta dokumenata s izraženom željom financijskih institucija da sudjeluju u financiranju ovoga posla, ali se pokazalo da ni jedan ni drugi nisu kompletni i iziskivali su nastavak pregovora između tih institucija i konzorcija, što nismo mogli prihvatiti", objasnio je Lompar.

Lompar je kazao kako je Konstruktor u prvom dijelu dostavio dokumentaciju prema kojoj su tri banke iskazale spremnost za financiranje projekta, ali su bile nepotpune. Kako je kazao, jedna banka je dostavila pismo o namjerama, druga jamstva, a u trećem je slučaju ugovor bio nepotpisan. Analizom drugog dijela dokumentacije utvrđeno je kako financijski sporazum nije konačan te da slijedi potpisivanje još jednog seta financijskih dokumenata.

Izašli smo Hrvatima maksimalno u susret

"Učinili smo apsolutno sve kako bismo izašli ususret hrvatskom konzorciju. Prvo smo dali rok od 6 mjeseci za prikupljanje jamstava, a kad to ni u tom roku nisu uspjeli riješiti, dali smo im dodatna dva mjeseca", izjavio je ministar Lompar. Crnogorski ministar zaključio je kako je suradnja s hrvatskim konzorcijem bila izuzetno dobrodošla, a nadali su se kako će konzorcij uspjeti osigurati sredstva i krenuti u realizaciju projekta gradnje autoceste u Crnoj Gori.

"Daljnje podržavanje ugovora ugrozilo bi kredibilitet i samog projekta i onoga što se za realizaciju projekta čini od strane Vlade Crne Gore", rekao je ministar Lompar. Najavljujući daljnje poteze, ministar Lompar rekao je kako Vlada Crne Gore mora donijeti i službenu odluku u četvrtak, a već se razmatraju i daljnje opcije.

"Dogovorili smo se da pozovemo drugorangiranog s kojim smo imali već preliminarne neformalne susrete, odnosno dvije runde pregovora, da nastavimo daljnje pregovore s njim", rekao je Lompar misleći na izraelsko-grčki konzorcij, dodajući kako će pregovore ograničiti na mjesec dana, što će biti dovoljno da Grci skupe jamstva i sve potrebno za početak radova.

KRIZA UDARA: 320 MILIONA KM MANJE POSLANOG NOVCA OD DIJASPORE I GASTRABAJTERA ZA BIH
00:18 / 04.03.2010.

Za prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na 2008. gastarbajteri su u BiH poslali manje 320 miliona KM, što će se prema riječima stručnjaka odraziti na privredu, ali i građane uopšte. Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kaže da je BiH zavisna od ino-doznaka ...

... s obzirom na to da te doznake iznose preko 20 odsto BDP-a, te da će se njihovo smanjenje svakako odraziti na platni bilans države, pišu Nezavisne novine.
"Nema dileme da će to uticati na platni bilans države. Preko milion građana BiH je u inostranstvu. Svjetska banka u Beču je nedavno izučavala taj problem BiH i njene zavisnosti od ino-doznaka i uticaj na fiskalnu stabilnost države. Što je manje sredstava - građani manje potražuju, privreda manje proizvodi i to je jedan lanac", kazao je Kasumović.

On naglašava da su doznake jedan od zakrpa spoljnotrgovinskog deficita koji u BiH iznosi preko deset milijardi KM, te da vlasti na svim nivoima moraju to da sređuju.

"Bojim se, s obzirom na to da je izborna godina, da se ništa neće desiti jer vlastima u ovom trenutku odgovara da se ništa ne mijenja, što je potpuno pogrešno", naglasio je Kasumović.

Prema podacima Centralne banke BiH (CB BiH), ukupan iznos novčanih pošiljki zaposlenih u inostranstvu građanima BiH za prva tri kvartala 2009. godine iznosi oko 1,59 milijardi KM.

"U istom periodu 2008. godine novčane pošiljke zaposlenih su iznosile 1,91 milijardu KM, tako da podaci pokazuju da su one smanjene za 16,9 odsto, a razlog tome je uticaj svjetske krize usljed koje bh. dijaspora ostvaruje manje prihode i teže podmiruje vlastite potrebe", kazala je Zijada Kovač, portparol CB BiH.

Prema podacima Svjetske banke, BiH zauzima drugo mjesto u Evropi po primljenim doznakama iz inostranstva odmah poslije Moldavije, a 14. u svijetu. Kao veliki zavisnici doznaka iz inostranstva su Albanija, Srbija i Makedonija.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da je logično da su smanjene doznake jer naši ljudi vani imaju manje novca, te da BiH funkcioniše na način da ino-doznakama pokriva spoljnotrgovinski deficit.

"Za tu vrijednost koliko su smanjene ino-doznake pretpostavlja se da će se smanjiti i uvoz robe iz inostranstva. Biće tu velikih refleksija na privredu u BiH, ali ne u tolikoj mjeri koliko uvoz robe široke potrošnje", kazao je Radivojac.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT iz Banjaluke, kaže da su se, nažalost, ostvarile te prognoze o smanjenju ino-doznaka, te da će biti manje novca u privredi a, samim tim, manje novca po osnovu poreza.

"Da nije tih doznaka i njihovog uticaja na devizne rezerve BiH, situacija bi bila daleko katastrofalnija", kazao je Grabovac.

Biznis.ba

NEZAKONITI GRATISI U RS
00:16 / 04.03.2010.

Poreska uprava RS je, na inicijativu Ministarstva finansija RS i Agencije RS za osiguranje, prošle godine sačinila i provela efikasan plan kontrole osiguravajućih društava u RS sa ciljem otkrivanja i sprječavanja zloupotrebe poslovanja. Kontrole u osam društava za osiguranje pokazale su neizmirene obaveze prema PURS u ukupnom iznosu od 800.000 maraka. Takođe, utvrđeno je da su pomenuta društva, bez pravnog osnova, osiguranicima davali gratis premije, gratis polise, kao i popuste pri tehničkom pregledu vozila osiguranika - ističu u Ministarstvu finansija RS dodajući da će PURS izvršiti kontrolu preostalih društava za osiguranje u RS, s posebnim akcentom na kontrolu poslovanja s povezanim licima, piše Fokus.

Kada su u pitanju mjere kontrole nad osiguravajućim društvima u dijelu koji se odnosi na poštovanje premijskog sistema, Agencija RS za osiguranje izdala je prošle godine 55 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 177.000 maraka.

- Poboljšana je isplata odštetnih zahtjeva što se vidi kroz povećanje efikasnosti u rješavanju i isplati odštetnih zahtjeva kod društava za osiguranje i Zaštitnog fonda RS, te predstavlja nastavak pozitivnog trenda uređenja tržišta osiguranja RS - kažu u Ministarstvu finansija RS.

Formiranjem Informativnog centra, koji je u fazi probnog testiranja, i usvajanjem novog premijskog sistema u osiguranju od autoodgovornosti stvorene su pretpostavke za dodatno uređenje tržišta. Na snagu je stupio novi pravilnik koji definiše obavezan sadržaj ugovora o posredovanju između društava i posrednika i koji se odnosi na sve vrste posredovanja u osiguranju i na sve posrednike.

- Drugi segement pravilnika jeste ograničenje provizije na deset odsto što smo se odlučili, jer su osiguravajuća društva i posrednici zloupotrebljavali proviziju koja je ponekad dosezala 30 pa i 40 odsto od naplaćene premije. Naš prioritet u ovoj godini jeste da potpuno regulišemo taj segment posredovanja u osiguranju, posebno kada je u pitanju autoodgovornost - objasnila je direktorka Agencije za osiguranje, Božana Šljivar.

Novi uslovi i tarife osiguranja od autoodgovornosti na sistemski način rješavaju pitanje bonusa i malusa kroz jedinstveno praćenje svih osiguranika putem Informativnog centra. Naime, cilj jeste utvrđivanje premija srazmjerno riziku koje društvo za osiguranje preuzima, umjesto sadašnjeg nekontrolisanog davanja popusta koje ugrožava kvalitet i sigurnost poslovanja osiguravajućih društava.

U posljednje četiri godine osiguravajuća društva u RS zabilježila su konstantan rast obračunate premije koja je u 2009. godini iznosila 119,7 maraka, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja porast za 2,3 miliona maraka. U strukturi ukupno obračunate premije, neživotno osiguranje učestvuje s 93,37 odsto, dok životno osiguranje učestvuje sa samo 6,63 odsto. Obavezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila i dalje dominira u ukupnoj premiji, iako je u posljednje četiri godine evidentan trend rasta i drugih oblika osiguranja.


U RS 11 društava za osiguranje

Na tržištu osiguranja RS posluje 11 društava za osiguranje, deset društava za zastupanje u osiguranju iz RS i dva iz FBiH, 153 zastupnika u osiguranju iz RS i pet iz FBiH. Od 11 društava iz RS osam obavlja poslove neživotnog osiguranja, jedno društvo bavi se isključivo životnim osiguranjem, a nijedno reosiguranjem. Dva društva su kompozitna s dozvolom za životno i neživotno osiguranje. U RS posluje osam filijala iz FBiH, dok u FBiH posluje pet filijala iz RS.


Ombudsman primio 70 prigovora

Tokom 2009. godine Kancelarija ombudsmana u osiguranju u RS primila je 79 pismenih prigovora na rad društava za osiguranje. Prigovori su se uglavnom odnosili na neisplate štete po već postignutim sporazumima o vansudskom poravnanju.

Biznis.ba

SLIJEDE VELIKE KADROVSKE PROMJENE U "ELEKTROPRIVREDI BIH" I "BH TELEKOMU"
11:52 / 05.03.2010.



Gla­vni ka­dro­vi­ci SDA i SBiH, usa­gla­si­li su ve­li­ku ka­drov­sku i or­ga­ni­za­ci­onu re­kon­stru­kci­ju unu­tar nad­zor­nih odbo­ra i upra­va "Elek­tro­pri­vre­de BiH" i "BH Te­le­ko­ma". Ovu in­for­ma­ci­ju za "San" su pot­vrdi­li vi­so­ko­po­zi­co­ni­ra­ni čla­no­vi SDA i SBiH, ko­ji su traži­li da ne ot­kri­va­mo ...
... nji­ho­va ime­na, a bi­li su uklju­če­ni u raz­go­vo­re,piše San.

Slu­čaj Bi­ča­kčić

Pro­mje­ne bi se prvo tre­ba­le de­si­ti u "Elek­tro­pri­vre­di BiH", a na­prav­ljen je i prvi kon­kre­tan ko­rak ka to­me, s ob­zi­rom da je već za 25. mart za­ka­za­na Skup­šti­na di­oni­ča­ra, na či­jem dne­vnom re­du se, po­red os­ta­log, na­la­zi i gla­sa­nje o po­vje­re­nju čla­no­vi­ma Nad­zor­nog odbo­ra.
Ra­di se o pri­mje­ni čla­na 31. iz­mje­na i do­pu­na Za­ko­na o pri­vre­dnim druš­tvi­ma FBiH ko­jim je uve­de­na oba­ve­za da po is­te­ku pe­ri­oda od dvi­je go­di­ne od da­na ime­no­va­nja, skup­šti­na gla­sa o po­vje­re­nju čla­no­vi­ma nad­zor­nog odbo­ra.
U slu­ča­ju "Elek­tro­pri­vre­de BiH" pe­ri­od od dvi­je go­di­ne is­tje­če upra­vo kra­jem mje­se­ca i na ovaj na­čin bit će smje­njen Ed­hem Bi­ča­kčić, sa­daš­nji pred­sje­dnik Nad­zor­nog odbo­ra.

Osim či­nje­ni­ce da se pro­tiv nje­ga vo­de čak dva sud­ska pos­tup­ka, Bi­ča­kčić je i u su­ko­bu in­te­re­sa. Za­kon o pri­vre­dnim druš­tvi­ma za­bra­nju­je da ne­ko ko je vla­snik vi­še od 50 pos­to vla­sni­čkog udje­la u ne­kom druš­tvu sa ogra­ni­če­nom od­go­vor­noš­ću ili nje­gov di­re­ktor, uo­pće smi­je bi­ti član bi­lo ko­jeg nad­zor­nog odbo­ra u ime drža­vnog ka­pi­ta­la, a Bi­ča­kčić ispu­nja­va oba ova kri­te­ri­ja!

Po­red nje­ga, na in­sis­ti­ra­nje SBiH, bit će smje­nje­na još naj­ma­nje dvo­ji­ca čla­no­va Nad­zor­nog odbo­ra. Na­kon što bu­de iza­bran no­vi sa­ziv Nad­zor­nog odbo­ra, dvi­je stran­ke do­go­vo­ri­le su pro­mje­nu Sta­tu­ta da bi se broj čla­no­va Upra­ve sa se­dam sma­njio na naj­vi­še pet di­re­kto­ra.

Odla­zi i To­mić

Ova pro­mje­na po­dra­zu­mi­je­va i ra­spi­si­va­nje kon­kur­sa za izbor no­vih iz­vršnih di­re­kto­ra, što će bi­ti is­ko­ri­šte­no za ukla­nja­nje ne­ko­li­ci­ne sa­daš­njih či­jim ra­dom SDA i SBiH ni­su za­do­vo­ljne.
Sli­čan me­đus­tra­na­čki do­go­vor pos­ti­gnut je za "BH Te­le­kom", gdje na ka­drov­skim pro­mje­na­ma na­ro­či­to in­sis­ti­ra SDA. Izvo­ri "Sa­na" tvrde da je do­go­vo­re­na pro­mje­na kom­ple­tnog Nad­zor­nog odbo­ra, či­ji mno­gi čla­no­vi su u su­ko­bu in­te­re­sa ili se pro­tiv njih vo­de ozbi­ljne is­tra­ge, kao i tre­ći­ne upra­ve!

Tre­nu­tno je pro­blem u ci­je­loj pri­či in­sis­ti­ra­nje mi­nis­tra pro­me­ta i ko­mu­ni­ka­ci­ja FBiH Na­ila Še­ćka­no­vi­ća da se re­or­ga­ni­za­ci­ja Upra­ve pro­ve­de po već pre­dlo­že­noj ide­ji aktu­el­nog di­re­kto­ra Ne­dža­da Re­ši­dbe­go­vi­ća, a da se tek na­kon to­ga odlu­či šta će bi­ti sa Nad­zor­nim odbo­rom!

Me­đu­tim, čel­ni­ci SDA ne pris­ta­ju na to i, ka­ko do­zna­je­mo, ka­te­go­ri­čno tra­že od Še­ćka­no­vi­ća da is­ko­ris­ti za­kon­ske mo­gu­ćnos­ti i Vla­di pre­dlo­ži smje­nu kom­ple­tnog Nad­zor­nog odbo­ra, a on­da bi po uzo­ru na "Elek­tro­pri­vre­du BiH" bio pro­mje­njen Sta­tut, pa za­tim i di­re­kto­ri či­jim ra­dom ni­su za­do­vo­ljne stran­ke. U Nad­zor­nom odbo­ru "BH Te­le­ko­ma" tre­nu­tno sje­de i ne­za­ko­ni­to iza­bra­ni Ni­had Ima­no­vić, vi­še ne­go kom­pro­mi­ti­ra­ni i zbog mi­li­on­skog kri­mi­na­la smje­nje­ni čel­nik ter­mi­na­la u Plo­ča­ma Jo­sip To­mić, dok je pred­sje­dnik već šest go­di­na Sa­mir Ča­uše­vić, de­kan Sao­bra­ćaj­nog fa­kul­te­ta u Sa­ra­je­vu,piše San.



Pre­ma­lo fo­te­lja

Izvo­ri "Sa­na" tvrde da se me­đu stran­ka­ma i da­lje raz­go­va­ra o po­no­vnom do­no­še­nju odlu­ke u Vla­di FBiH o sma­nje­nju bro­ja čla­no­va nad­zor­nih odbo­ra "Elek­tro­pri­vre­de BiH" i "BH Te­le­ko­ma" sa se­dam na pet. Oko to­ga sa­gla­snos­ti ne­ma, a po­što je Vla­da FBiH to već po­ku­ša­la pro­ves­ti pa je mo­ra­la odus­ta­ti zbog ve­li­kog bro­ja za­in­te­re­si­ra­nih za fo­te­lje, od ovo­ga vje­ro­va­tno po­no­vo ne­će bi­ti ni­šta.


Biznis.ba

BANKE U SRBIJI ZAHVATA NOVI VAL KRIZE
00:06 / 07.03.2010.

Srbiju je lagano počeo da pogađa i treći talas krize, koji prvenstveno udara na banke. Svako osmo zaduženo preduzeće nije u mogućnosti da redovno otplaćuje kredit, a kako procijenjuju bankari, i to ovoga puta prilično glasno, novi udar loših plasmana treba očekivati već za koji mjesec. Problem bi mogao da bude veći ukoliko država ne riješi pitanje naplate potraživanja, te ne ubrza sudske postupke i realizaciju hipoteke. U suprotnom, prinosi banaka biće niži, banke će biti restriktivnije, a počeće i da se spajaju, ne kriju u Ministarstvu finansija, piše Blic.

Banke su prvo bile na udaru u oktobru 2008. kada su građani za nekoliko mjeseci povukli oko milijardu evra štednje. Kriza se potom prelila na privredu koja je poslije godinu i po dana postala nova prijetnja bankama, i koja će biti prilično intenzivna i tokom cijele 2010. godine, slažu se sagovornici "Novca". Baš kako je prije pola godine i procijenio predsjednik Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić: "Sve izraženija docnja, prije ili kasnije, sigurno će zaprijetiti i poslovanju banaka." "Bankarski sistem vjerovatno neće biti ugrožen, ali će nesumnjivo imati problem", kazao je Dugalić za "Novac".
Prema podacima Udruženja banaka, problemi sa redovnom otplatom kredita, koji su jenjavali u posljednjem kvartalu prošle godine, ponovo su uzeli danak. Prosječno, nešto više od osam odsto zaduženih preduzetnika i pravnih lica nije u mogućnosti da redovno otplaćuje kredite. Vrijednosno, prema našoj računici, to je 84,6 milijardi dinara u docnji, što je sa kamatama bar desetak odsto više.
Najveći problem imaju zaduženi preduzetnici - na kraju januara njih 8,2 odsto kasnilo je sa otplatom kredita, što je rast od 0,2 procentna poena za mjesec dana ili za 110 procenata za sedam mjeseci! Kod pravnih lica, problemi se tek očekuju - u januaru je docnja ublažena za 0,3 procentna poena na 8,5 odsto.
Bankari strahuju jer očekuju dalji rast loših plasmana. Izbjegavaju licitiranje, ali se može čuti da bi ovaj nivo mogao dostići vrh na 12-15 odsto, što je rast i do 80 procenata u odnosu na trenutno stanje. Iskustva govore da su u najgorim krizama loši plasmani prelazili 25 odsto ukupnih kredita. U Rusiji, recimo, taj nivo je dostigao deset odsto, a u Ukrajini čak 30.


Loši plasmani u "Hipo banci" trenutno su na nivou od 12 odsto, a novi udar očekuju u narednim mjesecima. "Rast loših plasmana će se nastaviti i ove godine, kao posljedica pada društvenog bruto proizvoda u 2009. godini. S jedne strane, preduzeća imaju smanjenje privredne aktivnosti i prezaduženost, a s druge, veoma su izložena deviznom riziku zbog deviznih zajmova. Rast bankarskih plasmana i aktive zavisiće od ambijenta, poboljšanja platežne sposobnosti građana, kvaliteta preduzeća i makroekonomije", kaže za "Novac", zamjenik predsjednika Izvršnog odbora "Hipo Alpe-Adrija banke" Zoran Vojnović i dodaje da će ove godine fokus biti na refinansiranju i reprogramiranju, jer će se vrlo teško nalaziti kvalitetni klijenti.
I Draginja Đurić, predsjednik IO "Banke Inteza", kaže da je rizik naplate sve veći, a da s druge strane ne postoji dovoljna podrška države. "Banke jesu spremne da više finansiraju privredu, ali za povećanje izloženosti moramo imati i pravni ambijent. Bilo bi lakše kada bi hipoteku mogli da realizujemo blagovremeno, ali i kada bi preduzeća redovno naplaćivala svoja potraživanja", kaže Đurić za "Novac".
Naša sagovornik dodaje da bi mjere mogle da budu privremene. "Praktično, klijenti koji ne izmire obavezu u određenom roku, mogli bi da plaćaju zateznu kamatu. Danas kreditno sposobni klijenti uzimaju kredite da bi plaćali potraživanja, a s druge strane ne mogu da naplate svoja redovna potraživanja niti da ih uvećaju za, recimo, nivo inflacije", kaže Đurić.
I u ovoj banci, najvećoj po visini kapitala u Srbiji, nivo kredita u docnji je veći nego u 2008. godini. Još uvijek je, međutim, ispod osam odsto, koliki je prosjek za cio bankarski sektor u Srbiji.
Sličan stav imaju i u "Prokredit banci" gdje je svega 2,5 odsto kredita u docnji dužoj od 90 dana. Bečki sporazum jeste bila mjera koja je obavezala banke na određeni nivo plasmana srpskoj privredi i građanima, ali dugoročno je kako ocijenjuju, potrebno formirati ambijent koji će zainteresovati banke i da nadalje ulažu u srpsku privredu, piše Blic.


"Banke su zainteresovane da normalno rade u Srbiji, ali je preduslov za to dovoljan broj kreditno sposobnih firmi. Ključno je riješiti problem naplate potraživanja kod malih i srednjih preduzeća prvenstveno od velikih sistema i državnih firmi. Takođe, potrebno je ubrzati izvršni postupak ukoliko se pak potraživanja ne mogu naplatiti redovnim putem i, konačno, banke moraju biti odgovornije. Ima slučajeva da su dugoročni projekti finansirani kratkoročnim kreditima što klijentima stvara potencijalni rizik likvidnosti, ali i svakoj narednoj banci koja ih bude kreditirala", kaže za "Novac" predsjednik IO "Prokredit banke" Svetlana Tolmačeva.
Da priča sa lošim plasmanima nije završena, kažu i u OTP banci. "Poslovanje u privredi i nadalje će biti teško, što je potencijalni rizik za rast rizičnih kredita. Ne treba očekivati veliki rast finansiranja privrede, biće ovo godina godina restukturanja i refinansiranja", kaže za "Novac" član IO OTP banke Laura Fodor Agošton.
Nesporno je i da su u vladi svjesni da se kriza iz realnog sektora lagano premješta u bankarski. U Ministarstvu finansija ocijenjuju da će bankarski sistem biti oprezniji jer se povećao broj neredovnih platiša. "Postavlja se i pitanje da li će biti kreditno sposobnih klijenta", ocijenio je Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, dodajući da bi ovu godinu moglo obilježiti i spajanje banaka.


Poznavaoci tvrde da postoji nekoliko kanala kroz koje banke osjećaju neredovnu naplatu kredita. Prvi je negativan uticaj na njihovu adekvatnost kapitala što dovodi u pitanje i njihovu sposobnost da dugoročno izmiruju obaveze.
Ako adekvatnost kapitala padne ispod minimuma od 12 odsto, banka može izgubiti licencu za rad, mada se vjeruje da bi centralna banka tada spustila minimalni nivo adekvatnosti.
Drugi kanal jeste poslovni rezultat banke. Banke, naime, na problematične kredite ne naplaćuju ni kamate ni naknade, pa se po tom osnovu automatski smanjuju i bankarski prihodi. Banke, inače, u Srbiji imaju ubjedljivo najniži prinos na kapital u regionu. U 2008. godini ovaj pokazatelj je iznosio svega 8,3 odsto. Dobra vijest je da je to rast za 1,1 procentni poen u odnosu na godinu ranije i tri procentna poena u odnosu na 2005. Loše je, međutim, to što smo daleko od Hrvatske gdje je prinos na kapital bankarskog sektora skoro 11 odsto, te Makedonije i Albanije gdje ovaj pokazatelj iznosi po oko 16 procenata i Bugarske gdje je prinos na kapital banka veći od 21 odsto.
Konačno, treći kanal je ugrožavanje likvidnosti banaka jer nemogućnost naplate kredita automatski znači i nemogućnost banke da vrati novac koji je pozajmila.
To bi kasnije značilo da neće biti novih kredita, ali i da će postojeći biti skuplji.

Rezervisanja za gubitke sve veća

Pogoršanje kreditnog portfelja banaka znači i povećanje rezervacija za potencijalne gubitke. Prema posljednjim raspoloživim podacima za treći kvartal 2009. godine, ukupna rezervisanja za procjenjene gubitke, po osnovu bilansne i vanbilansne izloženosti banaka, iznosila su 342,4 milijarde dinara, što je rast za 19 milijardi dinara u odnosu na prethodni kvartal. Problem je veći ako se zna da su u odnosu na april prošle godine rezervisanja povećana za tri puta, odnosno za šest puta u odnosu na septembar 2008. godine.

Biznis.ba

Konferencija mladih ekonomista od 19. do 21. marta

Ekonomski fakultet u Tuzli domaćin je Konferencije mladih ekonomista, koja će se održati od 19. do 21. marta na temu "Financijska kriza u BiH", a organizira je Asocijacija studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Tim povodom organizatori su održali i press konferenciju na kojoj su novinare upoznali sa osnovnim ciljem organiziranja jednog ovakvog naučnog skupa, njegovim značajem i predavačima na Konferenciji.

"Ideja se rodila sasvim slučajno nakon radnog sastanka svih predstavničkih tijela studenata, odnosno svih unija. Ostala sam malo zatečena informacijom kako na našem univerzitetu nema dovoljno aktivnosti od strane studenata, pa sam na prvom sastanku predložila da napravimo jedno predavanje za naše studente.

Ta ideja vremenom se proširila i tako danas imamo jedan veliki skup s dosta eminentnih predavača koji će svoje znanje i iskustvo iz prakse pokušati prenijeti na sve studente Ekonomije, uključujući naše studente i studente koji će biti naši gosti", kazala je Selma Bajrović, predsjednica Asocijacije studenata Ekonomskog fakulteta.

"Kao najprogresivniji dio populacije studenti svoje nemirenje sa postojećom situacijom provode krajnje racionalno, odnosno ekonomistički. Da bi se suočili s krizom, da bi bili aktivni sudionici poslovne aktivnosti u krizi koja će u BiH očigledno trajati i nakon oficijelnog izlaska iz finansijske krize, pri čemu, dakle, nije dovoljan samo pozitivan sklop znanja koji se dobija planom i programom na ekonomskim fakultetima, studenti žele prije svega imati ono što je najvrednije sa ovog skupa, a to je kritičko razumijevanje krize. Žele razgovarati o tome, žele biti aktivni sudionici teškog vremena koje svi zajedno preživljavamo i, očigledno, podijeliti s nama starijima to teško breme s kojim suočilo se ne samo društvo nego i ekonomska nauka", dodao je dr. sci. Kadrija Hodžić, red. prof. Ekonomskog fakulteta u Tuzli, koji će na Konferenciji mladih ekonomista održati predavanje na temu "Institucionalna i politička zapriječenost izlaza iz krize u BiH".

Predavači na Konferenciji su univerzitetski profesori, poduzetnici, stručnjaci iz prakse, koji su svoj rad posvetili izučavanju ekonomskih pojava i njihovu utjecaja na sve aspekte života.

Osim prof. Kadrije Hodžića, predavanje na Konferenciji održat će i guverner Centralne banke BiH dr. sci. Kemal Kozarić kao i član Upravnog vijeća Centralne banke dr. sci. Željko Šaina.

"Očekujemo da svi oni koji dođu na ovu konferenciju nauče nešto novo, steknu neke nove poglede, razmotre neka nova stanovišta o financijskoj krizi i o samoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Cilj nam je takođe da sa studentima koji dođu u goste ostvarimo pozitivne kontakte i pokušamo ovu konferenciju napraviti tradicionalnim, i to ne samo u Tuzli nego i na drugim ekonomskim fakultetima u Bosni i Hercegovini, pa i šire", kazala je Majda Mujanović, predsjednica skupštine Asocijacije studenata Ekonomskog fakulteta.

VLADA FEDERACIJE BiH: UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PLATAMA
17:44 / 17.03.2010.

Vlada Federacije BiH /FBiH/ utvrdila je danas Prijedlog zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH, kojim se na jedinstven način, definiše ova oblast u FBiH, s ciljem jednakog vrednovanja istovrsnih poslova na svim nivoima vlasti. Na sjednici je istaknuto da u ...

... slučaju izostanka dogovora sa sindikatom, ostaju na snazi ranije dogovorena osnovica i utvrđeni koeficijenti, najduže mjesec dana, saopšteno je iz Vlade FBiH.

Ako i nakon tog roka dogovor ne bude postignut, Vlada FBiH će utvrditi privremenu osnovicu za obračun plata prilagođenu koeficijentima utvrđenim ovim zakonom.

Vlada FBiH je usvojila Plan povratka, obnove, gradnje i razvoja održivog povratka za ovu godinu, kojim su definisani projekti rekonstrukcije i obnove individualnih stambenih objekata dodjelom građevinskog materijala i sredstava za gradnju, obnovu i izgradnju objekata zajedničkog stanovanja i podrška povratku Srba u FBiH.

Za rješavanje problema za oko 15.332 raseljene porodice koliko ih, prema statističkim podacima u FBiH čeka na rekonstruntrukciju stambenih objekata, neophodno je obezbijediti 400 miliona KM i još 156,8 miliona KM za infrastrukturu i 200 miliona KM za zapošljavanje i samozapošljavanje.

U ovom dokumentu je konstatovano da na povratak u prijeratna prebivališta u BiH još čeka blizu 116.000 lica, dok ih se do sada na svoja prebivališta u BiH ukupno vratilo 1,031 miliona.

Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica će u realizaciji pripremljenih projekata posebnu pažnju posvetiti raseljenim licima u kolektivnom i alternativnom smještaju s ciljem realizacije strateškog cilja - zatvaranja ovih oblika stanovanja.

Vlada FBiH usvojila je danas Odluku o Programu utroška sa kriterijumima raspodjele sredstava "Transfer za raseljena lica i povratnike", utvrđenih budžetom FBiH za ovu godinu.

Za finansiranje zajedničkih projekata za obnovu stambenih jedinica koje odobri Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH, putem Fonda za povratak BiH, planirana su sredstva od 2,4 miliona KM.

U okviru stavke "Rekonstrukcija i obnova individualnih stambenih objekata i objekata zajedničkog tipa stanovanja" predviđeno je 8,3 miliona KM, a za Projekat podrške povratku Srba na područje FBiH 2,8 miliona KM.

Za zajedničke projekte rekonstrukcije, obnove i održivosti povratka sa vladinim i nevladinim sektorom predviđena su sredstva od tri miliona KM, a za projekte održivosti povratka sredstva od šest miliona KM.

Za podršku implementaciji, održivom povratku izbjeglih i protjeranih lica sa područja Srebrenice planirana su sredstva od 1.648.008 KM, navodi se u saopštenju.

Biznis.ba / Srna

NAJPROFITABILNIJI TELEKOMI I ELEKTROPRIVREDE


Rang lista deset najprofitabilnijih kompanija u BiH za 2009. godinu prilično će se razlikovati od liste iz prethodne godine. To se prvenstveno odnosi na čelo liste, gdje je prvi put nakon rata dospjela jedna kompanija iz elektroenergetskog sektora. Mada poslovni izvještaji kompanija još nisu kompletirani, od ranije su poznate prve dvije pozicije koje suvereno drže dva telekom operatera. Kao i nekoliko prethodnih godina, prvu poziciju na top listi najprofitabilnijih kompanija čvrsto drži BH Telecom, čija je prošlogodišnja neto dobit premašila 160 miliona KM. Na drugom mjestu ponovo je M:tel s ostvarenim neto profitom od 102 miliona KM. U odnosu na godinu ranije, razlika između prvoplasirane i drugoplasirane kompanije nešto je povećana, zbog pada profita M:tela od oko 14 posto, dok je profit BH Telecoma blago porastao.
Pri put nakon rata u sam vrh liste najprofitabilnijih kompanija dospjela je Elektroprivreda BiH s ostvarenim neto profitom od oko 62 miliona KM. Neto profit EPBiH u samo godinu dana uvećan je za preko 25 posto, što je rezultat iznimno unosnih izvoznih aranžmana na kojima je EPBiH uvećala ukupnu bruto dobit za oko 250 miliona KM.
I druge dvije elektroprivredne kompanije, EPRS i EP HZHB, zabilježile su solidne poslovne rezultate, osobito EP HZHB, čiji je neto profit premašio 23 miliona KM.
Ostatak liste uglavnom je ostao nepromijenjen, s izuzetkom Aluminijskog kombinata Mostar i zeničkog Arcelor Mittala, koji su ispali s liste „top 10“, što je posljedica drastičnog pada cijena aluminija i željeza na svjetskoj berzi metala.
Među kompanijama koje su osjetno povećale profitabilnost nalazi se Bosnalijek, s neto prihodom od oko 9 miliona KM, što je 11 posto više nego godinu ranije.
Zanimljiv je podatak da su dvije od tri najprofitabilnije kompanije u većinskom državnom vlasništvu (BH Telecom i Elektroprivreda BiH) što prilično relativizira rasprostranjenu tezu o državi kao lošem domaćinu.

Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

USKORO POČINJE GRADNJA ČETIRI DIONICE AUTOCESTE 5C
00:17 / 20.03.2010.

Direkcija za autoceste FBiH pokrenula je proces dobivanja saglasnosti za izdavanje urbanističkih dozvola za četiri dionice na koridoru 5C, odmah nakon što je Dom naroda Parlamenta FBiH protekle sedmice usvojio izmjene Zakona o prostornom planiranju. Za urbanističku dozvolu, naime, potrebno je dobiti 17-18 saglasnosti od općina, javnih preduzeća, elektroprivreda, telekoma...

Zakon je usvojen kako bi se odblokiralo skoro milijardu maraka stranih kredita za gradnju koridora 5C izdavanjem urbanističkih saglasnosti bez prostornog plana. No, osnova prostornog plana po kojoj bi bile izdavane dozvole još nije upućena Parlamentu na usvajanje, tako da se zakon još ne može primjenjivati.

Direktor Direkcije Erdal Trhulj kaže da ih to ne sprečava da krenu u pribavljanje saglasnosti za urbanističke dozvole.

- Da ne bismo gubili vrijeme, već smo počeli predavati zahtjeve. Tako ćemo brže doći do potrebnih dozvola i procesa eksproprijacije nakon usvajanja osnove prostornog plana - kazao nam je Trhulj.


- Već u junu trebali bi biti raspisani i tenderi za pretkvalifikaciju kompanija za izvođenje radova na ovim dionicama, kako bi sve teklo paralelno, odnosno kako bi sama gradnja mogla krenuti početkom naredne godine - kaže naš sagovornik.

Radi se o dionicama Svilaj - Odžak, Drivuša - Donja Gračanica, Vlakovo - Tarčin i Zvirovići - Bijača. Dozvole su izdate jedino za dionicu Kakanj - Zenica.


U osnovu prostornog plana potrebno je unijeti obje varijante sporne trase autoputa kroz Blagaj i Počitelj, kako je to dogovoreno u januaru, i poslati je Parlamentu na usvajanje. Nakon toga bit će otklonjene i smetnje za ratifikaciju kredita Evropske investicijske banke za dionicu Kakanj - Zenica, od 75 miliona eura.