Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima


FORUM : Ženski minder : @blentava blog
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

ovde treba kamion stimulativa...

01-09-2011 at 15:40 | Ukljuèi u odgovor
Viper100
Nivo: Novi forumaš
Moneymaker

Registriran(a): 26-08-2011
Lokacija: Pustinja
Odgovori: 6
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

citat:
blentava wrote:
Ljubav ili seksualna ovisnost

Svakom od nas je nešto drugo privlaèno, nekima je bitan smisao za humor, drugima ponašanje, ali svima nama je bitan izgled koliko god mi to ne želimo priznati. Moda se mijenja, pa se tako i naš ukus mijenja i prilagoðava. Ipak ono što nikada ne izlazi iz mode su bogatstvo, slava i stalež. Meðutim nisu samo ponašanje i izgled kljuèni za zaljubljivanje i seks. Tu su još i feromoni. Feromoni mogu biti vrlo moæni i efektivni. Zbog njih èesto puta muškarac i žena u vezi u isto vrijeme osjeæaju seksualnu želju za partnerom bez obzira na to da li se partner nalazi u blizini ili ne. Ipak, ni feromoni ne mogu baš sve nadoknaditi. Osobna higijena, održavanje tjelesne kondicije i informiranost bitni su èinitelji koji se nièime ne mogu zamijeniti. Isto tako nježnost i trud æe uvijek biti pozicionirani na vrhu jer to je nešto što ostaje u lijepom sjeæanju i uvijek želimo da se ponovi. Grubost nikada nije ugodna, a sigurno rezultira odbojnošæu i izbjegavanjem.

Èesto se pitamo što to znaèi biti zaljubljen. Slušamo o zaljubljenosti drugih ljudi, èitamo pjesme i romane o sretnim i nesretnim ljubavima, ali da li smo u stanju prepoznati da li smo mi uistinu zaljubljeni? Svaka ljubav je drugaèija. U ranoj fazi zaljubljenosti misli nas uvijek vode prema osobi koja nam se sviða. Neki ljudi u toj fazi mogu postati dosadni sugovornici jer jedino o èemu mogu prièati je osoba u koju su zaljubljeni. Isto tako ljubav može biti i vrlo energièna. Zaljubljena osoba je puna energije, sretna, ima osjeæaj da je cijeli svijet njezin i da je sve moguæe. Ali, ljubav može biti i uzrok usporavanja, zaljubljena osoba se osjeæa utuèeno, depresivno i nije u moguænosti da išta uèini osim da sjedi i razmišlja o onome koga voli. Ljubav može zatoèiti osobu u maštanje i biti bijeg iz realnog svijeta, ili može biti inspiracija i stvoriti novo znaèenje i svrhu realnosti. Bilo skrivena ili javna ljubav, ona navodi muškarce i žene da stvaraju, grade, rade stvari za koje nikad nisu ni sanjali da mogu - od osobnih uspjeha do javnih priznanja. Ali postoji i tamnija strana ljubavi koja je mnoge otjerala u smrt, oèaj, depresiju i tugu.

Kada se jednom naðete u jednom od tih stanja, uvijek postoji sitna sumnja da li je to ljubav ili samo seksualna privlaènost. Postoje tri faze ljubavi; zaljubljivanje, zaljubljenost i ljubav. Zaljubljivanje je kada su svi osjeæaji izmiješani i kada su nam misli okupirane samo jednom osobom. Zaljubljeni ste kada osjeæate da je osoba samo vaša i kada ste uvjereni da neæete preživjeti ako je izgubite. Ljubav je zadnja faza u kojoj znate sve partnerove strahove i vrline, kada mu opraštate sve pronalazeæi zadovoljavajuæa objašnjenja. Zaljubljivanje može trajati nekoliko tjedana ili mjeseci, zaljubljenost može trajati još nekoliko godina ali prava ljubav je ono što vezu èini trajnom.

Prema zapadnjaèkoj kulturi muškarci i žene razlièito doživljavaju ljubav. Muškarci su više orijentirani na seks i èesto puta više vole izaæi sa drugim muškarcima nego sa partnericom. Žene zato žele samo romantiku i nježne trenutke. Vrlo èesto se takvo ponašanje tumaèi time da muškarac drugaèije doživljava ljubav nego žena, ali vjerojatnije je da je to samo rezultat utjecaja društva koje je stvorilo pravilo po kojem muškarac uvijek mora biti macho.

Ponekad se pitamo zašto smo se zaljubili baš u tu osobu. Ljudi se vrlo èesto zaljubljuju u osobe koje imaju sliènu prošlost ili neke osobine kao i oni. Takva privlaènost može biti uspješna, ali ponekad i vrlo opasna. Velik je broj muškaraca i žena èiji partneri ih iskorištavaju i s kojima uopæe ne izgledaju sretno, ali su opet s njima. Jedan od razloga zašto se žene zaljubljuju u pogrešnog muškarca je zato što oèekuju da æe biti uzbudljivo. Što im više stvari partner zabrani to æe njima biti uzbudljivije to raditi. Ali seks sa agresivnim partnerom je ipak puno ozbiljniji problem. Ima puno razloga koji utjeèu na ostanak u vezi sa agresivnim partnerom. Jedan od èestih razloga je nisko mišljenje o samome sebi, stoga vjerujemo da smo kaznu i zlostavljanje zaslužili. Ako smo odrasli u okruženju u kojem su nas uvijek ponižavali i omalovažavali, postoji velika moguænost da æemo naæi partnera koji æe to nastaviti. Isto tako može se desiti da naðemo partnera koji æe se ponašati prema nama jednako loše kao što mi mislimo o sebi. Takve veze su gubitak vremena i energije, a što je još važnije mogu biti jako opasne. Ako u takovoj vezi ima djece, postoji velika moguænost da i ona postanu agresivna i da imaju vrlo nisko samopoštovanje i samopouzdanje. Najbolje je takve veze prekinuti što prije i tako svesti posljedice na minimum.

Postoji i opsesivna ljubav. Opsesivno zaljubljena osoba zaljubljena je u fantaziju koja je smještena u živu osobu. To može biti netko koga viða u prolazu, a s kim u stvari ima jako malo zajednièkog. To isto tako može biti osoba iz èasopisa ili sa televizije. Ako se opsesivno zaljubljene osobe uspiju približiti osobi koja ih interesira vrlo se èesto razoèaraju ili budu odbijeni. Opasna opsesija je kada se izmiješaju stvarnost i mašta. Neki ljudi pribjegavaju tome ako im je veza neuspješna, a ne vide naèin da je drugaèije promjene. Da se riješi takva situacija potrebno je realno sagledati situaciju i pomiriti se sa èinjenicom da nitko nije savršen. Prava ljubav je kada možete vidjeti sve vrline i mane i prihvatiti ih kao dio osobe koju volite.

Ipak, ljubav i seks ponekad mogu biti i loši za partnere. Veæinom su za dobar osjeæaj pri zaljubljenosti i dobar seks odgovorni endorfini, koje proizvodi tijelo kada poraste strast. Ponekad ljudi riskiraju svoje karijere, ugrožavaju brakove i zaboravljaju na humanost upravo radi endorfina o kojem postaju ovisni. Savjetnici i struènjaci koji pokušavaju izlijeèiti ljude od takve vrste ovisnosti tvrde da takva ovisnost može biti jako opasna, jer ovisnici nakon nekog vremena ne biraju naèin kako æe zadovoljiti svoju potrebu. Kada se pokušava otkriti seksualna ovisnost bitno je razlikovati pojmove seksualna ovisnosti i ovisan seks. Ovisan seks je kada netko koristi seks da iskaže svoju ljutnju, da se osjeæa moænim i da sakrije osjeæaje. Seksualna ovisnost je kada se ljubav i seks uklapaju u oblik ponašanja koji daje osjeæaj moæi i kontrole. Jedna od pretpostavki zašto nastaje seksualna ovisnost je zlostavljanje u djetinjstvu, bilo ono psihièko, fizièko ili seksualno.
Ivana Komšiæ, dipl. psiholog
www.cybermed.hr



02-09-2011 at 02:34 | Ukljuèi u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

citat:
Viper100 wrote:



jarane sta mislis za:

[URL=http:// www.jutarnji.hr/nizozemska--pokrenut-prvi-online-sex-ducan-za-muslimane/680218/


..................
02-09-2011 at 07:02 | Ukljuèi u odgovor
blentava
Nivo: Forumski doajen
Aequam memento rebus in ardius

Registriran(a): 26-12-2010
Lokacija: Belgrade, Serbia
Odgovori: 4005
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

Muškarci koji mrze žene

Pre nego što pružimo detaljan opis muškarca koji mrzi žene i ponašanja kojima pribegava kako bi stekao potpunu kontrolu nad svojom partnerkom, smatramo da je važno da se osvrnemo i na razloge zašto je važno uèiniti dostupnim informacije koje se tièu ove problematike. Naime, u literaturi najèešæe nailazimo na dva tipa liènosti sa kojima partnerski odnos može biti ugrožavajuæi.

Prvi je narcisoidni tip èoveka. Narcis je potpuno opsednut sobom i teži da stupi u vezu prvenstveno kako bi stekao divljenje drugih i na taj naèin sebe uverio koliko je poseban. On nema kapacitete da pruži ljubav veæ nastoji da za sebe prigrabi što više ljubavi i divljenja.

Drugi tip je psihopata koga smo veæ opisali u jednom od tekstova. Psihopata je sklon da pravi haos od svog života, da izrabljuje svakoga ko mu se naðe na putu (ukljuèujuæi i svoju partnerku). Služi se lažima i prevarama. Ukratko, njegova glavna odlika jeste nedostatak savesti.

Misogogynist tj. ženomrzac u izvesnom smislu se razlikuje od pomenute dve kategorije. On nije tipièni psihopata, narcis ili sadista iako su neke od ovih osobina èesto u njegovom karakteru. U tom smislu postoje izvesna preklapanja izmeðu muškarca koji mrzi žene, psihopate i narcisa koje smo veæ opisali u našim tekstovima. Ipak, ono što je svojstveno tipiènom ženomrscu jeste to što je on sposoban za dugotrajnu vezu sa jednom ženom. Njegova ljubav deluje kao žarka i žestoka a tragièno je na koje sve naèine uništava ženu za koju tvrdi da je duboko voli. Ono što je njemu najvažnije u partnerskom odnosu jeste da ima kontrolu nad svim aspektima partnerskog odnosa.

U narednom delu teksta opisaæemo ponašanja ženomrsca i mehanizme kojima on postepeno urušava svaki oseæaj samopoštovanja kod svoje partnerke. Ujedno æemo napraviti i osvrt i na porodiène faktore koji mogu da dovedu do razvoja sklonosti da se žena podredi muškarcu. Razlog zbog kojeg smo se opredelili da opišemo muškarca koji mrzi žene a ne ženu koja mrzi muškarce nije zbog toga što ovakvih žena nema. Sigurni smo da postoje i takvi sluèajevi. Ipak, postojeæa literatura i klinièka praksa pokazuju da su muške psihopate kao i muškarci koji mrze žene daleko prisutniji u populaciji u odnosu na žene koje pokazuju ovu sklonost. Razlozi za ovo su verovatno raznovrsni a njihovo razmatranje ostaje jedan od izazova psihologije.

Smatramo da je važno naglasiti da ovaj èlanak predstavlja rezime istoimene knjige Muškarci koji mrze žene i žene koje ih vole, autorke Dr Suzan Forward, koja je svojevremeno bila jedna od najprodavanijih knjiga u okviru self-help literature u Americi. Preporuèujemo je svim ženama koje su se našle u partnerskom odnosu koji je na štetu njihove emocionalne i psihološke dobrobiti. Ujedno, smatramo da je važno napomenuti da ovaj èlanak nije uperen protiv muškaraca i da on nije produkt feministièkih shvatanja (naroèito kada se feminizam pogrešno shvata kao mržnja prema muškarcima). Ovaj èlanak kao i knjiga na kojoj je baziran, može pomoæi ženi da shvati muškarca koji u vezi uništava njeno samopuzdanje kao što može biti od neprocenjive vrednosti za muškarca koji uvidi da se ponaša kao ženomrzac i koji želi da se promeni. Ovaj èlanak, kao uostalom i sajt VAŠ PSIHOLOG, promoviše pravo na psihološku i emocionalnu dobrobit svakog pojedinca bilo da je on muškarac ili žena.

Kako poèinje veza sa ženomrscem

Veza sa ženomrscem najèešæe ima vrtoglav poèetak. Romansa poèinje veoma brzo sa velikom dozom uzbuðenja. Imate utisak da ste naleteli na najromantiènijeg muškarca na svetu. On èini sve da vas šarmira, prosto vam skida zvezde sa neba! Ono što se posle izvesnog vremena ispostavi jeste da ovakvi muškarci dolaze u paketu sa nizom problema bilo da se radi o novèanim problemima, alkoholizmu, narkomaniji ili da pati od posledica nesreænog detinjstva ili prethodnih neuspelih veza.

Veliki deo uzbuðenja na poèetku veze upravo proizilazi iz ideje žene da æe snagom svoje ljubavi da reši sve njegove probleme. Ovo uverenje za mnogo žene predstavlja veoma snažan afrodizijak. Ona veruje da æe ga njena ljubav izleèiti od svakog problema i patnje. Upravo kroz ovakvu kompatibilnost potreba, njegovu da bude izbavljen a njenu da mu nadoknadi sve muke koje je pretrpeo u životu, stvara se odnos uzajamne zavisnosti u kome je oseæanje samog sebe kao jedinke potpuno potisnuto. Ono što žena na poèetku ne zna jeste da je svako spasavanje ovakvog èoveka èista iluzija i na taj naèin upliæe se u zavisnièki odnos u kome više gubi nego što dobija sve dok se ne naðe u poziciji da je svaki njen korak kontrolisan od strane njenog partnera.

Kojim ponašanjima ženomrzac postiže potpunu kontrolu nad svojom partnerkom


Nakon što proðe period medenog meseca, na scenu stupaju njegova ponašanja koja su vrlo èesto prožeta besom i napadima iz sasvim nepoznatih razloga. Ono što ženu veoma zbunjuje jeste nagla promena partnerovog ponašanja koja se kreæe od šarma ka besu. Ponašanja kojima on postepeno urušava ženino samopoštovanje su nastojanje da kontroliše sve aspekte njenog života, vika, pretnje, povlaèenje i ljutito æutanje, ponižavanje, ljubomora, posesivnost i konstantna kritika za sve i svašta.

S obzirom da žena ne ume sebi da objasni ove ispade ona najèešæe pribegava racionalizaciji kao mehanizmu odbrane. Pod ovim se podrazumeva da prelazimo preko svakog saznanja koje je u suprotnosti sa našim dobrim oseæanjima. To je naèin da prihvatimo neprihvatiljivo. Dakle, vidimo ponašanje koje je neprijatno ali ga preimenujemo i opravdamo. Tako smo sklone da njegovu dreku objasnimo prevelikim pritiskom na poslu ili nesreænim detinjstvom koje ga je naèinilo impulsivnom osobom.

Obzirom da je njegovo ponašanje veoma promenjivo, žena je sklona da se vodi sledeæom logikom: ako on ume da bude tako divan, onda mora da zbog neèega što ja èinim stvari krenu nizbrdo. Ovo uverenje vodi ka tome da se ona dobro oseæa u vezi sebe same onda kada je on dobro raspoložen. Njegovo raspoloženje poèinje da ima presudnu ulogu u njihovom odnosu a žena preuzima krivicu za sve što u vezi poðe loše. Ona nastoji da pronaðe ono ponašanje kojim æe on biti zadovoljan ali njegovo raspoloženje u toj meri je promenjivo da ono što mu se danas dopada, možda mu se sutra više neæe dopasti. Nema naèina da se utvrdi šta æe ga „pokrenuti“. Njen život poèinje da se svodi na smišljanje kako da mu udovolji.

Kao što smo rekli, svi manevri kojima ženomrzac pribegava za svoj cilj imaju postizanje maksimalne kontrole nad životom svoje partnerke. Nemilosrdna kritika i stalno pronalaženje grešaka jeste jedan od naèina. Ovo ponašanje predstavlja vid psihièkog zlostavljanja koje je prerušeno u „želju“ da se od žene napravi bolji èovek.

Sužavanje ženinog sveta je takoðe jedan od naèina da je u potpunosti veže za sebe. Ovaj proces poèinje na naèin koji u poèetku ženi može da laska kao recimo kada ona izaðe a on joj stavi do znanja kako je brojao sate dok se ne vrati kuæi i kako je bio usamljen bez nje. Ipak, tanka je granica izmeðu ove odanosti i posesivnosti koja postepeno vodi ka tome da se ona odrièe mnogih stvari u kojima je ranije uživala samo da se on ne bi osetio usamljenim.

Neki ženomrsci ispoljavaju neprijateljstvo prema ženi kroz seksualnu grubost. Oni nanose fizièku bol u seksu tako što štipaju, grizu ili se duboko nabijaju s namerom da ozlede ženu. Ovde naravno nije reè o seksualnom ponašanju u kojem oba partnera uživaju veæ o aktivnostima koje su neprijatne za ženu ali koje ženomrzac uporno sprovodi uprkos èinjenici što to kod nje izaziva bol, nelagodu ili poniženje. Nije retkost da je ovakav muškarac ovisnik od seksa, on koristi seks kako bi narkotizovao duboko ukorenjenu teskobu. Seks mu omoguæava privremeno opuštanje i nema znaèenje uzajamnog deljenja intime, o voðenju ljubavi i da ne govorimo! Ženomrzac æe èesto reæi da mu je seks potreban zato što je imao naporan dan, težak sastanak itd.

S obzirom da nastoji da uspostavi kontrolu nad svim vidovima zajednièkog života, to važi i kada su finansije u pitanju. Postoje dva tipa ženomrsca kada se radi o novcu: „onaj koji dobro zaraðuje“, finansijski stabilan, i „tragièan junak“, koji sebe vidi kao žrtvu poslovnih neuspeha za koje su naravno uvek krivi drugi. Njega èesto mora da izdržava partnerka. Bilo da on zaraðuje veæi deo novca ili da oboje doprinose zajedno, ili je žena ta koja ga izdržava, on je taj koji odreðuje kako æe se novac trošiti! Veliki broj poslovno uspešnih žena kada se upuste u vezu sa ovakvim muškarcem bivaju izmanipulisane tako da odustanu od svojih profesionalnih ambicija. Ubeðujuæi ženu da joj je mesto kod kuæe a da je on taj koji treba da zaraðuje za oboje, on postiže još veæu kontrolu nad njenim životom.

Zahtev za kontrolom podrazumeva i kontrolu ženinog društvenog život. Da bi se oseæao sigurnim, ženomrzac mora kontrolisati vaše misli, stavove, vaša oseæanja i ponašanje. Stoga æe jedino oni prijatelji koji podržavaju njegovo mišljenje i njegove stavove biti dobrodošli u vašem životu. Svako ko vam može ukazati na drugaèiji pogled na stvari, za njega verovatno neæe biti prihvatljiv. On æe se koristiti raznim metodama da skuèi i suzi vaš svet. Jedna od metoda je da vam druženje uèini tako neprijatnim da æete radije ostati kod kuæe.

Izlasci u društvo mogu se pretvoriti u pravu muku. Ženomrzac u društvu ženinih prijatelja može biti naroèito šarmantan a potom kada ostane na samo sa svojom partnerkom on æe olajavati njene prijatelje da bi na taj naèin naglasio nedostatak njene liènosti. Ako ženu posle svakog izlaska èekaju kritika i bes, ona æe verovatno zakljuèiti da od izlaska sa njim ima više štete nego koristi i poèeæe sve više da izbegava društvena okupljanja. Još jedna od taktika kojom on nastoji da svoju partnerku izoluje od drugih jeste otvoreno ponižavanje u društvu, on æe vreðati njenu inteligenciju, karakter, izgled…

Ženomršæeva kontrola nad partnerkom je kao koren biljke: grana se na mnoga podruèja njenog života-njen posao, njena interesovanja, prijatelje pa èak i njene misli i oseæanja. Kao posledica psihièkog zlostavljanja kome je izložena ona vrlo èesto preuzima njegovu sliku realnosti i sama sebe poèinje da doživljava kao rðavu a kritiku kao sasvim zasluženu.

Kod velikog broja žena koje se nakon ovakvih veza obrate za psihoterapijsku pomoæ postoji dramatièan gubitak samopoštovanja udružen sa dodatnim simptomima kao što su èir na želucu, gojaznost, migrene, gastrointestinalni poremeæaji, poremeæaji u jelu i u snu. Uprkos ovim razornim posledicama, mnoge žene ostaju u ovakvom odnosu i tvrde da je sa njihovim vezama sve u redu. U èlanku Žene koje se zaljubljuju u psihopate/narcise/ženomrsce posebno æemo se osvrnuti na emocionalne zamke u kojima se ove žene naðu koje otežavaju da se iskobeljaju iz destruktivnog partnerskog odnosa.

Kako muškarci nauèe da mrze žene

Muškarci koji mrze žene vrlo èesto spadaju u neki od poremeæaja liènosti (granièni poremeæaj liènosti, narcistièki poremeæaj liènosti, psihopatija…) Njihova mržnja prema ženama predstavlja samo jedan od aspekata njihove patologije. Ipak, muškarac koji ima sklonost da podredi i ponizi ženu ne mora nužno biti i poremeæaj liènosti. Ova sklonost može da se nauèi kroz odreðene sredinske tj. porodiène faktore. Vrlo èesto porodièni i genetski faktori udruženo deluju i dovode do destruktivnih tendencija u odnosima, kako sa ženama tako i sa svim ljudima sa kojima ovakav muškarac ulazi u odnos.

Dr Suzan Forward koja je svoju terapijsku praksu usmerila na rad sa ženama koje su bile u vezama sa ženomrscima, ovaj tip muškarca opisuje kao nekoga ko je uhvaæen u sukob izmeðu svoje potrebe za ljubavlju žene i duboko ukorenjenog straha od nje. Ovakvom muškarcu, kao i svima nama, je želja da bude voljen ali kod njega je sa željom udružen i strah. On veruje da æe ako zavoli ženu ona moæi da ga povredi, liši svega ili napusti. Pošto joj je pripisao ovakvu mitsku moæ, ona za njega postaje zastrašujuæi lik. U nastojanju da ublaži taj strah on obièno nesvesno pokušava da ublaži moæ žene u svom životu. On kroz razlièite taktike pokušava da je liši njenog samopouzdanja i uèini je jednako zavisnom kao što je on zavisan od nje. Èineæi nju slabom, tako da ne može da ga napusti, on donekle umiruje svoj strah od pomisli da æe biti napušten.

Zbog ovih snažnih, protivreènih oseæanja, ženomršèeva partnerka nije samo predmet ljubavi i strasti veæ i središna taèka njegovog gneva, panike, straha i mržnje.

Porodièni odnosi koji predstavljaju pogodno tlo da se kod deèaka razvije sklonost da mrzi žene jesu oni u kojima ne postoji ravnoteža izmeðu majèinke i oèinske uloge. U ovakvim porodicama otac je ili suviše strog ili suviše pasivan zbog èega je deèak previše orijentisan prema majci koja postaje centralna figura u njegovom životu. Majka koja najèešæe nije zadovoljna u braku, takoðe se okreæe svojoj deci koju pokušava da navede da udovoljavaju njenim potrebama. Majke u poremeæenim brakovima vrlo èesto iskorišæavaju svoju decu kako bi rešile svoje probleme. Bilo da pribegava preteranim zahtevima od svog deteta, odbacivanju, preteranoj kontroli, rezultat je isti: deèak postaje previše zavisan od nje. Kada odraste on prenosi ovu zavisnost, kao i sukobe i strahove vezane za majku, na svoju partnerku. On je doživeo svoju majku kao nekoga ko ima moæ da ga razoèara, da mu uskrati ljubav, da ga guši i gnjavi, uèini ga slabim ili usmeri svoje nezajažljive potrebe ka njemu i potom je sklon da svoju partnerku doživljava na isti ovaj naèin. Majka ženomrsca èesto kod svog sina stvara doživljaj da ona bez njega ne može živeti i da je on dužan da se brine o njoj i da joj nadoknadi sve ono što nije dobila od svog muža. Ona svom sinu na razlièite naèine šalje poruku da nije u stanju da se brine sama o sebi, da bez njegove ljubavi ne bi imala za šta da živi, može se èesto razbolevati i biti depresivna…sve u funkciji toga da bude centralna figura u životu svog sina. Na taj naèin, ona ga stavlja u ulogu kojoj on nije dorastao i doprinosi tome da se kod njega javlja oseæanje ozlojaðenosti, koju æe on kasnije pretvoriti u bes prema ženama.

Deèak mržnju prema ženama može nauèiti i kroz posmatranje oèevog ponašanja. Ukoliko otac predstavlja model agresivnog ponašanja prema ženama, deèak æe nauèiti da je ovaj vid ponašanja prihvatljiv i legitiman naèin ophoðenja prema pripadnicama suprotnog pola. Posmatrajuæi oca koji zlostavlja majku, deèaku se šalju poruke da je maltretiranje žene prihvatljivo, da su muškarci moæni, dok su žene bespomoæne. Iako za mnoge sinove ovakve scene mogu biti bolne, u njima se ujedno raða prezir prema majci zato što nije kadra da se brani i brine o sebi. Muškarac koga je podigao otac ženomrzac, može poprimiti oèev prezir prema ženama u ranom detinjstvu. Deèak nauèi da muškarac uvek mora kontrolisati ženu, a da je naèin da se ta kontrola zadobije kroz zastrašivanje, povreðivanje i ponižavanje. Na taj naèin kroz identièno oèevo ponašanje on istovremeno uèi da stekne oèevo odobravanje.

Ovo su samo neki porodièni uticaji koji mogu imati izvesnu ulogu u razvoju sklonosti da se žene mrze. Ovaj problem je verovatno daleko kompleksniji da bi se mogao objasniti samo porodiènim faktorima. Ne želimo da tvrdimo da æe svaki muškarac koji je odrastao pored oca ženomrsca ili preterano zahtevne majke nužno biti i ženomrzac.

Smatramo da je ova tema izuzetno važna za veliki broj žena i iskreno se nadamo da æe nekima od njih pomoæi da prepoznaju destruktivan odnos u kome se nalaze što je naravno prvi koraku pronalaženju adekvatne pomoæi u vidu psihoterapije kroz koju æe povratiti izgubljeno samopouzdanje.

Mia Popiæ, REBT savetnica
www.psiholoskikutak.com


02-09-2011 at 15:42 | Ukljuèi u odgovor
blentava
Nivo: Forumski doajen
Aequam memento rebus in ardius

Registriran(a): 26-12-2010
Lokacija: Belgrade, Serbia
Odgovori: 4005
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

Ljubaznost je najlakše oruðe koje možemo upotrijebiti

U potrazi za naèinom da poboljšamo svijet èesto zaboravljamo na sebe. Meðutim, najbolji naèin za promijeniti svijet je promijeniti sebe, a ljubaznost je najlakše oruðe koje možemo upotrijebiti.

Iako je vrlo lako preæi preko prilika u kojima možemo biti ljubazni, život je isprepleten situacijama u kojima možete biti korisni, razumni, pažljivi, brižni i ljubazni, kako prema onima koje volite, tako i prema strancima. Najobièniji dodir ili nesebièno djelo može izazvati velike efekte.

Ovakvi mali ali ipak važni znakovi pažnje predstavljaju neuvjetovanu i nesputanu ljubav koja se nesebièno daje bez da se išta traži zauzvrat.

Kada nekome poklonite ljubaznost, nevažno iz navike, zabrinutosti ili drugih razloga kreirate toplinu koja æe zagrijati i najhladnije srce.

Komponente ljubaznosti su suosjeæanje, poštovanje i darežljivost. Kada se pojednostavi ljubaznost je svjestan èin ukljuèivanja u tuði život na pozitivan naèin bez da se išta traži zauzvrat ili te osobe trebaju je èime zaslužiti.

Možda niste ni svjesni koliko ljudi oko vas trebaju ljubaznost i koliko ona ima utjecaja na druge ljude. Pridržite li nekome vrata možete ga inspirirati na ljubaznost i uljudnost prema drugim osobama toga dana. Smiješenje ljudima koji sretnete u prolazu može im olakšati nošenje s njihovim obvezama ili dati osjeæaj da nisu neprimjetni.

Svaki èin ljubaznosti ima pozitivan utjecaj na druge pojedince, ljubaznost donosi još više ljubaznosti jer se ona proširuje i multiplicira.

Unijeti ljubaznost u vaš svakodnevni život vrlo je lako, samo trebate steæi naviku. Zapoènite s ljubaznim umjesto rutinskim „dobro jutro“ ili „doviðenja“. Ipak, da biste bili ljubazni morate se osloboditi svoga prevelikog ega i biti potpuno svjesni u svakom trenutku vašeg života ljudi oko sebe i njihovog postojanja.

Na kraju æete uvidjeti da svaki vaš ljubazan èin zaista èini ovaj svijet, na mali i neprimjetan naèin, boljim.
www.kip.ba

03-09-2011 at 02:04 | Ukljuèi u odgovor
blentava
Nivo: Forumski doajen
Aequam memento rebus in ardius

Registriran(a): 26-12-2010
Lokacija: Belgrade, Serbia
Odgovori: 4005
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

Vlastita slika o sebi ili kompleks


U tijeku razvoja liènosti formira se u èovjeku slika o vlastitu tijelu. Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identièna s onom slikom tijela koju drugi imaju o nama. Osoba ugodnog izgleda može sebe doživljavati kao osobu neugledne vanjštine, i obratno.
Slika tijela djeluje na vladanje èovjeka, ona utjeèe na njegovo mišljenje i stavove, kao i na njegovu socijalnu ulogu. Stabilnost i sigurnost jedne osobe, koja se odražava u njenom socijalnom statusu, njenom mišljenju i stavovima, može se izmeðu ostalog temeljiti i na njenom samopouzdanju u «slici tijela». Ta, tijekom razvoja liènosti oblikovana slika o vlastitu tijelu može imati veæi utjecaj na psihièki život èovjeka nego realna slika o tijelu.


O sebi sve najljepše
Slika o sebi, kao i slika o tijelu, ima svoj vanjski, društveni i unutarnji, privatni aspekt. Ta se dva aspekta ne moraju poklapati. Osoba može biti neoèekivano ugodno ili neugodno iznenaðena kad èuje kakvom je smatra njena okolina. Slika o sebi je kod veæine ljudi narcistièna. Laièko zapažanje da je èovjek sklon dobro misliti o sebi potvrðuje se i analizom psihodinamike liènosti. To, prema psihodinamskoj teoriji, proizlazi otuda što se prava slika o sebi stvara još u vrijeme kad dijete nije u stanju razgranièiti «sebe» od svoje primarne okoline, u prvom redu od roditelja. Slika «svemoæi» roditelja, stvorena u djetinjstvu, ugraðuje se u našu sliku o sebi. Težnja da se bude «svemoæan» kao roditelj nikada ne išèezava u potpunosti. Ovisi od razvojne putanje liènosti da li æe se ona više ili manje ublažiti i kako æe se unutrašnja vlastita slika o sebi približiti stvarnosti. U psihodinamskoj terminologiji tu infantilnu sliku o sebi nazivamo ego-idealom. On se ugraðuje u našu savjest, koja tijekom života èesto mjeri vrijednosti naših postupaka prema tomu koliko su se oni približili toj «svemoæi» i perfekcionizmu za kojim teži infantilni ego-ideal. Odrasle osobe obièno prepoznaju da je njihov ego-ideal nestvaran, ali su tada sklone tvrditi da bi one ostvarile mnogo više u životu da su ga drukèije organizirale. To govori o tome da je ego-ideal uvijek dosljedan svom narcizmu. Ego-ideal jedan je od glavnih izvora nezadovoljstva životom jer su njegovi ciljevi vezani uz krajnje savršenstvo i nedostižnu svemoænost, a takve težnje ostaju uvijek neostvarene. Neostvarenost tih ciljeva može dovesti do stalnog podcjenjivanja samoga sebe. Ego-ideal duboko se ugraðuje u sliku o sebi. Slika o sebi u depresivne je osobe obojena podcjenjivanjem sebe. U hipomane osobe «slika o sebi» obojena je precjenjivanjem vlastite osobe.

Bolest je kazna
U bolesti, slika o tijelu i slika o sebi doživljava znatne promjene. Svaka æe bolest dovesti do promjena u vrijednosti tih dviju reprezentacija. Bolestan æe èovjek doživjeti svoje tijelo kao manje vrijedno, isto tako i svoju osobu kao inferiornu u odnosu na zdrave. Taj je doživljaj u veæini sluèajeva jedan od povoda depresivnoj reakciji, ali su moguæi i drugi odgovori. Bolest je u suprotnosti s ego-idealom, koji teži snazi i moæi a, kao što smo veæ naglasili, upravo je ego-ideal temelj na kojem se oblikuje slika o sebi. Mistièno vjerovanje, održano još u arhaièkim kulturama, prema kojem je bolest kazna, nije nerazumljivo sa psihodinamskog stanovišta, premda je netoèno s realne toèke gledišta. Stroga i neelastièna savjest može distorziju u slikama o tijelu i sebi, koja je vezana uz bolest, doživjeti kao kaznu. U nesvjesnom se dijelu naše psihe taj proces u veæoj ili manjoj mjeri može doživljavati po tom istom arhaièkom tijeku mišljenja. Njime možemo tumaèiti veoma intenzivne reaktivne depresije, koje ne moraju biti u izravnom odnosu s težinom ni opasnošæu od bolesti. One mogu dovesti i do takvih afektivnih stanja u kojima bolesnik, u prvom redu onaj koji veæ u svojim premorbidnim crtama pokazuje psihièku neotpornost, izvrši suicid.
Veæ smo rekli da reakcije mogu iæi i drugim tijekom. U osoba koje u svojoj premorbidnoj liènosti imaju paranoidnih crta, bolest može pojaèati njihove projektivne stavove. To su osobe koje su u svojoj premorbidnoj liènosti bile sklone da sebe precjenjuju i optužuju druge da ih nedovoljno cijene. Ta njihova crta nije nikakav moralni minus, nego ostatak nepovoljnog razvoja liènosti. I one su u djetinjstvu težile da dostignu sliku o svojim roditeljima, ali su na tom putu, èesto u atmosferi prestrogog i sadistièkog roditelja, bile presjeèene, a njihova djeèja potreba da budu uvažene bila je ne samo podcijenjena, nego i grubo odbaèena. Takva je reakcija roditelja dovela do intenzivnog straha, vezanog uz agresivne impulse prema grubom roditelju. Agresivni su impulsi podloga razvoju stroge savjesti, koja ne može izdržati svoj vlastiti pritisak pa izvore agresije premjesti u okolinu. Posljedica te projekcije agresije izvan svoga «ja» paranoidne su crte u karakteru, koje se odražavaju u traženju nepravde koju je okolina usmjerila prema njima.

Ja sam savršen
Osobe s tim poremeæajem grandomanskog osjeæaja vlastite važnosti redovito precjenjuju svoje sposobnosti i napuhavaju svoja dostignuæa, èesto se èineæi hvalisavim i pretencioznima. One mogu s veseljem pretpostavljati da drugi pripisuju jednaku vrijednost njihovima i iznenaditi se kad uvide da neæe dobiti pohvalu koju oèekuju i smatraju da su zaslužili. Èesto su zaokupljene fantazijama o neogranièenom uspjehu, moæi, briljantnosti, ljepoti ili idealnoj ljubavi.
Iskompleksirane osobe vjeruju da su superiorne, posebne ili jedinstvene i oèekuju da to i drugi prepoznaju, mogu osjeæati da ih mogu razumjeti, odnosno da trebaju kontaktirati samo s ljudima koji su posebni ili imaju visok status, pa mogu o ljudima s kojima se druže govoriti da su jedinstveni, savršeni ili nadareni. Osobe s tim poremeæajem vjeruju da su njihove potrebe posebne i izvan moguænosti shvaæanja obiènih ljudi.
Osobe s tim poremeæajem opæenito zahtijevaju pretjerano divljenje, njihovo samopoštovanje gotovo je bez razlike vrlo krhko. Mogu biti zaokupljene time kako im dobro ide i u kako dobrom svijetlu ih drugi vide, a to èesto poprima oblik stalne potrebe za pažnjom i divljenjem. Primjerice: mogu smatrati da ne moraju èekati u redu i da su njihovi prioriteti toliko važni da im se drugi moraju pokoriti, pa ih razdražiti kad drugi odbiju sudjelovati u njihovom vrlo važnom poslu. Taj osjeæaj da imaju posebna prava kombiniran je s nedostatkom osjetljivosti prema tuðim željama i potrebama. Na primjer, te osobe mogu oèekivati veliku posveæenost poslu kod drugih ljudi i mogu ih tjerati da pretjerano rade, bez obzira na utjecaj koji to ima na njihove živote. Sklone su stvaranju prijateljstva ili ljubavnih odnosa samo ako im se èini da bi druga osoba promicala njihove namjere ili poticala njihovo samopoštovanje. Èesto prigrabe posebne privilegije ili izvor sredstava, vjerujuæi da to zaslužuju jer su tako posebni.
Iskompleksirane osobe imaju nedostatak suosjeæanja i teškoæe s prepoznavanjem tuðih želja i osjeæaja. Mogu pretpostavljati da su drugi ljudi potpuno zainteresirani za njihovo blagostanje, skloni su raspravljanju o svojim brigama neprikladno dugo i podrobno, a ne primjeæuju da drugi takoðer imaju osjeæaje i potrebe. Èesto su puni prezira i nestrpljivi kad drugi razgovaraju o svojim problemima i brigama, npr. zaneseno obavještavaju bivšeg partnera da sada «imaju vezu svog života», hvale se zdravljem pred nekim tko je bolestan. Tipièno osjeæaju emocionalnu hladnoæu i nedostatak interesa.
Osoba s tim poremeæajem traže da im se dive, ali strahuju da æe se otkriti njihove nesavršenosti ili mane. Mnoge uspješne osobe mogu pokazivati crte liènosti koje ukazuju da su iskompleksirane. Poremeæaji liènosti postoje samo ako su te crte nefleksibilne, neprilagoðene, trajne i uzrokuju znaèajno funkcionalno ošteæenje ili subjektivne smetnje.
Mr. sc. George Salebi, dr. med.
www.zzjzpgz.hr


03-09-2011 at 23:30 | Ukljuèi u odgovor
blentava
Nivo: Forumski doajen
Aequam memento rebus in ardius

Registriran(a): 26-12-2010
Lokacija: Belgrade, Serbia
Odgovori: 4005
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

Kako se zaljubiti?

Ponekad se pitamo da li je moguæe kontrolirati proces zaljubljivanja. Prvi odgovor kojeg se sjetimo je ne. Možda nismo sposobni svjesno izabrati u koga æemo se zaljubiti ali možemo svjesno nešto poduzeti. Mislimo da ljubav ne bira, ali ipak postoji vrlo velika moguænost da predvidimo u koga æemo se zaljubiti.

Jedna od teorija je da se svaka osoba koju zaželite može zaljubiti u vas. Stara izreka je da ljubav ide kroz želudac, budite ljubazni prema nekome i pridobit æete ga. Ipak jedni od sigurnijih naèina su flert, zavoðenje i šarm. Prema onome u kog ste se odluèili zaljubiti ponašajte se kao da se veæ odavno razumijete. Prilagodite naèin govora, ponašanje i pokrete prema osobi kao da ste veæ u vezi i ona æe shvatiti poruku. Ponašajte se kao da ste veæ oboje zaljubljeni, i prije nego što shvatite stvarno æe tako i biti. Sve dobro isplanirajte. Isplanirajte susret, razgovarajte o njezinoj najdražoj hrani, glazbi, filmovima, naruèite omiljeno piæe, ali pazite da se sve ne odvija prebrzo ili presporo, jer æe tada sve propasti. Tako je polagano možete odvesti od prvog susreta do ozbiljne veze a da nikada ne shvati da je sve veæ unaprijed bilo isplanirano. Ipak, i u tome ima opasnosti. Može se dogoditi da na kraju budete s nekim tko zapravo nije za vas, ali vi to ne želite vjerovati, ili da on/ona nije zainteresiran/a za vas.

Jedno od rješenja je govor tijela. Govor tijela su sve geste, pokreti i položaji tijela kojima pokušavamo komunicirati s drugima isto kao i rijeèima. Znanstvenici i istraživaèi su otkrili preko milijun znakova i signala. Pri razgovoru samo 35 posto komunikacije ovisi o govornoj komunikaciji, ostalo je neverbalno. Jezik nam služi za razmjenu informacija, a neverbalna komunikacija je izvrstan naèin izražavanja osjeæaja i stavova. Pri tjelesnoj komunikaciji vrlo je bitno paziti u kojoj zemlji i u kojoj kulturi se nalazimo, jer mnogi znakovi su u razlièitim kulturama vrlo razlièito shvaæeni. Možete kontrolirati nauèene znakove i prilagoðavati ih kulturnim razlikama, iako je vrlo teško mijenjati govor tijela. Iskustvo u govoru tijela može vam pomoæi da poboljšate seksualni život, ali morate znati znakove muškaraca i žena kojima pokazuju da li vas prihvaæaju ili ne. Društveni ili seksualni uspjeh bit æe ako dobijete odgovor na isti naèin, a i uštedjet æete vrijeme.

Prosjeèan muškarac æe kad primijeti osobu koja ga privlaèi stati uspravno, uvuæi trbuh i napeti mišiæe na licu. Vjerojatno æe popravljati kravatu, proæi rukom kroz kosu i pogledati na sat. Pokazivat æe "znakove zainteresiranosti" okreæuæi se prema izabranici, pogledavajuæi je i zadržavajuæi pogled na odreðenim dijelovima tijela. Ako to propustite dolaze na red "vidljiviji" znakovi. Stavit æe ruku na pojas ili na kukove i tako stajati i gledati u vas, ili æe sjesti, raširiti noge i tako vas neometano promatrati. Muškarci moraju znati da ako vide izazovno odjevenu ženu da to može znaèiti da samo prati najnoviju modu i ništa više. Tim saznanjem æe si uštedjeti mnogo vremena i truda.

Žene takoðer imaju svoj naèin zavoðenja znakovima. Žene to najèešæe koriste da bi bile èašæene piæem ili iz razonode, rijetko je u pitanju nešto više. Neki od najèešæih znakova su zabacivanje kose s lica, sramežljivi pogledi u kombinaciji s naglim pogledom u pod, poluotvorena usta i vlažne usnice i na kraju zavodljivo ispuhivanje dima cigarete. Ako sve to primijetite znajte da ju zanimate. Novija istraživanja govore da postoji nekoliko znakova koji ukazuju na seksualnu zainteresiranost. Jedan od njih je kad žena prekriži noge u smjeru onoga tko je zanima. To naravno ne mora uvijek imati takvo znaèenje. Jedan od signala koji se ne može odglumiti je onaj koji se da oèima, zato ako želite znati što je istina pogledajte u oèi. Još jedan od znakova zavoðenja je naèin šminkanja. Sva kozmetika može biti zavodnièka. Da bi se postigao efekt zavodnice potrebno je naglasiti mjesta seksualnog uzbuðenja. Najjednostavnije je da se pogledate u ogledalo kad ste uzbuðeni i da slijedeæi put naglasite ta mjesta, po moguænosti na cijelom tijelu. Taj savjet vrijedi i za muškarce.

Muškarci i žene su se promijenili. Žene su samostalne i imaju moguænost biranja, a muškarci više nemaju ulogu hranitelja i zaštitnika. Bez obzira na te promjene pripadnicima oba spola još uvijek odgovara ona staromodna nježnost i romantika koja vjerojatno nikad neæe ni izaæi iz mode. Jedna od novijih promjena je i to da je sve teže pronaæi partnera. Ono što je izašlo iz mode su druženja na kojima je bilo moguæe upoznavati ljude kroz razgovor. Zamijenili su ih buèni disco klubovi i kafiæi u kojima odluka mora biti brza, jer prilike za bolje upoznavanje nema. Ipak nije problem samo u okolini, veæ je i u nama samima. Mnogi od nas imaju ideje i uvjerenja koja su neprovediva u stvarnosti. To je posljedica raznih èlanaka i emisija u kojima se savjetuje kako naæi idealnog partnera i kako se idealan partner ponaša, što je u stvarnosti gotovo nemoguæe.

Panika, strah i sustezanje su tri stvari koje najviše prijete vezi. Panika poèinje kad pod utjecajem medija i okoline shvatimo da smo s 20 godina stari, a da još nismo poèeli živjeti. Nakon što se pomirimo s tom èinjenicom, ne želimo zapoèeti nikakvu vezu jer smo informirani da je naša buduæa veza veæ unaprijed osuðena na propast, a tog se bojimo. Ako i uðemo u vezu tada poèinje dvoumljenje oko nekih sasvim normalnih stvari u vezi, koje inaèe radimo u prolaznim avanturama. Jedan od naèina pronalaženja partnera i upoznavanje kroz razgovor je preko interneta na tzv. chatu. Ipak, od poznatijih naèina su agencije koje posreduju izmeðu partnera. Mnogi ljudi koriste se i mnogo jednostavnijim i direktnijim naèinom - oglasom. Svi ti naèini upoznavanja su prilièno rizièni jer nikad ne znate tko se krije iza savršenog opisa. Ako ste primijetili nekog privlaènog u svojoj blizini i želite ga osvojiti, sigurno se pitate kako. Šminka vam je savršena, govor tijela usavršen, izvrsno se osjeæate, spremni ste, sad možete poèeti sa flertom. Flert je stvar signala i pažnje, ipak budite oprezni. Nikad se ne upuštajte u flert sa potpunim strancem ako nemate nekog poznatog u blizini. Isto tako i s prijateljima i znancima budite vrlo oprezni jer može doæi do nesporazuma i uništenja prijateljstva. Ako ste se odluèili na flert, tada izbjegavajte buèna mjesta i mjesta gdje ima puno ljudi, npr. disco klub ili buèan kafiæ, iako i tamo možete uspjeti uz malo više truda.
Ivana Komšiæ, dipl. psiholog
Centar za usmjeravanje i edukaciju NIM
cybermed.hr

05-09-2011 at 00:26 | Ukljuèi u odgovor
blentava
Nivo: Forumski doajen
Aequam memento rebus in ardius

Registriran(a): 26-12-2010
Lokacija: Belgrade, Serbia
Odgovori: 4005
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

Kako usavršiti verbalnu samoobranu

Ono što verbalni napadaèi obièno pokušavaju jest da dokažu kako mogu zadobiti i zadržati vašu potpunu pozornost, èak i ako ste imali druge planove u to vrijeme. Mogu takoðer imati dodatne ciljeve, ali glavna stvar koju žele je vaša pažnja s emocionalnim nabojem koja dolazi u skladu s tim. Ako ta pažnja dolazi u obliku uzvraæanja udaraca to je u redu, napadaè æe biti oduševljen.

Postoje dva cilja u verbalnoj samoobrani:

1. Biti sposoban uèinkovito prevenirati verbalno nasilje.
2. Biti sposoban uèinkovito se nositi s verbalnim zlostavljanjem bez povreda s obje strane.

Razlikujemo 3 temeljna principa verbalne samoobrane:

Prvi princip: Prepoznati trenutak kada ste napadnuti

Verbalno zlostavljanje je 93 posto u naèinu na koji su izgovorene te rijeèi, a 3 posto u onom što je reèeno!

Možete pomisliti da bi bilo lakše prepoznati verbalno zlostavljanje jer zlostavljaè koristi otvorene i izravne rijeèi koje vrijeðaju, no to je pogrešno iz tri razloga:

1. Mnogi ljudi koji tako napadaju suzdržavaju se od fizièkog napada, no pritom emocionalno ispucavaju agresiju.
2. Èesto se koriste nepristojne i "uvredljive" rijeèi prijateljskim tonom.
3. Veæina verbalnih napadaèa oprezno bira rijeèi koje æe im ostaviti kasnije prostora da kasnije kažu „ali sve što sam rekao je...“, nakon èega slijede iste rijeèi koje je izgovorio posve drugaèijim pomirljivim tonom.

Drugi princip: Prepoznati s kojom vrstom napadaèa se suoèavate

Ako se naðete u fizièkom obraèunu, automatski skenirate i sažmete sve informacije vezane za vašeg suparnika. Prosudite ga na temelju njegovih motiva, ciljeva i njegove snage, a upravo isto morate primijeniti s verbalnim suparnikom.

Postavite si ova pitanja:

* Koliko je snažna i vješta osoba koja me napada?
* Zašto se taj napad dogaða? Koji je pravi razlog napada?
* Koji je cilj tog napada? Što napadaè pokušava postiæi?

Treæi princip: Znati kako oblikovati obranu da bude u skladu s napadom

Ovo je najteži princip od svih. Ništa nije teže nego uèiti nešto drugaèije od onoga što smo navikli. Vaš prirodni nagon kada netko koristi prema vama agresivni rjeènik je da odgovarate kontranapadom, molbom, debatiranjem ili povlaèenjem, zavisno o situaciji i naravno vašem osobnom stilu jeziènog ponašanja.

Ono što možete primijeniti je nekoliko koraka verbalne samoobrane:

1. Uspostavite i održite sigurnu distancu. Aktivirajte slušanje i suosjeæanje. Budite ljubazni, ali distancirani.
2. Provjerite sve što je reèeno radi istinitosti. Zaštite se i zapamtite glavnu razliku izmeðu manipulacije i motivacije. Manipulacijom se izmišlja dodatni razlog zašto se želi da netko uèini nešto (najèešæe vi) i uvjerava se u njegovu ispravnost, a kod motivacije se iskreno traže želje, potrebe i èežnje i radi sa na tome kako bi se našlo rješenje vaših potreba i potreba druge strane.

3. Nikada nemojte vjerovati napadaèu, pogotovo njegovim dobrim namjerama. Što manje informacija pružate i još manje vjerujete, imate veæe šanse izbjeæi da postanete žrtvom.
4. Koristite šutnju kao oružje. Mnogi ljudi se osjeæaju neugodno s tišinom i pokušavaju ju ispuniti pitanjem ili komentarom, a to može biti snažan motivator napadaèu da vas tretira na drugaèiji naèin.
5. Odvratite napad. Držite emocionalnu distancu. Ignorirajte negativne kritike i nemojte dopustiti napadaèu da povrijedi vaše samopoštovanje ili vas emocionalno ucjenjuje. Kako biste izbjegli zamke, tražite dodatno pojašnjenje zadataka ili izjava koje vas mogu uvaliti u nevolje. Oèekujte optužbe i budite spremni na njih. Odvratite optužbe koristeæi pravilne rijeèi, a umjesto da kažete da vam je žao, dajte druge korisne odgovore na emocionalnu ucjenu kao npr: "mogu razumjeti zašto ti to vidiš na taj naèin“, a ako se i nakon toga izazove emocionalna lavina, mirno kažite da æete o tome razgovarati kada se smiri.
6. Budite indirektni i pozitivni dok održavate sigurnu distancu. Budite indirektni, minimalizirajte nametanje, umnožite osobne odgovornosti tako da umjesto "ja" sam odgovoran, koristite "mi" smo odgovorni.
7. Pazite koje pridjeve koristite za opisivanje razmišljanja/ponašanja/situacije koje kritizirate. Izbjegavajte sarkazam, iskomunicirajte pitanja ili prijedloge za rješenje, koncentrirajte se na moguæa rješenja. Takoðer, nemojte generalizirati ili uvelièavati problem.
8. Govorite barem dva puta sporije od normalnog govora. Svaki put kada želite nešto reæi, provjerite jeste li ljuti ili uzbuðeni? Nikada nemojte imati razgovor u takvom stanju tog trenutka. Razgovarajte smo kada ste smireni.
9. Kontrolirajte svoju ljutnju. Dišite, zadržite svoju mirnoæu i pustite da prvo druga strana izbaci "karte".
10. Nauèite slušati izmeðu redaka i analizirajte stvarno znaèenje izgovorenih rijeèi. To je najbolje riješiti kada ste oboje smireni i tada razgovorom probate saznati jeste li pogodili pravo znaèenje. Ako niste otvoreno zatražite od suparnika da vam objasni.
ordinacija.hr


05-09-2011 at 02:36 | Ukljuèi u odgovor
blentava
Nivo: Forumski doajen
Aequam memento rebus in ardius

Registriran(a): 26-12-2010
Lokacija: Belgrade, Serbia
Odgovori: 4005
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

PSIHOLOGIJA - Zavisnost od ljubavi

Da li možete živeti bez voljene osobe i treba li da se zabrinete ili radujete ako vam partner kaže da æe umreti bez vas?

Ako vam voljena osoba kaže: „Nema mi života bez tebe”, da li treba da vam je veoma drago ili treba da se zabrinete? Da li je zavisnost u ljubavi dobra ili nije?

Kada oni koji se vole nikada ne bi raskidali, tada zavisnost ne bi bila problem. Ali savremeni naèini života su takvi da sve manje ljudi daje garanciju da æe doživotno voleti. Pa ni onima koji je daju ne možemo potpuno verovati da æe se toga držati i za nekoliko decenija.

Kada kažemo da je nešto od neèega zavisno, tada tvrdimo da ono prvo jednostavno ne može postojati bez onog drugog. U tom smislu smo mi, ljudi, u stvarnosti zavisni od svega onoga bez èega zaista ne možemo živeti. Zavisni smo, na primer, od zadovoljenja osnovnih potreba. Ali kada neko poèinje da misli da ne može živeti bez onoga bez èega u stvarnosti može, tada ta umišljena zavisnost može postati poremeæaj. U takozvanim hemijskim zavisnostima je to jasno. Kada je neko zavisan od opijata, tada misli da æe bez njih umreti, ali u stvarnosti je upravo suprotno: umire se od viška, a ne od nedostatka droge.

Zavisnost od ljubavi nastaje onda kada neko poène da pogrešno veruje da ne može živeti bez osobe koju voli. Kada pomisli da bi voljeno biæe prestalo da je voli ili umrlo, za osobu je to kraj njenog života. Kada se to zaista desi, veæina ovih ljudi, uprkos snažnim i dugotrajnim patnjama, ipak nekako preživi. Ali neki izvrše samoubistvo ili dovedu sebe u situaciju da nastradaju ili jednostavno uvenu i èekaju smrt.

Važno je razlikovati odnos odraslih prema ljubavi od deèjeg odnosa. Biti odrastao znaèi biti sposoban sam brinuti o sebi, odnosno samostalno živeti. Idealna odraslost donosi poziciju nezavisnosti od drugih ljudi, pa i od njihove ljubavi. Kada su deca u pitanju, sasvim je drukèije jer su ona zaista zavisna od svojih roditelja i njihove ljubavi. Ako odrasla osoba nije voljena, kvalitet njenog života æe biti nizak, ali ona neæe umreti. Ali ako malo dete nije voljeno, zanemarivanje ne samo da æe ugroziti razvoj njegove liènosti i njegovo mentalno zdravlje, veæ može ugroziti i njegov život.

Za decu je ljubav potreba, a za odrasle je želja. Ali mnogi odrasli ne odrastu do kraja, veæ nose u sebi svoje „unutrašnje dete” tako da imaju deèji stav prema ljubavi.

Ne biti zavisan od voljene osobe ne znaèi ne biti vezan za nju. Emocionalno vezivanje mora postojati jer je ono suština ljubavi. Odrasli se vezuju za voljenu osobu znajuæi da ako budu ostavljeni njihovom životu nije kraj, da æe biti žalosni, ali da æe prežaliti osobu i da æe ponovo kvalitetno živeti i voleti.
Dr. Zoran Milivojeviæ



Bruno Šimleša: Može li ljubav biti stvar naše odluke?

Zdrava ljubav prema sebi omoguæava zdravu ljubav prema drugima. Kada se spoje dvije osobe sa zdravim osjeæajem ljubavi prema sebi, a uz to su kompatibilne, onda se raða prava, neovisnièka, ljubav bez roka trajanja

Rupa, legendarni studentski klub na zagrebaèkom Filozofskom fakultetu bilo je jedno od onih mjesta koja obilježavaju život! Tijekom dana se pila kava, a pauze izmeðu predavanja kratilo preferansom, dok se tijekom noæi pilo sve i svašta, a pauze izmeðu piæa kratilo plesom (iako bi se to moglo nazvati plesom samo ako ste jako blagonakloni prema nama) i razgovorima. Kako su jezgru ekipe èinili studenti psihologije, sociologije i filozofije, tema i motiva nikad nije manjkalo, a na repertoaru se èesto našla i ljubav.
Bio je to kraj devedesetih, Urban je napisao pjesmu koja se, èini mi se, zvala Odluèio sam da te volim, a nama dao povod za još jedan maratonski razgovor o prirodi ljubavi. Sjeæam se da je Boris, neizmjerno drag i inteligentan psiholog s èudnim afinitetom prema alternativnom countryju, zastupao tezu da možemo odluèiti voljeti nekoga, dok sam ja bio skloniji ideji da se ljubav jednostavno rodi ako su dvije osobe kompatibilne. Èinilo mi se da možemo odluèiti dati šansu nekoj vezi, ali da sama ljubav nije stvar odluke. Logièno je da sam promijenio mnoga uvjerenja iz studentskih dana, ali ovo o prirodi ljubavi i dalje smatram istinitim.

I dalje mi se èini da ne možemo odluèiti voljeti nekoga. Možda možemo odluèiti dati šansu nekoj vezi, možda možemo odluèiti ostati u nekoj vezi, možda možemo odluèiti uložiti vrijeme da bismo bolje upoznali partnera, a hoæe li se razviti ljubav ovisi o kompatibilnosti. Istinski ljubiti možemo ljude koji su nam bliski, s kojima dijelimo kljuèna uvjerenja, èiji integritet i naèin življenja poštujemo…
U duhovnoj literaturi možemo naiæi na mnogo besmislica, a jedna od najèudnijih je ujedno i jedna od najprihvaæenijih. Prema toj ideji – Ako volimo sebe, možemo biti u vezi s bilo kim! Bez obzira na to kakav je naš partner, bit æemo jednako sretni! Taman posla…

Toèno je da ako istinski volimo sebe, neæemo biti ovisni o svom partneru, neæemo od partnera tražiti ono što nam on ne treba dati, neæemo u njemu ili njoj tražiti osjeæaj cjelovitosti (jer smo svjesni da smo cjeloviti sami po sebi), ali nikako nije svejedno s kim smo u vezi. Èinjenica da u drugoj osobi neæemo tražiti potvrdu sebe i da neæemo tražiti sigurnost, ne znaèi da nam je svejedno s kim provodimo svoje trenutke.

Dapaèe, ako volimo sebe, bit æemo jako oprezni u odabiru ljudi s kojima provodimo vrijeme, a to se posebno odnosi na ljubavnog partnera. Logièno je da æemo u svom životu htjeti osobu koja voli sebe i zna voljeti druge. Logièno je da æemo htjeti osobu kojoj æemo biti oslonac, ali ne i štaka. Logièno je da æemo htjeti osobu u kojoj neæemo puniti neku životu prazninu, veæ s kojom æemo slaviti životnu puninu. Logièno je da æemo htjeti osobu koja nas ne mora imati u svom životu da bi živjela sretno, ali nas itekako želi imati jer želi da je ta sreæa obojena i nama!

Sve u svemu, zdrava ljubav prema sebi omoguæava zdravu ljubav prema drugima. Kad se spoje dvije osobe sa zdravim osjeæajem ljubav prema sebi i uz to su kompatibilne, onda se raða prava, neovisnièka, zanesena ljubav bez roka trajanja!

Na što zapravo mislim kada kažem kompatibilnost? Radi li se o kompatibilnim politièkim stavovima? Ili možda o kompatibilnom društvenom podrijetlu? Ili je stvar u sliènoj razini obrazovanja? Ili možda o sliènim stavovima o zdravoj prehrani? Možda je bitno da imate slièan dnevni ritam ili da ste oboje noæne ptice…

U svemu tome ima ponešto istine, ali ne ciljam na takvu kompatibilnost. Naime, za zdravu ljubavnu vezu je mnogo važnije da imate sliène stavove o kljuènim temama, nego da ste sliènog društvenog podrijetla ili obrazovanja. Mnogo je važnije da smatrate da ljudi nisu definirani podrijetlom ili obrazovanjem, nego da ste oboje diplomirani pravnici, visoka graðanska klasa. Prvi stav govori o sliènom sadržaju, a drugi o sliènoj formi, a zadovoljavanje forme nema nikakve veze s ljubavlju. Možda æemo ljepuškastije izgledati u oèima društva, možda æemo na van izgledati sreðeno ili uspješno, ali ovdje govorimo o ljubavi - o pravoj, punokrvnoj ljubavi za koju je krajnje nebitno zadovoljavanje bilo kakve forme.

Uzet æu svoj primjer. Kako je prvi uvjet za istinsku ljubavnu vezu zadovoljen (i supruga i ja osjeæamo zdravu ljubav prema sebi), ostaje objasniti u èemu smo sve kompatibilni, odnosno koja su nam kljuèna životna uvjerenja zajednièka.

Oboje život doživljavamo kao èast. Umjesto da samo životarimo, trudimo se iskoristiti svaki trenutak, a èak je i naèin na koji to pokušavamo vrlo blizak. Našu partnersku ljubav doživljavamo kao jednu u nizu postojeæih ljubavnih odnosa. Oboje imamo samo našu seksualnu ljubavnu vezu, ali ljubimo i život, slobodu, kæerkicu, stihove, glazbu, prijatelje, vjetar, iskrenost… Zato smo svjesni smo da naša ljubavnost, odnosno naša sposobnost ljubljenja ne ovisi o našem odnosu jer je naglasak uvijek na nama koji znamo ljubiti, a ne na objektu naše ljubavi. Imamo sliène poglede u vezi roditeljstva jer smo svjesni da je naša uloga dati sve što imamo, a onda je na malenoj da uzme ono što želi.

Jednako smo svjesni da ona nije naša, veæ svoja! Imamo sliène stavove o duhovnosti i sliène stavove o šopingu. S jednakim æemo zadovoljstvom staviti ruksake na leða i lutati Južnom Amerikom kao i što æemo za medeni mjesec odabrati Aljasku da provjerimo je li stvarna ona atmosfera iz Života na sjeveru. Usput reèeno, jest. Aljaska je doista prepuna takvih likova. Nazvao sam ih nice lunatics - simpatièni luðaci jer su svoji, imaju stav o svemu, ali nikome ga ne nameæu… Poštivat æemo iste karakteristike naših prijatelja. Jednako smo sigurni da je apsolutna iskrenost nužna u ljubavnom odnosu. Ma, mogao bih nabrajati do zadnje stranice Jutarnjeg, ali vjerujem da je i ovo bilo dovoljno.

Zbog tolike kompatibilnosti ja ne trebam odluèiti voljeti. Zapravo nemam izbora. Ne mogu odluèiti ni ne voljeti je. Ljubav se jednostavno raða zato što… zato što… zato što je jednostavno lijepa i zato što živi punim pluæima i zato što zna voljeti i zato što zna voljeti mene i… Zato što voli!
jutarnji.hr

05-09-2011 at 12:24 | Ukljuèi u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: @blentava blog
Bez chatanja molim

nek' si malo i ti navratila...

10-09-2011 at 15:17 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 54
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: EminaS, meho, Mela77, mikimini, Mir$o, pljosko, strokeunit
FORUM : Ženski minder : @blentava blog New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice