blentava Nivo: Forumski doajen Aequam memento rebus in ardius
Registriran(a): 26-12-2010 Lokacija: Belgrade, Serbia Odgovori: 4005 IP: Maskiran
Re: @blentava blog
Bez chatanja molim
Šta nas spreèava da pronaðemo adekvatnog partnera
U današnje vreme ljudi se sve teže upoznaju, manje se iskreno druže i manje se spontani i opušteni u komunikaciji sa drugima. Taj trend se odražava i na pronalaženje parnera (devojke/deèka). Mnogi se žale da ne mogu da pronaðu partnera veæ duže vreme. Pronaæi adekvatnog partnera nije lako.
Adekvatan partner je onaj koji je slièan nama. U ovom tekstu navešæu neke od tipiènih faktora koji nas mogu ometati u pronalaženju partnera. Ljudi koji imaju problem sa nalaženjem partnera su pod uticajem jednog ili više ovih faktora istovremeno.
Meðusobna inkopatabilnost – da bi dvoje ljudi ušli u vezu, moraju biti bar po neèemu slièni i kompatabilni. Ono što nas prvo privuèe jeste fizièki izgled. Problem može biti u tome što nam se neko može dopadati fizièki, èak biti i veoma atraktivnog izgleda a da pritom sa tom osobom nemamo baš ništa zajednièko. Jednostavno reèeno, lepota nije dovoljna. Èesto se dešava (više kog muškog sveta) da budemo zaslepljeni neèijom lepotom, što nas spreèava da tu osobu sagledamo dalje od njenog izgleda.
Lepota èesto zasenjuje sve ostale karakteristike (i dobre i loše). Ako se zaljubimo u nekoga ko nam je fizièki privlaèan možemo biti u iluziji da to što smo se zaljubili znaèi da nam ta osoba odgovara i da je baš za nas. Èesto nije tako i tek kad se odljubimo uvidimo da ta osoba nije imala ništa slièno sa nama niti mi sa njom. S toga, otvorite oèi i za druge aspekte liènosti, lepota nije ni jedini ni dovoljan uslov da bi smo bili sa nekim. Ak vidite da vam ne ide sa nekim, ili vas ta osoba ne želi, zapitajte se da li vi imate nešto slièno sa tom osobom ili ne. Ako nemate, tragajte dalje, ne gubite vreme.
Nerealistièni kriterijumi – neki ljudi imaju veoma nerealistiène i rigidne kriterijume kada je u pitatanju pronalaženje partnera. Neki imaju èitave liste osobina koje bi njihov partner trebao da imao da bi se njima dopao. Ovde se radi o perfekcionizmu i nerealistiènom sagledavanju sebe i drugih. Svako od nas ima i dobre i loše strane, kvalitete i mane, stoga traganje za savršenim partnerom je potupna utopija. Verovanje da smo savršeni u isto je meri je nerealistièno kao i verovanje da postoji druga savršena osoba koja æe nas uèiniti još savršenijim. Savršenstvo ne postoji i zato ga ne treba tražiti. Traganje za savršenstvom èesto može biti i odbrana, racionalizacija od nesupeha. Naime, osoba kao razlog za to što nema partnera navodi da još uvek nije pronašla savršenu osobu, osobu koja ispunjava sve njegove/njene kriterijume. Èak i kada bi takva savrešana osoba postojala, zamislite kolika je verovatnoæa da takvu osobu pronaðemo i da ta osoba u isto vreme bude slobodna i baš hoæe da bude sa nama u datom vremenskom trenutnku. Verovatnoæa da pronaðemo osobu koja ima sve te osobine sa naše liste jednaka je proizvodu verovatnoæa da osoba poseduje svaku od tih osobina, što dovodi do toga da se broj decimala znaèajno uveæava sa uveæavanjem te liste. Dakle, smanjite listu, prihvatite i sopstvenu i tuðu nesavršenost, budite realistièniji.
Emocionalne blokade – su najèešæi i najjaèi ometajuæi faktor u potrazi za devojkom/deèkom. Najèešæe blokade su strahovi , stid i depresivnost. Ljudi se mogu bojati prilaženja i upoznavanja, vezivanja, odbacivanja i negativne evaluacije od strane potencijalnog partnera. Osobe sa slabim samopouzdanjem, koje sumnjaju u sebe oseæaju se nesigurno kada treba da priðu nekome, upoznaju se i ostvare kontakt. Ta nesigurnost se održava i uveæava ako osoba veruje da njena vrednost kao osbe zavisi od toga da li se nekome dopada ili ne. Drugi veliki problem je stid. Neki ljudi se izraziro stide kada treba da se predstave, prezentuju drugima, zapoènu i održe komunikaciju. Ovi ljudi se plaše da æe biti razotkriveni, kritikovani ili poniženi, zbog tih fantazija koje imaju za njih odbijane je ravno katastrofi. S toga, osobe koje se stide èesto izbegavaju upoznavanje i prilaženje. Depresivnost èesto vodi u odustajanje od traženja partnera ili ostajanje u vezi u kojoj nismo zadovoljni. U ovom kontekstu depresivnost je sekundarna i ona je najèešæe posledica izbegavanja i odlaganja da se prilazi, upoznaje i traži partner. Posle ponavaljanih odlaganja i izbegavanja osoba se oseæa sve više obeshrabreno i stièe uverenje da on/ona to ne može. Kada poène da razmišlja na taj naèin onda dodatno odustaje, što vodi još veæem obeshrabrenju i potvrdi poèetnog stava i tako se stvara zaèarani krug. Sve navedene emocionalne blokade treba shvatiti kao ozbiljne probleme, koji se neæe rešiti sami od sebe niti ih osoba može rešiti izbegavanjem, poricanjem ili snagom volje. Ako primetite da imate neki od ovih problema najbolje je da to prihvatite i poènete sa njihovim rešavanjem, kako vas ti problemi više ne bi spreèavali u traganju za partnerom.
Odsustvo socijalnog konteksta – ponekad u nekoj fazi života glavni razlog zašto ne možemo da pronaðemo partnera može biti u tome što se ne nalazimo u adekvatnom okruženju. Može biti sluèaj da se nalazimo u okruženju u kojem prosto nema dovoljno devojaka/momaka, osoba sliènog uzrasta, interesovanja i sl. Okruženje (socijalni kontekst) je društvo u kome se kreæemo, mesta na koja izlazimo, posao ili škola, letovanja i putovanja, država i kultura u kojom živimo itd. Sve u svemu kontekst je jako bitan. Niko od nas ne živi u socijalnom vakumu, veæ svako ima svoj socijalni milje koji ga je oblikovao ili onaj milje u kojem je osoba odabrala da živi. Zašto je konteskt jako važan? Zato što kontekst nam govori o osobi. Ljudi obièno biraju kontekst koji im odgovara, koji je u skladu sa njihovim interesovanjima, shvatanjem, željama, ciljevima i sl. Ako se nalazite u okruženju koje drastièno odudara od onog u kojem bi ste vi voleli da budete teško æete u takvom okruženju pronaæi osobu koja je vama slièna. Zato se presipitajte da li ste okruženi ljudima koji vama odgovaraju, da li je kontekst u kojem tragate za pertnerom (ili prijateljima) onaj u kojem ih možete pronaæi. Ako je odgovor Ne, promenite kontekst. Pronaðite onaj socijalni milje u kojem je veæa šansa da upoznate nekoga koje slièan vama. Ne kaže se džaba: u pogrešnom vozu svaka je stanica pogrešna.
Ostajanje u vezi u kojoj nismo zadovoljni – je najèešæe posledica strahova da se bude sam i odsustva vere da možemo pronaæi nekog ko nam više odgovara. Ostajanje u vezi dok se ne naðe neka druga osoba èesto nije dobra strategija iz nekoliko razloga.
Prvo, ako smo bili u nekoj vezi (naroèito dužoj) potrebno je nam neko vreme da se emocionalno odvežemo, odvojimo, emocionalno presaberemo i odmorimo, za šta je neophodno da neko vreme budemo sami. Ako to ne uèinimo biæemo pomalo konfuzni i zatvoreni da zaista upoznamo nekog novog. Ljudi nisu mašine, imaju emocije i treba im neko vreme da sve to obrade, pre nego što postanu spremni za nova vezivanja.
Drugo, dok smo u vezi koja nam neodgovara, oseæamo se nezadovoljno, razoèarano ili èak besno na sebe zašto uopšte ostajemo u neèemu što nam neodgovara.
Sa takvim negativnim raspoloženjim teško da æemo biti u stanju da budemo pozitivni, nasmejani, spontani u prilaženju i upoznavanju. Imajuæi to u vidu bolje je prvo izaæi iz veze, malo se presabrati, preèistiti i onda krenuti dalje, bez prisle, pritiska i nezadovoljstva.
Frustraciona tolerancija – ljudi sa niskom frustracionalnom tolerancijom mogu imati probleme sa pronalaženjem partnera. Nemoguænost da se partner naðe neko vreme, serija razoèaranja ili odbacivanja zasita mogu biti frustrirajuæe iskustvo. Ali to je normalno i samo po sebi nije problem iako je neprijatno i nepoželjno. Ljudi koji imaju problem sa podnošenjem frustracija imaæe i problema u pronalaženju partnera. Ono što ljude èini da slabo teolerišu frustracije jeste stav da bi pronalaženje parnerta trebalo da bude lako, jednostavno i brzo. Problem u realnosti je u tome što to èesto nije tako a s obzirom da osoba misli da bi tako moralo biti onda umesto da bude samo frustrirana, nezadovoljna ili razoèarana može postati anksiozna, besna ili depresivna.
Mnogo korisnije, logiènije i realistiènije je priznati sebi da nigde ne postoji neki univerzalni zakon koji kaže da bi pronalaženje partnera nužno i uvek moralo biti lako, jednostavno i brzo. Odustajanje od ovog i sliènih iracionalnih zahteva poveæaæe osobi kapacitet za tolerisanje frustracija.
blentava Nivo: Forumski doajen Aequam memento rebus in ardius
Registriran(a): 26-12-2010 Lokacija: Belgrade, Serbia Odgovori: 4005 IP: Maskiran
Re: @blentava blog
Bez chatanja molim
Muškarci sa histeriènim poremeæajem liènosti
Psihodinamika muškaraca koji zadovoljavaju kriterijum za histrionièni (ili histerièni) poremeæaj liènosti je postulirana slièno kao i ona kod žena sa ovim stanjem. U ovim okolnostima, meðutim, malo dete muškog pola razvija intenzivnu i erotiziranu vezu sa svojom majkom sa kojom se blisko identifikuje. Iz varijeteta razloga - oèeva odsutnost, zlostavljanje, nezainteresovanost, ekstremna kompetitivnost – sin se ne oseæa podržanim, bezbednim ili bliskim sa svojim ocem. Frojd i mnogi drugi psihoanalitièari veruju da muškarci koji su imali ovakva iskustva u detinjstvu, takoðe razvijaju i duboko ukorenjena oseæanja genitalne neadekvatnosti kao rezultat iskustava. Posledice u odraslom dobu su mnogobrojne. Neki muškarci sa ovakvim iskustvima iz detinjstva razvijaju snažan ženski identitet, dok drugi postaju hipermaskulini. Na primer, muškarac sa ovim stanjem može ostati intenzivno povezan sa oseæanjem velike odgovornosti da se brine o svojoj majci, u odsustvu ukljuèenog oca/supruga. Kao odrasli, ovaj èovek može da se ne oženi i da živi u istoj kuæi sa svojom majkom, putuje na odmore sa njom i brine se odano o njoj sve do njene duboke starosti. Kao dodatak, on može da ne manifestuje nikakav interes za odraslu seksualnost bilo ka muškarcima ili ka ženama, ili može imati nekoliko površnih, neposveæenih seksualnih veza tokom života. U onome što deluje kao kontrast, drugi muškarac, sa sliènom porodiènom dinamikom u detinjstvu, može, kao odrastao, preuzeti hipemaskulini identitet. Takva osoba može postati bodibilder, biti opsednut borilaèkim veštinama i preuzimati rizike – kao što je alpinizam – da bi demonstrirao svoju snagu i hrabrost. On može osvajati mnogo žena i imati mnoge seksualne susrete. Može se èak i oženiti nekoliko puta, èesto sa “trofej ženom”. Meðutim, ovaj muškarac neæe razviti stalnu, ispunjujuæu seksualnu vezu ni sa jednom ženom. On je, izgleda, mnogo više zainteresovan da mu se žene dive (ali i muškarci) nego da doživi ili pruži seksualno zadovoljstvo. Kako žena sa kojom je u vezi poèinje da ga upoznaje bolje, shvatiæe da je on neveran, nesiguran i da nije iskreno ukljuèen niti zainteresovan za nju kao individuu. Drugaèije reèeno, kod njega se može prepoznati da je nesiguran, posebno u vezi svoje maskulinosti, koja izaziva njegova kompetitivna, egzibicionistièka, samoukljuèena i sebièna ponašanja. Kao i žene sa ovim stanjem, muškarci sa histeriènim poremeæajem liènosti, kao deca, suviše su ukljuèeni i povezani sa roditeljem suprotnog pola i nisu u stanju da se identifikuju – veæ se pre plaše osvete od roditelja svog pola.
Neki muškarci sa ovim poremeæajem liènosti razvijaju snažan ženski identitet, dok drugi postaju hipermaskulini. Muškarac sa ovim stanjem može ostati intenzivno povezan sa oseæanjem velike odgovornosti da se brine o svojoj majci, u odsustvu ukljuèenog oca/supruga.
Histerièni (histrionièni) poremeæaj liènosti
Zavodljivost
Da li ste ikada primetili nekoga sa razdaljine ko je delovao tako uzbuðeno i pozivajuæe da ste osetili potrebu da priðete bliže? Da li je ta osoba delovala kao da je prepuna života, nužno šarmantna i preplavljujuæe seksualnosti do te mere da ste jedva uspeli da obuzdate svoje uzbuðenje? Da li je ta osoba izvela zavodljivi balet koji vas je istovremeno privlaèio i odbijao? Da li vas je mamila kao planinski izvor? Da li ste bili privuèeni, kao moljac na plamen, njenoj usplamteloj liènosti, toliko da ste poželeli da napustite uobièajene opreze i ustaljene puteve? Da li je vaša radost bila razuzdana kada se na kraju ta osoba otvorila i pustila vas unutra sa dobrodošlicom?
Da li ste osetili goruæe, zaslepljujuæe bogatstvo onoga ko je odabran iz mnoštva? Da li ste bili ispunjeni ponosom što ste preovladali nad bezbrojnim takmièarima koji su se skupljali i lepili za nju, kao pèele oko rascvetale ruže? Da li ste onda zamenili njen granit za zrnca zlata zajednièkog jezika i pružali komadiæe srebra kao zalog povezivanja duše? Da li ste otkrili, meðutim, da njenim venama teèe pesak koji se sliva u kamenu peæinu? Ispitujuæi dubinu, da li ste otkrili vakuum u centru njenog vulkana? Ili je to bilo ledeno jezero? Da li je gorivo njene vatre – obuzimajuæe interesovanje na to kako ona izgleda i deluje drugima – bacilo na vas ledenu senku? Da li se pretvorila u hladnu kao leš za vas, u iznenadnom prisustvu odreðenih drugih? Da li ste se tresli od besa dok je ona trèala za njima pošto je vas odbacila i prestala da vas poštuje? Možete li da prihvatite da je vaš grimizni, potpuno rascvetali i mirisni cvet jalov od polena i bled u strasti? Hoæete li ikada sakupiti dovoljno snage da napustite vaše obožavanje za ovu papirnu ružu?
Osoba sa histeriènim poremeæajem liènosti pokazuje: obuhvatnu i ekscesivnu emocionalnost i ponašanje u kome se traži pažnja. Emocionalno izražavanje može biti plitko i podložno brzim promenama. Ove individue konzistentno koriste svoj fizièki izgled da privuku pažnju na sebe i suviše su zabrinuti impresioniranjem drugih svojim izgledom i pojavom.
Traženje pažnje
Esencijalne karakteristike histrioniènog poremeæaja liènosti su obuhvatna i ekscesivna emocionalnost i ponašanje u kome se traži pažnja. Obrasci poèinju u ranom odraslom dobu i prezentovani su varijetetom konteksta. Individue sa histrioniènim poremeæajem liènosti oseæaju se neprijatno i necenjeno kada nisu u centru pažnje. Èesto žive i dramatiène, one teže da privuku pažnju na sebe i mogu u poèetku šarmirati nove poznanike svojim entuzijazmom, oèiglednom otvorenošæu ili flertovanjem. S vremenom, ovi kvaliteti slabe, kako individua kontinuirano zahteva da bude centar pažnje i glavna uloga u zabavi. Ukoliko nisu centar pažnje, mogu uèiniti nešto dramatièno (npr. izmisliti prièu, napraviti scenu) da bi fokus pažnje pomerili na sebe. Ova potreba je èesto oèigledna u njihovom ponašanju sa terapeutom (npr. laskanje, donošenje poklona, pružanje dramatiènih opisa fizioloških i psiholoških simptoma koji su zamenjeni novim simptomima pri svakoj sledeæoj poseti). Izgled i ponašanje ljudi sa ovim stanjem èesto je neprimereno seksualno provokativno ili zavodljivo. Ovo ponašanje je usmereno prema osobama prema kojima ova individua ima seksualna ili romantièna interesovanja, ali se takoðe pojavljuje i u širokom spektru socijalnih i profesionalnih veza, izvan onoga što je primereno za socijalni kontekst situacije. Emocionalno izražavanje može biti plitko i podložno brzim promenama. Ove individue konzistentno koriste svoj fizièki izgled da privuku pažnju na sebe i suviše su zabrinuti impresioniranjem drugih svojim izgledom i pojavom. Oni troše ogromne kolièine energije i novca na modu i održavanje sebe. Mogu “pecati komplimente” u vezi svog izgleda i mogu lako i ekscesivno biti uznemireni time kako izgledaju ili fotografijom na kojoj smatraju da su loše ispali.
Govor i logika
Ljudi sa histrioniènim poremeæajem liènosti èesto imaju stil govora i formu logike koja je ekscesivno impresionistièka i siromašna detaljima. Snažna mišljenja izražena su sa dramatiènim utiskom, ali razlozi koji leže u osnovi obièno su nejasni i difuzni, bez podržavajuæih èinjenica i detalja. Npr, osoba sa poremeæajem liènosti može prokomentarisati da je odreðena individua “najdivnije ljudsko biæe koje sam ikada upoznao/la”, ali da, ipak, ne bude sposobna da obezbedi bilo kakav sprecifièni primer ili dobru osobinu koja bi podržala ovakvo mišljenje. Ljude sa ovim stanjem karakteriše samodramatizacija, teatralnost i preterane ekspresije emocija. Oni mogu osramotiti svoje prijatelje i poznanike ekscesivnim javnim iskazivanjem emocija (npr. grljenje poznanika sa ekscesivnom revnošæu, nekontrolisano jecanje kao uzrok manjeg sentimentalnog dogaðaja, doživljavanje temper tantrum-a-besa). Meðutim, njihove emocije èesto deluju kao da su ukljuèivane i iskljuèivane suviše brzo da bi se duboko osetile, što može navesti druge da ih optuže za neiskrenost ovih oseæanja. Oni takoðe poseduju visok nivo sugestibilnosti, pošto na njihova mišljenja i oseæanja lako mogu uticati drugi ljudi i prolazni trendovi. Ove osobe mogu imati previše poverenja u figure autoriteta koje vide kao sposobne da magijski reše njihove probleme. Imaju tendenciju da rade na (pred)oseæaj i da brzo prihvate osudu prema drugima. Individue sa ovim poremeæajem èesto smatraju vezu za mnogo intimniju nego što ona zaista jeste. Na primer, oni gotovo svakog poznanika zovu : “dragi, dragi prijatelju” ili se prema kolegama i struènjacima koje su sreli jednom ili dva puta obraæaju liènim imenom i bez persiranja. Èesto donose odluke bazirano na emocionalnosti, pre nego na racionalnosti i èesto su im detalji i èinjenice dosadni. Odlutavanje u romantiène fantazije je opšte mesto.
Èesto donose odluke bazirano na emocionalnosti, pre nego na racionalnosti i èesto su im detalji i èinjenice dosadni. Imaju stil govora i formu logike koja je ekscesivno impresionistièka i siromašna detaljima.
Uzroci
Nezvanièni dijagnostièki kriterijumi za histerièni poremeæaj liènosti, bazirani su na psihodinamici i drugim teorijskim modelima uzroènosti. Osoba sa ovim poremeæajem imala je istoriju detinjstva gde o njoj nije voðeno raèuna, nije joj pružana podrška, postojao je antagonistièki odnos sa roditeljem ili starateljem istog pola i intenzivan, previše ukljuèen odnos sa roditeljem ili starateljem suprotnog pola. Stres i nesvesne reprezentacije ovih simptoma, zajedno sa predispozicijama za kogniciju i temperament, hipotetièki vode u problematièno interpersonalno ponašanje i emocionalne probleme.
Nestabilni porodièni trougao
Bazirano na ranim klinièkim opservacijama i zakljuècima Jozefa Brojera i Sigmunda Frojda i radu tokom narednih godina sledbenika psihoanalitièkih teoretièara, histerièni poremeæaj liènosti se smatrao rezultatom problematiènih odnosa koji su se dešavali tokom ranog detinjstva pogoðene osobe. Majke devojèica koje bi razvile ovo stanje smatralo se da su zanemarujuæe i emocionalno nedostupne za svoje æerke. Devojèice bi kompenzovale ovo tražeæi pažnju svojih oèeva. Ovo bi vodilo rivalstvu sa majkom i strahu od osvete. Frojd i ostali su verovali da konaèno æerke žele da zamene svoje majke na sve naèine, ukljuèujuæi i onaj gde one postaju seksualne partnerke svojih oèeva. Ove potonje želje i oseæanja su uznemirujuæe i neprihvatljive mladim devojkama i stoga su preseljene u njihovo nesvesno i izražene kasnije u njihovim životima kao znakovi, simptomi i karakteristike liènosti obuhvaæene histeriènim poremeæajem liènosti. Npr, samodramatizacija, ekscesivna emocionalnost i seksualna provokativnost su konceptualizovane da budu derivati deèijih pokušaja i deèijeg truda da skene pažnju oca sa majke na nju. Slièno tome, smatralo se da kompeticija sa drugim ženama i devaluacija drugih žena proistièu iz æerkinog rivalstva sa majkom, za pažnju i oseæanja oca. Simptomi kao što su preterana zavisnost, postignuæe manje od moguænosti i ponašanja primerena detetu smatralo se da su rezultat neuspeha deteta da formira identifikaciju sa svojom majkom kao zrelom i snažnom ženskom figurom. U dodatku, ostajuæi “mala devojèica” takoðe je razumevano kao nesvesni odgovor dizajniran da izbegne hostilne odmazde majke za kraðu njenog muža: “Kako može nevino, malo dete da bude u stanju da osvoji odraslog èoveka od odrasle žene?”.
Seksualni simptomi i sindromi
Seksualna simptomatologija odraslih žena sa histeriènim poremeæajem liènosti takoðe je, po teorijama, rezultat njihovih seksualnih èežnji za njihovim oèevima i osvajanja njihovih oèeva od njihovih majki u ranim periodima života. Kako dete postaje starij,e ono postaje privuèeno upuštanju u zabranjene veze sa starijim, oženjenim muškarcima (oèinske figure), koje obuhvataju uzbuðujuæe elemente opasnosti i incesta asocirane sa njenom èežnjom za ocem. Ona takoðe postaje privuèena idejom da se o njoj brine sveznajuæa, sve obezbeðujuæa oèinska figura. U ovakvoj vezi, ona može da ostane nevina, bespomoæna i zavisna devojèica. Sa druge strane ona ima problem u formiranju zrelih i intimnih povezanosti sa dostupnim i primerenim muškarcima njenog uzrasta. Èesto se razvija obrazac u kome žena sa ovim stanjem flertuje i zavodi muškarce svog uzrasta sa ciljem sticanja njihove pažnje i obožavanja. Ona posebno uživa u fazi udvaranja, u kojoj oseæa da neko teži ka njoj i – sve dok se ne obaveže – ona je u poziciji moæi i kontrole. Kako se veza razvija, meðutim, ona gubi interesovanje, delom zato što njen udvaraè postaje poznatiji i “stvaran” za nju, i ne može više da se takmièi sa idealizovanom slikom njenog oca. Ona može imati problem da doživi ispunjujuæu seksualnu intimnost sa prikladnim èovekom njenog uzrasta iz nekoliko razloga. Prvi od svih, njoj æe biti mnogo teže da ostane bespomoæna, neugrožavajuæa mala devojèica u zreloj vezi. Ona æe biti percepirana od strane drugih, i njen partner æe oèekivati da se ona ukljuèi u uživa u odrasloj seksualnoj vezi. Drugi, odraslo seksualno zadovoljstvo i ispunjenje mogu takoðe da izazovu nesvesnu tugu i bol, zato što izazivaju oseæanja odgovornosti i krivice povezane sa potisnutim seksualnim oseæanjima prema ocu. Treæi, sa udvaraèem koji je dostupan, primeren i prihvatljiv, postoji realna moguænost i potencijal za produženu, zrelu, posveæenu vezu. Nesvesno, ona može osetiti krivicu povezanu sa izdajom i napuštanjem njenog oca koja je dellimièno kompromitovana njenim neuspehom da iskusi seksualno ispunjenje sa drugim muškarcem. Konaèno, mnoge žene sa histeriènim poremeæajem liènosti gaje bes i duboki prezir prema muškarcima. Ova snažna oseæanja su rezultat nesvesnih oseæanja povezanih sa oseæanjem da su nasamarene i eksploatisane od strane njihovih oèeva. One veruju da njihovi oèevi, dok su bili ludo zaljubljeni u njih i velikodušni, nikada nisu u potpunosti ispunili njihova oèekivanja ostavivši njihove majke i gratifikujuæi njihove seksualne èežnje. Ovaj bes i prezir može se manifestovati u kasnijim vezama sa primerenim muškarcima, tako što im ove žene ne pružaju zadovoljstvo pružanjem sopstvenog zadovoljstva.
Osoba sa histeriènim poremeæajem liènosti ima problem u formiranju zrelih i intimnih povezanosti sa dostupnim i primerenim muškarcima njenog uzrasta. Kako se veza razvija, meðutim, ona gubi interesovanje, delom zato što njen udvaraè postaje poznatiji i “stvaran” za nju, i ne može više da se takmièi sa idealizovanom slikom njenog oca. Mnoge žene sa histeriènim poremeæajem liènosti gaje bes i duboki prezir prema muškarcima. http://psihologijaj.blogger.ba/
blentava Nivo: Forumski doajen Aequam memento rebus in ardius
Registriran(a): 26-12-2010 Lokacija: Belgrade, Serbia Odgovori: 4005 IP: Maskiran
Re: @blentava blog
Bez chatanja molim
Šta o vama može da isprièa vaša fotografija na Facebook
Da li ste razmišljali da, stavljajuæi fotografiju u svoj profil, vi „crtate“ sebe. Po slici, kojom vi sebe predstavljate, uvek se nešto može reæi o vama. U tri èlanka æu dati prevod analize razlièitih avatara za Facebook, koja je izazvala i dalje izaziva dosta polemike, a pojavila se na ovoj adresi.
Portret
***slika koja je opisana je na linku napred navedenom.
Kakva je ovo fotografija?
To je fotografija osobe, delimièni ili celokupni izgled. Šta ona govori o vama: da ste normalni, odrasli, sigurni u svoj izgled. U principu, malo ste dosadni. Ali, ako je to krupan portret, autorska fotografija, može da znaèi i da ste karijerista. Autoportret može i da nervira. Ako ste na fotografiji u kupaæem kostimu, to znaèi da ste vi, najverovatnije, nemarna osoba.
Kakva je ovo fotografija?
Èovek je u kadru, ali je toliko udaljen od kamere, da se ne mogu videti nikakvi detalji njegovog lica ili spoljnog izgleda.. Šta ona govori o vama: Vi ste zatvorena liènost, koja ne želi da joj stari poznanici kažu: „Joooj, vidi kako si se ti promenio!“ Vi ste verovatno malo stidljivi i suzdržani u nepoznatom društvu. A možda ste se ugojili ili postali žrtva neuspešne plastiène operacije ili ne želite da vaši školski drugovi u vašim oèima vide vaša oseæanja.
Previše blizu i bezlièno
Kakva je ovo fotografija?
Lice je toliko blizu kamere, da možete videti samo njegov jedan deo. Šta ona govori o vama: Želite da ljudi misle da ne želite da budete prepoznati na Facebook. A takva fotografija, u kombinaciji sa kvazi umišljenošæu potpuno tome doprinosi. Bili ste nesavršeni, po vašem mišljenju, kada ste bili mlaði i do dan danas niste zaboravili kako su vas dirali. Sada ste osoba koja je sama na žurkama, ne zato što ste stidljivi, nego zato što vas nervira razgovor sa drugima.
Kakva je ovo fotografija?
To je snimak iz vašeg ranog detinjstva ili školskih godina. Šta ona govori o vama: vi ste osoba koja misli da je sve bilo bolje u prošlosti. Do dan danas slušate istu muziku, nosite istu vrstu odeæe i volite da radite isto ono što ste radili, dok ste išli u školu. Verovatno se nikada neæete promeniti. Niste postigli mnogo i u detinjstvu ste izgledali mnogo bolje.
Kakva je ovo fotografija?
To je fotografija domaæe životinje, po pravilu bez gazde. Šta ona govori o vama: zavisi koja je to životinja. Ako je to maèka, vi ste žena bez partnera, pas može da pripada geju, zmija – tinejdžeru ili ljubitelju „metala“, riba – ljubitelju obrazovnih emisija o životinjama, patuljak – vi ste ekscentrièni!
Porodièna fotografija
Kakva je ovo fotografija?
To je snimak dece ili detata autora, po pravilu bez autora. Šta ona govori o vama: jedino što ste uspeli da stvorite u svom odraslom životu, to su deca. Nekada ste imali veseo i bajkovit život, mnogo prijatelja, ali sve o èemu sada možete da govorite, vrti se samo oko vaše dece.
Nemojte se mnogo potresati, biti majka ili otac – to
se smatra dostojnom i poštovanom profesijom.
Kakva je ovo fotografija?
Muškarac i žena, haljina i odelo – obièno su atributi takvih snimaka. Šta ona govori o vama: želite da svi misle da ste vi odrasli. Vaš život je postao miran, normalan i uravnotežen, sa redovnim porodiènim ceremonijama. Niste više površni, vi ste u braku! Osim toga, brakom su potpuno odreðeni i vaši odnosi, vi više nemate „svoje“ prijatelje. Verovatno ste potrošili previše na venèanje i vaša svekrva (tašta) ne mogu da vas smisle.
Kakva je ovo fotografija?
Likovi na fotografijama u vašem profilu mogu biti u mnogim oblicima: slike imaginarnog lika, fotografija koncerta, poster filma, korica knjige, realna estradna zvezda (muzièar ili pevaè), ili prosto znamenitost. Uglavnom, ta slika nije ni u kakvoj vezi sa autorom profila. Šta ona govori o vama: vi ste nesamostalna liènost. Potpuno ocenjujete sebe i druge prema moguænostima neke razonode: uz televizor, muziku, knjigu ili na bilo koji drugi naèin. Puni ste beskorisnih znanja o vašim idolima. U krajnjoj liniji vi ste vlasnik dve majice sa glupim frazama na njima.
Kakva je ovo fotografija?
To su fotografije sa pretenzijama na umetnost, ali ne beš uspešne. Mogu biti sa autorom, kao i bez njega. Èesto se pribegava crno-beloj fotografiji. Šta ona govori o vama: vi želite da kažete drugima da ste vi akter, pisac, fotograf ili slikar, mada ste u stvarnosti službenik, bloger, barmen.
Fotografija sa žurke
Kakva je ovo fotografija?
Autori su na njima obièno u društvu sa nekim, na žurci. Ljudi na snimku mogu držati ili piti napitke, pušiti, ponašati se i izgledati prijateljski, glupirati se, igrati ili slati poljupce. Šta ona govori o vama: vi ste mladi i glupi i bili ste otpušteni sa posla zbog gluposti, možda baš zbog postavljanja slika na Facebook, koje se nisu dopale vašem šefu. Podložni ste uticaju i nagovoru od strane vršnjaka. Pomalo se stidite te fotografije i maštate da je zamenite svadbenom, a zatim fotografijom svoje dece.
blogsnelle.blogspot.com