citat:

---

Azur wrote:



Bracko A sta su hrišćani bili prije nego sto su postali hrišćani??!!

---

citat:

---

bracko wrote:


zato što hrišćani nikad nisu mjenjali religiju.

---

Evo Alija kaze da budemo Bosanci


Samo je ovo bilo do podne

citat:

---

Abulafija wrote:
Evo Alija kaze da budemo Bosanci


Samo je ovo bilo do podne

---

citat:

---

Abulafija wrote:
Evo Alija kaze da budemo Bosanci


Samo je ovo bilo do podne

---

ZAŠTO JE BITNO BITI NEKOME NEKO


Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kaže da je “bitno biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat” zato što procesi nacionalnog zaokruženja nisu dovršeni.

Prije svega mislim na ratno prekrajanje i u skladu s njim etničko pregrupiranje naroda, kaže Mujkić.

Profesor Mujkić podsjeća da su zapravo svi dosadašnji izbori, ako se sjetimo predizborne retorike, bili mali popisi stanovništva i služili kao vježba za pravi popis.


ŠTA TO KRIJE KAMPANJA




Kampanja koja uveliko traje nesumnjivo otkriva namjeru da se podjele u BiH još više osnaže i tako postanu legitmni osnov za stvaranje etnički čistih zajednica. S druge strane, kao i u svakoj predizbornoj kampanji, retorika nastoji da zanemari realne probleme, ali ne i da upozna zašto je zapravo popis stanovništva bitan.

U ovom momentu, nije bitno da li će popis otkriti sa kakvim kadrovima raspolažemo, ili na kom je nivou informatička pismenost, bitno je “da se prebrojimo” i vidimo koga koliko ima.

Prateći naslove i izjave zvaničnika u medijima, profesor Mujkić kaže da se na osnovu njih može zaključiti da su jedini realni problemi u BiH nedovršeni državno-nacionalistički projekti i sve što uz njih ide: svoja teritorija, entitet ili država, svojih dvjesto porodica, svoj univerzitet…

Ako se na sve ovo doda da u parlamentu ne sjede obični građani, kako kaže Mujkić, već nadhistorijska apstraktna kategorija naroda, za koje su problemi nezaposlenosti, bijede, matičnih brojeva, i sve ono što se odnosi na realne ljude, apstraktni i nerealni, dolazimo do zaključka da time što će se ljudi izjasniti kao ovi ili oni, neće riješiti njihove aktuelne probleme.

STRAH I DISCIPLINA

Strah je suštinsko obilježje i glavna poluga moći svakog autoritarnog i nedemokratskog društva, a naše društvo je, kao etnokratija, upravo to.

Za takvo društvo, profesor Mujkić kaže da počiva na institucionalno njegovanom strahu, nepovjerenju i stalnoj egzistencijalnoj i prijetnji.

On podsjeća da su svaki izbori predstavljani kao “odsudni historijski trenutak” koji će odlučiti “hoćemo li biti zbrisani s lica zemlje ili nećemo”.

Ta ista matrica krasi atmosferu oko popisa stanovništva. Isto onako kako nikada do sad, zbog užasne napetosti i straha nismo imali slobodne izbore, nećemo imati ni slobodno izjašnjavanje građana na popisu, smatra Mujkić.

Potpuna pobjeda jednog ideološkog poretka, po riječima profesora Mujkića, ogleda se u tome da se porobi imaginacija građana, da građani sami od sebe zaključe da su stvari takve i da drugačije ne mogu biti, da nema alternative i to nam se u kampanji oko popisa stalno docira.

To je potpuni poraz nas kao građana, dodaje on.

LUTANJE BOŠNJAKA

Postoji više razloga što su Bošnjaci u ovom momentu “najaktivniji” u kampanji za predstojeći popis. Prije svih, Bošnjaci su, kako kaže Mujkić, najmanje odmakli u procesu vlastite etnokulturne nacionalizacije.

S druge strane, ono što je potpuno zbunjujuće, jeste paralelno promovisanje dvije dijametralno suprotne tendencije. U jednoj se promoviše jedinstvena BiH, koja podrazumijeva multietnično, multikulturalno i multikonfesionalno društvo, a u drugoj se zagovara “čista” BiH.

Prije dvadeset godina, podsjeća Mujkić, pokrenuta je opsežna oštra kampanju da se Bošnjaci izjasne kao Muslimani.

“Bošnjaštvo se smatralo gotovo izdajom, kao danas bosanstvo”, kaže Mujkić.

Potom na Saboru 1993., nastavlja Mujkić, dekretom mijenjate ime u Bošnjak pri čemu krećete u ideološku ofanzivu izjednačavanja bošnjaštva s muslimanstvom. Tadašnji reis je stalno ponavljao Bošnjak jest jednako Musliman, pa je neko vrijeme taj narod bio imenovan Bošnjaci-muslimani.

Onda dolazi Dayton i poruka Izetbegovića da je vrijeme da sad budemo malo manje Bošnjaci a više Bosanci, a danas je biti Bosanac “neuzbillah”, završava Mujkić.

Sve nam ovo govori da je bošnjačka etnopolitika koja bi i ne bi da se nacionalizira, katastrofalna, a drugo, da ta elita nema povjerenja u individue vlastitog naroda koga navodno predstavlja.

U svakom slučaju, kakve god rezultate pokazao predstojeći popis, BiH će i dalje biti siromašna sa opasnom tendencijom da za dvadesetak godina postane 10. najsiromašnija zemlja na svijetu.

(zurnal.info)

citat:

---

soraya wrote:
ZAŠTO JE BITNO BITI NEKOME NEKO


Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kaže da je “bitno biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat” zato što procesi nacionalnog zaokruženja nisu dovršeni.

Prije svega mislim na ratno prekrajanje i u skladu s njim etničko pregrupiranje naroda, kaže Mujkić.

Profesor Mujkić podsjeća da su zapravo svi dosadašnji izbori, ako se sjetimo predizborne retorike, bili mali popisi stanovništva i služili kao vježba za pravi popis.


ŠTA TO KRIJE KAMPANJA




Kampanja koja uveliko traje nesumnjivo otkriva namjeru da se podjele u BiH još više osnaže i tako postanu legitmni osnov za stvaranje etnički čistih zajednica. S druge strane, kao i u svakoj predizbornoj kampanji, retorika nastoji da zanemari realne probleme, ali ne i da upozna zašto je zapravo popis stanovništva bitan.

U ovom momentu, nije bitno da li će popis otkriti sa kakvim kadrovima raspolažemo, ili na kom je nivou informatička pismenost, bitno je “da se prebrojimo” i vidimo koga koliko ima.

Prateći naslove i izjave zvaničnika u medijima, profesor Mujkić kaže da se na osnovu njih može zaključiti da su jedini realni problemi u BiH nedovršeni državno-nacionalistički projekti i sve što uz njih ide: svoja teritorija, entitet ili država, svojih dvjesto porodica, svoj univerzitet…

Ako se na sve ovo doda da u parlamentu ne sjede obični građani, kako kaže Mujkić, već nadhistorijska apstraktna kategorija naroda, za koje su problemi nezaposlenosti, bijede, matičnih brojeva, i sve ono što se odnosi na realne ljude, apstraktni i nerealni, dolazimo do zaključka da time što će se ljudi izjasniti kao ovi ili oni, neće riješiti njihove aktuelne probleme.

STRAH I DISCIPLINA

Strah je suštinsko obilježje i glavna poluga moći svakog autoritarnog i nedemokratskog društva, a naše društvo je, kao etnokratija, upravo to.

Za takvo društvo, profesor Mujkić kaže da počiva na institucionalno njegovanom strahu, nepovjerenju i stalnoj egzistencijalnoj i prijetnji.

On podsjeća da su svaki izbori predstavljani kao “odsudni historijski trenutak” koji će odlučiti “hoćemo li biti zbrisani s lica zemlje ili nećemo”.

Ta ista matrica krasi atmosferu oko popisa stanovništva. Isto onako kako nikada do sad, zbog užasne napetosti i straha nismo imali slobodne izbore, nećemo imati ni slobodno izjašnjavanje građana na popisu, smatra Mujkić.

Potpuna pobjeda jednog ideološkog poretka, po riječima profesora Mujkića, ogleda se u tome da se porobi imaginacija građana, da građani sami od sebe zaključe da su stvari takve i da drugačije ne mogu biti, da nema alternative i to nam se u kampanji oko popisa stalno docira.

To je potpuni poraz nas kao građana, dodaje on.

LUTANJE BOŠNJAKA

Postoji više razloga što su Bošnjaci u ovom momentu “najaktivniji” u kampanji za predstojeći popis. Prije svih, Bošnjaci su, kako kaže Mujkić, najmanje odmakli u procesu vlastite etnokulturne nacionalizacije.

S druge strane, ono što je potpuno zbunjujuće, jeste paralelno promovisanje dvije dijametralno suprotne tendencije. U jednoj se promoviše jedinstvena BiH, koja podrazumijeva multietnično, multikulturalno i multikonfesionalno društvo, a u drugoj se zagovara “čista” BiH.

Prije dvadeset godina, podsjeća Mujkić, pokrenuta je opsežna oštra kampanju da se Bošnjaci izjasne kao Muslimani.

“Bošnjaštvo se smatralo gotovo izdajom, kao danas bosanstvo”, kaže Mujkić.

Potom na Saboru 1993., nastavlja Mujkić, dekretom mijenjate ime u Bošnjak pri čemu krećete u ideološku ofanzivu izjednačavanja bošnjaštva s muslimanstvom. Tadašnji reis je stalno ponavljao Bošnjak jest jednako Musliman, pa je neko vrijeme taj narod bio imenovan Bošnjaci-muslimani.

Onda dolazi Dayton i poruka Izetbegovića da je vrijeme da sad budemo malo manje Bošnjaci a više Bosanci, a danas je biti Bosanac “neuzbillah”, završava Mujkić.

Sve nam ovo govori da je bošnjačka etnopolitika koja bi i ne bi da se nacionalizira, katastrofalna, a drugo, da ta elita nema povjerenja u individue vlastitog naroda koga navodno predstavlja.

U svakom slučaju, kakve god rezultate pokazao predstojeći popis, BiH će i dalje biti siromašna sa opasnom tendencijom da za dvadesetak godina postane 10. najsiromašnija zemlja na svijetu.

(zurnal.info)

---

Ma to je to, presipanje iz šupljeg u prazno. Iliti, na rende kora.

Nego, hoće li mi ko reći šta je problem sa izjašnjavanjem kao Bošnjak, nezavisno od vjerskih i nevjerskih osjećaja?

citat:

---

bubi wrote:


proces nacionalnog zaokruzivanja i srba i hrvata je itekako zavrsen.U Bosni ogrona vecina katolika i pravoslavaca se osjeca hrvatima odnosno srbima i to je tako.na zalost.prema tome,sav ovaj tekst je obicna suplja nekog placenika,vjerovatno sa platne liste u Beogradu

---

Ja sam ja Jeremija...

Ko sam, moja stvar, vazno je praviti se Englez...

joj sto Bosna Bosnjaka ima...