Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima


FORUM : Umjetnost : FILMOVI
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
samson
Nivo: Forumski doajen
Krotim lafove...

Registriran(a): 02-07-2008
Lokacija: Niskozemska...
Odgovori: 6666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Slomljeni zagrljaji (Los abrazos rotos)


Slijepi pisac suoava se s demonima prolosti u melodrami Pedra Almodovara u kojoj fatalnu enu opet glumi Penelope Cruz.

Jedan ovjek ivi i radi u mraku. Prije 14 godina doivio je teku prometnu nesreu u kojoj je, uz vid, izgubio i ljubav svog ivota - Lenu. Imao je dva imena. Jedno je Harry Caine, povremeni pseudonim. Drugo je Mateo Blanco, njegovo pravo ime koje koristi svakodnevno i kojim potpisuje svoje filmove.

Poslije nesree Mateo preuzima svoj pseudonim, Harry Caine. Jedne noi njegov prijatelj Diego doivi nesreu i Harry se odlui brinuti o njemu. U jednoj od dugih besanih noi, on Diegu ispria priu, zapravo bolnu autobiografiju. Priu potvrenu fotografijom zaljubljenog para, Matea i Lene. Fotografiju koju je netko iskidao u tisue dijelova, sa slomljenim zagrljajima za posljedicu...





'Slomljeni zagrljaji' su najdui i najskuplji Almodovarov film u kojem se slavni filma opet vraa romantinim i melodramatskim motivima, i to opet uz Penelope Cruz u koju je zaljubljen kao redatelj. Kritiari ovaj film smatraju solidnim ostvarenjem, mada ga jo ne svrstavaju u vrh najboljih radova panjolskog majstora.

Kritiar Independenta zakljuio je da je 'perfekcionist Pedro' 'izgubio svoju strast' i napravio 'celebralni, kliniki film o stvaranju filmova'. Novinar Screen Dailyja je slinog miljenja i misli da e 'ova noirevska melodrama uzbuditi Almodovarove vjerne fanove ali bi opu publiku mogla ostaviti zbunjenom.'


15-09-2009 at 03:57 | Ukljui u odgovor
samson
Nivo: Forumski doajen
Krotim lafove...

Registriran(a): 02-07-2008
Lokacija: Niskozemska...
Odgovori: 6666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

uvarica svoje sestre (My Sister's Keeper)


Mala Anna zaeta je da svojoj bolesnoj sestri slui kao 'materijal' prilikom operacija koje joj produavaju ivot. No, Anna odlui odbiti vanu operaciju i tako posvaa i obitelj.

ivot Sare i Briana Fitzgeralda, koji imaju maloga sina i dvogodinju ker Kate, stubokom se mijenja kada saznaju da Kate ima leukemiju. Njihova jedina nada je zaeti jo jedno dijete koje e spasiti Katein ivot. Kod nekih bi takav genetski inenjering uzrokovao moralne i etike dileme; ali obitelj Fitzgerald spremna je uiniti sve to je potrebno kako bi Kate preivjela. A za to je potrebna Anna.

Tijekom svojih mladih ivota sestre se podvrgavaju brojnim medicinskim postupcima i ivot provode u bolnici a to je samo jedan dio njihovog inae normalnog obiteljskog ivota. Sara (Cameron Diaz) je supruga i majka koja je napustila svoju odvjetniku karijeru kako bi se brinula za ker i ponekad je izgubljena u ulozi skrbnika koji pokuava spasiti Katein ivot. Brian (Jason Patric) je njezin suprug koji je iznimno snaan i pomae joj u svemu, no ponekad se zbog snage i odlunosti svoje supruge osjea nemono i pasivno. A njihov jedini sin Jesse (Evan Ellingson) katkad je potpuno zaboravljen jer su Kate i Anna u centru panje.

Sve dok Anna, kojoj je sada 11 godina, ne kae ne. Pokuavajui se izboriti za medicinsku emancipaciju, Anna angaira odvjetnika (Alec Baldwin) i tako zapoinje suenje koje podijeli obitelj... i koje bi Kateino krhko tijelo moglo ostaviti u rukama sudbine.



'uvarica svoje sestre' temelji se na istoimenom provokativnom romanu spisateljice Jodi Picoult. Kada je privukao panju filmaa Nicka Cassavetesa, roman je ve bio bestseler i omiljena tema diskusija i debata u knjievnim klubovima diljem svijeta. U posve razliitim filmovima kao to su 'John Q' i 'Alpha Dog' Cassavetes je istraio razne nijanse ljudskog stanja, prirodu ljubavi, slobodnu volju i ljudsko dostojanstvo a te su teme obraene i u romanu Jodi Picoult.

Kritiari su filmu dali osrednje ocjene, a Rogeru Ebertu film je dobar i hvali ga kao parabolu o zastupnicima i protivnicima prava na pobaaj. Uglavnom svi istiu sentimentalnost filma, pa Jason Buchanan (TV Guide) preporuuje da se film prikazuje 'u kinima koja imaju pretince za maramice pri ruci.' S druge strane, u Los Angeles Timesu zakljuuju da 'u pripovjedanju srcedrapaljnih pria postoji fina granica izmeu dirljivog i manipulativnog', a redatelj Cassavetes je po njima 'prekoraio tu granicu.'


* FilmskiNet

15-09-2009 at 04:35 | Ukljui u odgovor
gra
Nivo: Novi foruma
Quod me non necat,me robustior

Registriran(a): 07-09-2009
Lokacija: tuzla
Odgovori: 2
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

citat:
Ljudi, ima li neko da mi preporui kakav dobar horor? Ali ono bas da valja...jer se ne prepadam lako
Pogledaj onda1408, inae raen po romanu Stephena Kinga! 




29-09-2009 at 14:33 | Ukljui u odgovor
samson
Nivo: Forumski doajen
Krotim lafove...

Registriran(a): 02-07-2008
Lokacija: Niskozemska...
Odgovori: 6666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Stigao je trailer za Burtonovu 'Alisu u zemlji udesa'



Pribliava se dan kada e vas kroz udnovatu, mranu, zeju rupu provesti Tim Burton. Njegova Alisa u zemlji udesa u kina e stii idue godine. Glumaka ekipa u sastavu Mia Wasikowska, Johnny Depp, Helene Bonham Carter, Anne Hathaway i Michael Sheen pripremila je pravu poslasticu za ljubitelje popularne bajke Alisa u zemlji udesa.


Iako je premijera ove posve neobine i originalne Alise prema scenariju Tima Burtona zakazana za oujak idue godine, u javnost je procurio slubeni trailer . Stoga pogledajte kako izgleda kada aknuta ekipa zemlje udesa Alisa, Ludi Klobuar, Crvena Kraljica, Bijela Kraljica i Bijeli Zec igra po Burtonovim pravilima.




* Izvor: Net.hr

05-10-2009 at 19:45 | Ukljui u odgovor
samson
Nivo: Forumski doajen
Krotim lafove...

Registriran(a): 02-07-2008
Lokacija: Niskozemska...
Odgovori: 6666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Novi 'Moby Dick' najskuplji TV film svih vremena





Slavni roman Hermana Melvillea iz 1851. o jednonogom kapetanu Ahabu i njegovu opsesivnom lovu na lukavoga bijelog kita koji mu je odgrizao nogu dosad je ve mnogo puta ekraniziran u ovom ili onom obliku. Za novi Moby Dick minhenski producenti u suradnji s RTL-om odvojili su vrtoglavi iznos od 25,5 milijuna dolara.


Najpoznatija je filmska adaptacija John Hustona iz 1956. za koju je scenarij pisao Ray Bradbury, a Ahaba je glumio Gregory Peck. Godine 1998. snimljena je TV verzija s Patrickom Stewartom kao Ahabom, a Gregory Peck je za svoju posljednju ulogu u karijeri, epizodnu ulogu sveenika iz Natucketa, oca Mapplea (koju je u filmu iz 1956. glumio Orson Welles) osvojio Zlatni globus.

U novoj produkciji, koja je ve poela snimanje u Halifaxu u Kanadi, a uskoro se seli na Maltu kako bi se snimile pomorske scene, Ahab je William Hurt, a otac Mapple je Donald Sutherland.

Ahabov prvi asnik Starbuck je Ethan Hawke, a Ahabovu "dijete-enu" koju je ostavio za sobom da bi lovio bijelog kita glumi Gillian Anderson. Pripovjedaa Ishmaela, kljuni lik ijom slavnom reenicom "Zovite me Ishmael" cijeli roman poinje, a (nadamo se da vam ne kvarimo nita, ipak je to odavno poznato) reenicom "... i jedino ja preivjeh da vam ovo ispriam" zavrava, glumi Charley Cox ("Zvjezdana praina").



* Izvor: Veernji.hr

05-10-2009 at 19:48 | Ukljui u odgovor
samson
Nivo: Forumski doajen
Krotim lafove...

Registriran(a): 02-07-2008
Lokacija: Niskozemska...
Odgovori: 6666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Prvi hrvatski gay film



to bi se dogodilo kada bi se zaljubila dvojica krnih momaka koji pleu brake dance i govore u stihovima, a odazivaju se na imena Romeo i Julio i k tome ive u Splitu, zapitao se prije nekog vremena mladi splitski redatelj i scenarist Ivan Peri. Voen tom milju, odluio je snimiti prvi hrvatski gay mjuzikl u kojem glume samo mukarci, a jedina pripadnica enskog spola koja se proetala pred kamerama je maka.


U intervjuu za Splitski portal, mladi je redatelj ispriao kako se rodila ideja, kako su reagirali drugi te to oekuje od filma.

Peri, inae student sociologije te plesa break dancea, izjavio je kako je to njegov prvi dugometrani film. Ideja se rodila iz iste zezancije, no naila je na odobravanje mnogih te je tako nastao ovaj filmski uradak. Cijela filmska ekipa bila je toliko oduevljena scenarijem da je odmah pristala na pro bono sudjelovanje.






''Koritena je oprema Kino kluba, tako da je najvei troak otpao na kostime glumaca, a najvei problem u svemu tome bili su nepovoljni vremenski uvjeti odnosno vruina s obzirom da se film snimao od svibnja do kolovoza'', izjavio je mladi redatelj za Splitski portal.

''Dok smo snimali vani imali smo dosta susreta s prolaznicima, veina ih je dobro reagirala na prizor nabildanih naminkanih mladia s perikama i u minici, mislili su da snimamo za neku emisiju privatne televizije. Eto, moda e se neki zauditi, nismo imali neugodnosti. Poneka dobacivanja i razgoraene oi su ipak za oekivati'', rekao je Peri.

''Prvotna ideja je bila imati trash priu, trash likove, ali vrhunsku produkciju - oprema za snimanje je iz Kino Kluba Split, zvuk je obraivan u Digiacoustic LTD glazbenom studiju, soundtrack su radili momci iz Killa Tequilla i DJ Flex...''

Konanu e ocjenu uskoro dati splitska publika na skoroj premijeri sredinom listopada u Kinoteci Zlatna vrata.



* Izvor: Net.hr


09-10-2009 at 02:55 | Ukljui u odgovor
samson
Nivo: Forumski doajen
Krotim lafove...

Registriran(a): 02-07-2008
Lokacija: Niskozemska...
Odgovori: 6666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Capitalism: A Love Story by Michael Moore




"Ovo je pria o zloinu.
No, to je takoer ratna pria o borbi izmeu drutvenih klasa.
Ovo je i film o vampirima u kojem se 1% s vrha piramide hrani niim drugim nego nama.
I naravno, ovaj film predstavlja i ljubavnu priu, samo teta to se radi o nasilnoj vezi.

U njemu se ne radi o pojedincu kao to je Roger Smith, ili o korporaciji, niti o nekoj temi kao to je zdravstvo.
Ovo je velika enchilada.
To je stvar koja dominira ivotima sviju nas, ekonomija.
Napravio sam ovaj film kao je zadnji kojeg e mi dopustiti da snimim.

Ovaj film je u biti komedija", Michael Moore.


Prvobitno najavljen kao direktni nastavak filma Fahrenheit 9/11 (2004 godina) u kojem je autor potresao svijet pokazujui nam lai administracije Bush (odnosi sa Bin Ladenom, investicijski fond Carlyle, rat u Iraku,...), nakon to je George Bush bio izabran po drugi puta za predsjednika, Moore je postupno odluivao da e se film vie fokusirati na korporativnu Ameriku, sve do ekonomske krize 2008 godine i posljedica financijskih spaavanja na Wall Street-u, nakon ega je Michael preradio film u kojem su sada globalna financijska kriza i sramota koja se desila glavna radnja.
Michael Moore-ov dokumentarac o globalnoj ekonomskoj krizi, "Capitalism: A Love Story" e se natjecati za glavnu nagradu na ovogodinjem filmskom festivalu u Veneciji.
U ovom novom filmskom ostvarenju, Michael Moore obeaje nova otkrivenja koja su u stanju udariti ameriki sustav orujem svjedoanstava, dokumentarnih dokaza i ironije koji govore sami za sebe.



Dokumentarni film "Kapitalizam: Ljubavna Pria" istrauje uzroke globalnog gospodarskog kolapsa i na komian nain opisuje korporativne i politike lai koje su kulminirale u onom to Michael Moore naziva "Najvea Pljaka U Povijesti", masivni transfer novca poreznih obveznika prema privatnim financijskim institucijama.

09-10-2009 at 02:59 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Antikrist

BHDANI:

Film: Zato (ni)je mizogin film Antikrist Larsa von Triera



Ba zgodan horor

Otkako je na Kanskom festivalu premijerno prikazan Antikrist, najnoviji Trierov film, napadan je sa skoro samodopadnom mrnjom. "Ekumenski iri" Kanskoga festivala dodijelio mu je, za njega posebno izmiljenu, anti-nagradu, za "film sa najvie mizoginije, djelo samoproglaenog najznaajnijeg redatelja na svijetu"



Trier ni u jednom svome filmu ne doputa da zaboravimo kakve smo sve ideje spremni slijediti
Nije najvei problem filmova danskog redatelja Larsa von Triera to to provociraju, oito, ono najgore u uvrijeenim graanskim masama. Najvei problem Trierovih filmova je to to, paradoksalno, predstavljaju jedan hermetian, samodovoljan svijet, ispunjen vlastitim i u sebi opravdanim motivacijskim silama, zasnovan na nekoj vrsti socijalnog eksperimenta, koji uprkos svemu tome neodoljivo poziva u sebe, te proziva i polemizira sa onim to nas ini ljudima: naim slabostima.

Demonska priroda enskoga Otkako je na Kanskom festivalu premijerno prikazan Antikrist, najnoviji Trierov film, napadan je sa skoro samodopadnom mrnjom. "Ekumenski iri" Kanskoga festivala dodijelio mu je, za njega posebno izmiljenu, anti-nagradu, za "film sa najvie mizoginije, djelo samoproglaenog najznaajnijeg redatelja na svijetu". Negativnoj je atmosferi doprinijela injenica da je na press-konferenciji Festivala Trier izjavio kako je film rezultat njegove duboke depresije, u kojoj je bio nesposoban operirati kamerom.

Glavni likovi filma su Ona i On, brani par koji se nastoji nositi sa gubitkom sina, koji je pao kroz prozor, nastojei dohvatiti snijene pahulje, dok su oni vodili ljubav u susjednoj sobi. Nakon sahrane, Ona podlegne bolu, i provodi mjesece u bolnici, budei se potpuno nesposobna za ivot. Nezadovoljan nainom na koji je lijeena, On, i sam psihijatar, odluuje joj pomoi, tako to e terapijom pokuati utvrditi njen najvei strah. Iako mistini aspekt filma i sam redatelj emancipira od tumaenja, to nije razlog da se ne primijete neki od oitih simbola. Ona i On likovi su bez imena, i putuju kroz etiri faze koje nastupaju nakon oka zbog smrti sina. Film je podijeljen u etiri poglavlja (Tuga, Bol - vladavina haosa, Oaj i Tri prosjaka), te Prolog i Epilog. Kontroverzna Ona, budui da proivljava promjenu, nositelj je radnje. Poto i najhirovitiji filmski scenariji zahtijevaju odreeni stupanj konkretnosti, sila prirode, nepredvidiva, strana i strana, utjelovljena je u enskome liku, dok je zapravo priroda u koju je smjetena radnja filma svijest kroz koju posmatramo dogaaje. Trier je to pokuao dati gledatelju do znanja klasinim tehnikama horora - nestabiliziranom kamerom, uz osjeaj da gledamo scenu oima uhode. Cijela je atmosfera dodatno ouena neprekidnom bukom koju prave irevi po krovu kolibe, usred hrastove ume simbolikoga naziva Eden, u kojoj dvoje suprunika zavre svoj izlet u Njeno "mjesto najveega straha". Ona je, meutim, ve bila tu: provela je cijelo ljeto, posljednje u ivotu svoga sina, piui disertaciju o ginocidu, srednjovjekovnom genocidu nad enama. U jednoj od najpoetinijih scena, ona pripovijeda muu o boravku tamo: "irevi su padali, i padali. I umirali, i umirali. I tada sam ula neto to nisam nikada prije: pla svega emu je mrijeti."

Ona pokuava objasniti kako je doivjela neto to e je natjerati da mrzi ne samo svoju, ensku prirodu, ve, kako kae: "prirodu svega to postoji", odbacujui svoju tezu i prihvatajui uenje o demonskoj prirodi enskoga tijela. Na kraju, ona kanjava i sebe i svoga supruga - kastracijom, odnosno sakaenjem genitalija.

Mitologija podsvijesti Odabir teme unaprijed je okarakteriziran kao njena afirmacija. Meutim, Antikrist je, prije svega, pria o tome ta ljubav moe postati. Na nivou drame, najtee spoznaje tiu se monstruoznih oblija koja ljubav poprima kada se udrui sa svijetom u kojem vlada nihilistika sila prirode.

U emu je, dakle, problem sa Trierovim odnosom prema eni u ovome filmu? To to je glavna junakinja u mraku svoje svijesti pronala ideju koja ju je odvela u propast? U tome to moemo pronai vezu izmeu njene spoznaje o demonskoj prirodi vlastitoga tijela i injenice da, nakon to joj se jednoga ljeta ta misao uselila u svijest, njen sin gine, dok ona zadovoljava svoju seksualnu elju? Nije li i njen suprug uestvovao u tome inu? Da li je igdje u filmu naglaeno da je njeno usvajanje mizogine dogme ispravno (ne zaboravimo da je izgubila razum)? Nije li je razum njenoga supruga, koji je pokuao pronai spas za njenu i svoju duu, odveo u veu propast? I na kraju, jedno od najvanijih pitanja - ine li oni ita iz drugog razloga, osim ljubavi?

Mrana i potisnuta priroda svakoga ljudskoga bia, demonska priroda enskoga tijela, razum kao alat kojim se moe negirati Bog, ivot, smisao i kojim je mogue, u sofistikoj igri logike, izvesti najapsurdnije zakljuke, enska zavist na penisu i cijela mitologija podsvijesti - nita od ovoga nije izmislio ba - Lars von Trier.

Mnogo je lake optuiti boia-redatelja, nego velike bogove nae povijesti, od pjesnika, preko psihoanalitiara, do vjerskih dogmatika. Trier ni u jednom svome filmu ne doputa da zaboravimo kakve smo sve ideje spremni slijediti, ako bi one objasnile svijet tako da mi snosimo najmanju odgovornost za njegova zla. Redatelj hladno tvrdi da film nije religiozan, a da je naslov "ba zgodan" za jedan horor.

Antikrist sigurno nije Trierov najbolji film. No, ne stoji ni tvrdnja dijela kritike da je prepun bespotrebnih scena - samo u njegovom Prologu vie je koncepta nego to ga ima u hiljadama "potrebnih" filmova koji se tancaju na traci. Iz njih emo nauiti da Uma Thurman moe, pored sveg svog alienskog seksepila, hodati po zidu sa samurajskim maem. I jo se pretvarati da sve to ima veze sa nekakvom parodijom unda, punom zabavnog i plastinog nasilja, te atraktivno upakirane senzualnosti, koja uope nije mizogina - "enske" u kratkim kariranim suknjama tamo su opasne ninde, i potpuno su emancipirane. Od stvarnosti.

Parodija grke tragedije Kao horor, Antikrist je prosjean. Njegov stvarni horor (u znaenju iskonskoga straha) proizilazi iz odnosa meu likovima. Ono to vidimo u Prologu nije ubistvo, ali je od njega potresnije. Iz injenice da niko od likova nije krivac za tragediju, proizilazi najvea tragedija od svih. Stavljajui sluajnost na mjesto Boga, Trier stvara parodiju grke tragedije.

Redatelj se u intervjuima pita kako je mogue da postoji poziv na cenzuru nasilja u filmu, kada su ljudi uvijek gladni nasilja u stvarnosti? Vjerovatno zato to se nasilje u stvarnosti shvata kao elementarna nepogoda, kao neto to od nas ne zavisi. Nasilje u fikciji ima svoga autora, i tu ni Tarantino nije poteen.

Gledatelja sa scenom sakaenja povezuje samo bol. ena u Antikristu ni jednoga trena je ne prestaje osjeati, kao ni poudu, koju koristi kako bi skrenula misli sa boli. Krivei za smrt sina sve ono zbog ega je vrijedilo ivjeti i voljeti, Ona provodi svoju brutalnu kaznu.

Jer, njen strah od prirode dolazi od spoznaje da je priroda ono to nas zauvijek odvaja od ljudskosti. Njen primarni strah od Njega, mukarca, rezultat je shvatanja da ljubav ne titi od zla, da ona nije princip due, nego nezaustavljiva prirodna sila, voena neim nama nepoznatim, i zato stranim. Paljiv e gledalac lako uoiti dvije prie: onu o ravnodunoj prirodi - Bogu, i onu o razarajuoj prirodi - ovjeku. Antikristu.

Na kraju, ko/ta je Antikrist? Da li je to Ona, koja sebi ne moe oprostiti svoje tijelo, koja, nakon smrti djeteta, vie sebi ne moe oprostiti zadovoljstvo? Da li je to On, koji spaavajui svoju ljubav, ali i svoj ego, pokuava izlijeiti svoju enu dogmom koja je drukija, ali jednako snana kao i ona srednjevjekovna kranska - dogma o razumu kao prosvjetitelju, kao jedinom principu koji nas odvaja od ivotinja, kao jedinom spasu od haosa tjelesnog? Da li je Antikrist, na kraju, njihov izgubljeni sin, njihov "pali aneo", na ijim se autopsijskim slikama vidi deformacija stopala, koje lii na kopito? Koga mrzi Antikrist, ene ili mukarce, ili moda djecu, ili mi samo jako mrzimo sebe? ta to Lars von Trier ne moe ovjeku oprostiti? avo je u pitanjima.



16-10-2009 at 14:57 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Pu majku mu, i ovdje dzaba postavljam tekstove, nit ovo ko cita, nit komentarise ni koji njeznik.

Jebo li vas spiderman



Kinopremijera



Zato ljudi pecaju i druge prie


ekaj me, ja sigurno neu doi; reija: Miroslav Momilovi; uloge: Sergej Trifunovi, Mirjana Karanovi, Branislav Trifunovi, Milica Mihajlovi, Jelena oki, Ljubomir Bandovi, Petar Boovi; Srbija, 2009.

"Dobro jutro Srbijo, na k**** te nabio", veli lik beskunika koga igra Petar Boovi. A kad Boovi neto ree, onda je to tako i ne moe biti drugaije. Malo je danas ivih i vitalnih, a tako uvjerljivih glumaca na Balkanu koji su u stanju zadatu filmsku repliku poslati vjenosti pod preku. On to veli budei se na svojoj uobiajenoj klupici na jednom stajalitu gradskog prevoza. On to ne zbori to mrzi Srbiju, ve to ne vidi sebe kao bie kome je sueno da realizira malo ljubavi u toj zemlji. Nije mu se dalo, i od sada pa ubudue on dijeli savjete od ivotnog znaaja iz oblasti ljubavi i rui Srbiju im se probudi na omiljenoj destinaciji. Kao da mu je Srbija neto kriva i kao da ne bi bio luzer i klupski spava na bilo kojoj taki na zemaljskoj kugli. Jedno jutro ga uje ena koja sjedi na susjednoj klupici, a igra je Mirjana Karanovi. I njena je ivotna pria klasina gubitnika. Te bit e bolje kad se uzmemo. Te bit e bolje kad se rodi dijete. Bit e bolje kad krene u kolu. Tek sad je dobro, sad kad je umro. Gdje si bila, ta si radila? A ivot proao. A kakav je Milojko bio? To se ne da opisati. A dugo je Milojko ekao, a ona mu nikada nije dola kao to i sam naslov filma Miroslava Momilovia, najtalentovanijeg srpskog reisera dananjice, sugerie.

I kada bi ova dva vremenija filmska lika bili jedini gubitnici, to bi se i dalo podnijeti. Film je snimljen tako da onoga ko ga paljivo gleda tjera na razmiljanje o tome koliko je svaki ovjekov korak na zemlji ples pua po otrici ileta. I kome je uopte dobro? Bit e da je najprije onima koji nikada nisu ni krenuli na put. Jer im se popne na otricu, ovjek je osuen na bolan pad. Rijedak je baja koji je bez ozljeda doao do kraja. Momilovi ne govori o njima, rijetkima. Film je posveen velikoj veini ovjeanstva. On se obraa planeti luzera, jer Zemlja nije nita drugo do mjesto s jakom gravitacijom gdje se poslije pada teko ustaje. Veina pada i ne da joj se dalje. Neki jo uvijek pokuavaju da krenu sa dna. Neki se vraaju na poetak staze s namjerom da ponu istu dionicu prei pametniji za jedno bolno iskustvo. Problem je samo to se u istu vodu ne moe dva puta zagaziti. Najbitnije se ne predavati. Ii dalje bez obzira na sve. Jer zato ljudi pecaju kad ima toliko drugih stvari? Kojih? (N. Danko)

06-11-2009 at 13:06 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: FILMOVI

citat:
samson wrote:
Distrikt 9


* Filmski.net


oj hljebe i boze smornog filma,stid i sram da ih bude sto ga stavljaju uz bok sa kloverfildom.on je bar bio mracan i strasan..
reditelja i glavne glumce treba pokupit, i delozirat ih u soweto, i da niakd vise ne dobiju sansu da naprave neki nazov film..

Inace,film je srednja zalost....
07-11-2009 at 12:18 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 5
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: almadilic, animo, Blackspawn, dicha, Hunter_Boy, reffa, ridzi
FORUM : Umjetnost : FILMOVI New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice